Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Nakon Posušja početkom tjedna, potres jutros zatresao i sjevernije dijelove BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2559025590Grude.com - klik u svijetThu, 30 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-mapa_potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Bosni i Hercegovini jutros je zabilježen zemljotres jačine 3,9 Richtera.<p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima stranice za mjerenje posljednjih potresa u svijetu, zemljotres se dogodio 6 kilometara južno od Olova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potres je bio na dubini od 10 kilometara, a desio se jutros u 1:40 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-mapa_potres.jpgRadit će se na pozicioniranju Blidinja kao turističke destinacijehttp://grude.com/clanak/?i=2554525545Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-blidinjsko_jezero.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radionica<p>Kao nastavak aktivnosti koje se kroz Program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj, EU ProLocal odvijaju na Blidinju, jučer je u Hajdučkim vrletima održana radionica sa fokusom na rje&scaron;avanje problema identificiranih na Prvom Forumu lanca vrijednosti na području Blidinja, prvenstveno pitanja za&scaron;tite okoli&scaron;a, kroz projekte međuopćinske suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionici su prisustvovali predstavnici općina i turističkih zajednica, resornih ministarstava, planinarskih dru&scaron;tava te poslovni subjekti sa područja Blidinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljeni su zaključci prethodno doneseni na sastancima radnih grupa, a zatim je ekspertica za međuopćinsku suradnju, gđa. Meliha Kozarić Fanning, predstavila opće informacije o međuopćinskoj suradnji kao smjernice za pisanje takve vrste projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da će kroz program EU ProLocal krajem mjeseca biti objavljen poziv za međuopćinsku suradnju, ovo je bio idealan uvod za rje&scaron;avanje identificiranih problema na području Blidinja kroz ovaj vid suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da je za rje&scaron;avanje problema vezanih za za&scaron;titu okoli&scaron;a i zbrinjavanje otpada nadležna lokalna vlast, na radionici je zaključeno da će se u sljedećih dva tjedna inicirati sastanak načelnika općina Jablanica, Tomislavgrad i Posu&scaron;je sa ciljem pronalaženja modela za zbrinjavanje otpada i dogovora o suradnji kroz projekte kojima će se aplicirati na ranije spomenuti poziv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionica je organizirana kroz suradnju REDAH-a sa Programom za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj, EU ProLocal koji uključuje i projekt financiran od strane Europske unije: Oporavak malih i srednjih poduzeća u područjima zahvaćenim poplavama i jačanje njihove konkurentnosti na osnovu partnerstava za lokalni ekonomski razvitak, a implementira Deutsche Gesellschaft f&uuml;r Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH. Cilj ove suradnje je gospodarski razvitak područja Blidinja te jačanje konkurentnosti poslovnih subjekata ovoga područja u sektoru turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom ove suradnje raditi će se na pozicioniranju Blidinja kao turističke destinacije kao i potpori poslovnim subjektima ovoga područja u njihovom razvitku kroz promidžbu turističkih proizvoda prema ekolo&scaron;kim standardima te pobolj&scaron;anje kvalitete i za&scaron;titu okoli&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako, raditi će se na jačanju formalnog i neformalnog umrežavanja dionika u lancu vrijednosti ovoga područja radi prijenosa znanja, kao i suradnji između javnog i privatnog sektora za provedbu zajedničkih razvojnih inicijativa neophodnih za razvoj turizma te identifikaciji dodatnih prodajnih kanala na temelju analiza trži&scaron;ta, priopćio je <a href="http://redah.ba/index.php/hr/novosti/item/1468-na-blidinju-održana-radionica-kroz-eu-prolocal-program-sa-fokusom-na-međuopćinsku-suradnju.html" target="_blank">Redah.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-blidinjsko_jezero.jpgNakon likvidacije roditelja Šunjerga tražio i ujaka po Vodicamahttp://grude.com/clanak/?i=2555525555Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-sunjerga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tin Šunjerga, koji je u subotu oko 16 sati ubio majku u automobilu dok su se vraćali iz polja, a nakon toga kod kuće presudio i ocu, dao je iskaz policiji.<p>Tin je večer prije htio ići na rođendansku zabavu u Vodice, ali roditelji su mu zabranili izlazak. Bila je to kap koja je prelila ča&scaron;u strpljenja pomahnitalog mladića, koji se potom odlučio na suludi pohod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je ubio svoju majku i oca, Tin &Scaron;unjerga sjeo je u svoj Mercedes i odvezao se u Vodice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tražio je po gradu svoga ujaka Renata Storića, sigurno je htio i njega smaknuti. Smatrao je da je on kriv &scaron;to su roditelji doznali da se drogira i stisnuli ga. Renato je policajac, znao je &scaron;to Tin radi i u kakvom se dru&scaron;tvu kreće i normalno je da je upozorio sestru, koja je zapravo, kao i Marin, već znala &scaron;to se događa s Tinom, samo nisu bili svjesni razmjera problema. Nasreću, nije ga prona&scaron;ao pa je oti&scaron;ao u Gaćeleze gdje je do dva sata ujutro slavio rođendan svog prijatelja Lovre T.", kažu u Vodicama, prenosi <strong>Večernji</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o jednom od najmonstruoznijih zločina koji su potresli Hrvatsku. Podsjetimo, uz &Scaron;unjergu, uhićeni su i njegovi prijatelji koji su, čini se, znali za ubojstvo, a nisu prijavili zločin.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-sunjerga.jpgPeti kamp za djevojčice zajednice Totus Tuus u Međugorju okupio 30 djevojčica iz Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=2555625556Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-kampzadjevojcice2web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tema kampa bila su djeca Fatime – blaženi Frano i Jacinta, te službenica Božja Lucija.<p>Peti kamp za djevojčice zajednice Totus Tuus u Hercegovini održao se od 24. do 26. ožujka u kući Domus Pacis u Međugorju. Na kampu je sudjelovalo 30 djevojčica u dobi od 9 do 14 godina iz različitih dijelova Hercegovine (Posu&scaron;je, Mostar, Čitluk, Čapljina, Bijelo Polje). Tema kampa bila su djeca Fatime &ndash; blaženi Frano i Jacinta, te službenica Božja Lucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djevojčice su se kroz cijeli vikend, kroz prezentaciju i radionice, upoznavale s važno&scaron;ću poruka iz Fatime koje nas pozivaju na molitvu krunice za mir, na žrtvu i odricanje. Također, upoznale su i život djece iz Fatime, te zajedno sa svojim voditeljicama nasljedovale njihov primjer u molitvi, ali i u dobrim djelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kamp je bio prožet molitvom, rado&scaron;ću, igrama, plesom i pjesmom, dok su u radionici djevojčice izrađivale deseticu krunice u obliku narukvice, koja će ih u njihovoj svakodnevnici poticati na molitvu krunice i pobožnost Prečistom Srcu Marijinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djevojčice su primijetile sličnosti između Gospinih ukazanja u Fatimi i Međugorju, jer je Gospa izabrala upravo mala i neznatna sela, kao i djecu njihovih godina. Zajednica Totus Tuus u idućim danima organizira u Međugorju i Kamp za dječake, i to od 7. do 9. travnja, prenosi Medjugorje.hr.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-kampzadjevojcice2web.jpgZmija ušla u stan, zavukla se u sobu ispod krevetahttp://grude.com/clanak/?i=2556125561Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-zmija-702x336.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Intervenirali vatrogasci<p>Splitski vatrogasci imali su zanimljivu intervenciju. Sa splitskog Žnjana dojavljeno je da je zmija u&scaron;la u stan, javlja <a href="http://www.radiodalmacija.hr/split-zmija-stanu/" target="_blank">Radio Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vatrogasci su prona&scaron;li zmiju u sobi ispod kreveta na adresi Put Žnjana 19c. Uspje&scaron;no su je hvatili i neozlijeđenu vratili u prirodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, nedavno je i Gruđanka imala bliski susret sa zmijom koja je do&scaron;la do ulaznih vrata njene kuće.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vidjela sam da se mačka igra s nečim, ali nisam odmah shvatila o čemu se radi. Kad sam do&scaron;la bliže vidjela sam da je to zmija, odmah do ulaznih vrata, govori za Grude.com djevojka pred čijom se kućom sve odvijalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, na ovim područjima postoji 14 vrsta zmija, a od toga su tri otrovne. - Najotrovniji je poskok, zatim riđovka i na posljednjem mjestu, planinski žutokrug, kazao je zoolog Tino Milat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rast temperatura zmijama odgovara i one sada izlaze iz svojih skloni&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potreban je oprez, ističu zoolozi, ali treba znati i razlikovati zmije jer blavor, sljepić i kravosac nisu otrovnice, već su korisne po&scaron;to se rje&scaron;avaju gu&scaron;tera, mi&scaron;eva, &scaron;takora, kukaca...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://grude.com/clanak/?i=25266&amp;-crna-macka-bila-kobna-za-zmiju-u-grudama-zoolozi-pozivaju-na-oprez" target="_blank"><strong>Vezani sadržaj:&nbsp;FOTO: Crna mačka bila kobna za zmiju u Grudama, zoolozi pozivaju na oprez</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-zmija-702x336.jpgMostar: Otvoren poziv za registraciju studenata s posebnim potrebamahttp://grude.com/clanak/?i=2551025510Grude.com - klik u svijetTue, 28 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-studenti_s_posebnim_potrebama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studenti s posebnim potrebama, bez obzira na stupanj tjelesnog oštećenja, imaju pravo zatražiti pomoć u praćenju nastave kao i individualizirano prilagođeni način polaganja ispita i kolokvija tijekom studija.<p>Ured za podr&scaron;ku studentima s posebnim potrebama raspisao je poziv za registraciju studenta sa Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ured posjeduje opremu za studente s o&scaron;tećenjima vida i studente s o&scaron;tećenjima sluha putem koje se studentima omogućava pristup literaturi i lak&scaron;e praćenje nastave&ldquo;, navodi za Treći.ba voditeljica Ureda za podr&scaron;ku studentima s posebnim potrebama Monika Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studenti s posebnim potrebama, bez obzira na stupanj tjelesnog o&scaron;tećenja, imaju pravo zatražiti pomoć u praćenju nastave kao i individualizirano prilagođeni način polaganja ispita i kolokvija tijekom studija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sve informacije koje dobijemo ovim putem su u potpunosti povjerljive i bit će proslijeđene isključivo osoblju Ureda s ciljem identifikacije Va&scaron;ih pote&scaron;koća i osiguranja podr&scaron;ke. Obrazac se može popuniti bilo kada tijekom akademske godine&ldquo;, poručuje Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ured za podr&scaron;ku studentima s posebnim potrebama jedno je od koordinacijskih tijela na Sveučili&scaron;tu u Mostaru. Ured je osnovan u sklopu Tempus projekta &ldquo;Jednake mogućnosti za studente s posebnim potrebama u visokom obrazovanju&ldquo; (EQOPP). Glavni cilj Ureda je potpuna integracija studenata s posebnim potrebama u sustav visokog obrazovanja na Sveučili&scaron;tu u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljnije informacije o pozivu mogu se pronaći na web stranici Sveučili&scaron;ta</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-studenti_s_posebnim_potrebama.jpgPrikupljene 44 doze krvi u humanitarnoj akciji Srednje strukovne škole Široki Brijeghttp://grude.com/clanak/?i=2552825528Grude.com - klik u svijetTue, 28 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-darivanje-krvi-siroki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije tjedan dana održana je humanitarna akcija i u širokobriješkoj Gimnaziji fra Dominika Mandića u kojoj su prikupljene 32 doze krvi<p>"U organizaciji Crvenog križa &Scaron;iroki Brijeg i SKB-a Mostar održana je humanitarna akcija darivanja krvi u Srednjoj strukovnoj &scaron;koli &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akciji je pristupilo 58 učenika, a prikupljene su 44 doze krvi", priopćeno je iz Crvenog križa &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, prije tjedan dana održana je humanitarna akcija i u &scaron;irokobrije&scaron;koj Gimnaziji fra Dominika Mandića u kojoj su prikupljene 32 doze krvi, javlja Radio &Scaron;iroki Brijeg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-darivanje-krvi-siroki.jpgDan molitve i pokore u bh. (nad)biskupijama na Cvjetni petakhttp://grude.com/clanak/?i=2553925539Grude.com - klik u svijetTue, 28 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proglas ustanovljenja Dana molitve i pokore za žrtve nasilja i zlorabljenja<p>Na prijedlog Papinskog povjerenstva za za&scaron;titu maloljetnika, Sveti Otac je odlučio ustanoviti Dan molitve i pokore za žrtve spolnog zlostavljanja te molitve Bogu za jasniju svijest odgovornosti svih članova Crkve u pogledu osoba maloljetne dobi njoj povjerene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslu&scaron;ni Papinoj želji, odredili smo da taj &bdquo;Dan molitve i pokore&ldquo; u na&scaron;im (nad)biskupijama bude petak pred Cvjetnicu &ndash; u narodu poznat i kao Cvjetni petak. Ove godine je to 7. travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toga ćemo dana zajedno u liturgijskim slavljima ili osobno u svojoj molitvi posebno moliti za svu izrabljivanu djecu, ali i za obraćenje onih koji su krivci toga Bogu mrskog zlodjela. Na istu nakanu vr&scaron;it ćemo i dragovoljna pokornička djela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok istodobno zahvaljujemo Božjoj milosti &scaron;to izopačenost spolne zloporabe maloljetnika ne predstavlja breme koje opterećuje na&scaron;u domovinsku Crkvu, a svjesni svih drugih te&scaron;kih nasilja i nepravdi koje opterećuju na&scaron;e narode i na&scaron;e dru&scaron;tvo, pridružujemo se pro&scaron;irenosti molitve za sve one koji su diljem svijeta žrtve ovog te&scaron;kog zlodjela i izražavamo im svoju kr&scaron;ćansku duhovnu solidarnost. Osobitu sućut iskazujemo onima koji i danas pate zbog toga &scaron;to su u svojoj intimi, djetinjoj nevinosti i povjerenju, povrijeđeni po zlodjelima onih koji pripadaju Katoličkoj Crkvi &ndash; bilo da su klerici, redovnici/ice ili laici. Ujedno molimo dragoga Boga da na&scaron;u domovinsku Crkvu i u budućnosti za&scaron;titi od svake ljage zlostavljanja i zlorabljenja mladih i nejakih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojoj molitvi i pokori tražimo Božju milost i za&scaron;titu od svih oblika spolnog zlostavljanja djece i mladeži, uključujući i grijehe putem interneta te i drugih informacijskih i komunikacijskih medija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ovo je prigoda moliti i za zlorabljivače koji su na različite načine pristali bili instrument i robovi grijeha, izravno priječeći dolazak Isusu onih kojih je kraljevstvo Božje (usp. Mk 10,14). Molimo da Božje preobilno milosrđe i njihove suze pokajnice speru ljagu s lica Crkve, dajući joj milost da takvo zlo bude iskorijenjeno iz njezinih redova svugdje po svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potičemo ujedno na molitvu i za obraćenje i svih onih koji ovu sablazan zlorabe zarad vlastite koristi ili koristi skupine kojoj pripadaju kako bi u javnosti cjelokupnu Katoličku Crkvu prikazali kao duboko nemoralnu ustanovu. Nagla&scaron;avamo da se i u takvom djelovanju prepoznaje sotonski prsti te su svi oni, koji na to pristaju, također potrebiti na&scaron;ih molitava i djela pokore za njihovo obraćenje. Želeći da živimo na ovda&scaron;njem području, Bog nas potiče da budemo proročki prisutni i u drugim područjima života gdje dana&scaron;nja djeca nepravedno trpe. Stoga se moramo prisjetiti i sve druge djece &ndash; rođene i jo&scaron; nerođene &ndash; te maloljetnika koji su na različite druge načine žrtve grijeha odraslih kao i grje&scaron;nih struktura na&scaron;eg dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga potičemo moliti i za svu nerođenu djecu koja su žrtve pobačaja;<br />za svu djecu i maloljetnike koji na svom tijelu i u svojoj du&scaron;i nose rane i ožiljke ratnih strahota; za svu djecu i maloljetnike koji su žrtve trgovine ljudima, te sramotne rak rane na&scaron;eg vremena, i koji bivaju izrabljivani kao roblje u bezočnom prosjačenju;<br />također i za sve one kojima su uskraćena bilo koja od ljudskih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju nadu u djelotvornost na&scaron;ih molitava i pokorničkih djela polažemo ne u svoju pravednost nego u Krista Isusa, raspetog i uskrsloga, po čijim zaslugama, u Duhu Svetom, i imamo pristup k Bogu Ocu. Neka ondje gdje se umnožio grijeh, nadmoćno izobiluje milost:&bdquo;kao &scaron;to grijeh zakraljeva smrću, da tako i milost kraljuje pravedno&scaron;ću za život vječni po Isusu Kristu Gospodinu na&scaron;emu&ldquo; (Rim 5,20-21).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sarajevo, 27. ožujka 2017.</em></p> <p><em>Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit i predsjednik BK BiH</em></p> <p><em>Mons. Tomo Vuk&scaron;ić, vojni biskup</em></p> <p><em>Mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki</em></p> <p><em>Mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski</em></p> <p><em>Mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski</em></p> <p><em>Mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=68887" target="_blank"><strong>Kta</strong></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-molitva.jpgAKCIJA UČENIKA U POSUŠJU Organiziraju garažnu prodaju za opremanje školske knjižnicehttp://grude.com/clanak/?i=2554425544Grude.com - klik u svijetTue, 28 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt će se održati u petak (31.3.) na Trgu hrvatskih branitelja od 12:00 do 14:00 h.<p>Učeničko vijeće Gimnazije fra Grge Martića Posu&scaron;je u suradnji sa Srednjom strukovnom &scaron;kolom Posu&scaron;je prikuplja novac za obnovu lektirnih naslova u &scaron;kolskoj knjižnici te knjiga potrebnih za polaganje &scaron;kolske i Državne mature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt će se održati u petak (31.3.) na Trgu hrvatskih branitelja od 12:00 do 14:00 h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenici obiju &scaron;kola će na prodaju ponuditi korisne, lijepe predmete po simboličnim cijenama, klesari i kuhari će prodavati svoje proizvode, a na&scaron;e spretne frizerke će vam biti na usluzi ukoliko želite novu, modernu frizuru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dođite, družite se s vrijednim mladim ljudima i pomozite im da njihovo obrazovanje bude jo&scaron; bolje i lak&scaron;e, navodi se na Facebook stranici <a href="https://www.facebook.com/Gradska-garažna-prodaja-za-opremanje-&scaron;kolske-knjižnice-1402928106430042/" target="_blank">Gradska garažna prodaja za opremanje &scaron;kolske knjižnice<span>&lrm;</span>Opremimo &scaron;kolsku knjižnicu!.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-posusje.jpgSplit danas posjetilo 180 turističkih agenata i novinara! http://grude.com/clanak/?i=2549625496Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Dolazi nam preko 180 turoperatora i agenata iz Amsterdama, to je iznimno bitno jer će oni sada ove prekrasne fotografije i divne slike o Splitu prezentirati na svojim tržištima, kažu iz TZ Split.<p><strong>Thomas Cook</strong> Nizozemska po prvi puta uvodi turoperatorski program i vlastiti charter let za <strong>Split</strong>. Osim svog jednog leta tjedno, Thomas Cook ima jaku suradnju i sa zračnim prijevoznikom <strong>Transavija</strong> koji na vrhuncu sezone <strong>Rotterdam</strong> sa Splitom povezuje svakodnevno. Osim charter leta Thomas Cooka i Transavije, najavljen je i let niozozemskog nacionalnog zračnog prijevoznika <strong>KLM</strong>-a iz Amsterdama za Split (prvo 2 a onda čak 6 puta na tjedan).