Bljesak važan po tome jer je HV prvi put stekao preduvjete za ''samostalne operacije više taktičke razine''

U "Studiju 4" HRT-a gostovao je umirovljeni admiral HRM-a Davor Domazet Lošo. Pojasnio je kako je izgledalo planiranje i izvedba operacije "Bljesak" te istaknuo važnost oklopno-mehaniziranih prodora. Posebno se osvrnuo i na upotrebu bespilotnih letjelica u izviđanju te mjere elektroničkog ratovanja.

Umirovljeni admiral HRM-a Davor Domazet Lošo ustvrdio je kako je "Bljesak" važan po tome jer je HV prvi put stekao preduvjete za "samostalne operacije više taktičke razine".

- Čovjek mora biti ponosan na tu operaciju. Operacija "Bljesak" je dio dokumenta iz 1993. godine naziva "Strateška napadna operacija za oslobađanje okupiranih područja RH". Budući da su se stekli uvjeti za izvođenje samostalne operacije više taktičke razine - ona je izvedena, rekao je.

- Jedinstvene su operacije u povijesti ratovanja koje su gotovo 100 posto izvedene onako kako su bile i planirane. Zbog toga čovjek mora biti ponosan. Za takve operacije gdje je ostvarena brza pobjeda, veliki vojni strateg Carl Von Clausewitz je rekao da je to najviša razina umijeća ratovanja, kazao je.

Obavještajni sektor je, kako kaže, imao veliku ulogu u pripremi operacije, kao i u izvođenju.

Spomenik u Okučanima

U "Bljesku" je sudjelovalo 7200 branitelja, u borbama je poginuo 51 branitelj, a 162 su ranjena. Lošo je istaknuo kako HV nije u svakom pogledu imao prednost, iako je išao u napad.

- Bljesak je poseban po tome što je poznato da kada se ide u napad, poželjno je imati prednost 5:1, a najmanje 3:1. U srpskoj strategiji realne prijetnje smatralo se kako bi Hrvatska trebala imati pet puta više snaga, ali u operaciji Bljesak, taj odnos bio je u tehnici 1.2:1. Jedino gdje je bila zadovoljena donja granica - 1:3 - bila je u ljudstvu. Operacija je izvedena u nepovoljno tehničkom omjeru snaga. To operaciju izdvaja od svih ostalih, ne samo u Hrvatskoj, nego općenito u ratovanju, rekao je.

Objasnio je i u čemu su se razlikovale doktrine HV-a i snaga srpske vojske.

- Radi se o doktrini, oni su imali doktrinnu naslijeđenu od JNA, a Hrvatska je primijenila doktrinu modularne strukture snaga u realnom vremenu. "Bljesak" se temeljio na realnom vremenu, četvrtoj dimenziji ratovanja, što podrazumijeva bespilotne letjelice i mjere elektroničkog ratovanja.

- Bespilotne letjelice su bile pod mojim zapovjedništvom. Osim toga, na svakom pravcu napada oklopno-mehaniziranih snaga Kuna (1. gbr.) i Tigrova ( 3. gbr.) - su bili ometači veza kako bi se što prije srušile komunikacije srpske vojske.

"'Bljesak' i 'Oluja' spriječili su stradanje srpskih života od srpske politike"

Snage 1. gbr, podsjetio je, "uvedene su u borbu praktički s vlaka".

- To je bio dio maskiranja, uspjeli smo iznenaditi protivnika. Brzi prodor oklopno-mehaniziranih brigada išao je autocestom.

- Operacije "Bljesak" i "Oluja" su dio iste zamisli, odnosno kako spriječiti stradanje srpskih života od srpske politike. Oni (op. a. srpske vlasti) su imali ideju da mi pobijemo od 40 do 50 tisuća Srba. Onda bi to značilo da smo mi genocidni. Ne bismo imali hrvatsku državu i morali bismo se vratiti na početne pozicije. Međunarodna zajednica predvođena Englezima nije nam bila sklona. To je sve palo u vodu jer se radi jednoj od najčistijih operacija u povijesti ratovanja.

Lošo je objasnio i kako je HV spriječio uključivanje srpskih snaga iz BiH u borbu.

- Imali su namjeru izvesti inverzni kemijski rat, raketnim udarima ili udarima zrakoplovstva na Petrokemiju u Kutini. To bi bio oblik inverznog rata. Da se to ne bi dogodilo, topničke bitnice uz Savu, neprekidno su gađale zračnu luku Mahovljani pokraj Banje Luke, tako da njihovi zrakoplovi nisu mogli uzletjeti. Drugim topništvom i raketama smo držali ostale skupine s južne strane Save, dodao je.