"Pojavila se neka viroza, kod nekih je klinička slika slična onoj kao kod gripe. Javljaju se jake glavobolje, bolovi u kostima i mišićima. Drugi, pak, imaju proljev, kašalj, probleme sa sinusima. Najvažnije je da se ljudi odmah testiraju, kako bi se isključio COVID-19. Testiranje se može izvršiti i kućnim testom koji, ako je pozitivan, treba potvrditi PCR testom. Uputnicu će vam dati vaš liječnik. Glavni simptom delta soja koji prevladava u Hrvatskoj i svijetu je temperatura, ali gubitak okusa i mira prijavljuje sve manji broj ljudi, iako je i to jedan od simptoma. Deltu karakterizira i glavobolja, curenje nosa, bolno grlo, gubitak apetita, dakle slično kao i kod ostalih viroza. Stoga testirajte se, jer ako imate koronu možete zaraziti velik broj ljudi", kaže epidemiologinja za Slobodnu Dalmaciju.
Za mišljenje smo pitali i liječnicu Vikicu Krolo.
– Istina je, u ordinacijama je veći broj oboljelih s povišenom temperaturom i proljevima. Zaključujem da je to dio virusne infekcije, jer iste simptome imaju cijele obitelji – kaže doktorica koja se osvrnula i na korona-brojke.
– S obzirom na to da traje epidemija COVID-a, a što se vidi i po broju pozitivnih na testiranjima, liječimo ih ovisno o kliničkoj slici. Tko ima lakše simptome ostaje na kućnom liječenju (dijeta, lijekovi za snižavanje temperature, protiv mučnine i sl), dok se teži klinički slučajevi liječe u bolnicama – navodi dr. Krolo.
Razlika između bakterijske i virusne infekcije
– Bakterijske i virusne upale (infekcije) razlikuju se po vremenskoj pojavi karakterističnih simptoma koji se kod njih javljaju. Kod virusne infekcije početak bolesti se razvija polako i postepeno, nerijetko s blago povišenom tjelesnom temperaturom do 38°C. Karakteristični simptomi su hunjavica, promuklost, kašalj i bol blažeg intenziteta u ždrijelu i/ili dušniku. Ždrijelo je u manjoj mjeri nadraženo, bez gnojnih naslaga, a uz to limfni čvorovi mogu biti uvećani, ali ne i bolni kao kod bakterijske upale.
Kod bakterijske upale simptomi se javljaju naglo, s povišenom tjelesnom temperaturom često višom od 38°C, a popraćena je jakom boli u grlu, izrazito crvenim ždrijelom s gnojnim naslagama, uz otečene i bolne limfne čvorove. Opći simptomi svake upale mogu biti vrlo izraženi te ih često karakterizira bol u tijelu i opća malaksalost – navodi Synlab.
Akutne infekcije dišnih puteva, odnosno akutne respiratorne infekcije (ARI), najučestalije su bolesti čovjeka. Odrasla osoba u prosjeku oboli 3 do 5 puta godišnje, djeca češće, 4 do 7 puta godišnje, a djeca koja borave u dječjem vrtiću i do 10 puta na godinu, navodi Adiva.
Češće su infekcije gornjega dijela dišnoga sustava, koje su u pravilu i mnogo lakše od infekcija u donjem dijelu. Učestalost ARI je velika zbog lakog prijenosa uzročnika zaraze – čovjekov dišni sustav je "najotvoreniji" sustav i mnoštvo je uzročnika ove bolesti. Na sreću, većina je ovih bolesti, posebno gornjeg djela dišnog sustava, blaga i ne zahtijeva ozbiljnije ili dugotrajnije liječenje. Uzročnici bolesti mogu biti virusi i bakterije.
Najučestalije su blage infekcije gornjega dijela dišnoga sustava koje su uzrokovane brojnim virusima, a zovemo ih obična prehlada, ili teži oblik, febrilni respiratorni katar. Ponekad se javljaju i komplikacije, na virusom oslabljenom tkivu nastane bakterijska upala (upala uha, upala sinusa i streptokokna upala grla).
Sezonska i pandemijska gripa
Ozbiljna bolest gornjeg dijela dišnog sustava koju uzrokuju virusi je gripa (influenca), pojavljuje se svake godine i zovemo je sezonska gripa. Ove godine se pojavila i još jedna gripa koju zovemo pandemijska gripa (svinjska gripa). Gripa je ozbiljna bolest jer se kod nje mogu javiti i dodatne komplikacije.
