Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 2 posto, na 31.899 bodova, dok je S&P 500 skočio 2.4 posto, na 3961 bod, a Nasdaq indeks 3.3 posto, na 11.834 boda.
Snažan rast tih indeksa zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine američkih kompanija.
Od 106 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 75.5 posto ostvarilo je veću zaradu nego što se očekivalo.
A u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su kompanije iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju ostvarile oko 6 posto veću dobit nego u istom lanjskom razdoblju.
"Slika zarada je nešto bolja nego što su se ulagači plašili. No, zarade su slabije nego u prethodnim kvartalima i slabije nego što smo se naviknuli", kaže J. Bryant Evans, portfelj menadžer u tvrtki Cozad Asset Management.
A na makroekonomskom frontu situacija se ponešto pogoršava. Prošloga je tjedna objavljeno da je broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao na 251.000, najvišu razinu u osam mjeseci.
Očekuje se i dodatno usporavanje rasta američkog gospodarstva jer će Fed zbog visoke inflacije idućega tjedna ponovno agresivno povećati ključne kamatne stope, najvjerojatnije za 0.75 postotnih bodova.
Idućega tjedna bit će objavljeni i podaci o američkom bruto domaćem proizvodu u drugom tromjesečju. Nikoga ne bi iznenadilo da se pokaže da je gospodarstvo palo na kvartalnoj razini drugo tromjesečje zaredom, što bi značilo da je najveće svjetsko gospodarstvo u recesiji.
A recesija prijeti i Europi zbog energetske krize i rata u Ukrajini. Ipak, te su bojazni ponešto ublažene nakon što je u četvrtak ruski plin počeo opet teći Sjevernim tokom 1, najvećim plinovodom između Rusije i Njemačke, nakon desetodnevnog prekida zbog remonta.
Danima se strahovalo da bi Rusija mogla smanjiti ili čak obustaviti isporuku plina, što bi zasigurno dodatno potaknulo rast cijena plina i gurnulo Europu u recesiju.
Kako su te bojazni ublažene, na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1.6 posto, na 7276 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 3 posto, na 13.253 boda, a pariški CAC 2.95 posto, na 6216 bodova.
No, na tržištima ne vlada euforija jer je Europska središnja banka povećala ključne kamatne stope prvi put od 2011. godine, i to za 0.50 postotnih bodova, više nego što se očekivalo.
Tako su kamate za refinanciranje banaka podignute na 0.5 posto, kamate na prekonoćne pozajmice bankama na 0.75 posto, a kamate na depozite na nula posto.
Time je ESB završila politiku negativnih kamatnih stopa, koju je vodila od 2014. godine.
"Povećanje kamata ESB-a za 0.50 postotnih bodova mnoge je iznenadilo. No, oštro povećanje kamata sada je u svijetu postala norma", kaže Susan Kilsby, ekonomistica u ANZ-u.
Agresivniji nego što se očekivalo potez ESB-a pokazuje da čelnike središnje banke zabrinjava kretanje inflacije u eurozoni na rekordnim razinama, iznad 8.5 posto.
No, u Japanu inflacija nije takav problem. U lipnju je inflacija u toj zemlji iznosila 2.2 posto, što znači da središnja banka i dalje može voditi izuzetno poticajnu monetarnu politiku.
Zahvaljujući tome, na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao sedam dana zaredom, pri čemu je u prošlom tjednu skočio 4.2 posto, na 27.914 bodova.
Komentari