Sutra se u BiH i Hrvatskoj očekuje vrhunac toplinskog vala te je za cijelu zemlju na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma, u Heregovini i crveno.
Nakon slabog popuštanja koje stiže za vikend, vrućine će se nastaviti još cijeli sljedeći tjedan, pa i dulje. Krivac za takvo vrijeme je meteorološki fenomen poznat kao "bloking".
Uobičajeno se atmosferski sustavi na sjevernoj hemisferi premještaju od zapada prema istoku u istom smjeru u kojem se Zemlja okreće. No ponekad se u atmosferi formiraju blokinzi koji dovode do stagnacije vremenskih obrazaca. U tom slučaju isti se obrazac ponavlja više dana, pa i više tjedana, što znači da isto područje po nekoliko tjedana ima isto vrijeme. To ljeti može dovesti do natprosječnih temperatura, toplinskih valova i suša, a zimi i na proljeće do ispodprosječnih temperatura, obilnih kiša i poplava.
Blokinge najčešće uzrokuje visoki tlak zraka jer on uobičajeno pokriva veliko prostorno područje i ima tendenciju sporijeg gibanja od niskog tlaka. No u nekim slučajevima niski tlak također može uzrokovati atmosferski bloking.
Postoji pet vrsta blokinga, a prema stranici Severe Weather trenutno je nad našim krajevima prisutan tzv. omega bloking, Takav naziv dobio je zbog toga što njegove izobare, linije kojima se predstavlja sustav tlaka, podsjećaju na grčko slovo omega - Ω. On se uobičajeno sastoji od područja visokog tlaka koji se nalazi između dva područja niskog tlaka (na snimci dolje).
Neki stručnjaci i neke studije pokazuju da bi blokinzi, koji su inače statistički najčešći u proljeće, ali su prisutni i ljeti i zimi, s klimatskim promjenama mogli postati učestaliji i dugotrajniji, prenosi Nenad Jarić Dauenahuer u znanstvenoj analizi na Index.hr.
Jedna takva studija objavljena je u časopisu Nature 2020. godine. U njoj autori ističu da su se u Europi posljednjih desetljeća događali ekstremni ljetni valovi vrućine bez presedana, koji pokazuju trend rasta od 1970-ih. Međunarodni tim predstavio je analize koje pokazuju da bi taj trend mogao biti posljedica klimatskih promjena, odnosno smanjenja površina arktičkog morskog leda i euroazijskog snježnog pokrivača.
"Ovdje predstavljamo dokaze dobivene promatračkim analizama i numeričkim eksperimentima koji pokazuju da je interdekadalni porast europskih toplinskih valova usko povezan sa smanjenjem koncentracije arktičkog morskog leda (ASIC) i udjela euroazijskog snježnog pokrivača (EASC) na srednjim geografskim širinama... Takve dinamičke i termodinamičke cirkulacije povećavaju vjerojatnost trajnijih europskih blokiranja koji pogoduju učestalijim i jačim toplinskim valovima. Daljnja projekcijska analiza simulacija iz 13 klimatskih modela CMIP5 sugerira da bi Europa mogla doživljavati sve više vrućih ljeta dok će se ASIC i EASC nastavljati smanjivati tijekom sljedećeg stoljeća", tumače autori.
Usporavanje visinske mlazne struje
Jednostavnim riječima, smanjenje bijelih ledenih i snježnih površina smanjuje refleksiju sunčevih zraka i pogoduje ubrzanom zagrijavanju u sjevernim polarnim krajevima, bržem od ostatka svijeta - sve je manje svijetle površine koja reflektira sunce, a sve više tamne koja ga apsorbira. Ubrzano zagrijavanje Arktika čini da se razlika u temperaturama između njega i suptropskih krajeva smanjuje. Ta razlika pokretač je visinske mlazne struje koja kruži oko Zemlje u smjeru od zapada prema istoku. Preciznije, struja zraka putuje iz toplijih suptropskih područja, gdje je zrak topliji, prema sjevernim arktičkim područjima gdje je hladniji. No tijekom tog putovanja s juga na sjever, zbog okretanja Zemlje, pod utjecajem Coriolisove sile struja se zakreće prema istoku i tako nastaje mlazna struja. Kako ona slabi, a budući da je pokretač premještanja atmosferskih sustava, jedan od rezultata može biti njihovo sporije premještanje (video dolje).
