I dok se u bh. javnostima govori o izmjenama načina izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, tzv. bošnjačka ljevica svojim Prijedlogom izmjena Zakona o izbornim jedinicama u FBiH, „na mala vrata“ želi dodatno pojačati dominaciju Bošnjaka i u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Dom naroda FBiH, podsjećamo, je gornji dom federalnog parlamenta i u njemu se prvenstveno štite nacionalna prava, dok je Zastupnički dom u svojoj biti građanski dom u kojem se zastupnici biraju po načelu "jedan čovjek, jedan glas".
Zanimljivo je da se u prijedlogu izmjena broja zastupnika koji je se u Zastupnički dom Parlamenta FBiH biraju iz pojedinih izbornih jedinica, tzv. bošnjačka ljevica praktično oslanja na rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine, dok na sva zvona oglašavaju da se o svemu mora voditi računa o popisu iz 1991. godine sve dok se ne dovrši proces povratka raseljenih.
Iz analize prijedloga tzv. bošnjačke ljevice vidljivo je kako oni predlažu da se poveća ili ostane isti broj zastupnika iz gotovo svih područja u kojima su Bošnjaci dominantna većina a smanji iz onih u kojima su Hrvati većina ili iole snažnije demografski prisutni.
Naime, u izbornim jedinicama u kojima po ovom prijedlogu broj zastupnika ostaje isti, na posljednjim izborima 2014. godine od ukupno 27 izravnih mandata hrvatske stranke su dobile 4 (14,81 %). U izbornim jedinicama u kojima se broj zastupnika povećava, od ukupno 22 izravna mandata hrvatske stranke su dobile 1 (4,55 %). S druge, pak, strane, u izbornim jedinicama u kojima se broj zastupnika smanjuje, od ukupno 24 izravna mandata hrvatske stranke su dobile 10 (41,67 %)
Tako se recimo iz Izborne jedinice 1, koja obuhvaća Unsko-sansku županiju, predlaže da se i dalje bira devet zastupnika, dok se iz Izborne jedinice 2 predlaže povećanje broja zastupnika sa pet na šest. Riječ je o izbornoj jedinici koju čine Posavska županija te dio birača iz Brčko distrikta. Također, u ovu izbornu jedinicu ulaze i općine s bošnjačkom većinom Gradačac, Gračanica i Doboj-Istok.
Izborna jedinica tri, koja se sastoji o dijela općina Tuzlanske županije (Lukavac, Srebrenik, Tuzla, Čelić) i dalje bi davala sedam zastupnika, no zato bi se u Izbornoj jedinici četiri njihov broj povećao s četiri na pet. U izbornoj jedinici četiri nalaze se općine Teočak, Banovići, Živinice, Kalesija, Sapna i Kladanj.
Izborna jedinica pet sastoji se od općina Doboj-Jug, Tešanj, Maglaj, Žepče, Zavidovići, Zenica i Usora te i dalje bira osam zastupnika.
No, izborna jedinica šest koja se sastoji od općina (Kakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Breza, umjesto dosadašnja četiri birala bi tri zastupnika.
U izbornoj jedinici sedam, koja se sastoji od Bosanskopodrinjskog kantona te općina Novi Grad-Sarajevo, Ilidža, Hadžići i Trnovo FBiH broj zastupnika bi se povećao sa šest na osam, dok bi Središnja Bosna, koja je izborna jedinica broj osam, umjesto devet davala osam zastupnika.
Zapadna Hercegovina (izborna jedinica 10) i dalje bi davala tri zastupnika, ali bi izborna jedinica 11 (Ilijaš, Vogošća, Centar-Sarajevo, Stari Grad-Sarajevo, Novo Sarajevo) birala osam umjesto sedam zastupnika.
I na koncu, Hercegbosanska županija bi davala dva umjesto tri zastupnika.
Tako bi se Zastupnički dom sastojao o 74 izravno izabrana zastupnika i još njih 24 koji bi dobili kompenzacijske mandate. Do sada je bilo 25 kompenzacijskih mandata, koji inače služe za ublažavanje većinskih efekta izbornog sustava.
I dok su hrvatski politički predstavnici „zabavljeni“ izmjenama izbornih pravila za Dom naroda FBiH i Predsjedništvo BIH, vidljivo je kako bošnjačke stranke nastoje iskoristiti tu činjenicu i podvaliti rješenje koje još više istiskuje Hrvate iz zakonodavne vlasti FBiH, a posredno i BiH.
Dnevnik.ba
| Vaše ime | |
| Komentar | |