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Split je danas posjetilo 180 turističkih agenata i novinara! Stigli su direktnim letom iz Amsterdama &scaron;to je novost u turističkoj ponudi. Letovi na relaciji Split- Nizozemska ove sezone redovito će nam dovoditi jo&scaron; vi&scaron;e gostiju iz te zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Doveli smo uz pomoć na&scaron;eg predstavnika, gospodina Ivana Novaka, sa nizozemskog trži&scaron;ta 180 agenata i pet novinara. Najznačajniji turoperator je Thomas Cook i ono &scaron;to nam je najznačajnije je da će Thomas Cook uvesti od petog mjeseca prvi put direktnu liniju za Split i imamo dvoznamenkasti rast sa nizozemskog područja, &scaron;to nam govori da, ne samo Nizozemska nego i <strong>Skandinavija</strong>, <strong>Velika Britanija</strong> i <strong>Francuska</strong> rastu dvoznamenkasto i to nam govori da se mijenja struktura gostiju i da su nam to gosti koji su puno kvalitetniji, ne u smislu samo da vi&scaron;e tro&scaron;e, nego u smislu da dolaze u predsezoni i podsezoni, &scaron;to nam jako znači za sve na&scaron;e objekte. &Scaron;to ne znači da manje cijenimo goste sa istočnog trži&scaron;ta. Dakle, ulažemo shodno potražnji na tim trži&scaron;tima, ali ono &scaron;to je zanimljivo je da sa zapadnih trži&scaron;ta imamo najveću potražnju i prema tome se i kvalitativno treba cijela ponuda prilagoditi.- kazao nam je direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije <strong>Jo&scaron;ko Stella</strong>, javlja <a title="Dalmacija news" href="http://www.dalmacijanews.hr/clanak/0nn8-jos-vise-gostiju-iz-nizozemske-direktna-linija-za-split-sve-do-kraja-listopada#/clanak/0nn8-jos-vise-gostiju-iz-nizozemske-direktna-linija-za-split-sve-do-kraja-listopada" target="_blank">Dalmacijanews</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radimo aktivno i podupiremo upravo one linije koje će letjeti cijelu godinu. Imamo nekoliko najava za nekoliko takvih linija i čekamo da to bude i službeno objavljeno da bi mogli krenuti s tim. Upravo ono &scaron;to činimo je da &scaron;irimo sezonu, &scaron;irimo ta ramena sezone, ulazimo u četvrti mjesec, ulazimo u 11. sa tim linijama da bi uspostavili te zračne mostove jer je nerealno da sada od jedan put imamo cjelogodi&scaron;nji turizam. Cilj je ući s tim ramenima i istovremeno povećavati i osvijestiti na&scaron;e ugostitelje i hotelijere da trebamo imati događanja i stvari koje će se odvijati u samome gradu i destinaciji u to doba da bi oni mogli doći. Letovi nisu dovoljni! - pojasnio je Stella.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktni letovi potrajat će sve do kraja listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dolazi nam preko 180 turoperatora i agenata iz Amsterdama, to je iznimno bitno jer će oni sada ove prekrasne fotografije i divne slike o Splitu prezentirati na svojim trži&scaron;tima. Ono &scaron;to je jako bitno je da ćemo od sada imati direktne letove za Split i trajati će sve do 22. listopada. Čim krenu direktni letovi osjetno se povećava i broj dolazaka gostiju sa tih trži&scaron;ta, budući da smo pro&scaron;le godine bilježili rast od 21 posto gostiju sa nizozemskog trži&scaron;ta, očekujemo da će ovi letovi dovesti nove goste. - kazala nam je direktorica TZ Splita <strong>Alijana Vuk&scaron;ić</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gosti iz nizozemske u Splitu će provesti cijeli dan, a zatim se direktnim letom vratiti natrag, no uskoro će imati priliku malo vi&scaron;e istraživati i posjetiti županiju na vi&scaron;e dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U suradnji sa Thomas Cook turoperatorom i TZ Splitsko-dalmatinske županije, TZ Splita, dovodimo 180 osoba, to su velikom većinom putnički agenti i ne&scaron;to turističkih novinara koji su do&scaron;li na jednodnevni izlet. Prvi dojmovi su im pozitivni. Tijekom cijelog leta pratilo nas je lijepo vrijeme pa se hrvatska obala vidjela kao na nekoj karti i jednostavno nisu krili odu&scaron;evljenje. - kazao nam je <strong>Ivan Novak</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje odu&scaron;evljenje nisu krili nizozemski gosti. Iako je jedan dan premalo, vidjeli su barem dijelić onoga &scaron;to Split nudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi put mi je da sam u Hrvatskoj i odu&scaron;evljena sam! Infrastruktura je dobra, sve funkcionira, ljudi su prijateljski raspoloženi... - kazala je među ostalim <strong>Carola Hoekstra</strong>, generalna direktorica Thomas Cook Nizozemska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: <strong>Dalmacijanews</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-600.jpgSTUDENTSKI ZBOR SVEUČILIŠTA U MOSTARU: Evo koji projekti su financirani, s koliko novca i zaštohttp://grude.com/clanak/?i=2549925499Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-zbor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je održana sedma radna sjednica XVII. saziva Predsjedništva Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru <p>Danas je održana sedma radna sjednica XVII. saziva Predsjedni&scaron;tva Studentskog zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru na kojoj se odlučivalo o financiranju projekata nakon uredno provedenog natječaja za iste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Odlučili smo dati uvid svim studentima u to koje projekte smo financirali, s koliko novca , a u <strong><a href="http://www.studentskizbor.ba/images/Projekti.docx" target="_blank">DOKUMENTU</a></strong> možete pronaći i podrobnije obrazloženje svakog pojedinog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za vrednovanje projekata uzeli smo sljedeće kriterije: važnost projekta za fakultet i Sveučili&scaron;te, važnost projekta za studente koji sudjeluju, brojnost ciljane skupine, lokaciju održavanja projekta (ukoliko se radi o studentskim putovanjima, -ijadama i sl.),pro&scaron;logodi&scaron;nju evaluaciju i realizaciju projekta te ostale kriterije svojstvene pojedinim kategorijama projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominjemo da je Odluku donijelo Predsjedni&scaron;tvo Zbora većinom glasova prisutnih članova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žalba na Odluku može se podnijeti do srijede, 29. ožujka 2017. godine do 23:59 putem maila projekti2017sz@gmail.com. U žalbi je potrebno navesti razloge zbog kojih smatrate da ovakva raspodjela sredstava nije pravedna kako bi žalba bila uzeta u razmatranje te Odluka eventualno izmijenjena ukoliko postoje osnovi na temelju kojih bi to bilo učinjeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to protekne rok za žalbu , nositelji financiranih projekata bit će pravovremeno obavje&scaron;teni o tome kada će biti izvr&scaron;eno potpisivanje pojedinačnih Odluka o financiranju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>VAŽNO!- IZVJE&Scaron;ĆE O EVALUACIJI I REALIZACIJI PROJEKATA MORA SE DOSTAVITI U URED STUDENTSKOG ZBORA DVA TJEDNA NAKON ODRŽAVANJA PROJEKTA UZ PRILOG O PROMOCIJI STUDENTSKOG ZBORA TIJEKOM ISTOG", priopćeno je iz Studentskog zbora&nbsp;<span>Sveučil&scaron;ta&nbsp; u Mostaru.&nbsp;</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-zbor.jpgMotivacijsko predavanje Stipe Božića na Sveučilištu u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=2550225502Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-stipe-bozic_140195.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Multimedijalno predavanje bit će održano na Građevinskom fakultetu sutra, 28. ožujka u 14.00 sati. <p>Poznati hrvatski alpinist Stipe Božić održat će motivacijsko predavanje "7 vrhova" na Sveučili&scaron;tu u Mostaru. Multimedijalno predavanje bit će održano na Građevinskom fakultetu sutra, 28. ožujka u 14.00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavanje je otvoreno za sve posjetitelje koji će također moći postavljati pitanja i razgovarati o zanimljivim putovanjima Stipe Božića, koji će s posjetiteljima podijeliti iskustva o osvajanju najvećih 7 svjetskih vrhova.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-stipe-bozic_140195.jpgBillboard za predsjedničke izbore u Srbiji hit na društvenim mrežama http://grude.com/clanak/?i=2544825448Grude.com - klik u svijetSun, 26 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-26-beli-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednički kandidat Luka Maksimović, odnosno Ljubiša Beli Preletačević, po tko zna koji put oduševio je svoje obožavatelje i potencijalne glasače u Srbiji.<p>&nbsp;Ovog puta, pažnju je privukao billboard ovog predsjedničkog kandidata na kojem se, za razliku od ostalih kandidata, ne nalazi njegova slika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, Beli je stavio fokus na svoj redni broj pet, a pored slogana nalazi se fotografija ženskog bujnog poprsja, &scaron;to je jasna aluzija na redni broj predsjedničkog kandidata iz Mladenovca, pi&scaron;e Atv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-26-beli-1.jpgESKADRILA Vojni helikopteri stižu u Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=2541125411Grude.com - klik u svijetSat, 25 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-helikopteri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oko ove odluke, ponajprije zbog politikantskih razloga, lomila su se koplja, a istodobno područje Hercegovine gotovo bilo ostavljeno bez pokrivenosti zračnih snaga.<p>Prema dokumentu &ldquo;Pregled obrane&rdquo;, koji je potkraj studenoga pro&scaron;le godine prihvatilo Predsjedni&scaron;tvo BiH i koji treba dovesti do smanjenja broja pripadnika Oružanih snaga BiH, predviđen je i proces osuvremenjivanja, u &scaron;to spada i nabava novih helikoptera te seljenje jednog dijela zrakoplovnih snaga u Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako doznaje <a title="Večernji list BiH" href="http://vecernji.ba" target="_blank">Večernji list</a>, jedna letačka satnija koja obuhvaća 100 ljudi će doći u Zračnu luku Mostar u Ortije&scaron;u koja je dugi niz godina nakon rata i odlaska Stabilizacijskih snaga NATO-a bila samo namijenjena za civilno zrakoplovstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije rata u Mostaru je JNA imala zrakoplovnu gimnaziju, a Zračna luka je bila jedna od najperspektivnijih u biv&scaron;oj Jugoslaviji zbog klimatskih uvjeta koji su bili idealni za pilote.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, poslije rata, ponajprije iz politikantskih razloga, to nije bio slučaj. No, sada se stvari ponovno vraćaju gdje su bile. Istodobno, u Sarajevu, Rajlovcu odnosno Banjoj Luci, Mahovljanima ostat će angažirane dvije zračne eskadrile koje imaju po tri satnije. Iako su se oko ove odluke, ponajprije zbog politikantskih razloga, lomila koplja, uvjeti najmanje pola godine u vrijeme jeseni i zime na području Sarajeva nisu primjereni uopće za letenje helikoptera, a kamoli za prijelaz iz Bosne u Hercegovinu preko prijevoja Ivana zbog magle i niskih oblaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na taj je način područje Hercegovine gotovo bilo ostavljeno bez pokrivenosti zračnih snaga koje u bosanskohercegovačkim okolnostima imaju značenje za potrebe Oružanih snaga, ali ponajprije za hitne slučajeve i prirodne nesreće.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-helikopteri.jpg150. hodočašće: Mary Fernandez dolazi u Međugorje od 1988.http://grude.com/clanak/?i=2541525415Grude.com - klik u svijetSat, 25 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-svibanjweb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Svaki put kada dođem osjetim nešto novo.<p>Mary Fernandez, 56-godi&scaron;njakinja iz Miamija prvi je put u Međugorje do&scaron;la 1988. godine. Hodočasnica je to koja neumorno živi i &scaron;iri Gospine poruke, a ovo joj je ujedno 150.-to hodoča&scaron;će u ovo mjesto molitve i mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za program Radiopostaje &bdquo;Mir&ldquo; Međugorje Mary je kazala kako je njezin suprug već prije znao za ovo mjesto, no nisu razgovarali o tome: &bdquo;Čitala sam, naime, jednu knjigu u kojoj sam saznala o Međugorju i osjetila sam kako moram doći. Htjela je poći i jedna moja prijateljica, a na kraju su u skupini bile trideset i tri osobe. Moj smo se suprug i ja tada zaljubili u Međugorje. U Međugorju sam ispunjena. Svaki put kada dođem osjetim ne&scaron;to novo. Ovdje se osjeća mir. Međugorje nas je naučilo kako sve gledati očima srca i živjeti sretno i za to zahvaljujemo Gospodinu.&ldquo;, prenosi <a href="http://medjugorje.hr/hr/novosti/150.-hodocasce-u-medugorje,8698.html" target="_blank">Medjugorje.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-svibanjweb.jpgTomislavgrad: 750.000 KM za Trg gangehttp://grude.com/clanak/?i=2542925429Grude.com - klik u svijetSat, 25 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-tomislavgrad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općinsko vijeće Tomislavgrad usvojilo je u petak općinski proračun za 2017. godinu u iznosu od 11,4 milijuna maraka.<p>Općinsko vijeće Tomislavgrad usvojilo je u petak općinski proračun za 2017. godinu u iznosu od 11,4 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog općinskog proračuna podržalo je 19 vijećnika HDZ-a BiH, koalicije HDZ 1990 &ndash; HSS Stjepana Radića te SDA, dok su suzdržani bili vijećnici koalicije "Zajedno za Tomislavgrad".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usvajanju proračuna prethodila je duga rasprava, pri čemu je bilo podneseno &scaron;esnaest amandmana, od čega su četiri povučena, a ostatak je odbijen prilikom glasovanja, javlja Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U općinskom proračunu za 2017. godinu za kapitalne investicije predviđeno je 3,54 milijuna maraka, od čega će 762 000 maraka biti investirano u sustav vodoopskrbe i kanalizaciju, 545 000 maraka namijenjeno je za prometnice, a 370 000 maraka za &scaron;kolstvo i sport.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od većih stavki u ovogodi&scaron;njem općinskom proračunu Tomislavgrada je uređenje Trga gange, za &scaron;to će biti potro&scaron;eno 750 000 maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-tomislavgrad.jpgSIPA u Istočnom Sarajevu gradi bazu za smještaj i obuku specijalacahttp://grude.com/clanak/?i=2540025400Grude.com - klik u svijetFri, 24 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-24-sipa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SIPA je za namjenu izgradnje pomenute baze osigurala zemljište na lokalitetu Pavlovac na području općine Istočno Novo Sarajevo.<p>Državna agencija za istrage i za&scaron;titu (SIPA) krajem 2017. godine planira provođenje procedure nabavke izbora izvođača radova za izgradnju baze za smje&scaron;taj i obuku Jedinice za specijalnu podr&scaron;ku ove policijske agencije, a koja će se nalaziti na lokalitetu Pavlovac, općina Istočno Novo Sarajevo.<br />Iznos od 2.152.000 KM namijenjen za provođenje procedure javne nabavke usluga izrade urbanističko-tehničke dokumentacije glavnog projekta za izvođenje radova na izgradnji baze za smje&scaron;taj i obuku specijalaca predstavlja četvrtu tran&scaron;u sredstava odobrenih 2012. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o vi&scaron;egodi&scaron;njem kapitalnom ulaganju pod nazivom "Projekt izgradnje baze za smje&scaron;taj i obuku Jedinice za specijalnu podr&scaron;ku Državne agencije za istrage i za&scaron;titu", a koji je odobren Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 21. prosinca 2012. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz SIPA-e su za <a title="Klix" href="http://www.klix.ba" target="_blank">Klix.ba</a> kazali da je ovo projekt koji se realizira prema odabranom i usvojenom idejnom rje&scaron;enju kao i projektnom programu - zadatku koji je bio osnova za izradu idejnog rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U točki 2.1. Plana javnih nabavki građevina i opreme Državne agencije za istrage i za&scaron;titu za 2017. godinu, od 22. veljače 2017. godine, bit će implementirana sredstva u iznosu od 2.152.000 KM. Procedura nabavke provodi se u skladu s člankom 23. Zakona o javnim nabavkama ('Službeni list BiH', broj 39/14) i čl. 2. i 3. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda ('Službeni list BiH0, broj 90/14)", kazali su iz Državne agencije za istrage i za&scaron;titu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SIPA je za namjenu izgradnje spomenute baze osigurala zemlji&scaron;te na lokalitetu Pavlovac na području općine Istočno Novo Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije je Ministarstvo financija i trezora BiH odobrilo Agenciji prijenos neutro&scaron;enih sredstava u vi&scaron;emilijunskom iznosu iz pro&scaron;le u ovu godinu, a u svrhu realizacije vi&scaron;egodi&scaron;njeg kapitalnog projekta izgradnje objekta za njihov smje&scaron;taj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-24-sipa.jpgHodak o BiH šestorki: Bit će oslobođeni kao Gotovina i Markač http://grude.com/clanak/?i=2538125381Grude.com - klik u svijetWed, 22 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-22-hodak-zvonimir-1440x564_c.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odvjetnik Zvonimir Hodak komentirao je za direktno.hr žalbeni postupak na presudu bosanskohercegovačkim Hrvatima.<p>Rekao je da želi i očekuje da u drugostupanjskom postupku budu oslobođeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vjerujem da će tako biti s obzirom na to da je predsjednik žalbenog vijeća Meron, isti sudac koji je bio predsjednik žalbenog vijeća Gotovini i Markaču&rdquo;, izjavio je odvjetnik za <strong>direktno.hr</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodaku se čini da je Theodor Meron jedan od rijetkih sudaca koji je sklon činjenicama te da je sklon ocijeniti tu &ldquo;nekakvu mantru ili floskulu koja vlada na Ha&scaron;kom sudu o zločinačkom pothvatu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objasnio je da se konstrukcija udruženog zločinačkog pothvata stvorila tako da su se &ldquo;s brda s dola skupile nekakve činjenice, nekakvi dokazi koji su u formalnopravnom smislu vrlo tanki&rdquo; i onda se počelo pričati kako su se složili Tuđman, &Scaron;u&scaron;ak, generali, &scaron;estorica iz Bosne i napravili zločinački pothvat u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodak smatra da je s aspekta političke imaginacije ovakva konstrukcija u redu, ali da je pravno to već davno odbačeno. Podsjetio nas je da je odbačeno u slučaju Gotovine i Markača i Čermaka puno ranije i dodao da bi bilo vrijeme da se ta izmi&scaron;ljotina, floskula, kako je zove, barem u pravnom smislu, skine s dnevnog reda i da se ta &scaron;estorka oslobodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U Hrvatskoj 20, 30 posto ljudi željno i&scaron;čekuje da presuda postane pravomoćna i da nam onda godinama pričaju kako smo napali BiH, kako je Hrvatska dijelila BiH. Dijelila ju je tako da je faktički ostala bez svega, same činjenice na terenu govore da podjele od strane Hrvatske nema ni govora&rdquo;, ističe odvjetnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva ta suđenja, drži Hodak, padaju na du&scaron;e hrvatskih vlada. Kaže da je Tuđman dao do znanja da uopće ne želi sudjelovati u takvim konstrukcijama i da su sve druge hrvatske vlade to mirno promatrale, naročito nakon 2000. g.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Račan, Mesić i ta ekipa su interese Hrvata u BiH, na &scaron;to ih Ustav RH obvezuje, potpuno zanemarili&rdquo;, rekao je Hodak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slučaju da presuda ostane, Hodak tvrdi da bi to imalo vrlo lo&scaron;e posljedice za RH u političkom, diplomatskom i formalnopravnom smislu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi objasnio &ldquo;skoro katastrofalne&rdquo; posljedice, spomenuo je srpsku tužbu u Chicagu kojom se traži od&scaron;teta od tri i pol milijarde dolara. Hrvatska bi i u ovom slučaju bila zatrpana tužbama pojedinaca i ustanova za naknadu &scaron;tete. Hodak je pritom podsjetio da je 500 tisuća državljana BiH za vrijeme srpske agresije pro&scaron;lo kroz Hrvatsku i da je Hrvatska na to potro&scaron;ila velike novce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Međutim, sad bi bila zatrpana tužbama koje bi je mogle uzdrmati kao i Konzum, otprilike tako&rdquo;, zaključio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, čelnici Hrvata iz BiH su osuđeni zbog sudjelovanja u zajedničkome zločinačkom pothvatu kojemu je, prema prvostupanjskoj presudi, cilj bio stvoriti etnički čistu hrvatsku državu na teritoriju nekada&scaron;nje Banovine Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;estorica dužnosnika nekada&scaron;nje Herceg-Bosne Jadranko Prlić, Bruno Stoić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pu&scaron;ić osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-22-hodak-zvonimir-1440x564_c.jpgOd sada osobne iskaznice, putovnice i vozačke možete dobiti na još tri mjesta u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=2533825338Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-orepic_salter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Orepić je novinarima izjavio da se već 25 godina oko 3000 zahtjeva dnevno slijeva u Petrinjsku i Heinzelovu, pa je sada napravljena disperzija tih zahtjeva na još tri mjesta.