U plastenike se posadi oko 15 hektara te da se oni sade 20 dana prije onih krumpira koji se sade vani.

U toplim južnim područjima može se saditi tokom čitave jeseni.

Rajčica i krumpir dijele osjetljivost na istu bolest, plamenjaču. Kada se sade preblizu može se povećati rizik od širenja ove bolesti...

Jedan od načina da se smanji količina potrebnog sjemenskog krumpira je rezidba gomolja.

Ljubuški je poznat po tome što prvi u Bosni i Hercegovini počinje sa sadnjom krumpira, a sadnja običajno počinje u veljači.

Borba protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti iznimno je mukotrpan i kompliciran proces. No, što ako postoji jednostavniji i kul način za to?

Da uvozno dominira na svakom koraku, nažalost, toga smo svi svjesni, ali da se pomalo čini kao da nekom ovdje nije u interesu da domaće bude dovoljno zastupljeno, odnosno netko se bori da uvozna roba dominira, i to bi mogla biti istina.

Za čapljinski kraj posebice je značajna sadnja u zatvorenim prostorima.

Drastična poskupljenja hrane, uključujući brašno, ulje, piletinu, junetinu, sir, kao i stočnu hranu, predstavljaju veliki udar na ionako opterećene kućne proračune velikog broja obitelji u Bosni i Hercegovini, a zbog čega neke od njih ozbiljno razmišljaju o tome da se počnu baviti uzgojem vlastitih prehrambenih proizvoda.

Proteklih godina imali smo ogroman postotak neobrađene zemlje, i ova kriza je vrijeme da se to značajno promijeni..

Tlo je još mokro, ne možemo posaditi krumpire, a ružno vrijeme najavljuju gotovo cijeli idući tjedan.

Mnogi su sjeme krumpira odavno kupili u nadi da će ga posaditi.