Incidenti s dronovima koji su se dogodili iznad zračnih luka i vojnih baza diljem zapadne Danske, iako nisu prouzročili štetu ili ozljede, razotkrili su obrambene slabosti zemlje. U eri hibridnog ratovanja, u Danskoj - jednoj od osnivačica NATO saveza te ujedno jednoj od najbogatijih zemalja Europe - osjeća se nelagoda zbog činjenice da je njezina ključna infrastruktura postala tako ranjiva, piše BBC.
Zračne luke Aalborg i Billund morale su privremeno prekinuti s radom u srijedu navečer, dok su dronovi primijećeni i u Esbjergu, Sonderborgu te Skrydstrupu. Važno je napomenuti da Aalborg služi i kao vojna baza, dok su u Skrydstrupu smješteni neki od borbenih zrakoplova F-35 i F-16. Dronovi su također viđeni iznad pukovnije u Holstebrou.
Naknadno su se pojavila izvješća o policijskim istragama vezanim uz aktivnosti dronova oko danskih naftnih i plinskih platformi u Sjevernom moru te u blizini luke Korsor. Zračna luka Aalborg ponovno je nakratko zatvorena i u sinoć nakon još jednog sumnjivog viđenja drona, potvrdili su jutros policija i nacionalni mediji.
Pitanje s kojim se sada suočava vojska jest kako odgovoriti. Nijedan dron nije oboren jer su šefovi obrane procijenili da je sigurnije ne činiti to, no svjesni su da to nije dugoročno rješenje. Ovo je ozbiljan trenutak za Dansku, a najviši državni dužnosnici brzo su sazvali konferenciju za novinare.
Ministar obrane Troels Lund Poulsen izjavio je da situacija izgleda "sustavno" zbog velikog broja ciljanih lokacija. "Ovo bih definirao kao hibridni napad", rekao je, ne upirući prstom ni u koga zbog nedostatka konkretnih dokaza.
Ipak, Rusija nije isključena kao mogući akter, što je i premijerka Mette Frederiksen jasno dala do znanja. Moskva "čvrsto odbacuje" bilo kakvu umiješanost, a njezino veleposlanstvo u Kopenhagenu osudilo je incidente kao "insceniranu provokaciju".
Nitko još nije stradao, prvenstveno zato što se dronovima dopustilo da slobodno lete. Vrhovni zapvjednik danske vojske Michael Hyldgaard to je jednostavno objasnio: "Kada nešto oborite iz zraka, to nešto padne na zemlju."
Policija je izjavila da će pokušati srušiti dronove ako se to može učiniti sigurno, a vojska je spremna to učiniti iznad vojnih postrojenja, ovisno o "specifičnoj procjeni prijetnje i mogućim posljedicama obaranja".
Kjeld Jensen iz centra za dronove na Sveučilištu Južne Danske smatra da su policija i vojska postupile ispravno. "Ne bih obarao dronove ako su iznad urbanog područja ili zračne luke jer moraju pasti, a gorivo ili baterije mogli bi izazvati požar", objasnio je.
S njim se slaže i Peter Viggo Jakobsen s Kraljevskog danskog obrambenog koledža: "Morate odlučiti je li to opasnije od puštanja da leti uokolo. Ali to nije održiva situacija i moramo smisliti ideje."
Danska, naravno, nije sama. Norveška, Estonija, Poljska, Bugarska i Rumunjska također su bile izložene hibridnom ratovanju posljednjih tjedana. Estonija i Poljska ovog su se mjeseca pozvale na članak 4 NATO-a nakon incidenata s ruskim letjelicama. Danska vlada trenutno procjenjuje hoće li i ona povući isti potez.
Danski oprezan pristup razlikuje se od poljskog. Ovog tjedna, poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski upozorio je Moskvu u UN-u: "Ako još jedan projektil ili zrakoplov prijeđe naš teritorij bez dopuštenja i bude oboren, nemojte dolaziti ovamo žaliti se. Upozoreni ste."
Ono što Danskoj i mnogim njezinim susjedima nedostaje jest tehnologija za obaranje dronova. "Iz inženjerske perspektive mnogo je lakše izgraditi leteći dron nego izgraditi nešto što ih može spriječiti da lete", ističe Jensen.
Danska će se danas pridružiti saveznicima i Ukrajini kako bi razgovarali o ideji postavljanja "zida dronova" za zaštitu istočnih granica EU.
Ako je Rusija stajala iza ovih incidenata, operacija je bila uspješna: zračne luke su zatvorene, vojna postrojenja izgledala su ranjivo, a javnost je uznemirena. Za Dance je ovo bio novi poziv na buđenje, a ministar obrane poručio je da se zemlja suočava s novom stvarnošću.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