<p>U tri zagrebačke policijske postaje, na Črnomercu, u Dubravi i Novom Zagrebu, u ponedjeljak su otvoreni novi &scaron;alteri za upravne poslove, gdje će građani moći obavljati poslove u vezi prebivali&scaron;ta i boravi&scaron;ta, te izdavanja osobnih iskaznica, putovnica i vozačkih dozvola, kako bi se rasteretili uredi PU Zagrebačke u Petrinjskoj i Heinzelovoj ulici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;altere je otvorio ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić istaknuv&scaron;i kako je cilj je građanima koji žive u udaljenijima dijelovima Zagreba omogućiti da obave pojedine upravne poslove u policijskim postajama na čijem području žive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Orepić je novinarima izjavio da se već 25 godina oko 3000 zahtjeva dnevno slijeva u Petrinjsku i Heinzelovu, pa je sada napravljena disperzija tih zahtjeva na jo&scaron; tri mjesta. MUP i policija se kroz reorganizaciju i prostornu prilagodbu &ldquo;približavaju građanima&rdquo;, kaže Orepić, jer Policijskoj postaji na Črnomercu gravitira 150.000 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na upit o najavama mogućih navijačkih nareda na skoroj utakmici Hrvatska &ndash; Ukrajina, ministar je poručio kako će MUP učiniti sve &scaron;to je moguće i u skladu sa zakonom. &ldquo;Taj sportski događaj je veliki sigurnosni izazov, ali mi ćemo napraviti &scaron;to je moguće u okviru zakonskih procedura da za&scaron;titimo javni red i mir&rdquo;, rekao je Orepić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Net.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-orepic_salter.jpgDodik okončao štrajk željezničara pa ih pozvao u kavanu na piće: "Ja častim"http://grude.com/clanak/?i=2536825368Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Jel' ima neka kavana da odemo popiti piće? Ja častim", zaključio je Dodik svoj govor pred radnicima <p>Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osobno je u utorak intervenirao kako bi prekinuo vi&scaron;ednevni &scaron;trajk glađu skupine zaposlenih u "Željeznicama RS" obećav&scaron;i im kako će već tijekom dana dobiti naknade koje im uprava duguje ukoliko odustanu od takve vrste prosvjeda a sve je zaključio pozvav&scaron;i &scaron;trajka&scaron;e na piće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jel' ima neka kavana da odemo popiti piće? Ja častim", zaključio je Dodik svoj govor pred radnicima koji su &scaron;trajkali jer mjesecima ne primaju plaće niti druge zakonom i ugovorima zajamčene naknade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodik je obećanje i održao jer je &scaron;trajka&scaron;e odmah poveo u kafić pored željezničkog kolodvora u Banjoj Luci, naručiv&scaron;i tamo sokove i pive radnicima dok je sam popio rakiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije toga je konstatirao kako su problemi u "Željeznicama RS" takvi da ih je nemoguće odmah rije&scaron;iti no obećao je prve korake.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dugovi koji su nastali kako su nastali bit će podmireni ali to se može napraviti samo kroz restrukturiranje koje ćemo obaviti u predstojećem razdoblju", kazao je Dodik obećav&scaron;i istodobno kako će članovima uprave biti smanjene naknade koje su sami sebi podigli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnici "Željeznica RS" prosvjeduju od pro&scaron;log tjedna a njih desetak odlučilo se na &scaron;trajk glađu. Dio prosvjednika blokirao je željeznički promet u Banjoj Luci i Doboju tako &scaron;to su sjeli na tračnice i vlakovima nisu dopustili prolaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Željeznice RS" koje imaju ne&scaron;to vi&scaron;e od 3100 zaposlenih već godinama posluju s gubicima. Posljednji dostupni podatak je onaj o vi&scaron;e od &scaron;est milijuna eura gubitka u 2016. Predsjednik entitetskog sindikata željezničara Milijan Marković ranije je kazao kako tvrtka svakom zaposlenom duguje najmanje 12 plaća, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Foto: N1</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-dodik.jpgSvečano otvoren novi putnički terminal zagrebačke Zračne luke "Franjo Tuđman"http://grude.com/clanak/?i=2537425374Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-zracna_luka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi putnički terminal zagrebačke Zračne luke "Franjo Tuđman" svečano je otvoren u utorak navečer u nazočnosti 500 uzvanika<p>Novi putnički terminal zagrebačke Zračne luke "Franjo Tuđman" svečano je otvoren u utorak navečer u nazočnosti 500 uzvanika, među kojima su bili predsjednik Vlade Andrej Plenković i državnim tajnik za vanjske poslove Francuske Republike Harlem Desir te mnogi partneri te zračne luke koja se za redoviti promet otvara 28. ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi putnički terminal Zračne luke "Franjo Tuđman" najveći je infrastrukturni projekt u Hrvatskoj u zadnjih deset godina u koji je uloženo oko 300 milijuna eura, a tri godine gradile su ga većinom domaće tvrtke, uključujući Kamgrad i Zagreb Montažu te Viadukt, koji je i član konzorcija koji stoji iza investicije, odnosno tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) koja je 30-godi&scaron;nji koncesionar te zračne luke od 2013., krajem koje je i počela gradnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>MZLZ, osim Viadukta, čini jo&scaron; pet tvrtaka - članica s međunarodnim iskustvom u izgradnji i upravljanjem zračnim lukama te financiranju i upravljanju projektima - Aeroports de Paris Management, Bouygues Batiment International, Fond Marguerite, IFC i TAV Airports. Luka je u vlasni&scaron;tvu RH (55 posto), Grada Zagreba (35 posto) te Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice (po pet posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihovi su predstavnici zajedno s premijerom Plenkovićem i francuskim državnim tajnikom Desirom te zagrebačkim i velikogoričkim gradonačelnicima Milanom Bandićem i Draženom Bari&scaron;ićem, sinom Franje Tuđmana Miroslavom i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem, izaslanikom Hrvatskoga sabora Markom Sladoljevim i županom zagrebačke županije Stjepanom Kožićem svečano otvorili novi terminal presijecanjem vrpce. Tome je uz govore prethodila hrvatska himna "Lijepa na&scaron;a" koju su izveli Ansambl Lado, a na svečanosti je nastupila plesna skupina s koreografijom Larise Lipovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasiv&scaron;i da mu je velika čast biti na otvorenju Zračne luke "Franjo Tuđman", koja odi&scaron;e Europom i svijetom 21. stoljeća, premijer Plenković je istaknuo da su to nova vrata Hrvatske na koje bi bio ponosan i Franjo Tuđman. Zahvalio je svim pro&scaron;lim hrvatskim vladama, koncesionarima - investitorima te svima drugima uključenim u taj projekt kojim je Hrvatska do&scaron;la u prometnom smislu na vi&scaron;u razinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Siguran sam da će ovakva predivna Zračna luka pridonijeti imidžu Hrvatske te daljnjem povećanju broj turista u Zagrebu i Hrvatskoj, ali i biti poticaj da se zavr&scaron;e slični projekti u Splitu i drugim zračnim lukama. Sretan sam i ponosan &scaron;to luka nosi ime prvoga hrvatskog predsjednika, kao i da se prometna infrastruktura stavlja u funkciju građana i turista. Vjerujem da će ta luka postati hub za jugoistočnu Europu i pridonijeti jačanju gospodarstava", istaknuo je Plenković poručujući da će se Vlada truditi da ojača i svu drugu prometnu infrastrukturu pa i željeznicu koja tek treba doći na razinu 21. stoljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti su bili i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjeg poduzetni&scaron;tva Martina Dalić, ministar financija Zdravko Marić, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Ku&scaron;čević, ministar turizma Gari Cappelli te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je naglasio da Zagreb konačno ima dostojnu luku koja ga uvodi u zračni promet 21. stoljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Put do svega ovoga nije bio lagan, bilo je pote&scaron;koća, ali je sve uspje&scaron;no rije&scaron;eno", rekao je Butković najavljujući da bi se u iduća tri mjeseca mogla znati i odluka Europske komisije u vezi s financiranjem jo&scaron; jednog velikog projekta - Pelje&scaron;kog mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručiv&scaron;i kako su sretni &scaron;to su u planiranom roku od tri godine uspjeli izgraditi terminal, predsjednik Uprave MZLZ-a Jacques Feron je rekao da je "gradnja novog terminala bila velik izazov jer je to fantastičan projekt, no uspjeli su i krajem ovog mjeseca očekuju prve putnike te nastavak pozitivnih trendova u njihovu broju i poslovanju".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Francuski državni tajnik Desir rekao je da je sretan &scaron;to je u Zagrebu i &scaron;to se tako važna zračna luka otvara u 25. godini od međunarodnog priznanja Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pohvaljujem hrvatske arhitekte i izvođače kao i francuske koji su tu radili jer to pridonosi jačanju ekonomske i druge suradnje Hrvatske i Francuske. To je izvanredna prilika za jačanje hrvatske ekonomije i jačeg međunarodnog prepoznavanja Hrvatske i kao članice Europske unije", ocijenio je Desir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim predstavnika investitora, hrvatske i francuske Vlade te vlasnika Zračne luke, na svečanom otvorenju su bili i potpredsjednici Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, Željko Reiner i Ivan Vrdoljak, a u ime predsjednika Sabora Bože Petrova bio je zastupnik Marko Sladoljev. Na svečanosti otvorenja Zračne luke "Franjo Tuđman" bila je kći pokojnog predsjednika Nevenka, sinovi Miroslav i Stjepan te mnogi gosti među kojima i partneri iz zrakoplovnih kompanija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečanog otvorenja visoki uzvanici su obi&scaron;li novi putnički terminal.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Impresivno zdanje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novi će se terminal točno u ponoć 28. ožujka prebaciti sve operacije sa starog terminala, a isti dan rano ujutro kreće i prvi redoviti let Croatia Airlinesa iz Zagreba u Dubrovnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi terminal impresivno je zdanje povr&scaron;ine 65 tisuća metara četvornih na četiri etaže sa specifičnim i prepoznatljivim valovitim krovom, a uz 30 &scaron;altera za prijavu (chek-in) i devet prolaza za sigurnosni pregled putnika, osam mostova za zrakoplove i tri stajanke za manje zrakoplove, sortirnicu za prtljagu, mnoge ugostiteljske sadržaje i prodavaonice, vi&scaron;e od tisuću parkirali&scaron;nih mjesta, prostor za molitvu i njegu dojenčadi i sl., zagrebačka Zračna luka prvi put omogućuje izravni ulazak iz zgrade u zrakoplov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djelo je domaćih arhitekata Branka Kincla i Velimira Neidhardta te konstruktora Jure Radića, a projektiran je za pet milijuna putnika u prvoj fazi, s mogućno&scaron;ću povećanja njihova broja do osam milijuna. U zgradu je ugrađeno 35 tisuća prostornih metara betona, jo&scaron; 40 tisuća u vanjske radove, pet tisuća tona armature te čelična konstrukcija te&scaron;ka dvije tisuće tona, a ima i najmoderniju tehnologiju za praćenje, kontrolu i nadzor prometa te pet tisuća rasvjetnih tijela koja usmjeravaju putnike i tako tu luku čine jednom od najatraktivnijih i najmodernijih u regiji, pi&scaron;e Hina.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-zracna_luka.jpgHercegovci se natjecali u pub kvizu: Ekipa „Vlatka Otkos“ pokazala najbolje znanje http://grude.com/clanak/?i=2530525305Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-pubkviz032017a.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na pub kvizu nastupile su ukupno 23 ekipe sastavljene od igrača s područja općine Čitluk, Ljubuškog, Širokog Brijega, Mostara, Tomislavgrada i ostalih hercegovačkih mjesta<p>Pub kviz u Međugorju, prvi ovakav kviz općeg znanja održan na području na&scaron;e općine, privukao je veliko zanimanje natjecatelja. Natjecanje je održano u Kuglani Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pub kvizu nastupile su ukupno 23 ekipe sastavljene od igrača s područja općine Čitluk, Ljubu&scaron;kog, &Scaron;irokog Brijega, Mostara, Tomislavgrada i ostalih hercegovačkih mjesta, a najboljom se pokazala ekipa &bdquo;Vlatka Otkos&ldquo;,za koju su nastupili: Kristijan Musa, Marko Musa, Mirko Musa, Ivan Barbarić i Stanko Ćavar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Franje Pavlovića, organizatora turnira, koji je i sam veliki zaljubljenik u pub kvizove i kvizove poput Potjere i Milijuna&scaron;a, doznali smo da su ekipe sastavljene od ljubitelja znanja u prvom dijelu natjecanja rje&scaron;avale &bdquo;pismeni&ldquo; dio kviza, potom i &bdquo;usmeni&ldquo;, nakon čega je bio poznat pobjednik kviza koji je protekao u sjajnom ozračju i ugodnom druženju natjecatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pobjedničkoj ekipi pripala je glavna nagrada, a u slučaju pub kviza održanog u Međugorje to je 80% od ukupne uplate natjecatelja za sudjelovanje u natjecanju općeg znanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kviz je protekao u sjajnom ozračju,tako da su na kraju svi pobjednici. Zahvaljujem svima &scaron;to su do&scaron;li i vjerujem da će ova inicijativa zaživjeti u Hercegovini &ndash; kazao je Franjo Pavlović, uz zahvalu Kuglani Međugorje koja je ugostila prvi pub kviz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzimajući u obzir odličan odziv natjecatelja i atmosferu koja je vladala tijekom natjecanja ljubitelja znanja, za očekivati je da će vrlo brzo u Međugorju biti ponovno održan pub kviz, pi&scaron;e <a href="http://citluk.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=4750:ekipa-vlatka-otkos-pokazala-najbolje-znanje-u-pub-kvizu-&amp;catid=11:drutvo" target="_blank">Citluk.ba.</a></p> <p>Fotogaleriju možete pogledati <a href="https://www.facebook.com/pg/Događajnica-252864094861226/photos/?tab=album&amp;album_id=814642228683407" target="_blank">OVDJE.</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-pubkviz032017a.jpgDrama u avionu Air Serbia na putu iz Beograda za London: Uhićene četiri osobehttp://grude.com/clanak/?i=2532625326Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-air_serbia.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Situacija tijekom dvosatnog leta bila je napeta<p>Četvero putnika aviona Air Serbia koji je iz Beograda poletio ka Londonu privedeni su po slijetanju na londonski aerodrom Heathrow. Pretpostavlja se da je riječ o britanskim državljanima pakistanskog podrijetla, a privedeni su zbog uznemiravanja putnika i potencijalnog ugrožavanja sigurnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;e B92, članovi posade i putnici, među kojima je bila i novinarka srbijanske agencije Beta, prvo su osjetili dim cigareta. Tri mlađa mu&scaron;karca i žena su i poslije vi&scaron;e upozorenja putnika, nastavili pu&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Situacija tijekom dvosatnog leta bila je napeta, dolazilo je i do svađe sa putnicima, a privedena putnica je ostale putnike optuživala za rasizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom leta privedeni su non-stop sjedali i ustajali, premje&scaron;tali se sa mjesta na mjesto, a druga četiri mlađa putnika iz aviona su praktično služila kao osiguranje i sprječavali ih da &scaron;etaju po avionu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od stjuardesa otela je paklu cigareta i upaljač jednom od privedenih, oduzela putovnicu i izdala pisano upozorenje, a u jednom trenutku zaprijetila je i da će avion prinudno sletjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je avion konačno sletio u London svi putnici su zamoljeni da ostanu na svojim sjedi&scaron;tima. U&scaron;la je policija i uhitila navedene putnika, a od putnika u zadnjim redovima koji su im bili najbliži uzeti su iskazi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-air_serbia.jpgMostar: Na besplatne tečajeve prijavilo se čak 2265 studenatahttp://grude.com/clanak/?i=2527725277Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-19-studenti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Besplatni tečajevi počinju sutra, osim Znakovnoga jezika koji će s početkom kasniti nekoliko dana zbog tehničkih problema. <p>Studentski zbor Sveučili&scaron;ta u Mostaru priopćio je da se na besplatne tečajevi prijavilo čak 2265 studenta.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Besplatni tečajevi počinju sutra, osim Znakovnoga jezika koji će s početkom kasniti nekoliko dana zbog tehničkih problema.</p> <p>Pratite svoj mail budući da ćemo vam sve potrebne informacije dostaviti do kraja dana!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi put organiziramo tečaj AutoCad i Ruski jezik te, uz podizanje svih ostalih tečajeva na vi&scaron;u razinu, time na najbolji način koristimo mogućnost da obrazujete jedni druge i kvalitetno provedete svoje studentske dane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine smo dobili čak 2265 prijava. Sama brojka prijava govori koliko ste aktivni i željni dodatnog znanja, a mi smo tu da vam to omogućimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drage kolegice i kolege, ovo je samo jo&scaron; jedan od odgovora - Gdje ide va&scaron;ih 10 KM! Želimo vam uspje&scaron;no pohađanje tečajeva na koje ste se prijavili i puno novog, bogatog iskustva, priopćeno je iz Studentskog zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-19-studenti.jpgFOTO: HDZ-ov program predstavljen u Vinjanima - Posebno istaknuta važnost prekogranične suradnjehttp://grude.com/clanak/?i=2528025280Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-19-017_1_budalic_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Imotskoga Ivan Budalić na predstavljanju svoga programa Temeljnim ograncima Vinjani Donji i Vinjani Gornji rekao je kako nije htio sa strane kritizirati i biti puki promatrač problema. Želi se, kaže, izložiti zbog mladih ljudi i svih imotskih obitelji.<p><br />"Činjenica je da na&scaron; grad zaostaje za drugim krajevima i sve svoje resurse, a to su u prvom redu mladi ljudi, &scaron;alje vani. Želim biti ispred vas, ali jednak vama", poručio je Budalić, dodav&scaron;i da će poseban naglasak staviti na ljude koji će biti kompetentni i koji će mu, u sklopu Gradskoga vijeća, ukazati na goruće probleme. "To je ono &scaron;to me nosi, a obećavam da neću iznevjeriti povjerenje svih građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imotski uključuje i ruralna područja i na nama je da jednako razvijamo svako naselje, a Grad je kotačić koji će pokrenuti cijelo područje koje mu gravitira", zaključio je.</p> <p><br />Aktualni gradonačelnik Imotskoga i predsjednik Gradskoga ogranka HDZ-a Imotski Ante Đuzel podsjetio je da je imotski HDZ s Ivanom Budalićem o njegovoj kandidaturi razgovarao posljednje dvije godine.