Gospodarska kriza već je počela. U Americi, koja je najviše pogođena pandemijom korona virusa, vlada i rekordna nezaposlenost. Kakvo je stanje u drugim državama svijeta i što nas očekuje, pitali smo Jurčića. "To je još rano prognozirati, kriza je tek počela. Što se tiče same ekonomije i koliko toliko izglednih predviđanja, rade se različiti scenariji 'što bi bilo kad bi bilo', ali je uzrok krize izvan ekonomskog područja. Dakle, uzrok je pandemija korona virusa koja se prenosi i na financije, posao i na ekonomiju", rekao je Jurčić.
Objasnio je da su točnija predviđanja moguća kada prođe vrhunac zdravstvene krize. "Mogli bismo početi preciznije predviđati kad bude nedvojbeno da je prošao vrhunac krize, kad se situacija počne stišavati i bude manji broj zaraženih, a veći broj izliječenih. Tada bi se, po sličnosti s Kinom i gledajući na prijašnje epidemije poput ebole, svinjske i ptičje gripe, mogla raditi predviđanja na temelju toga."
"Ono što ekonomija ne kontrolira izravno, to je pandemija, koja se kontrolira kroz zdravstveni sustav, koji ima svoj trošak, pa možemo reći da krivulja ide prema dolje, drugi element ili varijabla koju trebamo uzeti u obzir je kakve mjere koja zemlja poduzima, primjerice Europska unija ili Sjedinjene Američke Države, računajući da se Kina već dobrano izvukla. Činjenica je da će Kinezi nadoknaditi svoj zaostatak jer su oni takva država. Naredit će radnicima i poduzećima da rade 20 posto duže i oni će to do kraja godine, što se tiče robe, nadoknaditi", istaknuo je Jurčić.
Kriza i zdravstveni sustav u SAD-u
"SAD su puno organiziranije, što je normalno. SAD su jedinstvena, izgrađena država, ali je u početku napravila pogrešku. Trump i njegova administracija u početku su to prepustili vremenu misleći, to je kao gripa, proći će. Međutim, kako se virus proširio po Americi sad će se pokazati lošim sustav po kojem tko ima novaca, neka se liječi, tko nema, neka prođe kako prođe. Izgledno je da će se u ovoj krizi pokazati slabosti američkog zdravstvenog sustava koji je nesolidaran", uočio je američki problem ekonomist Jurčić.
"Amerika će, zbog svog zdravstvenog sustava, platiti najveću cijenu, mada za njih to i nije problem. Bogati će preživjeti, ovih sto ili dvjesto tisuća ljudi koji umru od posljedica pandemije, Amerika će zamijeniti uvoznom snagom. Oni će uvesti 200.000 mlađih, zdravijih i obrazovanijih iz cijelog svijeta. Nadoknadit će to od Indijaca, Kineza, Poljaka, Hrvata... To je američka migracijska politika."
Osvrnuo se na stanje u Hrvatskoj i predviđanja svjetske ekonomije. "Nas donekle spašava što smo još nešto zadržali od Andrije Štampara, što liberali još uvijek nisu rasturili. Drugi element je kakve će instrumente ekonomske, financijske povući vlade pojedinih zemalja, prije svega velike vlade, Europska unija i naravno, ono što nas zanima Hrvatska", dodao je Jurčić.
"Kad prođe vrhunac pandemije, dotad ćemo i znati što su vlade poduzele i onda tek nastupa prava ekonomija, ekonomisti koji znaju kako ekonomija funkcionira, kakve su međusobne zavisnosti različitih dijelova ekonomskog i socijalnog života, tek tada će se moći raditi vrlo precizna analiza. Inače, zasad je za svjetski BDP, po jednom dosta dobrom scenariju, 60 posto vjerojatnosti da će svjetska ekonomija biti niža, odnosno manje rasti za skoro 1,5 posto nego što su procjene bile prije krize. Znači, prije krize procjene za rast svjetske ekonomije 2020. bile su 2,9 odnosno tri posto, a sad se te procjene kreću oko dva posto", rekao je Jurčić.
Također je komentirao predviđeni rast za Kinu. "Kina je predviđala da će rasti nešto iznad šest posto, a sad zbog udara koji preživjela u ova dva-tri mjeseca procjene su vrlo vjerojatne da će biti ispod pet posto. Dakle 4,8 ili 4,9 posto. U sljedeća dva tjedna ćemo moći vidjeti ako Kinezi javno ili tajno donesu mjere, to će se osjetiti, da idu nadoknađivati ono što su izgubili u robnoj proizvodnji do kraja godine".
