Istina, Hrvati su poznati po golemom broju njih. Prosula vam se kava? Možda niste znali, ali slijedi vam novčana nagrada, a ako ste se pak udarili u lakat, sigurno vam gosti dolaze u posjet. Ako ste se u napadu gladi ugrizli za jezik, mora da vas netko ogovara, a nije nemoguće ni ako zazviždite u kući da će vam se dogoditi nešto loše, piše Slobodna Dalmacija.
Nitko ne zna odakle točno potječu ove (sulude) priče, no znate li pozadinu onih najklasičnijih praznovjerja? Krenimo redom...
1. Otvorili ste kišobran u kući? Žao nam je - nesreća
Iako neki povjesničari smatraju da ovo praznovjerje potječe još iz drevnog Egipta, većina se slaže da su faraoni imali malo ili nimalo veze s njim. U knjizi "Nevjerojatno podrijetlo svakodnevnih stvari" ("Extraordinary Origins of Everyday Things") autor Charles Panati piše kako je sve započelo u Viktorijansko doba, piše Live Science.
"U 18. stoljeću u Londonu, nakon što su u upotrebu ušli veliki, metalni kišobrani sa šiljkom na dnu, njihov je tada još nespretni mehanizam postao prava opasnost za unutarnje prostore. Kada bi se takav kišobran otvorio u sobi, mogao je u malom prostoru ozbiljno naštetiti nekome ili pak razbiti nekakav vrijedan predmet. Čak i manja nezgoda mogla je pritom izazvati makar svađu među ukućanima, pa nije ničudo da se iz svih tih neugodnosti izrodilo ovo popularno praznovjerje".
2. Bjež'te od naslonjenih ljestava!
E, ovo praznovjerje zaista potječe iz drevnog Egipta. Ljestve naslonjene na zid tvore oblik trokuta, a Egipćani su ovaj geometrijski oblik držali svetim. Pogledajte samo piramide. Trokut im je predstavljao jedinstvo bogova, a proći kroz njega bilo je svetogrđe.
I druge su se religije nadovezale na nj. Nakon što su Isusa Krista skinuli s križa, tamo su ostale naslonjene ljestve - postao je to simbol izdaje i smrti. Proći ispod njih bila bi stoga velika nesreća. U 17. stoljeću u Engleskoj važila je zato praksa da kriminalci na putu do pritvora prolaze ispod ljestava, za kaznu.
3. Razbili ste zrcalo danas? Slijedi punih sedam godina agonije
Stari Grci bavili su se "katoptomatijom", proricanjem budućnosti gledanjem u zrcalo. Kada bi se netko razbolio, dali bi mu zrcalo prethodno umočeno u vodu da se u njega pogleda. Ako bi ta osoba vidjela izobličenu sliku, vjerovali su da će uskoro umrijeti.
U prvom stoljeću nakon Krista Rimljani su pridodali nešto svoje u priču - kako se vjerovalo da se ljudsko zdravlje mijenja u ciklusima od po sedam godina, izobličena slika u razbivenom zrcalu značila je da slijedi loš period, pa čak i smrt u dogledno vrijeme. Danas ipak ne pretjerujemo toliko.
4. Posolite zrak preko ramena
Na prosipanje soli nijedna kultura ne gleda blagonaklono. Ovo je vjerovanje staro tisućama godina - drevni su Sumerani prvi pokušali poništiti nesreću posipanjem iste te soli preko desnog lijevog ramena. Običaj se proširio na Egipćane, Asirce i Grke, a ukorijenjen je u mnoga današnja vjerovanja.
Pokazuje nam to koliko su, još od drevnih vremena, ljudi cijenili sol kao začin hrane. Etimologija engleske riječi za plaću ("salary") potječe od soli. Rimski autor Petronius u svom "Satyriconu" piše kako "nije vrijedno njegove soli" kao kritiku na rimske vojnike koji su dobivali džeparac za racije ovoga začina u narodu.
5. Kuc - kuc, o drvo, naravno
Oko podrijetla ovoga vjerovanja povjesničari se ne mogu složiti. "Neki ga pridaju antičkom obredu diranja raspela prilikom uzimanja zavjeta", prenosi Live Science autora Goldsmitha. "Moguće je ipak i da potječe od primitivnih vjerovanja glasnog udaranja o drvo kako bi se zli duhovi držali dalje".
6. Nazdravlje!
U većini zemalja engleskoga govornoga područja kada netko kihne, kaže se "God bless you" - "Bog te blagoslovio". Običaj je otpočeo papa Gregor. U njegovo vrijeme Italijom se širila teška zaraza, a prvi simptom te neimenovane bolesti bilo je - kihanje. I to kronično. Uslijedila bi nakon toga smrt; je li vam sada jasnije zašto je nastalo ovo malo praznovjerje?
Papa je tada, naime, poslao proglas zdravima da mole za bolesne i naredio da se svako kihanje poprati jednom kratkom molitvom ili izrekom "Budi mi zdravo!". Ako je osoba bila sama, papa je predložio da se osigura naglas izrekavši riječi "Bog mi pomogao".
Ne postoji danas mjesto na svijetu u čiju kulturu običaj nije upisan.
7. Vještice se boje konja?
I ovo vjerovanje "pokupili" smo iz starogrčke kulture. Uvjerenje u čarobna svojstva konjske potkove počelo je upravo tada, budući da su Grci vjerovali da željezo, od kojeg su se izrađivale potkove, tjera zle duhove. Isto tako, konjske "cipele" su se izrađivale u obliku mjeseca, simbola plodnosti i sreće.
Prenijeli su Grci ovo svoje vjerovanje na Rimljane, a oni na Kršćane, pa su u srednjem vijeku, u punom jeku vještičarenja, ljudi vješali potkove kako bi zaštitili svoj dom. Vjerovalo se i da se vještice boje konja, ali to nitko ne zna objasniti.
8. Crna mačka, puj, puj, puj
Jeste li znali da je crna mačka nekad bila dobar znak? Egipćani su štovali mačke, bez obzira na boju, a na prijelaz crne preko puta gledalo se kao na najavu velike sreće. Engleski kralj Charles I stoljećima nakon držao je jednu za ljubimca upravo zbog tog vjerovanja.
No sve se promijenilo u srednjem vijeku; uvriježeno je bilo vjerovanje da su crne mačke zapravo preminuli poznanici ili pak prerušene vještice, stoga i znak da te zlo promatra. Vjerovanje su prenijeli i prvi doseljenici u Ameriku gdje su vještice oduvijek bile povezivane upravo s crnim mačkama.
9. Samo ne 13
Strah od broja 13 danas je toliko rasprostranjen u svijetu da ima i službeno ime, triskadekafobija. U svima poznatoj priči iz skandinavske mitologije, 12 je bogova bilo pozvano na večeru u Valhallu, smještenu prema predaji u Asgard, drevni grad bogova. Loki, bog vatre i kaosa, koji i nije bio pretjerano omiljen ostalima, došao je kasno na "party", čime je broj uzvanika narastao na 13. Pokušali su ga izbaciti, a u općem kaosu nastradao je bsvima omiljeni bog Balder.
Odbojnost Skandinavaca prema ovom broju proširio se po ostatku Europe. Pojačalo ga je i vjerovanje da je na Posljednjoj večeri Juda, koji je naknadno izdao Isusa, bio upravo trinaesti uzvanik.
Ne postoji dokaz ipak da je trinaest uistinu nesretan broj. Ali ne vjerujemo baš ni da vam je omiljen.