</p> <p>"U njemu smo vidjeli da je kao čovjek po&scaron;ten i kvalitetan, a njegova vizija Imotskoga posebno me iznenadila. Činjenica je da on oko sebe okuplja samu mladost i upravo to daje jednu posebnu vrijednost njegovu programu", rekao je Đuzel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da HDZ-u neće biti problem dobiti ove izbore, jer Budalić, između ostaloga, ima i potporu Splitsko-dalmatinske županije i Vlade Republike Hrvatske. Građanima je predstavio i projekte koje provodi aktualna vlast zajedno s Vladom Republike Hrvatske. "U državni proračun stavljena je pristupna cesta do Zagvozda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo za projekt je u proračun stavljeno 140 milijuna kuna. Gradi se i dnevna bolnica u Zagvozdu i stacionar u Imotskom", rekao je Đuzel dodav&scaron;i kako je Grad Imotski iz EU fondova dobio 208 milijuna kuna na natječaju za kanalizaciju na kojega se prijavio zajedno sa Zmijavcima i Runovićima. Imotski je, dodao je aktualni gradonačelnik, dobio i sredstva za kanalizacijski sustav za poduzetničku zonu u Vinjanima Gornjim, a nedavno je odobreno 400+600 tisuća kuna za kino dvoranu u Imotskom. Predsjednik Temeljnoga ogranka Vinjani Donji Josip Bu&scaron;ić pozvao je članove stranke i birače da se ne opuste. "Moramo biti u punoj pripravnosti i ne smijemo se zanositi bojkama. Moramo dobiti izbore sa &scaron;to većim postotkom", kazao je. Teži&scaron;te potencijala razvoja Imotskoga Bu&scaron;ić je stavio na Lokalnu akcijsku grupu (LAG) Adrion, a posebno je istaknuo važnost prekogranične suradnje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-19-017_1_budalic_1.jpgPreminuo don Ivan Grubišićhttp://grude.com/clanak/?i=2528625286Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-19-don_ivan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati splitski svećenik <p>Poznati splitski svećenik don Ivan Grubi&scaron;ić preminuo je u 81. godini, u domu za umirovljene svećenike u Splitu, gradu u kojem je godinama bio jedan od omiljenih svećenika, potvrdili su iz Splitske nadbiskupije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grubi&scaron;ić je diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, potom na Filozofskom fakultetu u Zadru filozofiju i sociologiju, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grubi&scaron;ić je na izborima 2011. kao kandidat Saveza za građansku i etičku Hrvatsku izabran u Sabor. Zbog političkog angažmana bila mu je izrečena kanonska kazna suspenzije svećeničkih dužnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mirovinu je oti&scaron;ao 2011. godine kao župnik župe Svetog Roka u Splitu, koju je i sagradio. Biti svećenik nije profesija, nego zvanje, izjavio je tada don Grubi&scaron;ić, javlja HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-19-don_ivan.jpgOdržan duhovni seminar na Kočerinu: Sudjelovalo oko 3.500 vjernikahttp://grude.com/clanak/?i=2524225242Grude.com - klik u svijetFri, 17 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-17-seminar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Voditelj seminara je bio kočerinski župnik fra Mario Knezović. <p>U župnoj crkvi na Kočerinu od 14. do 16. ožujka 2017. održan je trodnevni duhovni seminar pod nazivom: &bdquo;Vjera čini čudesa, molitva liječi, a Duh prorokuje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelj seminara je bio kočerinski župnik fra Mario Knezović. Kroz tri večeri na programu je sudjelovalo oko 3.500 vjernika iz brojnih hercegovačkih župa i župa iz južnih dijelova Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjevanje su animirali VIS Gospe od zdravlja iz Splita, Frama Kočerin, Jelena Sesar, Drina Penava i Luca Mikulić. Povodom seminara načinjena su dva nosača zvuka, DC-a, na kojima se nalazi dvanaest sati sadržaja, osam ključnih tema vjerskoga života u na&scaron;em vremenu koje je na pro&scaron;lim seminarima održao fra Mario Knezović, pi&scaron;e <a href="http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=68775" target="_blank">KTA.</a>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-17-seminar.jpgGradi se granični prijelaz Doljani vrijedan dva milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=2524625246Grude.com - klik u svijetFri, 17 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-17-doljani2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgradnja i rekonstrukcija graničnog prijelaza u Doljanima počet će tijekom 2017. godine<p>Izgradnja i rekonstrukcija graničnog prijelaza u Doljanima počet će tijekom 2017. godine, a kraj radova, ukoliko budu dozvoljena financijska sredstva, trebao bi biti tijekom 2018. godine, priopćeno je nakon dana&scaron;njeg sastanka načelnika općine Čapljina Smiljana Vidića i direktora Uprave za neizravno oporezivanje Mire Džakule u Čapljini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; uvijek nije definirano gdje će točno biti izgrađen Granični prijelaz Doljani, a sudionici sastanka su kazali kako je gradnja prijelaza dosta složen posao koji zahtjeva uključivanje svih institucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor UNO BiH Miro Džakula kazao je da je za jedan prosječan granični prijelaz neophodno izvodjiti oko dva milijuna kobvertibilnih maraka, ali da će se oni potruditi da Doljani "budu iznad toga".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi ćemo nastojati da to bude kvalitetan granični prijelaz, a o konačnoj cijeni ne možemo razgovarati. To je ne&scaron;to &scaron;to će se događati u budućnosti jer na cijenu naravno utječu mnogi faktori, od eksproprijacija zemlji&scaron;ta, izgradnje razine izgrađenosti do broja traka. Hrvatska će uskoro početi koristiti novi granični prijelaz, a za Bosnu i Hercegovinu, dok se ne izgradi novi, granični prijelaz u Doljanima ostaje kao i do sada. Svi znamo kako su Doljani izuzetno frekventni posebno u ljetnim mjesecima i Uprava će sa svoje strane poduzeti sve da se već sada definirani problemi poku&scaron;aju rije&scaron;iti u skorijoj budućnost&rdquo;, rekao je Džakula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da BiH neće koristiti infrastrukturu graničnog prijelaza Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je isključivo za Hrvatske granične službe, carine i njihovu graničnu policiju. Bosna i Hercegovina će izgraditi prijelaz gdje će svoju dužnost obavljati granični policajci i carinici. Isto tako treba reći da je na dosada&scaron;njoj lokaciji, koja je bila duboko u teritoriju BiH, bila zajednička služba i Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. S obzirom da je Hrvatska u&scaron;la u Europsku Uniju i da ulaze u Schengen, vrijeme je da i BiH izgradi svoj prijelaz koji će imati sve ono &scaron;to je potrebno da jedan suvremeni granični prijelaz ima&rdquo;, naveo je Džakula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;njem sastanku razgovaralo se i o Graničnom prijelazu Gabela Polje, koji bi se iz povremenog prijelaza trebao pretvoriti u stalni granični prijelaz za putnički promet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić rekao je da su do sada rije&scaron;eni neki problemi na graničnim prijelazima u čapljinskoj općini, ali da jo&scaron; ima problema koje treba rije&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Čapljinke i Čapljinci kao i svi putnici dobro znaju koji su problemi na spomenutim graničnim prijelazima Doljani i Gabela Polje. Ja kao načelnik ono &scaron;to treba da radim jeste da prije svega upoznam one institucije koje su nadležne za rje&scaron;avanje tih problema i da općina Čapljina, koliko je u njenoj moći i u njenim ingerencijama, pomogne u rje&scaron;avanju tih problema. Gužve u ljetnim mjesecima stvaraju veliki problem, prije svega nama koji živimo ovdje, a naravno i svima onima koji iz unutra&scaron;njosti odlaze na more&rdquo;, kazao je Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobra vijest je da Uprava za neizravno oporezivanje, ne samo da razmi&scaron;lja, već i radi konkretne poteze na terenu da se napravi jedan granični prijelaz koji bi omogućio brži protok ljudi koji prelazimo granicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Vezano za Gabela Polje također imamo dobre vijesti. Nadamo se da će preći u onu razinu stalnog međunarodnog graničnog prijelaza za putnički promet te će se na taj način rije&scaron;iti dio problema&rdquo;, zaključio je dr. Smiljan Vidić i dodao kako zajedno sa Republikom Hrvatskom kontinuirano rade na olak&scaron;avanju izdavanja propusnica za stanovnike pograničnih područja, prenosi <a href="http://www.bljesak.info/rubrika/business/clanak/gradi-se-granicni-prijelaz-doljani-vrijedan-dva-milijuna-km/190803" target="_blank">Bljesak.info.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-17-doljani2.jpegSrbin mora platiti kaznu zbog svađe u kojoj je spomenuo Vučićahttp://grude.com/clanak/?i=2525425254Grude.com - klik u svijetFri, 17 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-17-vucic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pajović je kažnjen jer je u čačanskoj bolnici narušavao javni red i mir, a u presudi se navodi da je tom prilikom "spominjao i premijera Aleksandra Vučića"<p>Prekr&scaron;ajni sud u Čačku kaznio je poljoprivrednika Milo&scaron;a Pajovića (22) iz sela Mr&scaron;inci kod Čačka sa 10.000 dinara, odnosno oko 600 kuna, jer je spomenuo Vučićevo ime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pajović je kažnjen jer je u čačanskoj bolnici naru&scaron;avao javni red i mir, a u presudi se navodi da je tom prilikom "spominjao i premijera Aleksandra Vučića", objavio je čačanski portal Moravainfo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je pro&scaron;log proljeća susjeda u te&scaron;kom stanju doveo u bolnicu. Doktorica mu je rekla da ozlijeđenog susjeda mora odvesti u kirur&scaron;ku ambulantu. Pajović je rekao kako žuri i predložio da ga doktorica odvede, &scaron;to je ona odbila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>"Pa ti onda zovi Vučića, neka ga on vodi do bolnice, a ja odoh kući", rekao je Pajović doktorici, nakon čega se udaljio iz kruga bolnice, navodi se u presudi Prekr&scaron;ajnog suda, prenosi Index.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><span>Policija je protiv njega podnijela prekr&scaron;ajnu prijavu zbog naru&scaron;avanja javnog reda i mira.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><span>Obrana okrivljenog tvrdi da ga se tereti jer je spomenuo premijera pred doktoricom. No, sama je doktorica to opovrgnula rekav&scaron;i da ga ne tuže zbog spominjanja Vučića nego zbog bahatog i neprimjerenog pona&scaron;anja.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-17-vucic.jpgADAC test 31 ljetna guma za 2017. : Ljetne gume koje se ne preporučuju za kupnjuhttp://grude.com/clanak/?i=2521125211Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-ljetne-gume-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>31 ljetna guma je na testu, saznajte koja se guma uopće ne preporučuju za kupnju.<p>Koje su ljetne gume najbolje, koje zadovoljavaju, a koje treba izbjegavati?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo ADAC-ov test ljetnih guma za 2017. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ADAC je napravio test 31 ljetne gume, u dvije dimenzije - 215/65 R 16 H i 195/65 R15 V.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i svake godine, ADAC-ov je test ljetnih guma vodič mnogim kupcima koji se vode rezultatima testa pri kupnji guma, a testovi su napravljeni na suhim i mokrim cestama. Prije kupnje ljetnih guma, pogledajte koje se gume preporučuju. &bdquo;Ljetne gume akcija&ldquo; je pojam koji će zasigurno zanimati sve koji kupuju ljetne gume pa se prije kupnje raspitajte i provjerite koja je cijena zaista najpovoljnija. Naravno, ne zaboravite niti na forume.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Test ljetnih guma veličine 215/65 R 16 H</p> <p>ADAC je testirao 15 ljetnih guma u dimenziji 215/65 R 16 H (indeks brzine do 210 km/h), a niti jedna od testiranih ljetnih guma nije dobila ocjenu vrlo dobar, dok je jedna ljetna guma dobila manjkavu ocjenu tako da ju se ne preporučuje za kupnju. U ukupnoj ocjeni pri testiranju ADAC je testu na suhom dao udio od 20%, na mokrom 40%, za buku 10%, potro&scaron;nji goriva 10%, a za tro&scaron;enje guma 20%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ocjenu DOBAR dobile su dvije ljetne gume:<br />Goodyear EfficientGrip SUV<br />Cooper Zeon 4XS Sport</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ocjenu ZADOVOLJAVAJUĆA dobilo je 11 ljetnih guma:<br />Firestone Destination HP<br />Nokian Line SUV XL<br />Pirelli Scorpion Verde XL<br />Semperit Comfort-Life 2 SUV<br />Uniroyal Rain Expert 3 SUV<br />Barum Bravuris 4x4<br />General Grabber GT<br />Apollo Apterra H/P<br />Hankook Dynapro HP2 RA33<br />BF Goodrich g-Grip SUV<br />Bridgestone Dueler H/P Sport</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ocjenu DOVOLJAN dobila je jedna ljetna guma:<br />Michelin Latitude Tour HP</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna ljetna guma dobila je ocjenu MANJKAV:<br />Yokohama Geolandar SUV</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Test ljetnih guma veličine 195/65 R15 V</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dimenziji 195/65 R15 V ADAC je testirao 16 ljetnih guma s indeksom brzine do 240 km/h. Niti u ovoj veličini niti jedna ljetna guma nije dobila ocjenu vrlo dobar. U ukupnoj ocjeni pri testiranju ADAC je testu na suhom dao udio od 20%, na mokrom 40%, za buku 10%, potro&scaron;nji goriva 10%, a za tro&scaron;enje guma 20%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ocjenu DOBAR dobilo je pet ljetnih guma:<br />Pirelli Cinturato P1 Verde<br />Bridgestone Turanza T001<br />Continental ContiPremiumContact 5<br />Goodyear EfficientGrip Performance<br />Esa-Tecar Spirit 5 HP</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ocjenu ZADOVOLJAVAJUĆA dobilo je 10 ljetnih guma:<br />Dunlop Sport BluResponse<br />Nokian Line<br />Vredestein Sportrac 5<br />Aeolus PrecisionAce 2 AH03<br />Kumho Ecowing ES01 KH27<br />Michelin Energy Saver+<br />Sava Intensa HP<br />Semperit Comfort-Life 2<br />Hankook Ventus Prime 3 K125<br />Maxxis Premitra HP5</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ocjenu DOVOLJAN dobila je jedna ljetna guma:<br />GT Radial Champiro FE1</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="ADAC" href="https://www.adac.de/infotestrat/tests/reifen/default.aspx" target="_blank">Kompletan ADAC test</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-ljetne-gume-1.jpgVLADA RH Cestarine poskupljuju od 1. travnjahttp://grude.com/clanak/?i=2521825218Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-hac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>predviđeno je povećanje cijena cestarina na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) <p>Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o prihvaćanju Poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, a kao uvod u reformu cestovnog sustava predviđeno je povećanje cijena cestarina na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) za 5 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poja&scaron;njavajući takvu odluku, resorni ministar Oleg Butković podsjetio je da hrvatski cestovni sektor karakterizira visoka zaduženost i nemogućnost otplate kreditnih obveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ukupna zaduženost sektora iznosi 5,2 milijarde eura ili približno 39 milijardi kuna, od čega samo ove godine na naplatu dolazi 1,14 milijardi eura ili 7,8 milijardi kuna. Ukupni dug ovog sektora čini ne&scaron;to vi&scaron;e od 13,5 posto ukupnog javnog duga države. Uz postojeće prihode, koji su u 2016. prema 2015. rasli za 7 posto, nije moguće isplaćivati kreditne obveze idućih 5 godina&ldquo;, kazao je Butković, ističući da se restrukturiranjem 13,5 posto ukupnog duga države stvaraju i uvjeti ukupne fiskalne konsolidacije i makroekonomske stabilnosti države.</p> <p>Pojasnio je kako se tom modelu restrukturiranja pristupilo kako bi se izbjeglo koncesioniranje ili privatizaciju autocesta, kao i nekontrolirano povećanje cijena cestarina od strane privatnih koncesionara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reformu će, podsjetio je, podržati i Svjetska banka izdavanjem jamstva koje će Hrvatska koristiti prilikom refinanciranja ili reprogramiranja duga cestovnog sektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Butković je kazao da je reforma podijeljena u tri područja. Prvo je upravljanje sektorom, drugo je planiranje, financiranje i provedba investicija, a treće je upravljanja i poslovanje poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Osnovni cilj reforme je dugoročna stabilnost cestovnog sektora, &scaron;to će se postići ograničavanjem budućih zaduživanja, optimizacijom poslovanja cestovnih tvrtki te povećanjem prihoda, sigurnosti prometa i ekolo&scaron;kih standarda cestovnog sektora te standardizacijom planiranju investicija te održavanja na svim razinama cestovnog sektora, od autocesta, državnih, županijskih i ostalih cesta&ldquo;, istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reforma će se najvećim dijelom provesti u 2017. i 2018. godine, a cjelokupna bi reforma trebala biti dovr&scaron;ena 2020. godine, implementacijom novog, unaprijeđenog sustava naplate cestarina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, najavio je Butković, "restrukturiranju ovog sektora prethodi usklađenje cijena cestarina od 1. travnja ove godine HAC-a za 5 posto s cijenama cestarine ARZ-a, čime će cestarina nacionalnih koncesionara i dalje biti manja približno 15 posto niža od cestarina privatnih koncesionira".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reforma predviđa i spajanje HAC-a, HAC-ONC-a i "Autoceste Rijeka-Zagerb (ARZ), ali i sezonsko povećanje cijena cestarina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim pristupom nije potrebno provoditi privatizaciju sektora, a dugoročno se rje&scaron;ava problem cestovnog sektora, rekao je Butković, dodajući da je plan odobrila i europska uprava za za&scaron;titu trži&scaron;nog natjecanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neprovođenjem ovog programa sektor se izlaže opasnosti potpunog gubitka likvidnosti i nemogućnosti otplata kreditnih obveza, &scaron;to bi polučilo značajne negativne ekonomske učinek u državi", zaključio je Butković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar financija Zdravko Marić je, pak, kazao kako je prosječna ročnost duga tog sektora 3,5 godine, odnosno da gotovo tri četvrtine ukupnog duga dospijeva ove i u iduće tri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, plan je unaprijediti i samu financijsku strukturu duga u smislu snižavanja tro&scaron;ka, jer manji dio duga čine obveze prema multilateranim fianncijskim institucijama, a većina su komercijalni bankarski dug.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U tom imamo veliku podr&scaron;ku Svjetske banke i EBRD-a i računamo da ćemo u drugoj polovini godine biti sposobni za tu transakciju", zaključio je Marić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-hac.jpgFilozofski fakultet: Svečana promocija diplomiranih studenatahttp://grude.com/clanak/?i=2522025220Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-promocija_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečani čin promocije na kojoj će se dodijeliti 290 diploma bachelorima/prvostupnicima i magistrima struke predstavlja izniman akademski događaj <p>Svečana promocija &ndash; dodjela diploma &ndash; studentima koji su zavr&scaron;ili studij na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru održat će se u srijedu, 22. ožujka 2017. godine, s početkom u 11.00 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečani čin promocije na kojoj će se dodijeliti 290 diploma bachelorima/prvostupnicima i magistrima struke predstavlja izniman akademski događaj, priopćeno je iz Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspored sjedenja na promociji možete vidjeti na<a href="http://ff.sve-mo.ba/sites/default/files/slike-staticke-stranice/Raspored%20sjedenja%20diplomanata%20na%20promociji%2022.3.2017..pdf" target="_blank"> linku.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-promocija_1.jpgZAMALO INCIDENT Vučić ušutkao Zvizdića: Neću napuštati skup, ali ne zovite Kosovo državom!http://grude.com/clanak/?i=2522625226Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-vucic_aleksandar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Sarajevu da je lijepo što će predsjednici vlada sa samita izaći s još jednom deklaracijom, ali je upozorio da će, čim se sastanak završi, opet biti svađa i sukoba.<p><br />Na sastanku premijera Zapadnog Balkana, Vučić je zamolio domaćine da ne nazivaju sve prisutne državama, jer ni on to ne radi i da budu jednako osjetljivi prema Srbiji, "onako koliko smo mi osjetljivi kad govorimo o njima".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U pitanju je sentiment Srbije, i ovo ne govorim zbog kampanje", rekao je Vučić povodom predstavljanja Ise Mustafe kao predstavnika države Kosovo, iako nigdje nisu istaknuti simboli ni zastava Kosova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Molio bih i druge da budu jednako osjetljivi prema Srbiji onako kako smo mi osjetljivi kada govorimo o njima. To molim i Johannesa (Hahna), i tebe Denise. Da sam ja ovdje u BiH govorio tako nazivajući jo&scaron; nekoga zemljom vi biste svi napustili ovaj skup. Ja neću napu&scaron;tati skup", kazao je Vučić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Srbije je naznačio da o problemima treba otvoreno govoriti i da svi pričaju kada je Srbija za ne&scaron;to odgovorna, a da se "gura pod tepih", kada je netko drugi odgovoran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naveo 5 problema u odnosima Beograda i Pri&scaron;tine u samo posljednjih 10 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To su inicijativa za formiranje vojske, deklaracija o prekidu dijaloga, zahtjev za preregistraciju imovine, priprema specijalnog odjela za suđenje i sinoćnje uhiđenje predsjednika općine Ranilug jer je nosio Vučićeve izborne plakate, prenosi Blic.rs.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vučić je ponovio da ne traži nikakvu reakciju već da samo želi kazati da se događaju stvari koje nisu dogovorene, i također i da nije reagirao ni kada je izostala reakcija na to kada je bilo jasno tko kr&scaron;i postignute dogovore u Briselu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima potrebno je tri sata, a nekada i tri minute da se dogovor prekr&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vučić je rekao da su njihovi odnosi dobri na skupovima "jer tad pričamo o ekonomiji".