Kako je riječ o državi koja graniči s Venezuelom, odmah su krenule špekulacije da američka administracija šalje vojnike u Kolumbiju kako bi pripremili teren za eventualnu intervenciju u susjednoj Venezueli. Nagađanja su dodatno dobila na težini nakon što su Bolton i američki ministar financija Steven Mnuchin objavili da će nametnuti nove sankcije Venezueli.
Naime, ta naftom prebogata država zadnjih pet godina tone u siromaštvo i kaos, a situacija je dodatno eskalirala u proteklih tjedan dana kada se opozicijski lider Juan Guaidó proglasio privremenim predsjednikom Venezuele. Legalni predsjednik države i dalje je socijalist Nicholas Maduro koji je pobijedio na izborima prošle godine, ali kojima vodeći oporbeni političari nisu mogli pristupiti te ih je na kraju oporba potpuno bojkotirala.
SAD i dobar dio američkih država stale su na stranu Guaidó, ali Rusija i Kina i dalje Madura smatraju legitimnim čelnikom Venezuele. To znači da će bilo kakva inicijativa za intervencijom u toj državi biti blokirana u Vijeću sigurnosti UN-a, ali opet ne sprječava Amerikance da sami ili s nekom koalicijom država "uđu" u Venezuelu. U tom duhu je i izjava predsjednika Trumpa koji je rekao da su "sve opcije na stolu" kad je upitan postoji li mogućnost američke vojne intervencije.
Kada su novinari upitali glasnogovornika Bijele kuće da li natuknica na Boltonovom papiru znači da se priprema vojna intervencija odgovor je opet bio "Sve opcije su na stolu". Veleposlanstvo Kolumbije nije se izjasnilo o mogućem dolasku američkih trupa.
U međuvremenu, situacija u samoj Venezueli eskalirala je blizu točke koja bi mogla označiti i početak građanskog rata. Više od tri milijuna ljudi već je napustilo državu, gospodarstvo je potpuno razoreno, naftna industrija tone sve dublje, ali Maduro je dio građana i dalje slijepo odan. I još važnije, vojna vrhuška i dalje drži leđa Maduru zbog niza povlastica koje uživaju pod njim. No, i novac za njih bi uskoro mogao nestati, a tada su sve opcije otvorene.
Jutarnji list
| Vaše ime | |
| Komentar | |
