U Bosni i Hercegovini sve je očigledniji dubok društveno-ekonomski jaz između bogatih i siromašnih, što potvrđuju i posljednji podaci Centralne banke BiH. Dok manji broj ljudi uživa u luksuzu, sve veći dio stanovništva bori se kako zadovoljiti osnovne životne potrebe. Ova nejednakost nije nastala preko noći, već je rezultat dugogodišnjih političkih, ekonomskih i sustavnih problema.
Krediti i depoziti
Naime, Centralna banka objavila je da su na kraju rujna ukupni depoziti stanovništva u bankama iznosili 18,88 milijardi KM. Kako je navedeno, depoziti su povećani za 1,94 milijarde KM ili 11,5% u odnosu na isto razdoblje lani. Depoziti stanovništva čine 52,1% ukupnih depozita u bankarskom sektoru i predstavljaju ključnu osnovu za financiranje i stabilno funkcioniranje banaka.
Prema ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti iznosili su 5,65 milijardi KM, odnosno 29,9% ukupnih depozita stanovništva, uz rast od 6,5% na godišnjoj razini. Depoziti po viđenju dosegnuli su 3,85 milijardi KM ili 20,4% uz rast od 6,1%, a transakcijski računi iznosili su 9,38 milijardi KM ili 49,7%, uz rast od 17,3% u odnosu na prethodnu godinu.
Kada je riječ o valutnoj strukturi, depoziti stanovništva u KM iznosili su 11,13 milijardi KM ili 58,9%. Depoziti u eurima i depoziti u KM s valutnom klauzulom vezanom uz euro iznosili su 7,03 milijarde KM, odnosno 37,2%, dok su depoziti u ostalim stranim valutama iznosili 724 milijuna KM ili 3,8%. Depoziti stanovništva u KM porasli su za 16,8% na godišnjoj razini, što je rezultat povećanja transakcijskih računa u domaćoj valuti za 1,26 milijardi KM. Depoziti u stranim valutama zabilježili su rast od 4,7%.
S druge strane, prema podacima Centralne banke, trenutačna zaduženost po glavi stanovnika u BiH iznosi 4040 KM. Na kraju srpnja 2025. ukupni krediti komercijalnih banaka u BiH iznosili su 27,46 milijardi KM. - Ukupna kreditna zaduženost stanovništva u komercijalnim bankama u BiH iznosila je 13,83 milijarde KM - navode iz Centralne banke.
U ukupnom dugu građana dominiraju potrošački nenamjenski krediti s 9,93 milijarde KM (71,8%), zatim stambeni krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica s 2,1 milijardom KM (15,6%), stambeni krediti za kupnju postojećih stambenih jedinica s 1,23 milijarde KM (8,9%) i ostalo (stambeni krediti za popravak postojećih stambenih jedinica, krediti za kupnju automobila, krediti za poduzetništvo i krediti po kreditnim karticama) s 517,8 milijuna KM (3,7%). - Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu u srpnju 2025. godine iznosila je 10,7% ili nominalno 1,34 milijarde KM - podaci su Centralne banke.
Produbljivanje razlika
Jedan od glavnih uzroka produbljivanja razlika leži u nefunkcionalnom ekonomskom sustavu u kojem privilegirani slojevi često ostvaruju dobit zahvaljujući političkim vezama, a ne stvarnom radu i znanju. Korupcija i nepotizam duboko su ukorijenjeni u institucijama, što dodatno otežava stvaranje jednakih prilika za sve građane.
Mladi i obrazovani ljudi, koji bi mogli doprinijeti razvoju zemlje, sve češće napuštaju BiH u potrazi za stabilnijim i pravednijim društvom. Prosječne plaće i mirovine ne prate rast cijena osnovnih životnih namirnica, energenata i stanovanja. Dok plaće stagniraju, troškovi života neprestano rastu, što dovodi do sve većeg siromaštva i socijalne nesigurnosti. Prema dostupnim podacima, gotovo svaka peta osoba u BiH živi ispod granice siromaštva, a socijalne razlike između urbanih i ruralnih sredina postaju sve izraženije.
S druge strane, mali broj pojedinaca i kompanija ostvaruje enormne profite, često zahvaljujući monopolima, javnim natječajima i političkoj zaštiti. Luksuzni automobili, skupi stanovi i životni stil koji prkosi realnosti većine stanovnika postali su simbol nejednakosti u društvu. Ako se ne poduzmu ozbiljne reforme koje bi osigurale pravedniju raspodjelu bogatstva, transparentnost i jednak pristup tržištu rada, BiH riskira postati zemlja duboko podijeljena između onih koji imaju sve i onih koji jedva preživljavaju.
Rastući jaz između bogatih i siromašnih ne ugrožava samo ekonomski razvoj već i društvenu koheziju, povjerenje u institucije i nadu u bolju budućnost.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
