U današnjoj digitalnoj eri, kada je gotovo svaki aspekt života online, sigurnost osobnih podataka nikada nije bila važnija. Krađa identiteta, oblik kriminala u kojem počinitelji koriste tuđe osobne podatke za stjecanje koristi, sve je prisutnija, a BiH nije iznimka, piše Večernji list BiH. Novi Zakon o zaštiti osobnih podataka stupio je na snagu prije nekoliko dana, a izradila ga je Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, te predstavlja revoluciju. Posebno je to važno u vremenu cyber-kriminala, kada građani često nisu ni svjesni da su žrtve krađe identiteta, dok država čini napore da zaštiti njihove podatke i spriječi zloupotrebe. Prema navodima ravnatelja Agencije dr. Dragoljuba Reljića, krađa identiteta u Bosni i Hercegovini uglavnom se odvija putem phishing napada - sofisticiranih oblika prijevare na internetu, gdje cyber-kriminalci, koristeći lažne mrežne stranice ili emailove, pokušavaju izmamiti povjerljive informacije poput brojeva kreditnih kartica, lozinki ili čak brojeva osobnih dokumenata.
Krađa identiteta
- Nažalost, krađama identiteta prethodi krađa osobnih podataka ili dokumenata - naglašava dr. Dragoljub Reljić. Iako krađa identiteta nije izričito propisana kao posebno kazneno djelo, u pravnoj praksi može biti povezana s drugim kaznenim djelima poput lažnog predstavljanja i neovlaštenog korištenja osobnih podataka. Iz Agencije sugeriraju da je važno voditi računa kome se i koji podaci prosljeđuju, a posebno prilikom online plaćanja. Krađa identiteta putem phishing napada oblik je prijevare koji koristi socijalni inženjering kako bi prevario korisnike i dobio njihove osjetljive podatke. Te napade često prate emailovi koji izgledaju kao da dolaze od legitimnih izvora poput banaka, online trgovina ili državnih institucija.
Preporuka je da se ne otvaraju sumnjivi emailovi, da se ne otvaraju linkovi u takvim porukama i da se uvijek provjerava autentičnost zahtjeva prije nego što se dostave osobni podaci. Usluge poput dvofaktorske autentifikacije također su postale ključne u borbi protiv krađe identiteta. Osim toga, redovito ažuriranje sigurnosnih postavki na svim uređajima, kao i svijest o najnovijim sigurnosnim prijetnjama, mogu značajno smanjiti rizik od postajanja žrtvom cyber-kriminala. Građanima se savjetuje da redovito provjeravaju stanje na svojim bankovnim karticama, da ne vrše online uplatu s nepouzdanih uređaja i da izbjegavaju davanje nepotrebnih osobnih podataka putem društvenih mreža. - Građani moraju biti oprezni pri korištenju interneta jer cyber-kriminalci stalno prilagođavaju svoje metode napada - upozorava dr. Reljić.
Agencija ima ključnu odgovornost i nadležnost za borbu protiv nezakonite obrade osobnih podataka. Ako kontrolori podataka nesvjesno ili svjesno prekrše Zakon o zaštiti osobnih podataka, Agencija pokreće postupke koji mogu uključivati zabranu obrade podataka i izricanje visokih novčanih kazni. Kazne za pravne osobe mogu iznositi do čak 40 milijuna maraka ili do 4% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o težini prekršaja. Za odgovorne osobe predviđene su kazne od 5000 KM do 70.000 KM, dok za zaposlene osobe kazne iznose od 500 KM do 5000 KM.
Kada je riječ o međunarodnom prijenosu podataka, Zakon o zaštiti osobnih podataka također pruža zaštitu. Prijenos osobnih podataka u druge zemlje može se obaviti samo ako ta zemlja ili međunarodna organizacija osigurava odgovarajuću razinu zaštite podataka. Novi zakon usklađuje domaće zakonodavstvo s općom uredbom o zaštiti podataka EU-a, čime se jača zaštita osobnih podataka građana i povećava odgovornost organizacija koje ih obrađuju. Novi propis uvodi strože obveze za kontrolore podataka, uključujući imenovanje službenika za zaštitu podataka, vođenje evidencije o obradi podataka i provedbu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera zaštite.
Krađa identiteta i zloupotreba osobnih podataka predstavljaju ozbiljan izazov u modernom društvu. Iako mnogi građani možda nisu svjesni rizika koji vrebaju na internetu, stručnjaci i Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH poduzimaju korake da educiraju javnost i pruže im potrebne alate za zaštitu. Na kraju, najvažnija mjera zaštite leži u proaktivnom pristupu - od savjesnog rukovanja osobnim podacima do provjera sigurnosti online računa. Samo se tako može osigurati da podaci ostanu u povjerljivim rukama, a ne u rukama onih koji ih žele zloupotrijebiti.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
