Kuba se nalazi u dubokoj krizi, oporavljajući se od četverogodišnjeg gospodarskog pada pogoršanog hiperinflacijom i iseljavanjem gotovo 20 posto stanovništva, a 67-godišnja komunistička vlast na najslabijim je nogama dosad.
Nakon uspješne vojne operacije Amerike protiv kubanskog saveznika Venezuele početkom siječnja, Trumpova administracija aktivno radi na promjeni režima, piše The Guardian.
Američka strategija frustrira saveznike
Razgovori s više od pet visokih diplomata iz različitih zemalja otkrivaju pritužbe da američki privremeni šef diplomatske misije, Mike Hammer, nije iznio nikakav detaljan plan osim izgladnjivanja otoka uskraćivanjem nafte.
Jedan od njih je rekao: "Govori se o ljudskim pravima i o tome da je ovo godina promjena za Kubu, ali vrlo malo o tome što slijedi nakon toga."
Neki se nadaju da bi glasine o razgovorima na visokoj razini u Meksiku između kubanske vlade i američkih dužnosnika mogle rezultirati dogovorom, no zasad nema znakova napretka. Drugi pak polažu nade u nedavne komentare američkog državnog tajnika Marca Rubija u Münchenu, koji je kao "potencijalni put naprijed" naveo davanje kubanskom narodu "više slobode, ne samo političke već i ekonomske".
Unatoč tome, diplomati u Havani pripremaju se za alternativnu taktiku: izgladnjivanje zemlje dok ljudi ne izađu na ulice, što bi omogućilo američku intervenciju.
"Pokušavamo ostati hladne glave", rekao je jedan veleposlanik. Drugi je dodao: "Veleposlanstva su utemeljena na planiranju za neočekivano, nadajmo se prije nego što ono postane očekivano."
Naftna blokada paralizirala otok
Zabrinutost pojačava vijest da nedostatak goriva ometa napore Svjetskog programa za hranu UN-a (WFP) u ublažavanju patnje uzrokovane prošlogodišnjim uraganom Melissa. Organizacija sada mora pripremati planove za novu, mnogo veću krizu.
"Već vidimo posljedice na dostupnost svježih proizvoda u gradovima", izjavio je Étienne Labande, direktor WFP-a za Kubu.
Diplomati su izrazili zabrinutost zbog brzine kojom bi nedostatak goriva za struju, vodu i prijevoz hrane mogao izazvati ekstremnu patnju. "Pitanje je tjedana", rekao je jedan od njih. "Smatra se da bi ljudi u ruralnim selima poput Viñalesa mogli proći dobro, ali stanovnici gradova bili bi u strašnom riziku."
Kriza je potaknuta izvršnom uredbom koju je Donald Trump potpisao u siječnju, uvodeći carine svakoj zemlji koja Kubi isporučuje naftu. Prijetnja se pokazala učinkovitom unatoč negodovanju Kine i Rusije, prenosi index.hr
Čak je i Meksiko, koji je lani zamijenio Venezuelu kao najveći dobavljač, prestao slati tankere. Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum upozorila je na humanitarnu katastrofu i poslala 800 tona pomoći.
"Nitko ne može ignorirati kroz što kubanski narod trenutačno prolazi zbog vrlo nepravednih sankcija koje su nametnule Sjedinjene Države", izjavila je.
Na primanju u američkoj rezidenciji 28. siječnja, Hammer je, govoreći o 68-godišnjem embargu, poručio gostima: "Kubanci su se godinama žalili na 'blokadu', a sada slijedi prava blokada." Ubrzo nakon toga otputovao je u Rim na razgovore s Vatikanom, čiji utjecaj na otoku raste.
Turizam pred kolapsom
Posljedice američke naftne blokade osjetile su se brže nego što je itko očekivao, dodatno zabrinuvši diplomate.
Sve tri zrakoplovne tvrtke koje prevoze turiste iz Kanade obustavile su ovog tjedna letove zbog nestašice zrakoplovnog goriva na otoku.
Slijedile su ih i dvije ruske kompanije, a svih pet prijevoznika započelo je proces povratka putnika. Kanađani su 2025. godine s tri četvrtine milijuna posjetitelja bili daleko najbrojniji turisti na Kubi, dok su Rusi bili treći po brojnosti.
U srijedu je i Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva ažuriralo svoje preporuke, savjetujući samo nužna putovanja na otok.
Prilagodba na život bez goriva
Dok se pojačava paralizirajući učinak blokade na sposobnost kubanske vlade da zaradi devize, Kubanci izvan diplomatskih enklava počeli su se pripremati za život bez goriva. "Počinje se osjećati kao u vrijeme raketne krize 1962.", rekao je jedan stanovnik. "I tada je sunce sjalo, a ljudi su obavljali svoje poslove, ali pod oblakom tjeskobe."
Vlada je već zatvorila sveučilišta, srednje škole i neesencijalne državne urede te smanjila javni prijevoz. Adrian Rodriguez Suárez, 22-godišnji student nuklearne fizike, dobio je uputu da se iz studentskog doma u Havani vrati u rodni Holguín i nastavi studij na daljinu.
"Vijest smo čuli u četvrtak i od tada su otišli svi koji su mogli. Ono što me brine je situacija u mojoj provinciji. Izvan Havane dostupnost električne energije znatno je manja", rekao je. Drugi su se okrenuli društvenim mrežama.
"Udajem se u ožujku i upravo su mi rekli da će vjenčanja za taj mjesec biti otkazana. Ima li itko kakvu informaciju?", napisala je jedna korisnica Facebooka. Neki pokušavaju pomoći, poput vozača moto-taksija koji je objavio: "Osobe koje idu na kemoterapiju, dijalizu i hitne slučajeve u bolnicu Calixto u Havani prevoze se besplatno." Stanovnici se prilagođavaju novonastaloj situaciji.
Jedan muškarac u havanskoj četvrti La Lisa izrađuje i prodaje plamenike za kuhanje na drva. Žena iz ruralnog grada Sancti Spíritus kaže: "Moja majka ludi od ovog kuhanja na ugljen", dodajući kako bi inače morala "napisati oporuku i kćeri ostaviti peć na ugljen kao jedino nasljedstvo".
Napetost u praznim barovima Havane
U međuvremenu, diplomati pripremaju planove za odlazak ako se situacija naglo pogorša. "Koja je svrha našeg boravka ovdje ako ne možemo raditi?", upitao je jedan.
U središtu Havane, mjesta koja su grad učinila jednom od najomiljenijih svjetskih destinacija sada su utihnula. U baru Yarini, jednom od najmodernijih na krovovima grada, jedne tople večeri bila su zauzeta samo dva stola.
Gosti nisu bili ni lokalci ni turisti, već ratni dopisnici na pauzi od zime u Ukrajini, nadajući se da će izvještavati o padu jedne od posljednjih komunističkih država na svijetu.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
