Radnici državnih institucija posljednjih godina sve više neopravdano odlaze na bolovanje. Tako, na primjer, zbog nezadovoljstva i stresa na poslu, produženih godišnjih odmora ili uređenja kuće mnogi vrše pritisak na liječnike da im otvore bolovanje, što najviše financijski opterećuje županijske zavode za zdravstveno osiguranje.
Dok je širom BiH povećan broj uposlenika općina, ministarstava, zdravstvenih ili obrazovnih ustanova koji odlaze na bolovanja duža od 40 dana, oni radnici koji su zaposleni kod privatnika odlaze bolesni na posao uglavnom zbog straha od gubitka posla.
Portal Klix.ba saznaje da od 430.000 osiguranika Zavoda za zdravstveno osiguranje Županiji Sarajevo, svaki mjesec oko 1.700 radnika otvori bolovanje, od čega ih od 30 do 40 posto ostaju na bolovanju duže od 42 dana. Doktor Fikret Junuz iz ovog Zavoda otkriva da se po osnovu refundacije sredstava za bolovanja godišnje iz blagajne Zavoda ŽS izdvaja oko šest milijuna maraka.
"Naši kontrolori su proteklih osam mjeseci intenzivno pregledali oko 3.000 bolovanja i ustanovili smo kako je oko 15 posto bolovanja u ŽS nepravilno otvoreno i vođeno. Najveći problem je što pacijenti ne poznaju svoja opća prava i obaveze, dok liječnici koji nemaju pravo otvarati i voditi bolovanje to rade. Većina osiguranika nema izabranog liječnika jer se liječe u ustanovama koje ne rade u skladu s važećim zakonom. Pacijenti zaobiđu izabranog doktora i odu kod specijaliste da im otvori bolovanje. Sve se to zbog raznih dijagnoza i nalaza proteže mjesecima i onda kada pacijent treba dostaviti poslodavcu doznake, vrati se kod izabranog doktora koji i ne zna da je ovaj otvorio bolovanje. Tada nastaju problemi", priča Junuz.
On nam je potvrdio kako pravo na bolovanje najviše zloupotrebljavaju uposlenici javnog sektora.
"Uzimaju bolovanje zbog problema na poslu, smjena direktora i šefova, razmještanja s jedne pozicije na drugu... Nezadovoljni su poslom i odnosom s poslodavcima te na osnovu tih tegoba odsustvuju s posla po 30, 40 dana, a ponekad i po nekoliko mjeseci. Ukoliko imaju neke dodatne aktivnosti na poslu, a uz to još i neku kroničnu bolest, koristeći pravo na zdravstvenu zaštitu unaprijed planiraju ljetovanja, zimovanja, krečenje kuće...", istaknuo je Junuz.
Obiteljski liječnici bolovanje mogu propisati najduže šest tjedana , a poslije toga pacijent uz odobrenje liječničke komisije može produžiti bolovanje do šest mjeseci maksimalno.
Međutim, najveći problem bolovanja koja otvaraju liječnici obiteljske medicine su dugotrajna dijagnosticiranja. Pojedini pacijenti na neke preglede čekaju i po mjesec dana zbog čega je, kako kaže liječnica obiteljske medicine Doma zdravlja Zenica Lejla Bašić, teško procijeniti da li netko simulira određeno oboljenje.
"Bolovanja su veliki problem primarne zdravstvene zaštite. Upravo zbog toga pojedini poslodavci zahtijevaju pregled secijaliste medicine kako bi utvrdili da li postoji osnov da se neko bolovanje produži. Pacijentima su lako dostupne informacije o raznim bolestima, pa oni vrlo lako simuliraju simptome nekih oboljenja i na taj način odu na bolovanje. Žale se na bolove u trbuhu, leđima, glavobolje, povraćanje ili dijareju, a sve su to su to simptomi kroz koje je jako teško dijagnostičkim procedurama dokazati neku bolest", pojasnila je Bašić.
Dok sarajevski Zavod ima četiri kontrolora, brojni drugi županijski zavodi za zdravstveno osiguranje nemaju kontrolore koji nadziru eventualne nepravilnosti pri uzimanju bolovanja kao ni podatke o ukupnom broj zaključenih bolovanja u proteklom periodu.
"Mi ne vodimo nikakvu evidenciju o bolovanjima, njihovom trajanju i slično. Sve se to vodi preko domova zdravlja u našoj županiji. Nama pristižu jedino prigovori na bolovanja koja traju iznad 42 dana, ali i to nije tako često. Prošle godine smo imali dvadesetak prigovora", kazali su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanske županije.
Svaki četvrti zaposlenik u Tuzlanskoj županiji prošle godine je koristio bolovanje. Od 40.333 bolovanja, koliko je registrirano u ovoj županiji 2016. godine, 11 posto je bilo bolovanja iznad 42 dana.
"Bolovanja u TŽ najčešće se uzimaju zbog bolesti koštano-mišićnog i cirkulatornog sistema te bolesti vezane za mentalno zdravlje. U našoj županiji prošle godine najviše su koristili bolovanje uposlenici Kliničkog centra u Tuzli, Rudnika mrkog uglja Banovići i MUP-a TK", rekla je Maida Mulić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanske županije.
Inače, u svim županijama bolovanje najviše koriste uposlenici zdravstvenih ustanova.
Bolovanje ne zloupotrebljavaju samo osiguranici, već i poslodavci. Kako saznaje Klix.ba, za pacijente kojima se nakon bolovanja procijeniti druga kategorija invalidnosti, poslodavci često nemaju adekvatno radno mjesto na koje bi ga vratili na posao. Zbog toga ih oni, kaže Junuz, guraju dalje prema sistemu zdravstvene zaštite kako bi iskoristili pravo na refundaciju sredstava od zavoda za zdravstveno osiguranje.
Prema podacima iz zavoda zdravstvenog osiguranja, BIH ima sve više bolesnog radničkog kadra, zbog čega se u našoj zemlji svake godine za bolovanja izdvaja 20, 30 i više milijuna maraka.
TAGOVI: |
