Izvoz oružja i streljiva iz BiH premašio 300 milijuna maraka

Unatoč nepovoljnom vanjskopolitičkom okruženju koje su, u kontekstu bosanskohercegovačke vojne industrije, obilježile stalne najave o uvođenju carina Sjedinjenih Američkih Država, našeg strateškog vanjskotrgovinskog partnera u području namjenske industrije, podaci za prvih osam mjeseci otkrivaju snažan rast izvoza streljiva i vojne opreme iz BiH.

Ipak, s obzirom na činjenicu da su carine stupile na snagu 7. kolovoza te u slučaju Bosne i Hercegovine iznose 30 posto, za njihov učinak na vanjsku trgovinu, odnosno izvoz iz Bosne i Hercegovine u SAD, trebat će pričekati kraj godine, a možda i dulje s obzirom na to da se postojeći ugovori iz vanjske trgovine između poslovnih subjekata dviju zemalja ne mogu mijenjati tek tako.

Kretanja

Vratimo se razdoblju koje je predmet analize - skok od više od 17 posto u prvih osam mjeseci značajnim bi se dijelom mogao objasniti činjenicom da u vremenima geopolitičkih napetosti izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu postoji rastuća potreba za nabavom oružja, a poglavito streljiva, i to u onim zemljama koje su dio Sjevernoatlantskog saveza koji već neko vrijeme aktivno ulaže u osnaživanje vlastitih obrambenih kapaciteta, svjestan opasnosti koja se nadvila nad Europu.

Večernji list imao je uvid u posljednje podatke Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine o uvozno/izvoznim kretanjima za prvih osam mjeseci ove godine, a informacije pritom pokazuju kako je iz BiH u navedenom razdoblju izvezeno oružja, streljiva i opreme u vrijednosti od 309,916.010 maraka, što je očiti rast u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je taj iznos bio 263,190.633 marke. S druge strane, uvoz nam pada, i to s 23,394.322 marke u prvih osam mjeseci prošle godine na 21,848.075 KM u ovogodišnjem osmomjesečnom razdoblju.

Domaće bi tvrtke u vremenu koje dolazi mogle i dodatno osnažiti svoju poziciju. Osobito to vrijedi zbog činjenice da u Europi postoji vidljiva potreba za većom dostupnošću streljiva različitih kalibara, a to je nešto gdje bi BiH itekako mogla konkurirati uslijed velikog iskustva njezinih inženjera, ali i mogućnost da se unutar zemlje proizvodi barut.

U tom smislu treba uputiti i na informacije prema kojima je i tvornica Vitezit ponovno spremna ići stazama uspjeha. Zvonko Zubak koji, prema pisanju portala viteški.ba preko tvrtke WDG Promet d. o. o. Zagreb postaje novi vlasnik imovine PS Vitezit, već je najavio mogućnost proizvodnje baruta, ali i raketnih goriva i drugih sirovina.

Zubak je u izjavi za portal viteški.ba objasnio kako u najkraćem roku mogu staviti u pogon modernu liniju za proizvodnju baruta koja će zadovoljiti potrebe Bosne i Hercegovine. Na tomu se neće stati jer postoji spremnost da se u ovoj tvornici u srcu središnje Bosne pokrene i proizvodnja TNT-a, raketnih goriva te drugih elemenata i sirovina koji su od strateškog značaja za vojnu industriju, i to ne samo u Bosni i Hercegovini već i šire.

Federalni premijer Nermin Nikšić nedavno je, gostujući u Dnevniku D na Federalnoj televiziji, najavio širenje namjenske industrije te naglasio kako se ne trebamo dovesti do toga da ovisimo o jednom dobavljaču. Potvrdio je kako u Češkoj i Turskoj postoje tvornice koje proizvode barut te će se s njima sklapati određeni ugovori, a dodao je i kako Federacija ima namjeru praviti i svoju barutanu za koju je lokacija pronađena.

Premijer Nikšić nešto je ranije, nakon razgovora s predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, osigurao nastavak isporuka repromaterijala za poduzeće Igman d. d. Konjic. U proteklim danima premijer Nikšić intenzivno je djelovao na rješavanju problema vezanih uz nabavu repromaterijala nužnog za nastavak proizvodnje u Igmanu nakon što je Srbija privremeno bila zabranila izvoz baruta u sve zemlje, čime je bila prekinuta opskrba jedne od ključnih kompanija namjenske industrije u BiH. Federalni premijer dodao je kako Vlada Federacije BiH ostaje posvećena jačanju namjenske industrije kao jednog od strateških sektora gospodarstva te da će uprave poduzeća ove industrijske grane u idućem razdoblju raditi na stabilizaciji opskrbe u cilju sprječavanja eventualnih zastoja u proizvodnji u budućnosti.

Nova ulaganja

Ulaganje u kapacitete namjenske industrije brojni analiziraju i promatraju kroz nekoliko razina. Osim povećanja dostupnosti streljiva za države članice NATO-a, domaći vojni proizvodni kapaciteti mogli bi dati i dodatni poticaj širenju poslovanja, zapošljavanju novih radnika, ali i ulaganju u nove tehnologije.

Jačanje konkurentnosti Bosne i Hercegovine na europskom tržištu kroz prizmu namjenske industrije možda može biti i jedan novi pokretač domaće ekonomije koja se i dalje bori s vlastitom krhkošću i nedovoljnom zastupljenošću na tržištima. Potreba za osnaživanjem obrambenih kapaciteta europskih te općenito zemalja zapadne demokracije prilika je koju bi Bosna i Hercegovina mogla iskoristiti za vlastiti gospodarski rast.