"Na temelju svih parametara nastavit ću se politički boriti, da ne kažem tući, sve dok mislim da ima razloga za to i sve dok mogu", kazao je Komšić u intervjuu za agenciju Fena.
Od 20. srpnja Komšić preuzima dužnost predsjedatelja Predsjedništva BiH, na kojoj će biti narednih osam mjeseci, sukladno uobičajenom sustavu rotacije u državnom vrhu. Najavio je da će nastojati uspostaviti redoviti ritam rada, odnosno održavanje sjednica državnog vrha, što je Milorad Dodik, sadašnji predsjedatelj, temeljito poremetio.
Kazao je i da dolaskom novog visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta očekuje povećanje međunarodnih kontakata, koji su u protekom razdoblju reducirani zbog pandemije prouzročene koronavirusom, ali i zbog političkih razloga.
To je ilustrirao konstatacijom da trilaterala između BiH, Srbije i Turske funkcionira usporeno, ali je ona s Hrvatskom zamrznuta zbog stajališta Zagreba, koji odbija komunicirati s Predsjedništvom BiH dok je Komšić jedan od tri člana. Turska je, pak, ranije ove godine predložila da se trilaterala s BiH i Hrvatskom s ministarske podigne na razinu šefova država.
"Spremni smo podići mehanizam Turska - BiH - Hrvatska na razinu lidera. Tako želimo podići profil tog spomenutog mehanizma i efikasnije implementirati konkretne projekte suradnje", kazao je u svibnju tijekom posjeta Sarajevu šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu.
No hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je ovog tjedna boravio u radnom posjetu BiH, kazao je da će na bojkotu odnosa s državnim vrhom BiH dosljedno inzistirati sve dok je u Predsjedništvu BiH Komšić, jer on nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda u susjednoj zemlji. Milanović je najavio i da će osobno inzistirati na tome da se svi dokumenti o BiH koje budu donosile međunarodne organizacije čiji je Hrvatska član oslanjaju na nužnost poštivanja izvornog Daytonskog sporazuma, koji jamči jednaka prava za tri konstitutivna naroda.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
