Sladić je, potom, prognozirao i vrijeme za ostatak ovog mjeseca. Prema pisanjima ovog mladog meteorologa pred nama je dugotrajniji stabilniji period uz obilje sunca, temperature zraka od sredine tjedna i iznad 20 °C.
Ovogodišnji ožujak mjesec pamtit ćemo po ne tako tipičnoj kombinaciji.
Naime, veliki dio mjeseca je proticao u znaku iznimno suhog vremena, pri čemu je, primjerice, u Mostaru u prvih 18 dana mjeseca marta kišomjer ostao potpuno suh (0,0 mm), a tako će biti i u barem narednih osam dana.
Ovo će biti dovoljno da 2022. svrsta u rang tri najsušnija ožujka, odmah iza 2012. i 2003. godine, u kojima je zabilježeno 1,3 odnosno 0,0 mm, respektivno.
Kombinaciju suhog vremena obično prati toplina, no mi smo ovoga puta iznimno hladni. U Sarajevu je u prvih 15 dana ožujka prosječna temperatura zraka bila niža čak i od prosječne siječanjske (-0,1 °C), a ovako hladni ožujci zabilježeni su još 2021., 2005., 1998., 1996., 1987., te 1973. godine, dok u daljoj prošlosti tu su 1907. i 1900. godina, a sa tek nakupljenih 9 mm u kišomjeru je, kao i u Mostaru, sa sušom u rangu sa 2003. i 2012. godinom.
Zanimljivo je da su većine navedenih godina one koje su kasnije donijela iznimno vruća i suha ljeta (po većini izračuna sezonskih prognoza – naznaka za takav scenarij itekako ima), ali po jednom parametru sigurno ne možemo donositi sigurne zaključke bez da je slagalica složena iz niza drugih kockica sastavljena od niza drugih parametara, pa za takve stvari sačekajmo sredinu svibnja.
Zašto je ožujak bio tako hladan?
Razlog što je prva polovina ožujka bila hladnija od prosjeka za 4 do mjestimice i 8 °C od višegodišnjeg prosjeka za period 1981.-2010., ali i 1991.-2020. leži u prostranom polju visokog zračnog pritiska koji se pozicionirao nad Skandinavskim poluotijekom i Euroazijom, pri čemu sa prednje strane ovog sistema sjeveroistočnim visinskim vjetrovima (strujanjima) nama je pritjecao izravno vrlo hladan i suh zrak iz Sibira.
Takva zračna masa karakteristična je za zimske mjesece, naročito tijekom prvog njenog dijela, pa su temperature zraka prošlog vikenda padale na vrlo niske vrijednosti za ožujak mjesec. Tako su u subotu, 12.03. temperature zraka u Bosni i Hercegovini ujutro posvuda bile ispod 0, čak i u Hercegovini, no ipak daleko od onih ekstremnih koje smo imali tijekom 2005. godine, kada su 02.03. padale mjestimice i do -25 °C.
Ipak, kod naših istočnih susjeda na Pešteri, točnije na Karajukića Bunarima, živa na termometru se spustila na -28, a u Kosanici u Crnoj Gori i na -30 °C. Ovi minusi razumljivi su, s obzirom na činjenicu da su spomenuta područja svojevrsna mrazišta, a vedrina, slab vjetar te snijeg na tlu potpomogli su izraženije dugovalno IR zračenje podloge, odnosno izraženo ohlađivanje tla što je doprinijelo naglom padu temperature zraka.
Prognoza za vikend (19. – 20. ožujak)
No, minuse ostavimo sada po strani, iako će ih narednih dana ponovo biti jer smo tijekom ovog vikenda pod utjecajem snažne sibirske anticiklone koja se sve više gura prema jugoistoku Europe, pri čemu će zračni pritisak porasti i na vrijednosti oko 1040 hPa, a istočnim strujanjem nam pristiže ponovo hladniji i vlagom vrlo siromašan zrak.
No, sibirska anticiklona će biti i razlog što će vremenske prilike biti stabilne nad Bosnom i Hercegovinom.
Za vikend nas stoga čeka pretežno sunčano vrijeme, na jugu Hercegovine često i potpuno vedro, a tek jedino nakratko prolazne i umjerene grudvaste (kumuloformne) naoblake sredinom subote može biti u predjelima sjeveroistočne Bosne, naročito bliže Slavoniji, Baranji i Srijemu.
Sunčano vrijeme pratit će nas i u nedjelju, a malog razvoja oblačnosti (uglavnom one stratokumulusne, odnosno grudvaste) jedino može biti uz planinske predjele centralne Bosne. Usljed izražene razlike u pritiscima bit će vjetrovito, naročito u nedjelju kada će puhati umjeren, na udare mjestimice i jak istočnjak i sjeveroistočnjak, a u Hercegovini bura. Ipak, nakon hladnog jutra s temperaturama između -8 i -5 na planinama, a u nizinama Bosne od -5 do 1, na jugu do 4 °C, danju će biti ugodnije uz najviših 7 do 13 u Bosni, a na jugu zemlje do 17 °C.
Iduće tjedna kreće pravo proljeće
Međutim, iduće tjedna možemo reći da kreće pravo proljeće koje ove godine će pratiti u stopu kalendarski start, a prema trenutnim pokazateljima, sve do 26.03. preovladavat će pretežno sunčano vrijeme.
Sredinom tjedna dotok hladnog zraka će se prekinuti jer će se centar anticiklone sa sjeveroistoka Europe izmjestiti nad centralni dio Europe, istočni i sjeveroistočni vjetar će oslabjeti, a sa zapada postupno će nam pritjecati sve topliji zrak koji će se dodatno sušiti prelaskom preko Alpa, što će usloviti vrlo suh zrak te kompresiju zraka, uslovljavajući porast temperatura koje će od srijede ići i iznad 20 °C, a usljed jačanja visinskog grebena i pristizanja toplijeg zraka po visini sa jugozapada, u petak temperature zraka mjestimice na sjeveru i sjeverozapadu Bosne mogu dosegnuti lokalno i 25 °C, a u ostatku zemlje kretale bi se između 17 i 23 °C.
I jutra će od srijede postupno biti sve toplija, a na minus ćemo zaboraviti u četvrtak, pa ćemo se i od proljetnog umora postupno i polako početi oporavljati, kako će i nivo D vitamina zajedno sa temperaturama paralelno rasti, kao i samo lučenje hormona sreće (serotonin). Sve do pred kraj samog mjeseca naznake za padavine su minimalne, a na nuli su do 26.03.
No, sve ovo navedeno ima i svoju negativnu stranu
Suh zrak, sve više temperature zraka, prisutni istočni i sjeveroistočni vjetar i doslovno suha zemlja poput baruta su uslovi u kojima je rizik od požara iznimno visok, pa je vrlo važno obratiti pažnju prilikom proljetnog čišćenja, budući da postoje faktori koji uz malo nepažnje mogu dovesti do nekontroliranog širenja.
Sušan period već šteti poljoprivredi, a i hidroakumulacije su na izdisaju. Kako će temperature zraka u narednom periodu porasti, alergičari se mogu pripremiti na standardne probleme (alergijski rinitis), jer će se i cvjetanje sve više ubrzavati, naročito prema kraju tjedna.
A onda ostaje nada da nas nakon ovog toplog perioda na kraju ožujaka u travanju neće zakačiti još jedan mraz koji je zadnjih godina postao gotovo pa tradicionalna pojava, piše Nedim Sladić za N1 televiziju.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
