Beogradski nadbiskup, kardinal Ladislav Nemet, u razgovoru za I.Media koji je prenijela Aleteia kazao je da bez odobrenja iz Moskve neće biti papinskog posjeta Beogradu.
U intervjuu koji se dotaknuo brojnih tema 68-godišnji Nemet govorio je i o izazovima koji stoje pred katoličkom zajednicom u Srbiji koja prema posljednjem popisu čini oko 4% stanovništva.
„Danas preživljavamo dijelom od donacija vjernika, ali za važnije projekte poput obnove crkava uvijek moramo tražiti sredstva iz inozemstva. Naši dobročinitelji su ti koji nas drže. U Srbiji postoji nejednakost između načina na koji se financira Pravoslavna Crkva i načina na koji se financiraju druge Crkve i vjerske skupine — poput muslimana, koji također čine 4% stanovništva. Svi smo jednaki, ali neki su jednakiji od drugih, kako reče Orwell; to je istina u našem svijetu“, kazao je Nemet.
Beogradski nadbiskup 7. prosinca prošle godine postao je kardinal, na čemu su mu, kaže, čestitali i brojni srpski političari.
„U mojoj zemlji vijest je dočekana ‘eksplozijom’ pozitivnosti, počevši od srpskih pravoslavnih političara i predstavnika vlasti. Čestitali su mi i predsjednik, i premijer, i mnogi drugi ministri. Mjesec dana sam bio bombardiran intervjuima. Postao sam ‘slavna osoba’ kao kardinal, a nacija je jako ponosna“, kazao je Nemet.
Kao najveći izazov za Srbiju beogradski nadbiskup vidi iseljavanje. Demografski trendovi vrlo su negativno utjecali i na broj katolika u zemlji:
„Najveći problem danas je iseljavanje naših sugrađana zbog ekonomske situacije i socijalne nesigurnosti. To se osjeća u malobrojnoj katoličkoj manjini: kad sam 2008. zaređen za biskupa, bilo nas je 400.000; danas nas je 300.000. U 17 godina zemlju je napustila četvrtina vjernika. Najdinamičniji ljudi, poput mladih obitelji, odlaze. Sve veći broj starijih osoba ostaje samo u selima u kojima svega nedostaje.“
Nemet je progovorio i o temi seksualnog zlostavljanja u Crkvi, izrazivši mišljenje da je još jako puno mjesta za napredak, poglavito zbog klerikalizma.
„Prioritet je osvijestiti biskupe u cijeloj regiji. Još uvijek postoji veliki strah od priznanja svoje slabosti, osobito tamo gdje se pretjeruje u poštivanju klera i “svete hijerarhije”, pa upadamo u klerikalizam. Situacija se mijenja, ali nažalost pod pritiskom društva, a ne zahvaljujući otvorenosti Crkve. Boli me što ne možemo djelovati, nego samo reagirati“, rekao je Nemet.
Dodao je kako su u njegovoj biskupiji zasad bila otvorena tri slučaja zlostavljanja od kojih je jedan rezultirao gubitkom kleričkog staleža, jedan otpuštanjem iz reda, a jedan slučaj je bio odbačen.
Govoreći o mogućnosti papinskog posjeta Srbiji i(li) Kosovu (što je u kolovozu 2023. spomenuo i sam papa Franjo), kardinal je istaknuo kako je riječ o pitanjima koja uključuju i političku dimenziju te da se o njima ne odlučuje samo lokalno.
„Kao obični kardinal, nisam u poziciji kritizirati papu Franju, ali čini se da nije moguće posjetiti zemlju (Kosovo) koju Sveta Stolica službeno ne priznaje. Ovaj projekt se čini teško izvedivim. Mora li zahtjev za posjet prvo ići preko Kosova ili Beograda? Za Beograd je Kosovo samo pokrajina. Bi li to bilo tek hodočašće? To bi bilo škakljivo, s obzirom na to da je Papa također politička figura.
Što se tiče puta u Srbiju, ne odlučuje se samo u Srbiji. Kao što sam natuknuo srpskom novinaru, odluka će se donijeti istočnije, između Vladivostoka i Beograda. Izravnije rečeno, bez dopuštenja Moskve neće biti papina posjeta Beogradu“, kazao je Nemet.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
