Ako sve institucije zakonski nadležne za proces izbora nove državne vlasti budu odradile posao u roku, postoje veliki izgledi da BiH u novu godinu uđe s prvom izabranom ženom na čelu Vijeća ministara koje će, u skladu s dogovorom, voditi Borjana Krišto, kandidatkinja HDZ-a BiH, a poruka koja bi se tom prilikom poslala bila bi jasan signal institucijama Europske unije da je BiH spremna preuzeti obveze koje se od nje traže te ubrzati provedbu reformskih procesa, piše Večernji list BiH.
Važnost imenovanja
Prije nekoliko dana Europska unija pružila je ruku potpore BiH dodjeljivanjem statusa kandidata, uz napomenu kako takvo što otvara nove perspektive razvoja, a sada je na BiH kroz novu programski orijentiranu vlast, koju će činiti HDZ BiH, stranke "osmorke" i SNSD, početi s ispunjavanjem preostalih prioriteta iz mišljenja Europske komisije te što prije doći u poziciju da započne proces pregovora. Usporedno s tim, kako se reforme budu ispunjavale, otvarat će se i više prilika za korištenje različitih izvora financiranja, a napose onih koji dolaze iz IPA III mehanizma koji traži jasno posložene odnose u državi.
No, prije svega potrebno je završiti ustroj novog Vijeća ministara, a posljednje informacije pokazuju kako bi Predsjedništvo BiH već sutra trebalo razmatrati potvrđivanje prijedloga za mandatarku Vijeća ministara BiH.
Ako navedenog dana Predsjedništvo potvrdi prijedlog, već dan kasnije mogla bi biti sazvana izvanredna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta BiH. Takvu mogućnost nedavno je za Fenu potvrdio zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara. Prije samog imenovanja bilo je potrebno proći i potrebnu proceduru, pa je tako SIPA, navodi Dnevni avaz, jučer okončala provjere za Borjanu Krišto te je utvrđeno kako nema smetnji da Krišto bude imenovana za predsjedateljicu Vijeća ministara. Podsjećamo, protekloga tjedna SIP BiH je na hitnoj sjednici donio odluku da ne postoje smetnje za kandidiranje Borjane Krišto za predsjedateljicu Vijeća ministara.
Zakon o Vijeću ministara je pak precizirao rokove daljnjih procesa, pa tako predsjedatelj Vijeća ministara najkasnije u roku od 35 dana od dana kada Zastupnički dom potvrdi njegovo imenovanje, a u skladu s postupkom utvrđenim zakonom, imenuje ministre i zamjenike ministara te traži od Zastupničkoga doma potvrdu imenovanja. Ministri i zamjenici ministara stupaju na dužnost odmah nakon potvrde Zastupničkog doma. Kada je riječ o kadrovskoj raspodjeli, jasno je kako bi Hrvati, osim predsjedateljice Vijeća ministara, trebali dobiti Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo civilnih poslova, kao i četiri zamjenika ministra. Srbi će pak u novom sazivu najvjerojatnije imati Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo financija i riznice, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, dok će Bošnjaci imenovati ministre vanjskih poslova, obrane te prometa i veza.
Entitetske vlade
U kontekstu entitetske razine vlasti, kada je riječ o Federaciji, čeka se konačna popuna federalnog Doma naroda, a onda i pokretanje procesa kandidiranja predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, što je pak uvod u izbor nove federalne Vlade koju će činiti HDZ i stranke "osmorke". S druge strane, kada je riječ o provedbi izbornih rezultata u RS-u, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je nakon sastanka s predstavnicima drugih vladajućih stranaka potvrdio kako će Narodna skupština RS-a već sutra imenovati novu Vladu. Očekuje se deset novih ministara u odnosu na prethodni saziv Vlade, dok će na čelu Vlade ostati sadašnji premijer Radovan Višković.
Preostaju još vlade županija u Federaciji BiH, pri čemu stupanj realizacije procesa varira od županije do županije, ovisno o postizbornoj suradnji.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
