- Najiskrenije zahvaljujem na pozivu za sudjelovanje u današnjoj raspravi. Velika mi je čast obratiti vam se, naročito na najnovija događanja uključujući napore međunarodne zajednice usmjerene na zaustavljanje rata u Ukrajini.
Kao dio europske obitelji i legitimni politički predstavnik Hrvata u Bosni i Hercegovini nedvosmisleno se pridružujem europskim liderima i institucijama u izražavanju najjedinstvenije podrške i najoštrije osude ruske agresije na Ukrajinu - istakao je Čović.
Naveo je kako ljudi u Bosni i Hercegovini suosjećaju s ukrajinskim narodom.
- Mi u BiH posebno suosjećamo u ovim teškim danima sa narodima iz Ukrajine. Mogu osobno posvjedočiti paklu izbjeglih iz Ukrajine, pogotovo žena i djece. Stotinu njih smo smjestili u Hercegovini, u Međugorje i Mostar gdje su primljeni otvorenog srca.
Prije 30 godina i u mojoj domovini svjedočili smo početku tada najkrvavijeg rata na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Nakon četiri godine razmatranja i najgrublje kršenje ljudskih prava potpisan je Daytonski mirovni sporazum čime je okončan sukob. Jedan aneks tog sporazuma je Ustav BiH. Upravo na temeljima Daytonskog mirovnog sporazuma tri konstitutivna naroda i svi njeni građani već četvrt stoljeća grade BiH.
Posebno samo ponosan jer sam naročito u veljači 2016. kao predsjedavajući Predsjedništva BiH predao zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. S druge strane, danas u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i dalje snažno zagovaramo našu budućnost u okviru Europske unije nastojeći ostvariti prijeko potrebne pomake duboko uvjeren kako možemo ostvariti naš put.
Usprkos izazovima s kojima se susrećemo nastojimo ostvariti jedno pozitivno ozračje koje pamtimo iz 2016. godine kada je predan zahtjev. Ističem zahvalnost upravo ovom odboru koji je dao značajnu podršku naročito hrvatskoj delegaciji u EU parlamentu predvođenu tadašnjim liderom ovog odbora i sadašnjem premijerom Hrvatske gospodinom Andrejom Plenkovićem - rekao je Čović.
Čović je naglasio da je svjestan da je pred Bosnom i Hercegovinom mnogo posla do stjecanja kandidata.
- BiH je multinacionalna država koja može biti funkcionalna jedino ako imamo punu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba i svih drugih građana.
Demografska nadmoć jednog naroda, u ovom slučaju Bošnjaka, ne može umanjiti načelo jednakopravnosti konstitutivnih naroda o kojima smo se svi složili kako bismo postigli mir. Kvalitet među trima konstitutivnim narodima mora se reflektirati u svim institucijama BiH. Potrebno je ostvariti osigurati jednakost sukladno Ustavu BiH koji se, nažalost, sve više krši u ime dominacije demografski brojnijeg naroda, naročito u Federaciji BiH.
Moramo otkloniti tu anomaliju. Ako u tome uspijemo, otklonit ćemo kršenja ljudskih prava, negativnu dominaciju, te osigurati stabilnost i nastavak puta BiH prema članstvu u EU i NATO savezu.
Pokušaj provođenja retrogardnih agendi, ali i uspjesi političke dominacije predstavnika jednog naroda nad drugim dovelo je do vrhunca nepovjerenja političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda.
Neprihvatljivo je da svi stanovnici BiH, nezavisno od svom nacionalnom izjašnjavanju, ne mogu kandidirati na izborima za pojedine političke funkcije. Isto tako neprihvatljivo je da se Hrvati u BiH, iako konstitutivni narod, ne osjećaju sigurno. Politička prava Hrvata u BiH nisu ni priznata ni jednaka sa političkim pravima drugih naroda - poručio je Čović.
- Naglašavam kako se njihova ostala politička građanska prava, kao i njihovo neutuđivo pravo na izbor legitimnih političkih predstavnika grubo krše zbog želje Bošnjaka, demografski brojnijeg konstitutivnog naroda - istaknuo je Čović.
Rekao je kako hrvatska strana pokušava navesti sve političke aktere na pregovaranje u svrhu postizanja rješenja, te da dogovor mora biti utemeljen na kompromisu.
- Hrvatska strana dosljedno i uporno posljednje desetljeće pokušava, motivirajući sve političke aktere u BiH na pregovaranje i postizanje rješenja kako bismo postigli funkcionalno tehničku državu, dogovor utemljen na kompromisu, a ne na dominaciji, te na poštivanju ljudskih i kolektivnih političkih prava. U tom smo poduhvatu nekada usamljeni.
U posljednje dvije godine nakon potpisivanja Mostarskog sporazuma o izmjenama Izbornog zakona, čije potpisivanje je fakcelitirao posebni predstavnik EU u BiH gospodin Johann Sattler zajedno s predstavnicom SAD, UK i OSCE hrvatska strana neumorno poziva predstavnike najbrojnijeg bošnjačkog naroda na dijalog, kompromis i postizanje rješenja.
BiH mora uskladiti svoj Izborni zakon sa temeljnim ustavnim načelima i normama koje proizilaze iz Europske konvencije o ljudskim pravima. Hrvatska pregovaračka strana pokazuje snažnu opredjeljenost za postizanje kompromisnih rješenja kako bi naša država napravila civilizacijski iskorak i iznova dokazala da pripada obitelji Europske unije.
Vjerujem da je moguće postići održivo rješenje - rekao je između ostalog Čović.
Čović je pozvao međunarodnu zajednicu da, proces koji je započet zajedno, se mora dovesti do kraja.
- Izbori u Mostaru nisu se održali 20 godina ali smo riješili to dogovorom, a ne prihvatanjem onoga što nameću druge stranke.
Odgovornost međunarodne zajednice se ne smije zanemariti, niti potcijeniti. Bez snažnijeg djelovanja međunarodne zajednice mi se ne nećemo moći dogovoriti. Vaša odgovornost ovdje je povijesno velika. Ovaj proces koji smo zajedno započeli, moramo zajedno dovesti do kraja. Još jednom upućujem iskrene zahvale na vašoj konstruktivnoj podršci na putu BiH ka EU, podstičući dijalog legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda.
Promjenom Izbornog zakona bi se značajno relaksirali odnosi između Bošnjaka i Hrvata i stabiliziralo stanje u cijeloj državi, a to je najbitnije.
Izlaganja dva predstavnika bošnjačkog naroda je bespredmetno komentirati sa moje strane - zaključio je Dragan Čović.
