Nakon što su se zemlje članice Europske unije dogovorile da konačno otvore pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, probuđena je nada da proces proširenja Unije na jugoistok Europe ipak nije zaustavljen, piše Večernji list BiH.
Sjeverna Makedonija morala je napraviti nove ustupke susjedima, što je izazvalo unutarnje političke turbulencije u zemlji, ali je bar europski put deblokiran. Bosna i Hercegovina, nažalost, nema napretka na europskom putu i sve ono što se događalo proteklih mjeseci, uključujući sastanke s europskim dužnosnicima u Bruxellesu, za sada je bez rezultata.
Nema naznaka da će se bilo što promijeniti prije izbora, ali i priča o preispitivanju odluke o kandidacijskom statusu u listopadu, ovisno o napretku u ispunjavanju 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije, zvuči neuvjerljivo.
Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da u BiH još uvijek postoji snažna potpora europskom putu zemlje, ali to ne prati učinak domaćih političara i institucija, kao ni dovoljno jaka potpora svih članica Europske unije. Jasno je da su neke od europskih vlada itekako skeptične prema nastavku proširenja Unije.
Zapravo, ništa se u statusu BiH i njezinu odnosu s EU-om nije promijenilo već godinama. Nova agenda za BiH i dalje je u najavi, a jedino na čemu se više inzistira nego ranije je povezivanje unutar regije koja čeka na članstvo u EU.
Pokazao je to i izostanak kritične količine pritiska na pregovarače o izbornoj reformi. Taj neuspjeh umnogome utječe i na europski put BiH, a ono što su lideri većine parlamentarnih stranaka obećali predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu nedavno u Bruxellesu ne jamči da će ovo pitanje biti riješeno.
Kada je riječ o spomenutih 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila pred BiH kao uvjet za odobravanje kandidacijskog statusa, uz izbornu reformu, najviše se govori o trima reformskim zakonima koji se odnose na uređenje oblasti sukoba interesa i javnih nabava te rad Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH. Milorad Dodik, kao i drugi srpski predstavnici, inzistira na promatranju uvjeta u cijelosti te na povlačenju stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, zatvaranju Ureda visokog predstavnika i nekim drugim procesima, za koje očito ne postoji spremnost u Sarajevu. Zato je mnogo vjerojatnije da će razmatranje spomenutih zakona biti iskorišteno za nove političke svađe i prikupljanje stranačkih i nacionalnih bodova nego za pokušaj približavanja članstvu u Europskoj uniji.
Treba se prisjetiti da je prošlo više od šest godina otkako je BiH službeno predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Malo je toga urađeno na tom putu u međuvremenu, a izostanak reformi očito je samo posljedica duboke političke i institucionalne krize u kojoj se zemlja nalazi. Uz Kosovo, BiH je na samom začelju kolone zemalja naše regije koje pretendiraju na članstvo u Uniji.
Kao dobar primjer pozitivnih, ali nedovoljnih pomaka u BiH je deblokada izbornog procesa u Mostaru te ukidanje smrtne kazne u RS-u.
Među prioritetima koji ostaju neispunjeni su, dakle, izmjene Izbornog zakona BiH te izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH". Također se traži i reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna). Od BiH se očekuje i da osigura pravnu sigurnost u pogledu podjele nadležnosti između različitih razina vlasti, kao i da ispuni ranije uvjete za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) te još mnogo toga.
Za razliku od BiH, ostale zemlje iz regije koje pretendiraju na članstvo i otvaraju pregovaračka poglavlja suočavaju se s potpuno drugim problemom. Uz goleme napore i odricanja, to daje i rezultate. Barem u slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