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vučić je rekao da je ponosan &scaron;to je sa zapadnog Balkana i istaknuo da ovdje žive dobri ljudi koji mogu osvarivati i veći ekonomski rast od većeg dijela sredi&scaron;nje, istočne i zapadne Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.klix.ba" target="_blank"><em><strong>Klix.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-vucic_aleksandar.jpgProvjerite upisne kvote na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu za 2017./2018. godinuhttp://grude.com/clanak/?i=2518025180Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-studenti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/><p>Na jučera&scaron;njoj 9. redovitoj sjednici Senata Sveučili&scaron;ta u Zagrebu pod točkom 6. raspravljalo se o upisnim kvotama za preddiplomske te integrirane preddiplomske i diplomske studije na svim sastavnicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izglasano je da u akademskoj godini 2017./2018. bude 12.663 upisna mjesta. To je svega jedno mjesto manje u odnosu na tekuću akademsku godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru ove nove upisne kvote 10.870 mjesta osigurano je za redovite studente, 1.370 mjesta za izvanredne te 423 mjesta za studente strane državljane koji žive u zemljama izvan Europske Unije, pi&scaron;e <a href="http://srednja.hr/Studenti/Vijesti/Provjerite-upisne-kvote-na-svim-sastavnicama-Sveucilista-u-Zagrebu-za-20172018-godinu" target="_blank">Srednja.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Unutar tih kategorija je pak do&scaron;lo do određenih preinaka. Tako je za narednu akademsku godinu predviđeno stotinjak upisnih mjesta vi&scaron;e za redovite studente, stotinjak mjesta manje za izvanredne, a za osam upisnih mjesta povećane su kvote za strane studente.</p> <p>Kada su upisne kvote u pitanju, treba istaknuti da za PMF, Fakultet elektrotehnike i računarstva, FOI, Geotehnički fakultet, Hrvatske studije te Teolo&scaron;ki fakultet 'Matija Vlačić Ilirik', postoji i dodatne, važne napomene.&nbsp;</p> <p>Uglavnom, kvote te ostale bitne pojedinosti možete pogledati <a href="https://www.scribd.com/document/341857663/Upisne-Kvote-Predd-i-Int-2017-2018#fullscreen&amp;from_embed" target="_blank">OVDJE.&nbsp;</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-studenti.jpgObiteljski susret na Buškom jezeru: Stigli iz Gruda, Širokog, Čitluka...http://grude.com/clanak/?i=2518125181Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-susret.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na susretu je sudjelovalo 25 bračnih parova i njihove 53 djece.<p>Na Bu&scaron;kom jezeru, u blizini Tomislavgrada u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, u Karmelu Sv. Ilije od 10. do 12. ožujka 2017. održan je Obiteljski vikend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gosti predavači bili su Željka i Tihomir Markić iz udruge &bdquo;U ime obitelji&ldquo; te Jozefina i Mile Skelin iz udruge &bdquo;Obiteljsko obogaćivanje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na susretu je sudjelovalo 25 bračnih parova i njihove 53 djece. O bogatstvu tih obitelji govori i podatak da je vi&scaron;e supružnika povelo 3-4 djece, a neka su ostavljena doma. Vrijedi naglasiti i to da je među sudionicama bilo i nekoliko trudnica. Na subotnjem programu sudjelovalo je jo&scaron; 10 obitelji s 19-ero djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Za sve u životu bolje se i vi&scaron;e pripremamo nego za brak i odgoj djece&ldquo; naglasila je Željka Markić u prvom predavanju. Zapitala se i &ndash; tko su kljucni igrači u odgoju djece, u obitelji, i naglasila kako su to roditelji, a sve drugo su zamjene. Govorila je o odgoju kao projektu, građevini koja se gradi od temelja, preko vrijednosnih okvira, rasta u vjeri, samoodgoja i obrazovanja. Odgoj djece nazvala je povlasticom, prilikom za odgoj i oblikovanje novih ljudi te prilikom za osobni rast kroz poticaje i izazove vlastite djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U drugom je dijelu dr. Markić govorila o početku i razvoju ljudskog života, &scaron;to o tome kažu moderna znanost i katolička Crkva. Izlaganje je popraćeno slikama, a dr. Markić je naglasila kako govor o ranoj fazi života u svjetovnim medijima nije popraćen fotografijama koje bi vidljivo potvrdile da život počinje začećem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jozefina Skelin je kroz rad u radionici predstavila udrugu Obiteljsko obogaćivanje. Dr. Tihomir Markić izlagao je o važnosti oca u obitelji. Predavanje je održao i gospodin Mile Skelin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svete mise svakoga je dana predslavio fra Bože Milić, duhovnik Obiteljskih susreta, koji su pokrenuti u Mostaru prije 3 godine pod vodstvom fra Josipa Vla&scaron;ića. Sudionici su imali i mogućnost za svetu ispovijed, svakodnevno su molili. Djeca su ministrirala, sudjelovala u molitvama te u različitim igrama i kreativnim radionicama koje su vodili članovi FRAME, FSR-a i zajednice Totus Tuus koji su kao volonteri čuvali djecu i brinuli za ukupnu organizaciju susreta predvođeni članovima Udruge Kairos koja je plod zajednice Obiteljski susreti sa sjedi&scaron;tem u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljski je vikend protekao u iznimno lijepom i radosnom ozračju, tako da i odrasli i djeca rado čekaju nove susrete. A sudionici ovogodi&scaron;njega susreta, koji su osim iz Mostara do&scaron;li iz Neuma, Čapljine, Stoca, Čitluka, &Scaron;irokog Brijega, Gruda i drugih mjesta zahvalni su domaćinima u Karmelu sv. Ilije na Bu&scaron;kom jezeru za srdačno i lijepo gostoprimstvo, pi&scaron;e <a href="http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=68755" target="_blank">KTA.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-susret.jpgOpćina Posušje uputila apel vlasnicima pasahttp://grude.com/clanak/?i=2519625196Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-pas-lutalica-ulica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mole se žitelji općine Posušje na odgovorno obavljanje svojih dužnosti.<p>Obzirom da se u posljednje vrijeme pojavilo vi&scaron;e pasa koje se nekontrolirano kreću centrom općine Posu&scaron;je, te time remete javni red i mir građana, ovim putem Vam želimo skrenuti pozornost i zamoliti sve vas vlasnike pasa da ih ne pu&scaron;tate s uzice van zakonom predviđenih prostora sukladno članku 30. Odluke o načinu držanja i vođenja životinja (&bdquo;Službeni glasnik općine Posu&scaron;je&ldquo; broj: 3/10).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Držatelji su dužni osigurati da kućni ljubimci ne ometaju kućni red i mir građana sukladno članku 24. Odluke o načinu držanja i vođenja životinja (&bdquo;Službeni glasnik općine Posu&scaron;je&ldquo; broj: 3/10).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko odgovorne osobe ne postupe sukladno prethodno navedenom nadležne inspekcije će poduzeti sve predviđene zakonske mjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mole se žitelji općine Posu&scaron;je na odgovorno obavljanje svojih dužnosti, priopćeno je iz Općine Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-pas-lutalica-ulica.jpgPoražavajući podaci: Plaće danas niže nego prije osam godinahttp://grude.com/clanak/?i=2520025200Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U većini zemalja minimalna plaća ostaje preniska, tako da ni radnici s punim radnim vremenom nemaju dostojanstven standard života..<p>Analiza Europskog sindikalnog instituta i Europske konfederacije sindikata pokazuje da brojni radnici jo&scaron; uvijek ne osjećaju ekonomski oporavak jer su u sedam država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, plaće danas niže nego prije osam godina, priopćio je u ponedjeljak Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), prenosi poslovni.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju od 2009. do 2016. godine realne plaće, prilagođene za inflaciju, svake godine su bilježile pad u prosjeku za 3,1 posto u Grčkoj, jedan posto u Hrvatskoj, 0,9 posto u Mađarskoj, 0,7 posto u Portugalu, 0,6 posto na Cipru, 0,4 posto u Velikoj Britaniji i 0,3 posto u Italiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje u okviru analize "Benchmarking Working Europe 2017" također pokazuje da su plaće u 18 država članica EU-a rasle puno sporije u sedam godina nakon krize nego u osam godina prije toga; realne plaće porasle su u samo tri zemlje &ndash; Njemačkoj, Poljskoj i Bugarskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U većini zemalja minimalna plaća ostaje preniska, tako da ni radnici s punim radnim vremenom nemaju dostojanstven standard života. Deregulatorne reforme sustava industrijskih odnosa, provedene u mnogim zemljama, stvorile su okvirne uvjete koji dodatno otežavaju uzlaznu konvergenciju plaća i ostvarivanje ekonomskog rasta potaknutog plaćama, ističe SSSH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve su veće razlike između različitih skupina radnika i zemalja - radnici stariji od 65 godina vi&scaron;e sudjeluju na trži&scaron;tu rada, &scaron;to može biti odraz održivog radnog života, ali i nedovoljnih prihoda od mirovina. Mladi i oni s niskom razinom obrazovanja i dalje su u vrlo te&scaron;kom položaju na trži&scaron;tu rada, a dugotrajna nezaposlenost među njima i dalje raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno, sve je veći udio radnika koji su zarobljeni u poslovima s atipičnim oblicima ugovora o radu i niskim primanjima, te su u riziku od siroma&scaron;tva iako zaposleni. Općenito, zadnjih devet godina povećan je rizik od siroma&scaron;tva uz rad, upozorava sindikat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik SSSH Mladen Novosel ističe kako je takvo stanje neodrživo za radnike i ekonomiju, iako mediji javljaju o rekordnom rastu BDP-a, industrijske proizvodnje i izvoza, te povoljnijim kreditnim rejtinzima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nema ekonomskog rasta bez rasta zapo&scaron;ljavanja i kvalitetnih radnih mjesta, oporavak trebaju osjetiti i hrvatski građani, a radnici trebaju veće plaće. Zato je SSSH pokrenuo inicijativu 'Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta'", rekao je Novosel.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dalmacijanews.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-600.jpgU jednoj posuškoj ulici skoro svaka druga kuća ostala je bez stanara ili u njoj žive samcihttp://grude.com/clanak/?i=2515625156Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogi su u posuškom kraju konačno shvatili da nema potrebe više graditi velike kuće i ulagati teško stečenu zaradu u tuđini<p>Dvojica biv&scaron;ih inozemaca Ivica iz Crvenica (Tomislavgrad) i Ante iz Posu&scaron;ja popričali su o životu u tuđini i velikim ulaganjima i u kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veselili su se kada su kuće blije&scaron;tale od ljepote, a sada tuguju jer su prazne. Uložena su golema sredstva s dobrim namjerama, no mnogo toga okrenulo se na drugu stranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su u posu&scaron;kom kraju konačno shvatili da nema potrebe vi&scaron;e graditi velike kuće i ulagati te&scaron;ko stečenu zaradu u tuđini. Gradnja privatnih stambenih objekata je prestala. Sve je vi&scaron;e zgrada s manjim i većim stanovima te povoljnim cijenama za kupnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga se jedan broj onih koji su kanili graditi velike kuće odlučuje na kupnju stanova u zgradama. Nove zgrade niču i nam Mokrom docu, &scaron;to se smatra dobrim potezom jer je Posu&scaron;je prepuno kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednoj posu&scaron;koj ulici gotovo svaka druga kuća je prazna ili u njoj žive samci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list/ Foto: Večernji list BiH</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-posusje.jpgHercegovina se oprašta od legende - Ante Mucića Antasa: Jure Miloš će mu odsvirati posljednje kajdehttp://grude.com/clanak/?i=2516225162Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-antas_mucic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bez Ante Mucića teško je mogla proći ijedna kulturno-tradicijska manifestacija u Hercegovini. Brojne mlade je poznati guslar i diplar, legendarni Antas, naučio vrijednostima kulture i tradicije Hrvata u BiH, a jučer se oprostio od svoje Hercegovine, u 77. godini života.<p>&nbsp;</p> <p>Sahrana je ove srijede, 15. ožujka u 15.00 sati na groblju u Crnopodu. Od legendarnog etnoglazbenika iz Ljubu&scaron;kog, prigodnim se riječima oprostio najveći etnoglazbenik među mladima, organizator Božićnog sila, <strong>Gruđanin Jure Milo&scaron;</strong>. - Čast je bila poznavati ovoga čovjeka, s njime se družiti, a ponajvi&scaron;e učiti od njega diplarske kajde kojima je na&scaron; Antas autor. Imao bih dosta toga pisati o Antasu, međutim dovoljno je spomenuti njegov legendarni nadimak "Antas". Nema čovjeka koji ne zna za njega. Također, veliku čast mi je ukazala njegova obitelj &scaron;to je ba&scaron; mene, od tolikih velikih i odličnih prijatelja diplara, odabrala da mu odsviram posljednje kajde na posljednji počinak. Jedno veliko hvala mom dragom prijatelju Antasu za sve &scaron;to je pružio hercegovačkom tradicijskom naslijeđu, kao i meni osobno, te njegovoj obitelji na ukazanoj časti i povjerenju. Prijatelju nisi nas napustio, tvoje diplarske kajde sviramo svi mi mladi diplari, ali one će ostati zauvijek tvoje. Počivaj tamo gdje s lica svaka suza nestaje. <strong>Neka ti je laka na&scaron;a hercegovačka zemlja</strong>, kojoj si tako mnogo dao, napisao je u prigodnoj poruci etnoglazbenik Milo&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Legendarni <strong>Anta</strong>s je u konobi na Cernu, uređenoj u tradicionalnom stilu, čuvao brojne nagrade osvojene u domovini i inozemstvu. Čulo se za njega u cijelome svijetu, plesalo se uz njegovu svirku. A ljubav prema diplama naslijedio je od svog pradjeda, vrsnog diplara, dok je ljubav prema guslama naslijedio od oca Ante.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovinu je napustio jedan od najvećih čuvara kulturne ba&scaron;tine. Pjesma i diple <strong>Ante Mucića Antasa</strong> nikad neće biti zaboravljeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/ojiNv5svws8" frameborder="0" width="661" height="354"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Tekst: Grude.com<br />Foto:Abcportal.info<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-antas_mucic.jpgOd sljedeće akademske godine nema upisa na filozofiju na Hrvatskim studijimahttp://grude.com/clanak/?i=2517125171Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-hrvatski_studiji1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka je to rektorskog kolegija Sveučilišta u Zagrebu održanog danas kada su utvrđene upisne kvote za preddiplomske te integrirane preddiplomske i diplomske studije na sastavnicama. <p>U akademskoj godini 2017./2018. studenti vi&scaron;e neće moći upisati dvopredmetni studij filozofije na Hrvatskim studijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka je to rektorskog kolegija Sveučili&scaron;ta u Zagrebu održanog danas kada su utvrđene upisne kvote za preddiplomske te integrirane preddiplomske i diplomske studije na sastavnicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema upisnim kvotama, na studiju filozofije Hrvatskih studija predvidjeli su doslovno 0 studenata. No takav je prijedlog, upozorili su brojni studenti, ali i profesori, u suprotnosti sa Znanstveno-nastavnim vijećem Hrvatskih studija, koje je predvidjelo 15 upisnih mjesta za preddiplomski studij filozofije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesori sa spomenutog studija već su upozoravali da su nametnutom upravom Hrvatskim studijima posve isključeni iz svih tijela, pa sve odluke doznaju u posljednji trenutak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No kažu, sada se dogodilo ono &scaron;to ba&scaron; nitko nije očekivao i &scaron;to se uostalom nije dogodilo nikada &ndash; da se ovakvom odlukom Rektorski kolegij umije&scaron;ao u odluku sastavnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema propisanim upisnim kvotama, na fakultetima je za redovne studente osigurano 10.870 mjesta, 1370 mjesta za izvanredne te 423 mjesta za studente strane državljane koji žive u zemljama izvan Europske unije, pi&scaron;e <a href="http://www.vecernji.hr/hrvatska/od-sljedece-akademske-godine-nema-upisa-na-filozofiju-na-hrvatskim-studijima-1156122" target="_blank">Večernji.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-hrvatski_studiji1.jpgPotres na području Sinja jutros oko dva sata, za sada nema podataka o materijalnoj štetihttp://grude.com/clanak/?i=2511525115Grude.com - klik u svijetMon, 13 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-13-potres-652x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinjsko područje pogodio je noćas u 2 sata i 31 minutu umjereno jak potres s epicentrom 20 kilometara sjeveroistočno od Sinja, u blizini Prologa u BiH, izvijestila je Seizmološka služba RH.<p>Magnituda potresa bila je 3.9 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V-VI (petog do &scaron;estog) stupnja MCS (Mercalli Cancani Siebergove) ljestvice, javlja RTL.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potres se u Hrvatskoj osjetio na &scaron;irem području oko Sinja, u Splitu i okolici. Za sada nema podataka o materijalnoj &scaron;teti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-13-potres-652x330.jpgNa ušću Neretve pronađen drveni vojni sanduk s raketama za ručni bacačhttp://grude.com/clanak/?i=2513125131Grude.com - klik u svijetMon, 13 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-13-f54855348def9ed2b007f8bd4168f351_xl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dubrovačkoj policiji prijavljen je krajem prošlog tjedna pronalazak drvenog vojnog sanduka sa šest raketa za ručni bacač i šest komada dodatnih punjenja, priopćila je u ponedjeljak policija, a prema neslužbenim informacijama, oružje je pronađeno na ušću Neretve.