Dvojezični zbornik Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada skupine autora i urednice Julienne Bušić, u kojemu se prvi put sustavno govori o tome kako su Sjedinjene Američke Države i zapadna Europa gledale na hrvatsku borbu za nacionalnu ravnopravnost tijekom socijalističke Jugoslavije, predstavljen je u utorak, 27. svibnja, u Velikoj dvorani Školske knjige. O tome vrijednom djelu, objavljenom u biblioteci Okomice Školske knjige, govorili su predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, Dražen Budiša, urednici i autori Julienne Bušić i Luka Knez te izvršni urednik dr. sc. Deniver Vukelić.
Zbornik Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada (Croatian dissidents and the dissonance of the West) namijenjen je ne samo povjesničarima nego i svima koji žele razumjeti zašto hrvatska borba za nacionalnu neovisnost i poštovanje ljudskih prava nije dobila veću potporu zapadnih demokracija. Toj važnoj temi pristupa se u zborniku sa znanstvenoga, dokumentarnog i esejističkog gledišta.
Dragocjen uvid u prešućene činjenice
„Ova je knjiga vrlo vrijedan dokument koji pokazuje golemu snagu iznimno hrabrih ljudi koji su glasno progovorili u vrijeme komunističke diktature i najavili toliko žuđenu slobodu. Njihov krik nije izražavao samo žudnju nego i viziju slobode, demokratskog društva i neovisne Hrvatske. No svijet nije htio čuti njihove riječi. U vrijeme kad su ubojice poput Milovana Đilasa proglašavani svjetskim disidentima glas hrvatskih intelektualaca ostao je nezapažen u centrima svjetske moći. Unatoč tako nepovoljnim okolnostima za snove hrvatskih domoljuba i disidenata, ova knjiga pokazuje da narod koji ima samosvijest, energiju, nacionalnu krepost i vizionare može izgraditi vlastitu državu. Treba zahvaliti Julienne Bušić što je pregledala svjetske arhive i dala nam dragocjen uvid u prešućene činjenice o tome zašto svijet nije prepoznao krik hrvatskih disidenata”, istaknuo je predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul.
O represiji jugoslavenskoga komunističkog režima na temelju vlastita iskustva govorio je Dražen Budiša, jedan od najistaknutijih vođa hrvatskoga studentskog pokreta 1970. i 1971., u vrijeme Hrvatskog proljeća. Uhićen je u prosincu 1971. i na politički organiziranom suđenju osuđen na četiri godine prisilnog rada. Odslužio je kaznu u zatvorima u Staroj Gradiški i Lepoglavi. Na sudu nije htio odgovarati na pitanja koja su mu postavljali sudac i tužitelj. Na kraju suđenja iznio je završnu riječ i njezin je prijepis objavljen prvi put u knjizi Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada.
Zapad je štitio odnose s Jugoslavijom
Taj dvojezični zbornik istražuje djelovanje hrvatskih intelektualaca i disidenata koji su, u skladu s demokratskim načelima, zahtijevali poštovanje ljudskih prava i pravo naroda na samoodređenje, izjavio je jedan od urednika i autora knjige Luka Knez.
„Njihova su nastojanja naišla ne samo na brutalnu represiju komunističkog režima već i na nerazumijevanje država zapadnih demokracija. Zapad, koji je podržavao disidente u gotovo svim komunističkim državama, u slučaju Hrvata birao je pragmatičnu šutnju kako bi očuvao odnose s Jugoslavijom. Stoga nije iznenađujuće što su gotovo sva politički motivirana ubojstva hrvatskih emigranata na Zapadu ostala neprocesuirana i prešućena, kao i to da je težnja za hrvatskom samostalnošću bila percipirana kao prijetnja, a ne kao legitimna politička ideja”, smatra Luka Knez.
Prema riječima urednice Julienne Bušić knjiga Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada može se opisati kao revizionističko djelo jer razbija lažnu priču o američkoj potpori za zaštitu ljudskih prava. No vrijednost revizionizma ovisi o namjeri i metodi. Ako je utemeljen na beskompromisnom istraživanju, to je alat za istinu. Ako se temelji na ideologiji ili nema dokaza, poput nekih teorija zavjere, to je teret, dodala je Julienne Bušić.
„Potrebna je hrabrost da bi se proučavalo ono što bih nazvala 'neugodnim' temama jer istraživanje često otkriva neugodne istine, a u ljudskoj je prirodi da želi očuvati dugogodišnja mišljenja i uvjerenja. Promjena dovodi do sumnje u vlastiti sud, inteligenciju i sposobnosti, pa je često nepoželjna. To je napad na ego. Ali kako se možemo protiviti promjeni ako se temelji na istini, na lako dokazivim tvrdnjama? Ovo je dvojba s kojom se danas često suočavamo: kako pomoći ljudima da prihvate istinu. Nažalost, mnogi ljudi znaju istinu, ali je zbog ideoloških ili psiholoških razloga odbijaju prihvatiti. Međutim, drugi iskreno žele obogatiti svoje znanje i to su ljudi na koje sam mislila kada sam započela svoje istraživanje za knjigu Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada.
Ispravljanje lažne priče u ime povijesne točnosti
Kao rođenoj Amerikanki bilo mi je neugodno otkriti u američkim arhivima i drugdje štetne i namjerne postupke koje su Sjedinjene Američke Države poduzele protiv hrvatskih disidenata, suprotno svim svojim načelima. Lažnu priču bilo je potrebno ispraviti u ime povijesne točnosti! Jer ne smijemo zaboraviti da je disidentstvo domoljubno, pogotovo kada mu je cilj otkriti istinu!” istaknula je urednica knjige i ovogodišnja dobitnica Nagrade „Ljubica Štefan” za doprinos istraživanju hrvatske političke povijesti. Svojim je književnim radom i javnim angažmanom neprestano isticala važnost nacionalnih interesa Hrvatske analizirajući položaj Hrvata i njihove borbe na globalnoj političkoj sceni, a cijeli je svoj angažman posvetila očuvanju i njegovanju kolektivne memorije hrvatskog naroda, piše u obrazloženju te nagrade.
Zbornik disidentskih izvora objavljen je i na engleskom jeziku kako bi i strani istraživači mogli na temelju izvorne građe bolje razumjeti svu složenost stanja u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća i uvidjeti da zapadne politike i mediji nisu jednako podupirali sve disidente pod komunističkim režimima u njihovoj borbi za slobodu savjesti i ljudska prava. Knjiga Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada (Croatian dissidents and the dissonance of the West) dostupna je u webshopu i svim knjižarama Školske knjige.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