Obična prehlada
Obična prehlada je akutna, virusna upala sluznice nosa koja katkada zahvaća i ždrijelo. Javlja se tijekom cijele godine, ali je češća zimi. To je vrlo blaga bolest kod koje se javlja neki od simptoma: kihanje, curenje, začepljenost nosa, grlobolja i kašalj. Obična prehlada je uzrokovana virusima i liječi se uklanjanjem simptoma (simptomatski).
Febrilni respiratorni katar
Febrilni respiratorni katar je virusna upala gornjega dijela dišnoga sustava s povišenom temperaturom i ostalim respiratornim simptomima kao i kod prehlade: kihanje, curenje, začepljenost nosa, grlobolja i kašalj. Za razliku od obične prehlade, ova bolest je teža i mogu nastati komplikacije, najčešće kao dodatna bakterijska upala. Težina bolesti ovisi o vrsti virusnog uzročnika, ali i stanju sluznice dišnog sustava, te otpornosti organizma. Kao i prehlada, febrilni respiratori katar se liječi simptomatski.
Savjetujemo kako možete ublažite simptome prehlade:
Kod svih bolesti dišnog sustava najvažnije je zaštititi sluznicu dišnog sustava, što podrazumijeva boravak na stalnoj, umjerenoj temperaturi, provjetravanje prostorija i vlaženje zraka.
Neophodno je uzimanje veće količine tekućine (napici sobne temperature ili blago zagrijani) i dostatan odmor.
Curenje ili začepljenost nosa – potrebno je vlažiti ili ispirati sluznicu nosa fiziološkom otopinom ili otopinom morske vode, a mogu se primijeniti i kapi za nos. Važno je znati da se kapi za nos ne smiju koristiti dulje od 7 dana, jer mogu oštetiti sluznicu nosa.
Grlobolja – mogu se koristiti razne otopine za grgljanje ili pastile za otapanje u ustima koje sadržavaju antiseptike i sredstva protiv upale i bolova.
Temperatura i bolovi – primjenjuju se tablete paracetamola, ili rjeđe acetilsalicilne kiseline, ili ibuprofena, ali uz obveznu preporuku ljekarnika. Kod povišene temperature treba mirovati.
Kašalj – liječi se ovisno o vrsti kašlja, a može biti neproduktivan (suhi) ili produktivan (vlažni). Za neproduktivan kašalj se primjenjuju antitusici, sredstva koja smiruju kašalj, a za produktivan sekretolitici, sredstva koja razrjeđuju bronhalnu sluz, kako bi se ona mogla iskašljati. Preparati se odabiru uz preporuku ljekarnika.
Kombinirani lijekovi i jačanje imuniteta
Postoje i "kombinirani" lijekovi koji u jednoj tableti sadržavaju sredstva protiv temperature i bolova, začepljenosti nosa, grlobolje ili blagog suhog kašlja, ali se o njihovom izboru i primjeni valja obvezno savjetovati s ljekarnikom.
Kod ovih bolesti mogu se primjenjivati i neki od preparata koji djeluju na jačanje otpornosti organizma. Iako nemaju klinički dokazani učinak, oni kod većine osoba smanjuju trajanje bolesti i intenzitet simptoma, te se za njihov izbor treba savjetovati s ljekarnikom: C vitamin, razni vitaminsko-mineralni nadomjesci, cink, preparati ehinaceje, propolisa, matične mliječi i slično. Izbor ovisi o dobi i stanju organizma, te eventualnim kontraindikacijama.
Kada se treba javiti liječniku
Ne odgađajte javljanje ili odlazak liječniku:
ako je temperatura 39°C ili više i traje 1-2 dana, ili je blago povišena temperatura (38°), ali traje dulje od 7 dana;
ako se javlja bol u uhu ili bol u sinusima (između obrva ili ispod očiju, posebno prilikom saginjanja glave);
ako se prilikom disanja javlja težina ili bol ili se čuje "pištanje";
ako je grlobolja izrazito jaka s osjećajem stezanja ili teškog gutanja;
ako je suhi, podražajni kašalj izrazito jak i traje dulje od 7 dana, ili ako se iskašljava krv;
ako oboljela osoba inače boluje od neke kronične bolesti dišnog sustava ili imunološkog sustava, navodi Adiva.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
