Dvadeset i jedna iseljenička udruga iz svijeta traži jednakopravnost Hrvata u BiH

Dvadeset i jedna udruga hrvatskih iseljenika iz Europe, SAD-a, Južne Amerike i Australije uputila je potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini i izrazila očekivanja da će ostvariti jednakopravnost kroz izbornu reformu kako bi ih brojniji narodi prestali preglasavati.

U pismu dostavljenom predstavnicima hrvatskih vlasti iz BiH te medijima ističe se kako Hrvati iz cijeloga svijeta očekuju da će se zajamčiti “legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Federacije BiH, te ostvarenja pune jednakopravnosti s ostala dva naroda u BiH”.

Pismo potpisuju brojne hrvatske iseljeničke udruge počevši od Kanadsko-hrvatske gospodarske komore, Nacionalne kulturne federacije američkih Hrvata, Hrvatskog iseljeničkog kongresa u SAD-u, Australiji, Hrvatski franjevci za SAD i Kanadu, te udruge iz Njemačke, Švicarske, Argentine, Perua, Brazila.

Oni poručuju bosanskohercegovačkim Hrvatima da “nisu sami” te su ih pozvali da se nastave zauzimati kako bi se uspjeli izboriti za rješenje “hrvatskog pitanja” koje se tiče i Hrvata koji su iselili ili imaju korijene iz Bosne i Hercegovine.

Hrvatske udruge iz svijeta su podržale stajališta Hrvatskog narodnog sabora oko izborne reforme, temeljene na provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH, te su pozvali predstavnike druga dva naroda Bošnjaka i Srba te međunarodne zajednice na postizanje dogovora.

“Pozivamo predstavnike političkih stranaka u pregovorima kao i međunarodne predstavnike u BiH na iskreno promišljanje i stvarnu analizu stanja koje je zajamčeno Ustavom BiH, a tiču se legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u institucijama BiH”, ističe se u pismu.

Izbori u Bosni i Hercegovini bi se trebali održati u listopadu ove godine. No, ključne hrvatske stranke iz BiH smatraju kako se izborni rezultati ne mogu provesti zbog toga što je Ustavni sud izbrisao odredbe Izbornog zakona o načinu biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH. Istodobno ocjenjuju da bi se ponovnim preglasavanjem Hrvata oko izbora člana Predsjedništva kriza dodatno produbila i narušio dogovor iz Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

Mjesecima hrvatske i bošnjačke stranke pokušavaju doći do dogovora o izmjeni Izbornog zakona i ograničenoj reformi Ustava BiH, no nije došlo do približavanja stajališta čak i uz posredovanje diplomata SAD-a i EU-a.