<p>Nalazak sanduka je policiji prijavio jedan građanin u petak te su policijski službenici za protueksplozijsku za&scaron;titu pronađena minsko-eksplozivna sredstva zbrinuli prema pravilima struke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je drugi takav slučaj na jugu Hrvatske u tjedan dana. Pro&scaron;li ponedjeljak na autobusnom stajali&scaron;tu kraj kontejnera za otpad u Ora&scaron;cu pokraj Dubrovnika policija je prona&scaron;la drveni sanduk s manjom količinom streljiva i minsko eksplozivnih sredstava. Na sanduku je bio ostavljen natpis s upozorenjem da se radi o eksplozivu, no policija je zamolila građane da ne ostavljaju minsko eksplozivna sredstva na javnim prostorima zbog sigurnosti ostalih građana, posebice djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozvali su građane koji jo&scaron; u svojim domovima imaju oružje, streljivo ili minsko-eksplozivna sredstva da ih bez straha predaju policiji koja protiv takvih osoba ne poduzima nikakve sankcije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-13-f54855348def9ed2b007f8bd4168f351_xl.jpgLjubuški kandidiran za domaćinstvo Svjetskog prvenstva u ribolovuhttp://grude.com/clanak/?i=2509925099Grude.com - klik u svijetSun, 12 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-12-ribari-ljubuski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od obaveza je formiranje ribočuvarske službe, te je rečeno kako će Udruga zaposliti jednog ribočuvara, koji će biti u radnom odnosu<p>Otvaranje ribolovne sezone na rijeci Trebižat predviđeno je za 2.travnja 2017. godine kada će biti organiziran zajednički svečani ručak, rečeno je sinoć na redovnoj sjednici Udruge &scaron;portskih ribolovaca &bdquo;Kravica&ldquo; Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjednica je održana u Gradskoj vijećnici Ljubu&scaron;ki, a okupilo se &scaron;ire članstvo Udruge te je vodstvo iste prezentiralo ambiciozan plan rada za naredno razdoblje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grgo Petrović, dopredsjednik Udruge obznanio je kako su nedavno predali prijavu za Natječaj za domaćina/suorganizatora 16. Svjetskog prvenstva u lovu na predatora (grabljivice) sa obale varalicom (SPIN) te je dodao kako se, uz neskromno i&scaron;čekivanje, nada da će Ljubu&scaron;ki postati domaćin ovog prestižnog ribarskog natjecanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okupljenima je Petrović prikazao film o rijeci Trebižat koji je izrađen u sklopu prijave za natječaj, te je članstvu pojasnio kako će, ako dobiju, biti potrebno da se u organizaciju uključi i &scaron;ire članstvo, da će se tražiti ribarski suci, a potom je prezentirao ostale uspjehe njihove Udruge u proteklom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako su oni, zasad jedini u Županiji Zapadno-hercegovačkoj, dobili koncesiju na čitav tok rijeke Trebižat od Klobuka (granica sa Tihaljinom) do općine Čapljina, &scaron;to im otvara brojne mogućnosti, odnosno, kako je rekao, iz potpisanog Ugovora dobivaju određena prava, ali i obaveze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od obaveza je formiranje ribočuvarske službe, te je rečeno kako će Udruga zaposliti jednog ribočuvara, koji će biti u radnom odnosu. Iz vodstva Udruge su naveli kako uz tog jednog zaposlenog ribočuvara, planiraju imati i nekoliko ribočuvara koji će obna&scaron;ati istu dužnost na volonterskoj osnovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sva prava, ali i obaveze koje proizilaze iz Ugovora koji je potpisan sa Ministarstvom gospodarstva ŽZH predstavljaju temelj za ozbiljno i odgovorno gospodarenje. Potporu u budućem radu dobili smo od Načelnika općine Ljubu&scaron;ki Nevenka Barbarića, kao i od županijskih vlasti i ministara u Vladi ZHŽ-a&ldquo;, dodao je Petrović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio sjednice posvećen je raspravi o izgradnji revira (posebnog ribolovnog područja), te su rekli kako smatraju da bi idealno mjesto za revir bilo od slapa Koću&scaron;a uzvodno do ribnjaka. Planiraju se postaviti table s oznakama &bdquo;Revir U&Scaron;R Kravica&ldquo; te se tamo izgraditi dva platoa sa nadstre&scaron;nicom s klupama, stolom, ro&scaron;tiljem i sl. Na sjednici se raspravljalo o poribljavanju, a vodstvo Udruge je istaknulo kako su se posebno angažirali na radu na izradi i dobivanju Dokumenta ribarske osnove po kojem se planski poribljavaju vode, a koji omogućava dodatna prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nadam se da nećemo stati samo na riječima", rekao je Petrović, a potom je otvorena rasprava na kojoj su postavljana pitanja te se raspravljalo o budućnosti rijeke, o pro&scaron;lom radu i kako pobolj&scaron;ati situaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobar dio rasprave posvećen je pitanju krivolova, te kako ga spriječiti. Istaknuto je kako se svi članovi moraju aktivnije uključiti u čuvanje rijeke, a rečeno je kako bi novi ribočuvar trebao imati potporu policije koja bi s njim trebala izlaziti na teren. Ribočuvar će biti izabran natječajem, rečeno je na jučera&scaron;njoj sjednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sjednice članovi su se mogli predbilježiti za kupovinu ribolovne dozvole.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><a href="http://www.radioljubuski.ba/ljubuskadogadnaj5/32757-ljubuski-kandidiran-za-svjetsko-prvenstvo-u-ribolovu-audio-i-foto.html#.WMUBPTE2uM9">Radio Ljubu&scaron;ki</a>/Foto: Radio Ljubu&scaron;ki</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-12-ribari-ljubuski.jpgPeta biciklistička karavana prijateljstva "Mostar - Vukovar 2017."http://grude.com/clanak/?i=2510325103Grude.com - klik u svijetSun, 12 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-12-mostar_vukovar_biciklisti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Biciklističkom karavanom želimo ujedno povezati ta dva ratom napaćena i izmučena grada"<p>Udruga za promociju biciklizma "Hercegovina Bicikl" i Biciklistički klub Mostar, u suradnji s vi&scaron;e biciklističkih klubova iz BiH i Hrvatske, od 28.04. do 02.05. ove godine organiziraju Petu međunarodnu biciklističku karavanu prijateljstva "Mostar &ndash; Vukovar 2017".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za organizaciju ovakve nesvakida&scaron;nje manifestacije ima vi&scaron;e razloga, a među ostalim je nastavak prijateljskih odnosa između BiH i Hrvatske te Grada Mostara i Grada Vukovara koji su i službeno gradovi prijatelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Biciklističkom karavanom želimo ujedno povezati ta dva ratom napaćena i izmučena grada, čija se sudbina umogočemu promijenila kao posljedica ratnih događanja. Karavanom želimo isplesti niti prijateljstva između dvije države i dva grada te u na&scaron;a sjećanja trajno urezati opomenu da se nikad ne zaboravi i to prenijeti generacijama koje dolaze", kazao je predsjednik BK Mostar Toni Zorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako u tu nit prijateljstva žele povezati i druga mjesta u BiH i Hrvatskoj koja su osjetila ratna stradanja, a kroz koja će karavana prolaziti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Karavanom se također želi odati počast žrtvama i stradalima u Hrvatskoj i BiH koji su položili svoje živote za obranu svojih stoljetnjih ognji&scaron;ta, a posebice žrtvama Vukovara", kazao je tajnik Udruge za promociju biciklizma "Hercegovina Bike" Goran Prskalo, napomenuv&scaron;i kako će biciklistička karavana prijateljstva trajati pet dana, a sastojat će se od četiri etape ukupne dužine oko 430 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Karavana će se kretati pravcem Mostar - Kiseljak - Žepče &ndash; Ora&scaron;je - Županja &ndash;Vukovar. Vozit će se magistralnim i županijskim cestama i karavana će imati policijsku pratnju", kazao je Prskalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog lak&scaron;e i kvalitetnije organizacije aktivnosti, broj sudionika u karavani ograničen je na 40, ističu organizatori te pozivaju sve zainteresirane da se &scaron;to prije prijave za sudjelovanje i tako osiguraju sebi mjesto u ovoj manifestaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave traju do 21. travnja 2017. godine, a prijaviti se možete <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScUUGOA8Hp8pooQeKNUnu-QxBuaJaSeOIbz6ouafahCOwQJkA/viewform?c=0&amp;w=1">OVDJE.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljne informacije o biciklističkoj karavani mogu se pronaći na web stranici www.bkmostar.ba, kao i na Facebook stranici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://prvi.tv/vijesti/bih/peta-biciklisticka-karavana-prijateljstva-mostar--vukovar-2017/93675">Prvi.tv</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-12-mostar_vukovar_biciklisti.jpgU regiju je stiglo još veće zlo od kokaina i heroina: Korisnici hodaju kao zombijihttp://grude.com/clanak/?i=2508425084Grude.com - klik u svijetSat, 11 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-11-zombij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isprva proizvedena kao "sigurna" alternativa marihuani, droga koja se na ulicama pojavila pod imenom "Spice" ("začin"), Black Mamba ili K2 pokazala se kao veće zlo od heroina i kokaina, jer je puno jeftinija, a ovisnost nastaje gotovo odmah.<p>&nbsp;</p> <p>Redovito kori&scaron;tenje ove droge može prouzročiti du&scaron;evne bolesti, grčeve, gubitak daha, otkazivanje bubrega i zastoj srca. Ove godine globalno istraživanje pokazalo je da je broj primljenih pacijenata u bolnicama zbog uzimanja 'Spicea' narastao za trećinu od 2014.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do svibnja pro&scaron;le godine ova se droga nesmetano prodavala u Velikoj Britaniji, dok nije zabranjena. Radi se o mje&scaron;avini različitog bilja i jakih kemikalija, a pojavila se i nova vrsta koja je toliko jaka da proizvodi zastra&scaron;ujući učinak: korisnici nakon nekoliko sekundi zapadnu u katatoničko stanje, a prepoznaju se po upalim obrazima i blijedim licima s ranicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna vrsta te droge već je donijela smrt i u Hrvatskoj početkom 2015. godine, gdje se u 'smart shopovima' prodavao "herbal mix" ili čak osvježivač zraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvođači te droge kupuju materijal na veliko preko interneta i &scaron;pricaju ga sintetičkim kemikalijama koje imaju snažan psihoaktivni učinak, a neki dileri čak mije&scaron;aju drogu s kemikalijama u svojim kadama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema mi&scaron;ljenju nekih stručnjaka, jedan džoint Spicea ima učinak kao pu&scaron;enje stotinu džontova marihuane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daily Mail pi&scaron;e kako su "ovoga tjedna mrtvaci hodali ulicama Manchestera" i objavljuje fotografije koje je snimio vozač autobusa u Sjevernom Walesu na svojoj svakodnevnoj ruti. Na fotografijama se vide korisnici droge kako leže u nesvijesti po ulicama, ili potpuno izgubljeni tumaraju doista podsjećajući na zombije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki broj beskućnika poseže za ovom drogom, i time jo&scaron; vi&scaron;e upadaju u nevolje jer prihvatili&scaron;ta ne žele primiti one koje je koriste zbog njihovog nasilnog i nepredvidljivog pona&scaron;anja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-11-zombij.jpgU subotu 10. izborna konvencija Mladeži HDZ-a BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2505325053Grude.com - klik u svijetFri, 10 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-hdz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na konvenciji će se birati novo vodstvo Mladeži HDZ-a BiH, a obilježiti će se i 25 godina uspješnog djelovanja te organizacije. <p>Deseta izborna konvencija Mladeži HDZ-a BiH bit će održana u subotu, 11. ožujka, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, s početkom u 11 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na konvenciji će se birati novo vodstvo Mladeži HDZ-a BiH, a obilježiti će se i 25 godina uspje&scaron;nog djelovanja te organizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvodnom dijelu 10. izborne konvencije nazočit će i visoko izaslanstvo HDZ-a BiH predvođeno predsjednikom Draganom Čovićem, kao i gosti iz Mladeži EPP-a, Mladeži HDZ-a RH te ostalih organizacija mladih, navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-hdz.jpgOpćina Proložac stimulira poljoprivrednikehttp://grude.com/clanak/?i=2506225062Grude.com - klik u svijetFri, 10 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-vinograd5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općina Proložac je i ove godine podijelila oko 15 tisuća sadnica loze i raznih voćaka iz svoga programa pomoći poljoprivrednicima, ali i domaćinstvima, kako bi ih stimulirala da na svome neobrađenom zemljištu zasade te sadnice.<p>Ovaj program financijski prati s jednom trećinom tro&scaron;kova županija, jednom općina, a također krajnji korisnik također sudjeluje u tro&scaron;kovima od jedne trećine. Tako, na primjer jednoga poljoprivrednika lozna sadnica ko&scaron;ta tri kune, dok su sadnice pojedinih voćaka ne&scaron;to skuplje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovaj program upravo i ima cilj stimulirati na&scaron;e ljude s područja općine, na &scaron;to sadržajniju i veću poljoprivrednu proizvodnju, a one koji imaju i manje zemlje ili neobrađene okućnice da zasade poneku voćku i time doprinesu i rasterećenju kućnoga proračuna, riječi su Mate Lasića načelnika općine Proložac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>R. Imotski</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-vinograd5.jpgZHŽ: Javni poziv za finaciranje zapošljavanja osoba s invaliditetomhttp://grude.com/clanak/?i=2503225032Grude.com - klik u svijetThu, 09 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-09-fond.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi zainteresirani za ovaj način zapošljavanja mogu naći sve podatke na stranici Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. <p>Iz Udruge osoba s invaliditetom na&scaron;e ZHŽ obavje&scaron;tavaju osobe s invaliditetom i poslodavce da je iza&scaron;ao 1. Javni poziv za dodjelu novčanog poticaja u 2017. godini za novo zapo&scaron;ljavanje osoba s invaliditetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapo&scaron;ljavanje osoba sa invaliditetom objavljuje javni poziv za dodjelu sredstava za financiranje i sufinanciranje programa održivosti zaposlenosti, razvoja privrednih dru&scaron;tava za zapo&scaron;ljavanje osoba sa invaliditetom i za&scaron;titnih radionica, te programa profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom u 2017. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi zainteresirani za ovaj način zapo&scaron;ljavanja mogu naći sve podatke na stranici Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapo&scaron;ljavanje osoba sa invaliditetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni poziv ostaje otvoren 30 dana, a zaključno s 7. travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://posusje.net/javni-poziv-za-finaciranje-zaposljavanja-osoba-s-invaliditetom/">Posusje.net</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-09-fond.pngSve više zanimanja za rad Gorske službe spašavanja Široki Brijeghttp://grude.com/clanak/?i=2499724997Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-gss.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ponovno su se radile osnove: od upoznavanja s GSS- om, oprema, čvorovi, izrade sidrišta, sustava za dizanje i spuštanje. <p>Za rad Gorske službe spa&scaron;avanja &Scaron;iroki Brijeg sve je vi&scaron;e zanimanja, pa su prostorije njihove stanice sinoć bile tijesne za nove članove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Raduje nas sve veće zanimanja za rad GSS-a, čini nam se da ćemo se morati &scaron;iriti ako se ovako nastavi. Prostorije na&scaron;e stanice su i sinoć bile tijesne da se odjednom izmijeni par grupa na&scaron;ih ljudi i novih članova koji su željeli vidjeti i proći neku od tehnika", naveli su na svojoj Facebook stranici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponovno su se radile osnove: od upoznavanja s GSS- om, oprema, čvorovi, izrade sidri&scaron;ta, sustava za dizanje i spu&scaron;tanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Plan je i dalje raditi u stanici pa kada se ovlada osnovnim znanjem isto ponavljati na terenu na nekom od na&scaron;ih vježbali&scaron;ta, te konkretno u vježbama u terenu kako bi &scaron;to spremniji dočekali sve izazove na koje možemo naići", naveli su na stranici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com/FOTO: GSS &Scaron;iroki Brijeg</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-gss.pngHNB upozorava građane na OneCoin http://grude.com/clanak/?i=2501025010Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-onecoin-logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska narodna banka (HNB) upozorila je da proizvod pod nazivom OneCoin nosi mnoge opasnosti te građanima savjetuje da pri odlučivanju o tom proizvodu budu vrlo oprezni. <p>S obzirom na to da su na području Republike Hrvatske uočene aktivnosti ogla&scaron;avanja i prodaje OneCoina, koji je prikazan kao virtualna, to jest kriptovaluta, Hrvatska narodna banka smatra potrebnim upozoriti javnost na neke činjenice i moguće rizike koji proistječu iz tog proizvoda, navodi se u upozorenju koje je sredi&scaron;nja banka objavila na internetskim stranicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>OneCoin, kako ističu iz HNB-a, nije elektronički novac u skladu s definicijom iz Zakona o elektroničkom novcu niti je platna usluga prema Zakonu o platnom prometu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovne subjekte koji izdaju tu vrstu proizvoda i njome trguju nije licencirala Hrvatska narodna banka niti je njihovo poslovanje pod nadzorom HNB-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novčana sredstva uložena u navedeni proizvod nisu za&scaron;tićena sustavom osiguranja depozita i osobe koje se odluče na takav oblik ulaganja u cijelosti snose rizik gubitka uloženog, upozoravaju iz sredi&scaron;nje banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također navode kako na opasnosti koje mogu proisteći iz OneCoina upozorava vi&scaron;e mjerodavnih tijela zemalja Europske unije, prenosi HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-onecoin-logo.jpgUdar na hrvatske pušače: Sabor podržao stroži zakon o pušenju, evo što se mijenjahttp://grude.com/clanak/?i=2501725017Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-images.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskoj puši preko 30 posto odraslih<p class="lead" data-bind="html:Lead">&nbsp;Vladajući i oporba podržali su u srijedu u hrvatskom Saboru prijedlog zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, zbog čijeg ka&scaron;njenja su Hrvatskoj prijetile sankcije EU, a kojim se,&nbsp;uz ostalo, e-cigarete izjednačuju s ostalim duhanskim proizvodima, te su se založili&nbsp;za strože kazne za prekr&scaron;itelje i veće tro&scaron;arine za cigarete.</p> <p>&nbsp;</p> <p data-bind="html:Details.Body">&nbsp;</p> <p>Predstavljajući zakonski prijedlog, ministar zdravstva Milan Kujundžić pojasnio je kako se njime zabranjuje stavljanje na trži&scaron;te duhanskih proizvoda sa svojstvenom aromom, te uvodi novi način označavanja duhanskih proizvoda u obliku zdravstvenih upozorenja i &scaron;tetnosti duhanskih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajnija novost u ovom zakonskom prijedlogu je da se ujednačava postupanje prema e-cigaretama &nbsp;i spremnicima koji sadrže nikotin s ostalim duhanskim proizvodima, te zabranjuje pu&scaron;enje&nbsp;i konzumiranje&nbsp;svih vrsta e-cigareta u prostorima u kojima pu&scaron;enje nije dopu&scaron;teno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj pu&scaron;i preko 30 posto odraslih,&nbsp;na bolesti povezane s pu&scaron;enjem godi&scaron;nje se izdvaja vi&scaron;e od 1,5 milijardi kuna iz zdravstvenog budžeta, a&nbsp;Hrvatska se nalazi na 23. mjestu od 182 zemlje po broju popu&scaron;enih cigareta godi&scaron;nje, upozorio je Željko Reiner (Klub zastupnika HDZ).</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S time nitko ne može biti zadovoljan", kazao je Reiner navodeći da primjerice u Velikoj Britaniji pu&scaron;i 19 posto odraslih, a u &Scaron;vedskoj oko 11 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reiner smatra da je ovaj zakonski prijedlog korak prema smanjenju broj pu&scaron;ača u Hrvatskoj ali da također treba razmisliti i o povećanju tro&scaron;arina za cigarete. "Istraživanje Svjetske banke pokazalo je da poskupljenje možda neće odbiti pu&scaron;ače, ali će onemogućiti regrutaciju mladih", rekao je .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poo&scaron;travanje mjera protiv pu&scaron;enja ali i povećanje tro&scaron;arina podržao je i Jo&scaron;ko Klisović (SDP).</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Podržavam svaku mjeru Vlade koja je u cilju suzbijanja pu&scaron;enja. Dosta je bilo maltretiranja nepu&scaron;ača od pu&scaron;ača", kazao je Klisović. Napomenuo je da se duhanski dim osjeti i u saborskim hodnicima te da bi se zakon&nbsp;trebao po&scaron;tivati&nbsp;i u Saboru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vi&scaron;e od 9000 ljudi umire godi&scaron;nje od posljedica pu&scaron;enja, odnosno svaka peta umrla&nbsp;osoba umrla je od posljedica pu&scaron;enja", kazala je Ines Strenja Linić (Klub zastupnika Mosta) istaknuv&scaron;i da su mnoge bolesti povezane s pu&scaron;enjem i da nikada nije kasno za prestanak konzumiranja duhanskih proizvoda.</p> <p>Sabor sjednicu nastavlja u četvrtak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hina</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-images.jpgIz Hude jame do sada otkopali 1420 žrtava komunističkog zločinahttp://grude.com/clanak/?i=2495924959Grude.com - klik u svijetTue, 07 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-huda_jama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sada se od kostiju žrtava koje se još nalaze u Hudoj jami uzimaju uzorci kostiju radi moguće DNK analize, a uskoro bi i te žrtve morale biti pokopane, također na mariborskom groblju.<p>Iz Hude jame, masovnog komunističkog gubili&scaron;ta iz vremena poraća smje&scaron;tenog u napu&scaron;tenom rudniku kod Celja u Sloveniji, do sada su iskopani posmrtni ostaci 1420 žrtava, objavilo je slovensko državno povjerenstvo za pre&scaron;ućene masovne grobnice kojih je do sada u toj državi otkriveno vi&scaron;e od 600.