Pokazuje to novo istraživanje Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), provedeno na 5800 ispitanika u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, uz dodatnu analizu javnih rasprava u 15 europskih zemalja.
Rezultati pokazuju velik raskorak između Europe kakvu građani žele i one koju danas vide.
Većina želi više Europe
Čak 73 posto ispitanika podržava viziju Europe koja se temelji na većem ujedinjenju i političkoj integraciji, miru i sigurnosti ili gospodarskom prosperitetu.
S druge strane, samo 13 posto ispitanih želi manje Europe ili čak raspad Europske unije.
Ipak, optimizam je znatno slabiji kada je riječ o budućnosti.
Čak 68 posto ispitanika današnje stanje u Europi povezuje s pogoršanjem situacije ili gubitkom nekadašnje normalnosti, dok samo 12 posto govori o razdoblju europskog buđenja i obnove.
Rat, gospodarstvo i sigurnost među najvećim problemima
Kao najveće izazove s kojima se Europa suočava građani najčešće navode rat, što je istaknulo 43 posto ispitanika, gospodarske pritiske koje navodi 33 posto te potrebu za većom međunarodnom autonomijom, što smatra važnim 29 posto ispitanih.
Istodobno, čak 74 posto građana smatra da se Europa s tim izazovima ne nosi dovoljno dobro, dok 56 posto vjeruje da je njezina budućnost ugrožena.
Autor istraživanja Pawel Zerka iz ECFR-a smatra da problem nije u tome što su Europljani izgubili želju za snažnijom Europom, nego u tome što sve manje vjeruju da se takva Europa može ostvariti.
On taj problem opisuje kao svojevrsni „jaz u mašti“ – građani mogu zamisliti kakvu Europu žele, ali ne vide uvjerljiv put od današnjeg stanja do tog cilja.
Četiri skupine europskih birača
Istraživanje je europske birače podijelilo u četiri skupine.
Pozitivci, njih 19 posto, uvjereni su proeuropljani koji aktualne krize vide kao priliku za snažniju integraciju.
Negativci, koji čine najveću skupinu od 39 posto, smatraju da je najbolje razdoblje Europe prošlo.
Isključeni, njih 12 posto, uglavnom su apatični birači kojima je EU udaljena tema, dok neodlučni, kojih je 31 posto, dijele proeuropske vrijednosti, ali sumnjaju u sposobnost Europe da djeluje odlučno.
Upravo se neodlučni smatraju ključnom skupinom za budućnost europskog projekta.
„EU puno raspravlja, a malo poduzima“
Gotovo trećina ispitanika, njih 32 posto, kao jedan od najvećih problema navodi sporost Europe u donošenju odluka.
Jedan mladi Poljak, rođen nakon 2000. godine, nezadovoljstvo je sažeo jednostavnom rečenicom:
„EU u osnovi puno raspravlja, a ništa ne poduzima.“
Oko 30 posto ispitanika kao problem vidi i nesposobnost Europske unije da se odlučnije postavi prema velikim svjetskim silama.
Prema autorima istraživanja, upravo bi vraćanje povjerenja neodlučnih birača moglo biti presudno za budući smjer Europe.
Građani od europskih lidera ne traže samo velika obećanja, nego konkretne rezultate – od energetske sigurnosti i obrane do rasta troškova života i klimatskih izazova.
Poruka istraživanja stoga je prilično jasna: Europljani još uvijek žele zajedničku i snažnu Europu, ali žele vidjeti da ona doista može rješavati probleme s kojima se svakodnevno suočavaju.
Komentari