Tjedan pred nama donosi brojne događaje u samom vrhu Europske unije koji će kulminirati dvodnevnom sjednicom Europskog vijeća u četvrtak i petak, a na kojoj će se zahvaljujući naporima hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kao tema naći i stanje na zapadnom Balkanu s fokusom na Bosnu i Hercegovinu.
Uspjeh u kandidiranju ove teme u vremenima velikih geopolitičkih kriza dodatno dobiva na važnosti i zbog činjenice da se BiH nalazi u trenucima kulminacije jedne od najvećih političkih kriza nakon Daytona, krize koju karakterizira gubitak fokusa na europskom putu, dodatno polariziranje odnosa na relaciji Banja Luka -Sarajevo, odnosno sraz dviju dijametralno suprotnih politika i koncepcija - srpskog separatizma i bošnjačkog unitarizma.
Obveze na EU putu
U takvim okolnostima u BiH je upitno funkcioniranje državnih institucija, dok brojne obveze na europskom putu i dalje čekaju, uz ostalo i obveza poštivanja presuda Ustavnog suda BiH (među njima je i ona o legitimnom predstavljanju), uz još uvijek neusvojena i druga zakonska rješenja nužna za otvaranje pregovora.
Da stvar bude gora, RS nastavlja s aktivnostima slabljenja države, bošnjačke politike odbijaju pristati na izmjene Izbornog zakona, dok u konačnici protivljenje i jedne i druge strane dovodi BiH u poziciju da i dalje ne može koristiti sredstva iz ambicioznog Plana rasta za zapadni Balkan.
Treća strana u BiH, ona hrvatska, kao jedina koja racionalno gleda na politiku europskih integracija, nudi srednji put, onaj koji će voditi dugoročnoj stabilizaciji Bosne i Hercegovine te njezinu ulasku u europsku obitelj, čime bi izgradnja političke i sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe bile dovršena. To je osobito bitno u vremenima kada se nad istok Europe nadvila opasnost uslijed agresije Rusije na Ukrajinu, dok stvari na Bliskom istoku iz dana u dan vode daljnjoj destabilizaciji.
Republika Hrvatska, koja kao svoj strateški cilj ima stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine, svojeg najvažnijeg susjeda, i ovaj put, baš kao i u brojnim prilikama do sada, postavlja se kao najodaniji i najaktivniji odvjetnik i zastupnik interesa BiH u institucijama Europske unije, a zahvaljujući svojem položaju i ugledu u EU, Vlada RH na čelu s Plenkovićem uspjela je pozicionirati BiH u sam vrh prioritetnog djelovanja Unije.
Valja podsjetiti kako je nedavno Plenković telefonski razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom u sklopu priprema za nadolazeće zasjedanje Europskog vijeća te naveo kako su glavne teme razgovora bile Ukrajina, Bliski istok, migracije i konkurentnost, ali je posebno istaknuo da će se među temama sastanka naći i situacija na zapadnom Balkanu, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
- Drago mi je da će tema sastanka biti i situacija na zapadnom Balkanu, s naglaskom na BiH, što je bila inicijativa Hrvatske - poručio je Plenković. Upravo je Hrvatska najzaslužnija što je BiH ne samo dobila status kandidata već i zeleno svjetlo za početak pregovora, a zahvaljujući naporima Hrvatske u službenu vanjsku politiku EU-a ušla je i odrednica o konstitutivnim narodima u BiH kao ustavnoj kategoriji.
Također, Hrvatska je i najzaslužnija za rastuću svijest u Uniji da proces političkog i sigurnosnog zaokruživanja EU-a nije gotov bez okončanja procesa proširenja na jugoistok, uz Bosnu i Hercegovinu kao zemlju s najvećom strateškom važnošću. Napraviti iskorak u ovoj godini osobito je bitno i zbog druge činjenice. Naime, iduća godina u Bosni i Hercegovini je izborna, a to sa sobom nosi i opasnost od dodatnog intenziviranja retorike.
Nužan poticaj
Očito je kako BiH treba snažan poticaj institucija Europske unije jer je već godinu dana bez ključnog koraka naprijed, a za to vrijeme nismo ostvarili ni pravo na financijsku podršku iz Plana rasta, ali i nekih drugih europskih izvora financiranja.
Sve to, uz sprezi s lošom političkom klimom, ne omogućuje dovoljno snažan ekonomski zamah za izboriti se sa svim onim izazovima u gospodarskom smislu koji prijete stagnaciji životnog standarda značajnog broja žitelja BiH. Očito je kako, osim političke, Bosni i Hercegovini treba i svojevrsna ekonomska integracija. U suprotnom, za očekivati je daljnje demografsko urušavanje.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