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dugo je trajalo da smo na&scaron;li zajednički odgovor kako najdostojnije pokopati žrtve, kazala je na konferenciji za novinare povodom osme obljetnice otkrivanja te masovne grobnice Dragica Bac iz ministarstva za rad, obitelj i socijalna pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada su u napu&scaron;tenim rudničkim jamama na&scaron;li ukupno 1420 žrtava komunističkih partizana, a 778 posmrtnih ostataka do sada je preneseno i simbolički na državnoj komemorativnoj svečanosti pokopano na spomen-groblju Dobrava kod Maribora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada se od kostiju žrtava koje se jo&scaron; nalaze u Hudoj jami uzimaju uzorci kostiju radi moguće DNK analize, a uskoro bi i te žrtve morale biti pokopane, također na mariborskom groblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina žrtava bila je starija od 20 godina i prije usmrćenja bila im je oduzeta odjeća, no prema nekim ostacima može se zaključiti da su žrtve pokopane u Hudoj jami bili Hrvati, ali i Slovenci, te pripadnici nekih drugih naroda, rekli su antropologinja Petra Leben Seljak i arheolog Uro&scaron; Ko&scaron;ir koji su sudjelovali pri novoj ekshumaciji dijela žrtava, započetoj kolovoza pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi državnog povjerenstva za žrtve poraća ne znaju koliko je žrtava ukupno u Hudoj jami, no prije su se iznosile pretpostavke da ih je tri do pet tisuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(HRT)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-huda_jama.jpgGP Vinjani Gornji-Osoje trebao bi biti gotov do travnjahttp://grude.com/clanak/?i=2496924969Grude.com - klik u svijetTue, 07 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-granicni-prijelaz-vinjani-gornji-osoje-1-1024x681.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trenutno je zatvorena asfaltna traka koja ide do kontrolnih kućica i automobili voze zaobilazno..<p>Radovi na izgradnji novog graničnog prijelaza Vinjani Gornji-Osoje, izvode se prema predviđenom planu, tako da investitor Ministarstvo financija objekt očekuje u roku u kojem je i potpisan sa izvođačem radova, javlja <a title="RIM" href="http://radioimotski.hr/naslovnica/gp-vinjani-gornji-osoje-trebao-bi-biti-gotov-do-travnja" target="_blank">radio Imotski</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno je zatvorena asfaltna traka koja ide do kontrolnih kućica i automobili voze zaobilazno preko privremene pomoćne prometnice. Upravo i zbog toga dolazi do malih zastoja, pa se vozači mole za strpljene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli projekt, kako neslužbeno doznajemo biti će realiziran do travnja mjeseca.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-granicni-prijelaz-vinjani-gornji-osoje-1-1024x681.jpgProf. dr. Zoran Tomić ponovno izabran za dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=2497524975Grude.com - klik u svijetTue, 07 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-zoka_tomic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/><p>Prof. dr. Zoran Tomić, dosada&scaron;nji dekan Filozofskoga fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru ponovno je izabran na tu funkciju na dana&scaron;njoj sjednici Fakultetskog vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz film je prikazan protekli četverogodi&scaron;nji mandat dekana Tomića koji je izložio i buduće korake odnosno istaknuo misiju, viziju kao i ključne izazove s kojima se fakultet suočava. Posebno je nagla&scaron;ena važnost dru&scaron;tvenog cilja, odnosa prema dru&scaron;tvenoj zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu je istaknuto kako studenti ostaju u sredi&scaron;tu pozornosti te je nagla&scaron;ena važnost organizacije kroz sve organizacijske segmente. Primarni zadatak je raditi na kvaliteti nastave i osiguranju kvalitete, sudjelovati u znanstveno &ndash; istraživačkim radovima i projektima te razvijati suradnju s drugim znanstvenim institucijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ključni izazovi koji su postavljeni jesu međunarodna suradnja po kojoj Filozofski fakultet prednjači, ali zbog razine na kojoj jest međunarodna suradnja ostaje izazov. Osim toga potrebno je biti u korak s razvojem novih tehnologija kao i razviti sustav cjeloživotnog učenja, prenosi <a href="http://treci.ba/kampus/prof-dr-zoran-tomić-ponovno-izabran-za-dekana-filozofskoga-fakulteta">Treci.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/Se23EZazQMs" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-zoka_tomic.jpgU prvim danima ožujka Međugorje posjetili hodočasnici iz Kolumbije, Njemačke, Ukrajine, SAD-a...http://grude.com/clanak/?i=2493124931Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-ozujak16web2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim njih, prvi su dani ožujka u Međugorju okupili i organizatore hodočašća, te voditelje centara mira, molitvenih i karitativnih skupina vezanih za Međugorje iz čak 28 zemalja.<p>Prema podacima Ureda informacija, u prvim su danima mjeseca ožujka Međugorje posjetile hodočasničke skupine iz Ukrajine, Kolumbije, SAD-a, Engleske, Koreje, Francuske, Italije, Njemačke, &Scaron;panjolske, Meksika, Latvije, Slovenije i Rumunjske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim njih, prvi su dani ožujka u Međugorju okupili i organizatore hodoča&scaron;ća, te voditelje centara mira, molitvenih i karitativnih skupina vezanih za Međugorje iz čak 28 zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim redovitih misnih slavlja na hrvatskom jeziku, slavljene su i svete mise na jezicima pojedinih hodočasničkih skupina. I dalje je u tijeku zimski raspored molitvenog programa, koji traje do 1. lipnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proteklih je dana u Međugorje hodočastio i Vladimir Hromek iz Slovačke. Kako ističe, u Međugorje dolazi vi&scaron;e godina &ndash; najprije kao hodočasnik, a sada i kao organizator hodoča&scaron;ća. &bdquo;Prvi sam put do&scaron;ao u Međugorje 1991. godine i to je za mene bilo snažno iskustvo. Počeo sam moliti krunicu svaki dan i postiti srijedom i petkom. Velika je odgovornost dovoditi hodočasnike ovdje. I ja sam moram doživjeti Međugorje i to prenijeti ljudima&ldquo;, kazuje Vladimir za <a href="http://medjugorje.hr/hr/novosti/prvi-dani-mjeseca-ozujka-u-medugorju,8663.html">Medjugorje.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Foto: Medjugorje.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-ozujak16web2.jpgPrezentacija u Mostaru: Rusi nude studentima stipendijehttp://grude.com/clanak/?i=2494524945Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-studenti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Održana prezentacija o mogućnostima studiranja u Rusiji<p>Predstavnici Veleposlanstva Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini održali su u ponedjeljak na Filozofskom fakultetu mostarskoga sveučili&scaron;ta prezentaciju o mogućnostima studiranja u Rusiji, odnosno dodjeli stipendija Vlade Ruske Federacije za akademsku 2017./2018. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ata&scaron;e za kulturu Ruske Federacije u BiH Ana Ivljeva podsjetila je kako svake godine Vlada Ruske Federacije nudi stipendije za obrazovanje u Rusiji stranim državljanima, uključujući i BiH i sve narode koji tu žive, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uz osnovne dokumente potrebna je samo velika želja te dobre ocjene &ndash; kaže Ivljeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče studiranja, naglasila je, riječ je o programima od filozofije i filologije do matematike i kemije uz mogućnost studiranja, ne samo u Moskvi ili St. Petesrburgu, nego i u drugim ruskim gradovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominje kako poznavanje ruskoga jezika nije obvezno jer se za one koji ga ne znaju organizira pripremni fakultet gdje se ruski jezik, uz predmete iz buduće struke, kulturu i povijest Rusije, izučava na godinu dana, a tek onda slijedi glavni studij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ruska vlada nudi besplatan studij i smje&scaron;taj u njihovom studentskom domu uz simboličnu stipendiju, koja je, podsjećamo, u 2016. godini iznosila 40 američkih dolara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-studenti.jpgPOLICIJA INTERVENIRALA ČAK 442 PUTA Mještani prijete da će se iseliti zbog - susjedahttp://grude.com/clanak/?i=2494824948Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-nevesinje-359-750x250.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sukob u Nevesinju<p>Predsjednik Odbora za predstavke, prijedloge i dru&scaron;tveni nadzor Narodne skup&scaron;tine Republike Srpske Slobodan Protić i članovi Odbora, te ombudsmen za ljudska prava BiH Ljubinko Mitrović, danas su u zgradi općine Nevesinje razgovarali s načelnikom Općine Milenkom Avdalovićem, predsjednikom Skup&scaron;tine općine Momčilom Vukotićem i zapovjednikom nevesinjske policije Slavenkom Lučićem o problemima mje&scaron;tana sela Sopilja koji traje od 2008. godine i prijete da eskaliraju, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Mje&scaron;tani sela Sopilja tri godine obraćaju se Odboru za predstavke, prijedloge i dru&scaron;tveni nadzor Narodne skup&scaron;tine, žaleći se na probleme koje im pravi susjed Luka Čuljak koji je blokirao prilazni put selu, provocira ih, zastra&scaron;uje i uni&scaron;tava njihovu imovinu, zbog čega je policija intervenirala čak 442 puta, priopćeno je iz entitetskog parlamenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Odbora za predstavke, prijedloge i dru&scaron;tveni nadzor Narodne skup&scaron;tine o problemima u selu Sopilja stalno razgovaraju s predstavnicima Ministarstva pravde RS-a, policije i suda u Trebinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija je protiv Luke Čuljka podnijela sedam izvje&scaron;taja o počinjenom kaznenom djelu na osnovu čega je osuđen na 130 dana zatvora, ali mu je kazna preinačena u novčanu koju ne plaća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zastupnici Narodne skup&scaron;tine i ombudsman za ljudska prava BiH, u pratnji &scaron;efa nevesinjske policije i predstavnika lokalne vlasti, potom su posjetili selo Sopilja, gdje su razovarali s obiteljima Matković, Kovačević i Spremo koje traže, kako se dodaje, da se problem konačno rije&scaron;i ili da im se osigura smje&scaron;taj kako bi se mogli iseliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Do&scaron;li smo u Nevesinje, jer kao narodni zastupnici koje su birali građani RS-a imamo obavezu da rije&scaron;imo probleme mje&scaron;tana ovog sela. Ovdje je jasno da ne funkcioniraju institucije sistema", rekao je predsjednik Odbora Slobodan Protić.</p> <p>Načelnik Nevesinja Milenko Avdalović je naveo da je ovo veliki problem koji je opteretio cijelu općinu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Problem traje godinama. Zamolit ću vas da iscrpite mjere koje imate na raspolaganju&nbsp;da pomognemo zajedno ovim starim ljudima&nbsp;u selu Sopilja do kojih, zbog samovolje jednog čovjeka, ne može da dođe ni sanitet", kazao je Avdalović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dogovoreno je da uskoro bude održan sastanak u Nevesinju kojem će prisustvovati predstavnici općine, policije, Okružnog suda u Trebinju i Odbora za predstavke, prijedloge i dru&scaron;tveni nadzor Narodne skup&scaron;tine RS-a na kojem će biti razmotreni svi aspekti problema sela Sopilja i &scaron;to je tko učinio na njegovom rije&scaron;avanju. Sastanku su prisustvovali članovi Odbora&nbsp;Nedeljko Glamočak, Nade Planinčević, Jasna Lukić, Mihnet Okić, te narodni zastupnici iz Hercegovine&nbsp;Dragan Ristić i Zoran Pologo&scaron;, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-nevesinje-359-750x250.jpgKardinal Bozanić posjetio papu u miru Benedikta XVI.http://grude.com/clanak/?i=2495624956Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-benedikt_xvi_03.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posjetio je 1. ožujka papu u miru Benedikta XVI. u njegovoj rezidenciji u Vatikanu, samostanu Mater Ecclesiae, u povodu nadolazećeg 90. rođendana Benedikta XVI., priopćio je danas Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.<p>U duljem razgovoru papa u miru zanimao se za život Crkve u Hrvatskoj. Benedikt XVI. posebno se prisjetio svojeg pastirskog pohoda Hrvatskoj 4. i 5. lipnja 2011., istaknuv&scaron;i da jo&scaron; i danas nosi žarku uspomenu na susret s mladima na Trgu bana Josipa Jelačića 4. lipnja 2011. gdje ga se posebno dojmila ti&scaron;ina za vrijeme molitve klanjanja pred Isusom u Presvetom Oltarskom Sakramentu, prenosi <strong>HRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa u miru uputio je pozdrave hrvatskim biskupima, svećenicima i cijelom hrvatskom narodu, osobito mladima, naglasiv&scaron;i da se svih spominje u molitvi pred Gospodinom, navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-benedikt_xvi_03.jpgPronađen nestali hrvatski državljanin u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=2492124921Grude.com - klik u svijetSun, 05 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-05-600_1488728645gss_citluk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>M.I. (1984.g.) mještanin sela Vid pored Metkovića sinoć se udaljio od kuće i danas je policija u Međugorju locirala njegovo vozilo, nakon čega je uslijedio poziv prema HGSS Čitluk <p>M.I. (1984.g.) mje&scaron;tanin sela Vid pored Metkovića sinoć se udaljio od kuće i danas je policija u Međugorju locirala njegovo vozilo, nakon čega je uslijedio poziv prema HGSS Čitluk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Brzom intervencijom HGSS Čitluk, te uz pomoć policije i prijatelja koji su se pridružili potrazi, spa&scaron;avatelji su &ldquo;zatvorili&rdquo; teren i vrlo brzo locirali nestalog koji je nastojao izbjeći tragače, nakon &scaron;to mu je pronađeno vozilo sa porukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mario Matijić je predvodio potragu koja je uskoro locirala nestalog u predjelu Brda ukazanja, ali se on opet udaljio, očigledno izbjegavajući kontakt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga su spa&scaron;avatelji brzo napravili &rdquo; zatvaranje područja &ldquo;, &scaron;to je uskoro urodilo plodom i pronalaskom nestalog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po velikom nevremenu, jakoj ki&scaron;i i vjetru se odvijala ova intervencija koja je sretno zavr&scaron;ila pronalaskom živog i zdravog čovjeka kojem je prijetila opasnost od hipotermije jer je bio neza&scaron;tićen i izložen ozbiljnom pothlađivanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Timovi GSSuBiH su odmah bili stavljeni u pripravnost, ali nisu pokrenuti jer su spa&scaron;avatelji HGSS Čitluk vrlo efikasno okončali akciju potrage", navodi se na stranicama <a href="http://gss.ba/pronaden-nestali-hrvatski-drzavljanin-u-medugorju/">GSS-a. &nbsp;</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Foto: Facebook</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-05-600_1488728645gss_citluk.jpgFOTO Otvorila se jama duboka 10 metara, mještani se mole na oprezhttp://grude.com/clanak/?i=2488624886Grude.com - klik u svijetSat, 04 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-04-jama1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mještani se mole na oprez,i mole da ne puštaju djecu u blizinu jame<p>U selu Bukovice, u Tomislavgradu otvorila se jama duboka 10 metara.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su na <a href="https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1212688765513417&amp;set=pcb.10155074226303703&amp;type=3&amp;theater">Facebook stranici</a> priopćili&nbsp;&nbsp;članovi tomislavgradskoga Speleolo&scaron;kog dru&scaron;tva "Mijatovi Dvori", dobili su dojavu mje&scaron;tana iz sela Bukovice &nbsp;o pojavi jame na Potok livadi, te su&nbsp;iza&scaron;li na teren.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jama nije bila prije poznata. Utvrđeno je da je jama nastala uslijed propadanja tla. Duboka je 10 metara, a na dnu se kanal otvara na zapadnu stranu nekih pet metara i suzava se, te postaje dalje neprolazna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mje&scaron;tani se mole na oprez,i mole da ne pu&scaron;taju djecu u blizinu jame.", navode na stranici. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/ Foto: Speleolo&scaron;ko dru&scaron;tvo Mijatovi dvori</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-04-jama1.jpgOštra zima čapljinske palme ostavila bez granahttp://grude.com/clanak/?i=2489924899Grude.com - klik u svijetSat, 04 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-04-palme3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otklanjanje posljedica duge suhe zime u vidu čišćenja dijelova palmi kojima je štete pričinio mraz, vidljivo je ovih dana na čapljinskim trgovima i zelenilu.<p>Suhi led kako to narod kaže, na palmama je ostavio vidljivog traga. Čapljinski komunalci koji su sličan posao obavljali i nakon po snijegu rekordne zime 2012-te, kažu da je ovoga puta izmrzavanje listova jače. Kako bi palmama olak&scaron;ali regeneraciju komunalci su se dali u detaljno orezivanje listova i izdanaka, javlja Radio Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Visoke palme pred Domom zdravlja, pretrpjele su također o&scaron;tećenja listova, ali manja. Uobičajeni naziv za tu vrstu je kalifornijska lepezasta palma. Računa se da može podnijeti temperaturu do -12&deg;C. Na temperaturama oko -8&deg;C počinju o&scaron;tećenja listova, ali ona može izdržati i ne&scaron;to niže temperature do -15&deg;C, zahvaljujući sposobnosti da preživi duga razdoblja bez li&scaron;ća. Dakle, za ove palme nema zime, za očekivati je brzu regeneraciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjetno kazano treća vrsta palmi u Čapljini, zvana kineska vjetrenjača, pro&scaron;la je praktično bez o&scaron;tećenja. Ni&scaron;ta neobično, ako se ima u vidu da potječe s istočnih obronaka Himalaje gdje se penje do 2000 metara nadmorske visine. U Europu je 1830. godine donosi John Fortune, engleski istraživač, koji je bio najzaslužniji za njezino &scaron;irenje. Uglavnom, stigla je na trgove i zelene aleje Čapljine i očito je da dobro podnosi i temperature ispod ni&scaron;tice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tome, ljubiteljima palmi među Čapljincima, ostaje nada da će se i značajnije o&scaron;tećena stabla regenirirati.<br /><br /><br />FOTO: <a href="http://www.radio-capljina.com/2017/03/ostra-zima-capljinske-palme-ostavila-bez-grana/" target="_blank">Radio Čapljina</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-04-palme3.jpgVIDEO: Aleksandar Vučić u kavani objasnio kako je u tri godine napravio više kilometara autoceste nego sva politika BiH u 25 godinahttp://grude.com/clanak/?i=2485324853Grude.com - klik u svijetFri, 03 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-vucic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Srbije Aleksandar Vučić snimio je jedan od najboljih predizbornih spotova uopće, te je dopustio gostima kavane u kojoj se snimalo da mu viču "Vučiću pederu"<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U spotu aktualni premijer razuvjerava građane i ističe &scaron;to je sve uradio za Srbiju u prethodnom razdoblju.</p> <p><br />Predizborni spot je baziran na povicima, negodovanjima i nepovjerenju grupe građana u Vladu Srbije i, s druge strane, na Vučićeve kontra odgovore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jeste li čuli da se Vučić kandidirao za predsjednika? Umjesto toga bolje da je rije&scaron;io problem nezaposlenosti", govori gost prepune kavane u jednom trenutku, &scaron;to svi podržavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim se u kavani najednom, s ča&scaron;om piva ispred sebe, ukazao Aleksandar Vučić, rođeni Bugojanac koji tvrdi da je u vremenu njegovog mandata otvoreno 130 tisuća novih radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uspjeli smo spasiti Željezaru i sačuvati vi&scaron;e od 5.000 radnih mjesta, ali i otvoriti 55 novih tvornica&ldquo;, kaže Vučić u spotu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skupina građana ga potom pita &scaron;to je s putevima, a Vučić odgovara: "Uradili smo 138 kilometara autocesta, obnovili čak 480 kilometara državnih i napravili novih 360 kilometara lokalnih cesta".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za usporedbu, BiH je od rata na ovamo napravila 124 kilometra autoceste, &scaron;to znači da je Vučić za manje od tri godine, koliko mu traje premijerski mandat, nadma&scaron;io svih 25 godina neovisne BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje i kako je rekonstruirano napravljeno novih gotovo 360 &scaron;kola, domova zdravlja i ambulanti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bez obzira na to &scaron;to vam kažu, vi znate istinu. U posljednje tri godine Srbija je na pravom putu. I, zato danas ne smijemo stati. Nastavit ćemo napredovati, biti jo&scaron; jači, brži i bolji", poruka je Aleksandra Vučića koji je kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima u Srbiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/J0lnnybz78M" frameborder="0" width="660" height="356"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-vucic.jpgObljetnica slavljenja prve svete mise na Križevcuhttp://grude.com/clanak/?i=2486224862Grude.com - klik u svijetFri, 03 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-krizevacgradnja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>83. obljetnica izgradnje križa na Križevcu <p>Dana 16. ožujka navr&scaron;ava se osamdeset i tri godine od zavr&scaron;etka izgradnje križa na Križevcu i slavlja prve euharistije na brdu koje je u posljednjim desetljećima postalo glasovito u cijelom svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo se, ideju o izgradnji križa u jubilarnoj godini na&scaron;ega spasenja župljanima je predložio tada&scaron;nji župnik fra Bernardin Smoljan.