Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji koje bi mogle značajno promijeniti ne samo dinamiku realizacije projekta, već i njegovu konačnu trasu.
Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, novi prijedlog zakona donosi niz važnih izmjena – od proširenja trase i novih odvojaka, pa do uvođenja potpuno novog kraka plinovoda. Ove promjene praktički redefiniraju projekt i šire njegov obuhvat na znatno veći dio teritorija Federacije BiH. O izmjenama se još mora očitovati Parlament Federacije BiH.
Širenje kroz Hercegovinu: Grude i Čapljina na karti
Kada je riječ o kraku kroz Hercegovinu, predložene su dvije važne izmjene. U važećem zakonu ovaj je pravac definiran kao trasa Posušje – Široki Brijeg – Mostar. Novim prijedlogom između Posušja i Širokog Brijega dodaju se Grude, čime i ovaj grad dobiva priključak na plinsku mrežu. Iako je riječ o važnom industrijskom središtu s kompanijama poput Violete, ova se izmjena smatra logičnim proširenjem jer se Grude nalaze u neposrednoj blizini postojeće trase.
Znatno veća izmjena je uvođenje Čapljine, što podrazumijeva izgradnju potpuno novog odvojka, najvjerojatnije na relaciji Mostar – Čapljina. Ovim potezom plinska bi se mreža proširila na gotovo cijelu Hercegovinu u Federaciji BiH, čime ovaj projekt dobiva znatno veći regionalni značaj.
Proširenje u Središnjoj Bosni
Izmjene su predviđene i na kraku kroz Središnju Bosnu. Prethodnim planom trasa je bila definirana kao pravac Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, uz odvojke za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje i Jajce. Novim prijedlogom dodaje se još jedan odvojak – za Donji Vakuf, čime se dodatno širi mreža i povećava broj lokalnih zajednica koje bi imale pristup plinu.
Najveća promjena: Novi krak Kladanj – Tuzla
Najznačajnija izmjena odnosi se na uvođenje potpuno novog pravca – praktički trećeg kraka Južne interkonekcije. Riječ je o trasi Kladanj – Tuzla, koja se planira prvenstveno zbog izgradnje plinske elektrane u Tuzli. Međutim, ono što ovaj krak čini posebno zanimljivim jest činjenica da on neće biti izravno povezan s ostatkom Južne interkonekcije.
Umjesto toga, ovaj će se pravac oslanjati na postojeći plinovod koji Bosna i Hercegovina već koristi za transport ruskog plina na relaciji Zvornik – Sarajevo. To u praksi znači da će za funkcioniranje ovog kraka biti nužno povezivanje dvaju sustava – nove Južne interkonekcije i postojećeg plinovoda – u jedinstvenu mrežu.
Reverzibilni plinovod kao ključ sustava
Kako bi ovakav model funkcionirao, postojeći plinovod mora biti tehnički prilagođen za tzv. reverzibilni rad. To znači da će plin moći teći u oba smjera, odnosno ne samo od Zvornika prema Sarajevu, već i obrnuto – iz pravca nove interkonekcije prema postojećoj mreži. Ova izmjena predstavlja ključni tehnički preduvjet za integraciju sustava i omogućuje veću fleksibilnost u opskrbi plinom.
Investitor izravno u zakonu
Vrlo značajna izmjena jest odredba kojom se predviđa da se investitor projekta izravno definira u zakonu. Prema predloženim izmjenama, kao nositelj investicije navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.
Ovakvo rješenje predstavlja presedan jer se ime investitora unosi u zakon, čime se praktički zaobilaze standardne procedure izbora kroz natječaje ili koncesije. Istodobno, zakon detaljno regulira odnos prema investitoru, uključujući obvezu državnih institucija da u kratkim rokovima izdaju potrebne dozvole i prilagode postojeću dokumentaciju. Također se predviđa da investitor preuzme postojeću tehničku dokumentaciju i sudjeluje u povezivanju sustava, dok se eventualne promjene vlasničke strukture strogo ograničavaju i podliježu odobrenju Parlamenta FBiH.
Projekt koji mijenja energetsku sliku BiH
Južna interkonekcija smatra se jednim od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Planirano povezivanje s LNG terminalom na Krku omogućilo bi pristup globalnom tržištu plina i smanjenje ovisnosti o jednom dobavljaču. Osim izgradnje plinovoda, planirana je i gradnja triju plinskih elektrana. Uz dodatne krakove i širenje mreže, ovaj projekt sada dobiva još veći značaj – ne samo kao alternativni pravac opskrbe, već i kao osnova za širu plinofikaciju zemlje i razvoj novih energetskih kapaciteta.
FOTO: Ilustracija
| Vaše ime | |
| Komentar | |