Prof. dr. sc. Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta kaže da su istraživanja pokazala da s klimatskim promjenama u posljednjim desetljećima blokinzi statistički postaju sve dulji, a ondje gdje nisu dulji, primjerice u Kanadi, postaju sve češći.
"Oni su predmet interesa posljednjih pedesetak godina. Klimatski modeli imaju neki signal koji to podupire, no on za sada nije značajan. To bi trebalo otkriti izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) koje bi trebalo biti objavljeno krajem lipnja", kaže Grisogono.
"Na svakoj Zemljinoj polutki postoje po dvije osnovne mlazne struje. Jedna je polarna koja putuje na geografskim širinama od oko 60 do 70 stupnjeva, a druga je suptropska, koja sada kod nas puše iz pravca Sjeverne Afrike. Te mlazne struje slabe zbog smanjenja razlike u temperaturama između suptropskih i polarnih krajeva. Termalni vjetar na geografskim širinama na kojima se nalazi Europa proporcionalan je razlici u temperaturama između juga i sjevera. Zbog slabljenja mlazne struje koja ide sa zapada na istok, jača Rossbyjev valni režim i događa se jače meandriranje struja sjever-jug. Na to također djeluju zapreke koje čine razlike u temperaturi između kopna i mora te orografski oblik tla. U sustavu s oslabljenim mlaznim strujama zrak nema dovoljno energije da prelazi zapreke pa počinje krivudati prema sjeveru ili jugu.
Tako nastaju blokinzi koji mogu potrajati po nekoliko tjedana. Na takav način formira se i uobičajeni omega bloking koji trenutno djeluje kod nas, uz određenu distorziju i sferno iskrivljenje. Na njegovom zapadnom kraju formirale su se male ciklone iznad Pireneja koje su donijele malo osvježenje Francuskoj i potom Njemačkoj. Također je na istočnoj strani bilo nešto oborina istočno od nas. No glavni dio blokinga, središnji dio omege s visokim tlakom zraka, trenutno se nalazi iznad Italije i Hrvatske. Na to se još nadodaje visoki indeks sjevernoatlantske oscilacije (NAO). To je razlika u tlaku između područja iznad Azora i Islanda. Zato u arktičkom krugu ima dosta ciklona koje se trenutno kreću i putuju iznad Islanda, Norveške i sjeverozapadne Rusije. To na sjeveru pruža osvježenje jer je i tamo bilo toplo, no kod nas to nije na vidiku. Možda će ga nešto malo dobiti Slavonija za vikend", tumači naš atmosferski fizičar.
Bloking uobičajeno traje dva do tri tjedna, a u ekstremnim slučajevima može potrajati i do dva mjeseca. Ljeti najčešće traje od četiri do pet tjedana, a zimi od pet do šest tjedana.
"Oko godine 2010. u Rusiji se dogodio bloking koji je uzrokovao veliku sušu, probleme s uzgojem žitarica, požare i smrt više tisuća ljudi. To se događalo i ranije, no čini se da bi klimatske promjene mogle tome pogodovati", upozorava Grisogono.
"Ovaj bloking trajat će još najmanje desetak dana, a moguće je da će potrajati još dva tjedna. Tek neki dijelovi Hrvatske mogli bi dobiti nešto malo osvježenja s nešto malo kiše, a onda slijedi nastavak toplinskog vala", zaključuje naš sugovornik.
Slično ekstremno toplo vrijeme u SAD-u je posljednjih dana uzrokovalo probleme s opskrbom električnom energijom zbog velike potrošnje za klimatizaciju. Nadajmo se da u Hrvatskoj neće biti takvih problema. Akumulacije na kontinentu nisu pod pritiskom zbog vlažnog proljeća, no u Dalmaciji je već sada sušno.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
