Međutim, najnovije istraživanje pokazalo je da nas količina soli koju jedemo može učiniti osjetljivijima na bolesti izazvane bakterijama, a isto tako može utjecati i na naš imunitet, donosi Metro. Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Circulation pokušalo je doći do još više podataka iz prethodne studije iz 2015. godine, koja je otkrila da velike količine natrija u krvi utječu na to kako se određena vrsta bijelih krvnih stanica priprema za reakciju kad osjeti nezdravu stanicu.
''No, u studiji iz 2015. godine zaključeno je da znanstvenici još uvijek ne znaju što se događa u stanicama'', rekla je dr. Sabrina Geisberger s Berlinskog instituta za biologiju medicinskih sustava. Međutim, u ovoj studiji tim je ispitivao metabolizam imunoloških stanica koje su bile izložene visokim koncentracijama soli, stoji u priopćenju.
Ovoga su puta primijetili kako sol utječe na imunitet ometanjem dišnog lanca, što uzrokuje da stanice proizvode manje ATP-a i kisika. Za one koji ne znaju, ATP (adenozin trifosfat) se objašnjava kao univerzalno gorivo koje pokreće sve stanice, osiguravajući energiju za snagu mišića i regulaciju metabolizma.
To znači da ako visoka razina natrija u tijelu uzrokuje nedostatak ATP-a, to može utjecati na sazrijevanje i funkcioniranje bijelih krvnih stanica. Te su stanice odgovorne za imunološki odgovor tijela - stoga je to vrlo važno.
Profesor Markus Kleinewietfeld sa Sveučilišta Hasselt rekao je: ''Naravno, prva stvar na koju pomislite je kardiovaskularni rizik. Ali više studija pokazalo je da sol može utjecati na imunološke stanice na razne načine. Ako je tako važan stanični mehanizam poremećen na dulje razdoblje, to bi moglo imati negativan učinak - i moglo bi potencijalno potaknuti upalne bolesti krvnih žila ili zglobova ili autoimune bolesti.''
Prema ovoj studiji, nutricionisti preporučuju odraslima da ograniče dnevni unos na najviše pet ili šest grama, a ova računica uključuje i sol koja se krije u prerađenoj hrani.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