"Prema mom mišljenju, Kina će se vratiti na više od pet posto rasta. Svijet, zahvaljujući Kini koja je sve veća, neće biti 'ukopan' i neće biti u minusu. Amerika čini veliki postotak svjetske ekonomije pa ovisi i o njoj hoće li se ona zadržati iznad nule te naravno Europa u kojoj imamo Italiju. Njemačka se dobro drži, oni to imaju pod kontrolom. Europa je 'mješovita roba'", dodao je Jurčić.
Krhke ekonomije Španjolske i Italije
Zanimalo nas je stanje u ostalim zemljama Europske unije poput Njemačke, Italije i Španjolske koje su također teško pogođene korona virusom. "Španjolska i Italija imaju krhke ekonomije, imaju visoki dug, ekonomija im pada , imaju veliku nezaposlenost. Od svih 'starih' europskih zemalja imaju najmanji dohodak od 27.000 eura po glavi stanovnika. Prosjek Europe je 30.000, a Njemačka i sjever Europe imaju oko 40.000", podsjetio je Jurčić.
"Španjolska je u lošoj situaciji, malo je ispod Italije, ali ona je i malo manje industrijska zemlja. Kriza u Španjolskoj će pogoditi turizam. Italija i Španjolska će vjerojatno otići ispod nule odnosno u minus, a Nijemci koji su disciplinirani i slušaju kancelarku, držat će glavu iznad vode. Rusija i Kina se trenutno drže kao 'spasitelji svijeta', nije više to samo ekonomski interes, nego se tu ubacila geopolitika. Kinezi i Rusi šalju svoje doktore po svijetu i pomoć u vidu zaštitnih maski. To je naravno i humanitarnog karaktera", rekao je Jurčić.
Također se osvrnuo na zatvaranje granica unutar zemalja Europske unije. "Ako s pomoći Rusije i Kine usporedimo Europu, ona nije reagirala, svatko se povukao u sebe, Talijane spašavaju Kinezi i Rusi. Potpuna neorganiziranost. To je za Europu pljuska. Talijani su nakon neodobravanja malo većeg proračunskog deficita potpisali sporazum da bi se priključili kineskom Belt and Road Initiative, Grci su već odavno kineski, Poljaci, Česi...".
"Što se tiče Europe, to je jedna 'salonska' politika, briselske lijepe priče i ideje, ali kada dođe ovakva situacija oni de facto kažu: 'Spašavaj se kako tko zna i može!' Ovo je za Europu veći izazov nego prošla kriza i tim više što se vidjelo da čim je došla pandemija korone, svi su se počeli zatvarati u svoje zemlje. Gdje je tu Europa? Postoji tu zdravstveni , ali više su u pitanju politički razlozi", rekao je naš sugovornik.
Recesija u Hrvatskoj
Na kraju je objasnio o čemu ovisi kraj recesije i neke od gubitaka koji očekuju Hrvatsku i što je jedan od najvećih problema. "Kraj recesije prije svega ovisi o razvoju bolesti. Mora se vidjeti tehnologija gripe. Kad je bila epidemija španjolske gripe, ona je došla u tri navrata, ali tada nije bilo jakog zdravstva, niti saznanja ni informatike. Vrhunac se u Hrvatskoj očekivao krajem trećeg mjeseca i početkom četvrtoga mjeseca. Kada više nema prinosa novozaraženih, oni prije svega moraju stati, a zatim moramo čekati one zaražene da ozdrave, to je otprilike još mjesec dana. Dakle, u mjesecu svibnju ulazimo u recesiju, a on je blizak lipnju kad počinje turistička sezona. Sigurno ćemo izgubiti, daj Bože, manje od 50 posto turizma, a onda nema potrošnje, nema deviza, tako da bismo mogli dobrano ući u recesiju", jasan je Jurčić.
Ukazao je i na problem nepostojanja hrvatske proizvodnje. "Stimulansi koje dajemo uglavnom će završiti u uvozu, dakle taj novac neće završiti u hrvatskoj proizvodnji niti spasiti hrvatski BDP, jer hrvatske proizvodnje nema, uništili smo ju, nego će novac završiti i dignuti proizvodnju Njemačke, Italije, Mađarske, Slovenije... Uvozimo njihovu hranu, meso, mlijeko, jaja, pivo.... Ljudi koji zarade svoju plaću i nastave trošiti, s 50 posto novca spašavat će strane zemlje, a s 50 posto Hrvatsku. Vlada mora to početi malo drugačije raditi."
"U svakom slučaju, recesija u Hrvatskoj je neizbježna, samo je pitanje dubine", zaključio je Jurčić u razgovoru za Direktno.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
