Istodobno, zbog velikog vala poskupljenja posljedice će se tek osjetiti ovoga proljeća jer se očekuje manjak prinosa od jesenske sjetve koja je odrađena s onim što se imalo na raspolaganju. A imalo se malo, premalo u odnosu na ranije godine, ali i u odnosu na normalni tijek procesa.
Podbacila jesenska sjetva
Sve zajedno stoga vodi samo jednom ishodu - dodatnom poskupljenju, a moguće i nedostatku određenih prehrambenih proizvoda. Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Bosne i Hercegovine, nedavno je za Večernji list upozorio kako će ovoga proljeća doći do izražaja posljedica niza loših situacija koje su pogađale domaće poljoprivrednike, a što bi moglo dovesti do povećanja ne samo cijene već i dostupnosti brašna i kruha. Takvu procjenu objasnio je situacijom u kojoj je ove jeseni sjetva pšenice podbacila u smislu da se malo zasijalo, a i ono što se zasijalo, urađeno je bez gnojiva. Istodobno, zbog činjenice da je korišteno manje kvalitetnih gnojiva, a sve potaknuto velikim valom poskupljenja, očekivanja su i da će prinosi hrane ovoga proljeća biti manje kvalitetni nego inače.
Osim poskupljenja pekarskih proizvoda, moguće je i poskupljenje mesa, a sve vođeno situacijom u kojoj se smanjuje broj onih koji se bave stočarstvom.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, u razgovoru za Večernji list nedavno je kazao kako je nemoguće očekivati rast domaće proizvodnje ako to država ne podrži.
Država treba zaštititi domaću proizvodnju. Ne možemo biti konkurentni s ovako skupom proizvodnjom. Recimo, Republika Hrvatska je prošle godine uložila u poljoprivredu milijardu i pol eura, a kod nas, kada se sve zbroji, ne uloži se ni 100 milijuna eura. Nemamo "plavi dizel"... - upozorava Bićo, naglasivši kako je proizvodnja u svim segmentima prilično smanjena.
Proizvodnja kukuruza u zrnu u Federaciji BiH u 2021. godini tako je iznosila 211.902 tone, što je manje za 30,4 posto u odnosu na 2020. godinu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u proizvodnji industrijskog bilja zabilježeno je smanjenje proizvodnje soje za 40,9 posto, piše Vecernji.ba. Proizvodnja krumpira iznosila je 178.667 tona i bila je manja za 22,1 posto u usporedbi s proizvodnjom u prethodnoj godini.
U proizvodnji stočnog krmnog bilja zabilježeno je smanjenje kod proizvodnje djeteline za 21,7 posto, lucerke za 21,6 posto, kukuruza za krmu za 15,2 posto i travno-djetelinskih smjesa za 17,2 posto u usporedbi s 2020. godinom. Kod voća ostvarena proizvodnja jabuka manja je za 10,5 posto i šljiva za 27,6 posto u odnosu na 2020. godinu. Ukupna proizvodnja grožđa bila je manja za 4,1 posto u odnosu na 2020. godinu. Istodobno, stručnjaci strahuju i da će kombinacija svih tih elemenata, uz smanjenu prodaju hrane zbog lošije kupovne moći građana, biti jedan od razloga što će poljoprivredna proizvodnja u proljeće 2022. godine biti prepolovljena. Zbog svega navedenoga uskoro se očekuje sastanak svih županijskih ministara poljoprivrede s federalnim kako bi se našlo rješenje kojim bi se potpomogli domaći proizvođači ovoga proljeća.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
