Pad cijena starog papira, koji je trajao cijele godine, u prosincu i siječnju se ponovno intenzivirao. Prodaja starog papira i folija bile su najviše pogođene. Situacija će se definitivno pogoršati u narednim mjesecima.
Posljedica toga je da otpadni papir i plastika ranije namijenjen izvozu u Aziju, posebno u Kinu, sada preplavljuje europska tržišta. Procjenjuje se da u Europi ostaje oko 8.000.000 tona kartona i plastike godišnje, koje je prije reciklirala Azija.
Osim oštrog pada cijena, poduzeća za odvoz otpada suočavaju se i s velikim problemima u plasmanu papira i najlona. Skladišta su puna u cijeloj Europi, a na mnogo mjesta možete dobiti besplatne kontingente starog papira i najlona.
Tako Talijani trenutno prodaju papir po cijeni 10 maraka po toni. Razlog za to je stalni međusobni pritisak susjednih europskih zemalja koje ne znaju trenutno kuda s viškom papira.
Azija i Kina planiraju do kraja 2021. u potpunosti zatvoriti uvoz starog papira i folije. To znači godišnje viškove od 20.000.000 tona koji ostaju u Europi i slom tržišta, odnosno pretvaranje ovih sekundarnih sirovina u komunalni otpad odnosno energent.
Trenutno nije vidljivo nikakvo poboljšanje, naprotiv – na prijelazu u 2020. velik broj tvornica u Europi odlazi s tržišta, tj. gasi se.
Istovremeno ECOPROG u svojoj studiji „Waste to Energy“ predviđa toga da će se idućih 5 godina izgraditi 50 energana za iskoristivost prerađenog otpada RDF-a. Taj otpad će se termički iskoristiti i pretvoriti u struju i paru a na takav način će se tih na godišnjem nivou prikupljenih 20.000.000 tona papira i folija preraditi.
Prognoze za cijene otpadnog papira i dalje snažno padaju. U veljači se očekuju dvocifreni pad otkupnih cijena te bi mogla doseći nulu. Nervoza u europskoj industriji reciklaže i prerade je vrlo velika.
Stanje u Bosni i Hercegovini nije nimalo dobro, jer se posljednjih mjeseci prekida s plaćanjem i otkupom sekundarnih sirovina. Skoro svi manji sakupljači su prekinuli rad. Veći sakupljači još opslužuju dijelom svoje komitente zbog ugovornih obaveza.
Nažalost, operateri ambalažnog otpada uopće ne reagiraju na ovu problematiku i dalje inkasiraju novce od uvoznika i proizvođača i ništa ne čine da bi se sustav održao.
U Hrvatskoj i okolnim zemljama operateri ambalažnog otpada plaćaju sakupljače otpada za prikupljenu ambalažu tj. pokrivaju im troškove sakupljanja sekundarnih sirovina, a u BiH ne. Iduća 2-3 mjeseca se očekuje potpuni slom prikupljanja papira i folije u BiH.
Postojeće općinske/gradske i regionalne deponije će biti suočene sa dodatnim odlaganjem proizvedenog komunalnog otpada u BiH, a posebice kada se pojave nove količine otpada zbog predstojećeg sloma sakupljanja kartonaže i plastike.
Procjena je da u BiH svake godine 500.000 tona neobrađenog otpada završi na deponijima ili okolišu. Otpad se mora obraditi u sortirnicama. Neizbježno je unaprijediti sustav upravljanja komunalnim otpadom, na način da se uvedu neke od alternativnih rješenja, po ugledu i praksu zemalja iz okruženja i EU.
Otpad će se morati prerađivati i koristiti kao resurs i alternativno gorivo tj. RDF, jer Europska unija (EU) insistira da se termički iskoristiva frakcija otpada ne smije deponirati, već preraditi i iskoristiti kao energent.
Bljesak.info
