Trgovina ljudima u BiH bilježi rast: Djeca su najčešće žrtve

Trgovina ljudima jedan je od najtežih i najsurovijih oblika kršenja ljudskih prava, a u Bosni i Hercegovini sve češće pogađa djecu. Zbog zabrinjavajućeg porasta ovog kaznenog djela, u Federalnoj upravi policije formiran je poseban odjel za borbu protiv trgovine ljudima, dok su se u aktivnosti prevencije i zaštite žrtava uključile institucije na svim razinama vlasti.

Alarmantni podaci iz sigurnih kuća

Podaci institucija i organizacija civilnog društva ukazuju na alarmantan trend. Prema informacijama Fondacije "Lara", broj žrtava smještenih u sigurnu kuću znatno je porastao u odnosu na prošlu godinu. Dok su lani zabilježene tri potencijalne žrtve trgovine ljudima, ove godine taj je broj narastao na 15 osoba. Od tog broja samo su dvije bile punoljetne, dok je čak 13 žrtava bilo djece, piše Federalna.

Iz Fondacije "Lara" podsjećaju i na još uvijek nerazjašnjen slučaj iz Brčkog, kada je pronađeno 31 maloljetno dijete, što dodatno potvrđuje razmjere problema. Istodobno, policijske agencije provode brojne istrage koje su od početka godine rezultirale uhićenjima osoba osumnjičenih za sudjelovanje u lancima trgovine ljudima. Među njima su i osobe za kojima su raspisane Interpolove tjeralice.

U Federalnoj upravi policije ističu kako su tijekom ljeta, pod nadzorom Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, provedene akcije usmjerene na razbijanje dviju međunarodnih organiziranih kriminalnih skupina povezanih s međunarodnim navođenjem na prostituciju. Tom prilikom dokumentirane su aktivnosti kineske i brazilske kriminalne skupine, što pokazuje da se radi o ozbiljnom i međunarodno umreženom kriminalu.

Trgovina ljudima poprima nove oblike

Stručnjaci upozoravaju kako trgovina ljudima ne završava uvijek samo eksploatacijom i zlostavljanjem žrtava, već može poprimiti i druge oblike. Federalna uprava policije imala je i slučaj trgovine ljudskim embrijima, koji je prije desetak godina dobio sudski epilog. Ipak, dokazivanje ovakvih kaznenih djela iznimno je složeno, osobito kada su u pitanju djeca, koja su najranjivije žrtve.

Trgovina ljudima prepoznata je u svim kaznenopravnim i zakonskim okvirima u Bosni i Hercegovini, no praksa pokazuje kako se ovo kazneno djelo neprestano prilagođava i poprima nove oblike. Prema riječima stručnjaka za sigurnosne studije, glavni pokretač ovog kriminala je novac. Ogromna ilegalna zarada, koja se na globalnoj razini mjeri u milijardama eura i dolara, motivira kriminalne skupine da kontinuirano pronalaze nove žrtve i razvijaju nove načine eksploatacije.

Kazne postoje, ali se rijetko izriču

Iako zakonski okvir u Bosni i Hercegovini predviđa visoke kazne za trgovinu ljudima, problem nastaje u njihovoj primjeni. Često se, upozoravaju stručnjaci, ovakva kaznena djela prekvalificiraju u lakše oblike kriminala koji se jednostavnije dokazuju, zbog čega kazne propisane zakonom rijetko bivaju izrečene.

Posljednji zabilježeni slučaj u Tuzlanskom kantonu dodatno je potresao javnost, jer su žrtve bile štićenice doma za nezbrinutu djecu, koje sustav nije uspio zaštititi. Sugovornici su suglasni kako je snažan i koordiniran institucionalni odgovor jedini učinkovit način borbe protiv trgovine ljudima, uz stalnu edukaciju i apel građanima da obrate pozornost na sumnjive situacije, jer se ovaj oblik kriminala često odvija svima pred očima.