No to će se dogoditi tek kad SARS-CoV-2 postane endemski virus, odnosno kad ne bude uzrokovao masovne zaraze ili teška oboljenja, kažu znanstvenici sa sveučilišta Emory University i Penn State.
Njihova studija objavljena je u časopisu Science.
"Kada će virus dospjeti u takvo endemsko stanje, ovisi o brzini njegova širenja i o brzini cijepljenja", rekla je New York Timesu glavna autorica studije Jennie Lavine s Emoryja.
"Dakle, potrebno je svakoga izložiti cjepivu što je prije moguće", istaknula je.
Njihovo istraživanje temelji se na šest ljudskih koronavirusa, od kojih se četiri redovito šire među ljudima i uzrokuju samo blage simptome. Ostala dva, teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) pojavili su se u novije doba i rezultiraju visokom smrtnošću, ali dijele sličnu genetiku kao koronavirus koji uzrokuje covid.
Znanstvenici još proučavaju koliko dugo traju antitijela i ostale imunosne stanice nakon prebolijevanja covida. Dosadašnja saznanja upućuju na to da je imunost koja blokira zarazu relativno kratka, ali je zato imunost koja ublažava simptome dugotrajna.
To znači da osoba može nekoliko puta biti zaražena koronavirusom, no svaki idući put ne bi bio ozbiljan kao prvi, što je slično djelovanju na organizam običnih prehlada.
Kad većina ljudi stekne zaštitu od covida, bilo prirodnim putem infekcije ili cijepljenjem, koronavirusu će mahom biti izložena samo mala djeca, a njihova su oboljenja blaga.
No bez masovnog cijepljenja trebat će godine i puno mrtvih da se to ostvari, kažu znanstvenici.
Čak i u slučaju pojave novih sojeva virusa, poput onoga koji se upravo širi Britanijom, znanstvenici tvrde da je imunitet stečen prethodnim sojevima "dovoljno jak da spriječi ozbiljnu bolest". Baš kao što je to slučaj s četiri koronavirusa uzročnika prehlade kod kojih imunitet jača sa svakim novim oboljenjem.
