Gruđani sestra i brat Andrijanić predstavili novi znanstveni rad na Međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji

Na Međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji Kulturna baština i identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini održanoj 22. studenoga 2024. u Širokom Brijegu, sestra i brat, doktorica znanosti Dominika Andrijanić i doktorand Domagoj Andrijanić predstavili su svoj novi znanstveni rad.


Treću godinu zaredom sudjeluju i predstavljaju svoje znanstvene radove na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji. Tema ovogodišnjeg znanstvenog istraživanja sestre i brata Andrijanić na konferenciji je „Očuvanje hrvatskog identiteta kroz zavičajni govor na području Bosne i Hercegovine“.


Prethodnih godina predstavili su znanstveni rad o „Utjecaju nevladinih organizacija na hrvatski jezik u Bosni i Hercegovina“ na Međunarodnom stručno-znanstvenom skupu o kulturnoj baštini i identitetu Hrvata u BiH koji je objavljen i u Zborniku radova, a na Međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji digitalizacija, arhiviranje, očuvanje i promocija nematerijalne kulturne baštine znanstveni rad „Patrini kao kulturna baština u zaseoku Vlašići, Grude“ koji će također biti objavljen u Zborniku radova.



Prenosimo sažetak njihovog znanstvenog rada predstavljenog na ovogodišnjoj Međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji:
„U radu se istraživanje temelji na očuvanju hrvatskog identiteta kroz zavičajni govor na području Bosne i Hercegovine. Hrvatski jezik sa svojim dijalektima, odnosno govorima određenog mjesta, ima znatnu ulogu u tome. Specifična je situacija hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini, s obzirom na njegove ustavne i zakonske norme te njegov položaj kao jednog od tri službena jezika. Stoga je učinjena posebna poveznica identiteta sa zavičajnim govorima Hrvata na tom području. Kroz jezik, kao sredstvo i način komunikacije, izražava se identitet određenog naroda. Posebnu ulogu u tome ima i zavičajni govor. Time se prenosi jezična i kulturna baština sa svojim posebnostima, jer je jezik živa baština. Potrebno je njegovati i očuvati svoj zavičajni govor, a time se čuva i svoj identitet. U službenoj komunikaciji podrazumijeva se korištenje hrvatskim standardnim jezikom.“