Prošle godine, bez prosinca, krediti u BiH iznosili su 25,57 milijardi maraka, od čega su polovinu digli stanovnici ove zemlje. Nezavisne novine imale su izjavu ekonomista Milenka Stanića koji je istaknuo da je, osim što polovinu ukupnih kredita čine krediti stanovništva, slična situacija i oko depozita.
Struktura kredita
- Izvori depozita i novca u bankarskom sektoru su stanovništvo, poduzeća i javni sektor. Stanovništvo dominira u tom segmentu osiguranja financijskih sredstava, što govori da dio stanovništva ima novčane viškove koje su spremni putem banaka pozajmiti onima koji traže kredit pod određenim uvjetima. Jasno je da ovaj iznos kredita koji ima stanovništvo govori kako veliki broj stanovnika ima potrebu rješavati svoje investicijske, ali i tekuće probleme. Problem je što u toj strukturi kredita dominiraju oni za tekuću potrošnju, i to je, čini mi se, oko 90 posto, a jako je mali iznos za investicijsku izgradnju, odnosno rješavanje stambenog pitanja - kazao je Stanić.
O kreditiranju građana BiH nedavno je pisao i Forbes istaknuvši kako to postaje sve značajnija tema i zbog povećanog interesa za potrošačke kredite i zbog opće ekonomske situacije te rasta inflacije. Direktor Udruge banaka BiH Edis Ražanica istaknuo je da građani BiH nisu prezaduženi, a činjenica je i da ne mogu podići neki ozbiljniji kredit, nenamjenski, već je on moguć do 50 tisuća maraka.
- Mi smo mišljenja da postoji prostor za povećanje maksimalnog iznosa potrošačkih kredita. Analize pokazuju da bi povećanje na 65.000 ili čak 70.000 KM bilo optimalno s obzirom na rast prosječnih i minimalnih plaća. Rast troškova života i cijena nekretnina dodatno opravdava tu korekciju - objasnio je, što ima uporište s obzirom na to da je pronaći nekretninu ispod 150 tisuća maraka postalo gotovo nemoguća misija, a da ne pričamo o nekim većim iznosima.
- Građani BiH spadaju u kategoriju nisko do umjereno zaduženih u usporedbi sa zemljama regije i EU-a. S obzirom na rast plaća i troškova, smatramo da postoji prostor za povećanje maksimalnih iznosa potrošačkih kredita - kazao je Ražanica. Analitičar s kojim smo prokomentirali ovu temu kazao je kako je potrebno navesti banke da ne gledaju na žitelje BiH kao na bespomoćnu nižu klasu, dok bi žitelji BiH trebali prestati na banke djelovati kao na otmičare svog novca.
- BiH ekonomski čak solidno stoji pa ne znam je li pozitivno to nepovjerenje između banaka i građana, ali meni se to ne sviđa i volio bih da se stvori veće povjerenje i onda će to polučiti bolje rezultate i za jedne i za druge. Nećemo se lagati, banke u BiH kroz ružičaste naočale gledaju gospodarstvenike čija je pozadina upitna i čiji se kapital u trenutku može rastopiti, dok na nekog sa stabilnim poslom i primanjima, kod privatnika, gledaju kroz milijun pitanja, a odgovor često ne vodi nigdje, odnosno čovjek ne može dobiti kredit ni neku drugu bitnu povlasticu od banke jer ne radi u državnom poduzeću niti je sumnjivi poduzetnik, iako ima sve preduvjete za vraćati kredit i biti uspješan u onom što radi.
S druge pak strane, ni građani BiH ne gledaju blagonaklono na banke, ako dignu kredit, smatraju da ih ovi lihvare, ako kod njih čuvaju novac, smatraju da ih pljačkaju. Mi se gubimo u nepotrebnim raspravama tko je u pravu umjesto da se djeluje strateški i otvaraju nova radna mjesta, da se pokreću poslovi - priča sugovornik koji je želio ostati anoniman.
Suradnja
Nova godina već je "spalila" jedan mjesec, na polovini smo drugog, vrijeme leti, a novac koji stoji u mjestu loša je opcija, neki će reći i najlošija, njime treba pokrenuti razne procese za rast gospodarstva ove zemlje.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
