Odlazak omiljenog kuhara: Njegov „hercegovački bezobrazluk“ i odlučnost natjerali su ga da uči i radi neumorno

U 67. godini preminuo je Goran Raguž, legendarni hercegovački kuhar i chef, a danas od 15 sati na groblju Ćemalovina u Stocu bit će njegov ispraćaj.

Goran Raguž ostavio je za sobom naslijeđe koje odražava njegovu strast prema kulinarstvu i bogato životno iskustvo stečeno na putu od Hercegovine do Belgije. Njegova priča, sada gledana u retrospektivi, svjedoči o težini odluka koje su ga dovele do uspjeha i prepoznatljivosti u svijetu gastronomije.

Raguž je započeo svoj životni put u Stocu, gdje je proveo veći dio djetinjstva. Iako je studirao pravo u Sarajevu, napustio je fakultet i krenuo u Trogir, pokušavajući se probiti u ugostiteljstvu. Nakon nekoliko neuspješnih godina, njegova sudbina se preokrenula 1987. godine kada se odlučio preseliti u Belgiju i okušati sreću u visokoj kuhinji.

Raguž je hrabro ušao u svijet vrhunskog ugostiteljstva prijavom za posao chefa u luksuznom restoranu u Knokkeu. Iako je priznao da nije bio spreman za sve što takva pozicija zahtijeva, njegov „hercegovački bezobrazluk“ i odlučnost natjerali su ga da uči i radi neumorno. Radni dani od 12 sati, praćeni večernjim zapisivanjem bilješki, postali su rutina koja ga je definirala kao posvećenog i talentiranog kuhara, piše Herc.info.

Raguž je u intervjuima često isticao ljubav prema piti, posebice prema hercegovačkom buredžiku, smatrajući ga kraljicom svih hladnih predjela. S druge strane, prekuhana jela i korištenje nesezonskih namirnica bila su mu simbol lošeg odnosa prema kulinarstvu. Kritizirao je običaj dugotrajnog kuhanja u tradicionalnim kuhinjama, ističući važnost očuvanja nutritivnih vrijednosti i okusa.

Prema Ragužu, jedan od najvećih izazova u restoranskom poslu bio je održavanje profitabilnosti bez kompromitiranja kvalitete. Također je upozoravao na sve veći manjak kvalificiranih radnika i demotiviranost mladih za bavljenje ovim poslom. Njegov životni stav odražavao je balans između ozbiljnog rada i uživanja u profesiji, ali i žal zbog neispunjenih obrazovnih standarda u kulinarstvu.

Iako je život proveo između Stoca i Antwerpena, gdje je pronašao svoj profesionalni dom, Raguž je sanjao o povratku u Hercegovinu. Govorio je o ideji otvaranja restorana koji bi služio i kao škola za buduće chefove, nadajući se da će svoje znanje prenijeti novim generacijama.

Goran Raguž ostat će upamćen kao strastveni kuhar, avanturist i promotor jednostavne, ali kvalitetne hrane. Njegovo naslijeđe živi kroz priče i okuse koje je ostavio iza sebe, a njegova filozofija o poštenom radu i ljubavi prema kuhanju ostaje trajna inspiracija za sve buduće kuhare, piše Herc.info.