"Historijski arhiv Sarajevo" je na Facebooku opisao kako je došlo do ovog događaja i pojasnio šta se sve dogodilo tog dana.
“Nakon poraza kojeg su Osmanlije doživjele kod Sente u rujnu 1697. godine, nesređeno stanje je zavladalo i u Bosanskom ejaletu, što je uz faktor trijumfa pobjede u spomenutoj bitci i želju za daljim dokazivanjem bio činioc koji je potaknuo odluku Savojskog da poduzme napad na Bosnu, sve do Sarajeva”, naveli su iz Historijskog arhiva.
Prije nego se odlučio na ovaj pohod, Savojski je uputio pismo stanovnicima Sarajeva u kojem ih je pozvao na predaju, ali njegova ponuda je bila odbijena.
“O napadu na grad Savojski je vodio dnevnik, te svoj pohod opisuje i ovim riječima: ‘Izravno sam dakle uputio marš proti gradu, a čete sam u razvijenoj fronti postavio na uzvisinu neposredno blizu varoši. Odatle sam izašiljao odrede na pljačku. Turci su doduše najvrjednije stvari već sklonili, no ipak je preostalo još dosta robe. Pred veče je počeo grad goriti (naročito Tašlihan). Grad je vrlo velik i potpuno otvoren; ima 120 džamija krasnih. Turci su izvanredno zaprepašteni i da je bilo priprave moglo se cijelo kraljevstvo (Bosna) zaposjesti i držati'”, istaknuto je.
Ovaj napad zatekao je Sarajevo, iako iscrpljeno dugim ratovima Osmanlija, kao još uvijek bogat i napredan grad koji je doživio puni uspon u prethodnom stoljeću, te je tada nazivan “cvijet među gradovima”.
“Međutim, u samo jednoj noći, 23. na 24. listopada grad je skoro potpuno nestao u požaru, stanovništvo se masovno iselilo ili je dijelom porobljeno. Pohod je ostavio nesagledive posljedice od kojih se grad dugo oporavljao. (Na slici: veduta Sarajeva iz vremena pohoda Eugena Savjskog, iz Bibliotečke građe HAS-a)”, zaključili su iz Historijskog arhiva Sarajevo.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
