Najveći broj registriran je u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru, a skoro svako deseto je iz oblasti ugostiteljstva. Slijede neke druge uslužne djelatnosti kao i održavanja i popravka vozila.
Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da ovo samo pokazuje strukturu bh. gospodarstva.
"Narod uvijek sjedi u kafićima, i to vidimo. Makar jedan čaj, jedna kava. A, što se tiče vozila, i kad gorivo poskupi, točit će se za dvadeset maraka, ili će se smanjiti porcija kruha i mesa, da bi se moglo voziti. To je slika sredine i gospodarske strukture ove zemlje“, objašnjava Cenić, piše RSE.
Ako se zna i da se najveći broj političkih događaja u Bosni i Hercegovini događa u ugostiteljskim objektima, ne iznenađuje što i za strance ovo postaje zemlja kavana.
Samo u Banjoj Luci, gradu koji prema posljednjem popisu iz 2013. godine, ima 185.000 stanovnika, ima više od 1.000 kafića i barova.
Za Banjalučane otvaranje uglavnom ugostiteljskih objekta je očekivano jer osigurava sigurnu zaradu bez mnogo muke.
„To je fenomen u BiH koji primjećujem u Banjoj Luci jer tu živim i radim - bez obzira koliko da je teška materijalna situacija, svi ugostiteljski objekti rade i stalno su puni. Ti ljudi koji otvaraju očigledno imaju neki profit inače to ne bi radili. Koje pare se tu troše, ja nisam sigurna, ali sigurno da pazar tu ostaje“, kaže Brankica Spasenić.
Nedeljko Vasilić dodaje: „Svi govore kriza je ali uvijek se nađe nešto novca za kavu ili pivo. Kavane imaju uspone i padove ali će se sigurno održavati. Kako-tako.“
Profesor Aleksa Milojević sa Ekonomskog instituta u Bijeljini ističe da osnivanje velikog broja malih tvrtki u BiH orijentiranih uglavnom na uslužne djelatnosti neće popraviti ekonomsku situaciju u zemlji.
„Zapad, na masovnoj akcionarskoj svojini, u samo jedan posto velikih poduzeća pravi 80 posto svog bogatstva. U 95 posto malih poduzeća Zapad pravi svega pet posto bogatstva, tako da ova masa malih poduzeća bez oslonca na krupna poduzeća je naš potpuni ekonomski kraj“, kaže Milojević.
Građani Sarajeva također misle da se sa otvaranjem ugostiteljskih objekata pretjeruje i da je i to jedan od razloga odlaska sve više mladih iz ove zemlje.
Dok i u BiH ne dođe do stvaranje velikih proizvodnih poduzeća neće biti ni ekonomskog napretka, a i osnivanje velikog broja malih tvrtki svake godine je upitno, naglašava Milojević.
„Velikim dijelom ova nova poduzeća se osnivaju kako bi se izbjeglo plaćanje obaveza starih propalih poduzeća. Ugasi se staro poduzeće osniva se novo, na drugo ime“, smatra Milojević.
Ovo potvrđuju i podaci Centralne banke BiH. Sa 3. travnjom ove godine u Bosni i Hercegovini ima skoro 72.000 blokiranih računa, a samo od početka 2016. i prva tri mjeseca 2017. godine blokirano je skoro 11.500 računa.
TAGOVI: |
