Piše: Omer Čevra, DEPO.ba
Darijana Filipović u kampanju ulazi kao novo lice na političkoj sceni. Čevra smatra da njezina kandidatura predstavlja pokušaj političke smjene generacija i odmaka od tema koje su posljednjih desetljeća obilježavale političke sukobe u BiH.
Prema njegovu mišljenju, Filipović svoju kampanju nastoji graditi na hrvatskom identitetu, europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine te ideji modernog društva u kojem bi stručnost i rezultati trebali imati veću ulogu.
Čevra njezinu kandidaturu vidi kao mogućnost promjene političke scene i odmaka od dugogodišnje dominacije istih političkih aktera.
Kovačević i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva
Slaven Kovačević, prema Čevrinu mišljenju, predstavlja nastavak građanske politike koju povezuje sa Željkom Komšićem.
Autor se posebno osvrće na pitanje načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH te na dugogodišnji politički spor oko toga trebaju li predstavnike konstitutivnih naroda birati prvenstveno pripadnici tih naroda ili svi građani Federacije BiH.
Čevra smatra da je upravo to jedno od ključnih pitanja koje će obilježiti kampanju.
U tekstu se osvrće i na Kovačevićev predmet pred Europskim sudom za ljudska prava. Veliko vijeće tog suda njegov je zahtjev protiv Bosne i Hercegovine 2025. godine proglasilo nedopuštenim, uz zaključak, među ostalim, da je došlo do zloupotrebe prava na podnošenje zahtjeva.
Čevra pritom ističe kako taj slučaj, prema njegovu mišljenju, ne znači da u izbornom sustavu BiH ne postoje pitanja diskriminacije, ali smatra da se politička borba za jednaka prava mora voditi argumentima i konkretnim prijedlozima.
Lučić kao oporbena alternativa
Zdenko Lučić u kampanju ulazi kao kandidat koji se predstavlja kao alternativa HDZ-u BiH i Draganu Čoviću.
Čevra, međutim, smatra da je dio Lučićevih javnih nastupa obilježen osobnim obračunima s političkim protivnicima, novinarima i drugim javnim osobama.
Posebno se osvrće na Lučićeve izjave o Darijani Filipović, ocjenjujući ih neprimjerenima i nepotrebno osobnima.
Autor kritizira i način na koji je Lučić odgovarao na kritike novinara Ivana Šušnjara, smatrajući da političari trebaju odgovarati na pitanja i argumente, a ne ulaziti u osobne obračune.
Čevra se osvrće i na Lučićeve izjave povezane s obitelji Dragana Čovića, koje smatra posebno problematičnima.
"Čović je političar i neka odgovara za svaki svoj politički potez, ali kakva je to hrvatska alternativa koja ponižava žene, novinare napada tračevima umjesto da im odgovori na pitanja, a umjesto komentiranja Čovićevih politika i odluka, napada dostojanstvo njegove pokojne majke?", navodi Čevra.
Prema njegovu mišljenju, takvi istupi više štete samom Lučiću nego njegovim političkim protivnicima.
Tri kandidata i tri različite političke poruke
Čevra smatra da će se izborna kampanja u velikoj mjeri voditi oko pitanja političkog predstavljanja Hrvata, odnosa prema građanskom konceptu države te budućnosti političkih odnosa u BiH.
Filipović pokušava privući birače porukom o novoj generaciji političara i europskoj budućnosti, Kovačević nastupa s građanskim konceptom političkog uređenja, dok Lučić pokušava okupiti birače nezadovoljne dugogodišnjom politikom HDZ-a BiH.
Upravo bi raspodjela glasova između Kovačevića i Lučića, smatra Čevra, mogla biti jedan od važnijih elemenata izborne utrke.
Čevrina procjena
Na kraju teksta autor iznosi vlastitu procjenu da bi Darijana Filipović mogla osvojiti više glasova nego Slaven Kovačević i Zdenko Lučić zajedno.
Svoju procjenu temelji na očekivanju da bi Filipović mogla okupiti značajan dio hrvatskog biračkog tijela, dok bi se glasovi birača koji podržavaju građanski koncept države i oporbenih birača mogli podijeliti između Kovačevića i Lučića.
Hoće li se takva procjena pokazati točnom, bit će poznato nakon izbora.
Komentari