</p> <p>Od samoga dana odluke da se križ gradi (21. siječnja 1934.) pa do dovr&scaron;etka njegove izgradnje protekla su samo 52 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župnik u svom izvje&scaron;ću pi&scaron;e: &bdquo;Vijest o podignuću spomenika pro&scaron;irila se je brzo po svoj župi i svi su nestrpljivo očekivali skori početak izvođenja toga narodnoga zavjeta i zaključka. Svaki poziv s oltara nailazio je na odziv, i svi su se natjecali tko će vi&scaron;e doprinijeti za tu stvar. Doprinosi su pritjecali a pojedine su kuće dale potrebitu radnu snagu te je posao mimo očekivanja napredovao. (&hellip;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nacrt za Spomen križ izradio je inženjer gosp. &Scaron;imun Boras iz Mostara a izvedbom je ravnao Ante Dugandžić-Redžo iz Međugorja. Sa radnjom se počelo dne 12. februara, a dne 10. marta bilo je već sve gotovo. (&hellip;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na 16. ožujka u 9 sati po&scaron;la je iz crkve impozantna povorka, u kojoj uze&scaron;e uče&scaron;ća Trećari pod zastavom bratov&scaron;tine Imena Isusova s barjakom, &scaron;kolska djeca, svećenstvo i brojni narod. Uz neprekidno zvonjenje crkvenih zvona, pucanje mužara, molenje sv. Krunice te pjevanje litanija i Gospina plača pomicala se je dugo procesija prema brdu čiji se je vrh već crnio od mno&scaron;tva, koji je motrio pridolaženje naroda sa svih strana i uzlaženje procesije na brdo. (&hellip;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 10 sati počeli su sveti obredi. Održao sam prigodni govor narodu, pročitao pisma preuz. biskupa i druge prispjele pozdrave i čestitke. Nakon toga sam obavio svečani blagoslov sv. Križa i uz burno odobravanje naroda promijenio ime &Scaron;ipovac u Križevac. Poslije blagoslova odslužio svečanu svetu Misu i izrekao propovijed studenački župnik o. Grgo Vasilj.&rdquo;</p> <p>Danas je Križevac neizostavna hodočasnička postaja mnogih međugorskih hodočasnika, a svakoga petka popodne župljani i hodočasnici uz Križevac obavljaju i redovitu pobožnost Križnoga puta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a href="http://medjugorje.hr/hr/novosti/83.-obljetnica-izgradnje-kriza-na-krizevcu,8653.html">Medjugorje.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-krizevacgradnja.jpgGenerali HVO-a u Imotskom: “Problem je što pravosuđe BiH hrvatskim braniteljima sudi po posebnom zakonu!”http://grude.com/clanak/?i=2486924869Grude.com - klik u svijetFri, 03 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-branitelji_tribina_im3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>General Željko Šiljeg dokumentirao je vrlo detaljno sve optužnice protiv hrvatskih branitelja, te istaknuo da je ovaj posljednji slučaj podizanja optužnica protiv hrvatskih generala u BiH prelio čašu.<p>O temi pod nazivom &bdquo;Način na koji se vode sudski procesi protiv hrvatskih branitelja u Bosni i Hercegovini te kakve su moguće posljedice takvih presuda za Hrvate u BiH i Hrvatskoj&ldquo; govorili su sinoć u prepunoj dvorani gradskog kina u Imotskom general bojnik Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane Zlatan Mijo Jelić te general pukovnik HVO-a Željko &Scaron;iljeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Problem je u tome &scaron;to je pravosuđe Bosne i Hercegovine uzelo praksu da se hrvatskim braniteljima sudi po jednom, a pripadnicima Armije Bosne i Hercegovine po drugom zakonu. Hrvatskim braniteljima i generalima sudi se po zakonu iz 2003. godine, a muslimanima po zakonu koji je vrijedio jo&scaron; za vrijeme biv&scaron;e države Jugoslavije. Bez obzira &scaron;to je međunarodni sud u Strsbourgu u vi&scaron;e navrata donio presude i naložio Bosni i Hercegovini da se svima sudi po onom zakonu kada je djelo počinjeno, to se u toj državi ne sprovodi. Dakako da je zakon po kojima se sudi njima je daleko povoljniji. Pravosuđe BIH po tome vr&scaron;i aparthejd nad Hrvatima. Dragi prijatelji to nije ni čudo, ako znamo da od 53 suca u Bosni i Hercegovini samo su četiri Hrvata, a u Tužiteljstvu od njih 39, samo su dva Hrvata, istaknuo je general HV i HVO-a Zlatan Mijo Jelić, do u detalje obrazlažući koliko se nepravedno odnose u BiH prema hrvatskom življu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Mi osuđujemo slučaj Ahmića i to smo uvijek govorili, ali nema mjesta s hrvatskim življem u Bosni I hercegovini a da se tamo nije počinio pokolj civila i pripadnika HVO-a od strane pripadnika Armije Bosne i Hercegovine. Stoga vi&scaron;e nećemo &scaron;utjeti, iako nam govore da je bolje za nas da &scaron;utimo. Istina se treba znati i činjenica da je hrvatski živalj, pripadnici HVO-a iako su u počecima rata pomagali svoje susjede muslimane i hranom i oružjem, to oružje uperili protiv nas, rekao je Mijo Jelić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>General Željko &Scaron;iljeg dokumentirao je vrlo detaljno sve optužnice protiv hrvatskih branitelja, te istaknuo da je ovaj posljednji slučaj podizanja optužnica protiv hrvatskih generala u BiH prelio ča&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nećemo &scaron;utjeti, to neka svi znaju, istaknuo je &Scaron;iljeg, praćen ovacijama prepune dvorane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ovu tribinu organizirala je koordinacija braniteljskih udruga Imotske krajine.<br /><br /><br />Grude.com/<a title="Radio Imotski" href="http://radioimotski.hr/naslovnica/generali-u-imotskom-problem-je-sto-pravosude-bih-hrvatskim-braniteljima-sudi-po-posebnom-zakonu/" target="_blank">Radio Imotski</a><br />FOTO: Velimir Braco Ćosić</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-branitelji_tribina_im3.jpgImotski: Večeras tribina o sudskim procesima protiv hrvatskih branitelja u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2483124831Grude.com - klik u svijetThu, 02 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-02-zlatan-mijo-jelic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koordinacija braniteljskih udruga Imotske krajine danas organizira tribinu u gradskoj kino dvorani, s početkom u 19 sati.<p>O temi pod nazivom &bdquo;Način na koji se vode sudski procesi protiv hrvatskih branitelja u Bosni i Hercegovini te kakve su moguće posljedice takvih presuda za Hrvate u BiH i Hrvatskoj&ldquo; govorit će general bojnik Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane Zlatan Mijo Jelić te general pukovnik HVO-a Željko &Scaron;iljeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve posjetitelje ulaz je besplatan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-02-zlatan-mijo-jelic.jpgMostar: Počele prijave za besplatne tečajeve dostupne svim studentimahttp://grude.com/clanak/?i=2483424834Grude.com - klik u svijetThu, 02 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-02-tecaj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> U ponudi je ove godine 9 tečajeva<p>Studentski zbor Sveučili&scaron;ta u Mostaru, kao i svake godine, nastoji studentima ponuditi &scaron;to bogatije edukacijske sadržaje, kako bi tijekom studiranja uspjeli kvalitetno nadopuniti svoje slobodno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nakon pro&scaron;logodi&scaron;njih iznimno popularnih besplatnih tečajeva, i ove godine smo odlučili ponoviti taj projekt&ldquo;. U ponudi je ove godine 9 tečajeva:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ples<br />- AutoCad<br />- Francuski jezik<br />- Znakovni jezik (ograničen na 150 polaznika)<br />- Talijanski jezik<br />- Njemački jezik<br />- Engleski jezik<br />- Ruski jezik<br />- Informatika</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave počinju danas, 2. ožujka, a traju do srijede, 15. ožujka. Početak svakog tečaja planiran je za ponedjeljak, 20. ožujka, a prijaviti se mogu isključivo studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru putem linka - https://podio.com/webforms/17873997/1200863 .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je napomenuti da su svi tečajevi u potpunosti besplatni za sve studente na&scaron;eg Sveučili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studentski zbor Sveučili&scaron;ta u Mostaru poziva sve studente da se prijave na neki od navedenih tečajeva i tako si upotpune studentske dane, dodatno se obrazuju i zabave. Studenti će biti pravovremeno obavije&scaron;teni o početku tečajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://treci.ba/kampus/počele-prijave-za-besplatne-tečajeve-dostupne-svim-studentima">treći.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-02-tecaj.jpgNijemac Alfred Hack: "U Međugorju sam prvi put u životu osjetio ljubav Božju”http://grude.com/clanak/?i=2481824818Grude.com - klik u svijetWed, 01 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-medjugorje-e1466865023980.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>To što sam doživio u Međugorju je bilo uistinu nešto posebno<p>Alfred Hack iz Njemačke na Susret organizatora hodoča&scaron;ća, voditelja centara mira, molitvenih i karitativnih skupina vezanih za Međugorje dolazi već sedam ili osam godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi je puta sudjelovao već 1994. godine, no zbog poslovnih obveza nekoliko narednih godina nije bio u mogućnosti biti nazočan na ovim susretima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Radiopostaju &bdquo;Mir&rdquo; Međugorje Hack je kazao: &bdquo;Otkako mogu dolaziti, postao sam svjestan koliko je to bitno za mene, za moj rast u vjeri, za moj život uopće. Svake godine dobivamo nove spoznaje od na&scaron;ih svećenika, no ovdje i svi zajedno rastemo u tom zajedni&scaron;tvu. Za mjesec će dana biti 30 godina otkada sam prvi puta do&scaron;ao u Međugorje. Ovdje sam po prvi put u životu osjetio ljubav Božju i tada je vjera iz razuma pre&scaron;la u moje srce. To je iskustvo vjere u srcu proiza&scaron;lo upravo iz moje prve mise koju sam slavio u Međugorju. Cijeli sat, koliko je trajala sveta misa, ja sam plakao, no razlog suzama nije bila tuga. One su bile plod radosti i neopisivog mira kojeg sam osjetio u srcu. To &scaron;to sam doživio u Međugorju je bilo uistinu ne&scaron;to posebno. Vi&scaron;e nisam trebao tražiti nikakve znakove. Svake godine dođem nekoliko puta i ne mogu reći koliko sam puta bio u Međugorju, ali mogu reći da to nije dovoljno koliko mi treba milosti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>O iskustvima hodočasnika koji s njim dolaze, Alfred kaže: &bdquo;Vidljivo je s koliko se radosti ti ljudi vraćaju kući, koliko su osnaženi u vjeri. Neki od njih uvijek iznova dolaze na na&scaron;e susrete i u Međugorje. Neki su do&scaron;li dva ili tri puta u životu, a poneke na žalost ne sretnem nikad vi&scaron;e. Uvijek napominjemo na&scaron;im hodočasnicima da Međugorje počnu živjeti tek kada se vrate kući, kako bi drugi u njima prepoznali ljubav i mir, da sve to ponesu u svoje župe, svojim svećenicima i bližnjima&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a href="http://medjugorje.hr/hr/novosti/alfred-hack-&bdquo;u-medugorju-sam-prvi-put-u-zivotu-osjetio-ljubav-bozju&rdquo;,8640.html">Medjugorje.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-medjugorje-e1466865023980.jpgPREKOGRANIČNA SURADNJA SA BIH: Otvoren Edu-info centar Kaoci na Biokovu FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=2480024800Grude.com - klik u svijetTue, 28 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-28-kaoci-biokovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o projektu financiranom iz sredstava europskih fondova za prekograničnu suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<p>Danas je na predjelu Kaoci na Biokovu, na nadmorskoj visini od 1.050 metara, svečano otvoren Edukativno &ndash; informativni centar Kaoci, projekt za za&scaron;titu prirode i okoli&scaron;a od &scaron;umskih požara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O važnosti ovog projekta govorili su Živko Bubalo, voditelj Hrvatskih &scaron;uma iz Imotskog te Zoran Đurđević, ravnatelj Hrvatskih &scaron;uma za područje Splita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o projektu financiranom iz sredstava europskih fondova za prekograničnu suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Kaocima su, osim uređenja starih pastirskih kuća i bunara, izgrađeni i novi sadržaji kameni amfiteatar koji će služiti za edukativna predavanja, posebno onim najmlađima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;njim danom Biokovo, kao jedna od najljep&scaron;ih hrvatskih planina, &scaron;irom je otvorila vrata svima onima koji vole prirodu i čist zrak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/otvoren-edu-info-centar-kaoci-na-biokovu/" target="_blank"><strong>R.Imotski</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-28-kaoci-biokovo.jpgČapljina dobiva status Gradahttp://grude.com/clanak/?i=2477124771Grude.com - klik u svijetMon, 27 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-capljina1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pred vijećnicima Općinskog vijeća Čapljina na sljedećoj sjednici, koja je zakazana za 3. ožujak, naći će se Odluka o pokretanju postupka proglašenja Općine Čapljina gradom, doznaje Bljesak.info.<p>Kako nam je <a title="Bljesak" href="http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/capljina-dobiva-status-grada/188564/ispis" target="_blank">Bljesku</a> rečeno, ovom Odlukom pokreće se postupak za dono&scaron;enje zakona Federacije Bosne i Hercegovine kojim će se Općina Čapljina proglasiti gradom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Grad Čapljina definirao bi se kao jedinica lokalne samouprave koja je od posebnog povijesnog i kulturnog značaja. Grad Čapljina bio bi pravni slijednik Općine Čapljina i u cijelosti nastavio pravni kontinuitet i preuzeo prava i obveze Općine Čapljina sukladno Ustavu i zakonima'', poja&scaron;njeno je za Bljesak.info iz Općine Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zahtjev prema vi&scaron;im razinama vlasti</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje smo doznali da će se stupanjem na snagu odgovarajućeg zakona Federacije Bosne i Hercegovine, kojim će se Općina Čapljina proglasiti gradom, uskladiti svi pravni akti Općina Čapljina sa istim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlukom će se zadužiti Općinski načelnik da ovu odluku sa potrebnom dokumentacijom dostavi Vladi i Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine radi dono&scaron;enja odgovarajućeg zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ministarstvo pravde Federacije BiH provodi normativne aktivnosti u vezi progla&scaron;enja nekih Općina u status Grada. Dono&scaron;enje Odluke Općinskog vijeća o pokretanju postupka za progla&scaron;enje Gradom predstavlja prvi korak u proceduri uspostave Grada Čapljine. Smisao Odluke je jasno izražena volja i stav Vijeća da se Općina proglasi Gradom, a time i temelj Vladi i Parlamentu FBiH za daljnje postupanje. Promjena statusa Općine u status Grada kao jedinicu lokalne samouprave, znači ojačati njen dru&scaron;tveni, politički i gospodarski utjecaj'', istaknuto je za na&scaron; portal iz Općinskog vijeća Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače. Člankom 5. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji BiH, definirano je kako je grad jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad se, osim Ustavom, uspostavlja federalnim zakonom, temeljem sporazuma o udruživanju dviju ili vi&scaron;e Općina, odnosno Odluke Općinskog vijeća Općine koja ispunjava propisane kriterije, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom sredi&scaron;tu kao zaokruženom urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika. Uz to, gradom se može proglasiti općina od posebnog povijesnog i kulturnog značaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prirodna, kulturna i povijesna dobra</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Općine Čapljina smatraju kako je Čapljina urbanistička ljepotica na četiri rijeke, gdje se južno od sredi&scaron;ta grada Neretva sastaje sa pritokama Bregavom i Krupom sa lijeve strane, te Trebižatom s desne strane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Uz mnogobrojne prirodne ljepote i zemljopisni položaj, Općina Čapljina može se pohvaliti sa devet nacionalnih spomenika &ndash; Utvrđena kasnoantička vila Mogorjelo, Stari grad u Gabeli, Rimska vila u Vi&scaron;ićima, Stari grad Počitelj, Most u Klepcima, Crkva preobraženja Hristovog u Klepcima, Pa&scaron;ića kula sa dvorima u Bivoljem Brdu, Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Gabeli, Rt kula, Kulina u Dračevu. Zbog svega navedenog mnogi s razlogom svrstavaju Općinu Čapljina među najznačajnija povijesna sredi&scaron;ta u BiH i regiji'', ističu za na&scaron; portal iz Općine Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, pored navedenih nacionalnih spomenika na privremenoj listi nacionalnih spomenika od strane Povjerenstva za očivanje nacionalnih spomenika jo&scaron; su crkva sv. Franje Asi&scaron;kog u samom sredi&scaron;tu grada, crkva sv. Stjepana u Gabeli i Park prirode Hutovo Blato.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-capljina1.jpgU Mostaru preminula Erna Danon Cipra! Preživjela je holokaust, prošla svako brdo u Hercegovini jer je bila prva elektrotehničarkahttp://grude.com/clanak/?i=2475224752Grude.com - klik u svijetSun, 26 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-26-erna_danon_cipra.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 84. godini života preminula je Erna Danon Cipra, donedavna predsjednica Židovske zajednice Mostar i Mostarka koja je preživjela holokaust.<p>&nbsp;</p> <p>Ova istaknuta Mostarka bila je jedina pripadnica sefardskih Židova u Mostaru i prva elektrotehničarka u Hercegovini. Radila je mnogo na elektrifikaciji, bila na rukovodećim položajima, poslovođa dalekovoda, trafostanica&hellip;<br />&ldquo;Nema brda u Hercegovini koje ja nisam pro&scaron;la i popela se da bi trasirali dalekovode&hellip;&rdquo;, kaže ponosno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Erna Danon Cipra je kao petogodi&scaron;nja djevojčica preživjela holokaust, a o tom je svojevremeno rekla: "Najupečatljivije mi je ostalo to da sam bila jedina u razredu koja je 'obilježena' i to tako &scaron;to sam imala zvijezdu i pisalo je 'Ž' naprijed i nazad i bila sam poti&scaron;tena zbog toga i nisam i&scaron;la ulicom kojom sam i&scaron;la, već zaobilaznom. Jednom sam zakasnila u &scaron;kolu i tad me je učitelj pitao za&scaron;to kasnim na &scaron;ta sam rekla da me stid hodati ulicom kojom sam i&scaron;la jer sam obilježena i rekao mi je da idem kuda sam i&scaron;la, kao i da će on staviti 'H' na sebe jer je Hrvat i da ja budem ponosna jer sam Židovka. Također je rekao i učenicima u razredu da me niko ne smije dirati", prisijetila se ova Mostarka svojevremeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar u kojem je živjela, kao i cijelu Hercegovinu, uvijek je nosila u srcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-26-erna_danon_cipra.jpgKrstičević: Pripadnici Oružanih snaga trebaju čuvati uspomenu na Domovinski rathttp://grude.com/clanak/?i=2472824728Grude.com - klik u svijetSat, 25 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-25-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević posjetio je u petak vojarne u Benkovcu i Kninu, gdje je istaknuo kako je u žarištu Ministarstva čovjek, dodavši da pripadnici Oružanih snaga RH trebaju čuvati i uspomenu na Domovinski rat i biti okrenuti budućnosti, priopćeno je iz MORH-a.<p>U obraćanju pripadnicima Gardijske motorizirane brigade u Kninu ministar Krstičević je jo&scaron; jednom istaknuo kako je u žari&scaron;tu Ministarstva čovjek, vojnik. "Na&scaron;i pripadnici trebaju čuvati uspomenu na Domovinski rat, ali trebaju biti okrenuti budućnosti jer svaki novi dan nosi priliku za postizanje novih sposobnosti", poručio je Krstičević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu posjeta Gardijskoj mehaniziranoj brigadi, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević sa suradnicima je obi&scaron;ao vojarnu "Eugen Kvaternik" u Gospiću, gdje su ga dočekali načelnik Glavnog stožera OSRH, general zbora Mirko &Scaron;undov, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general pukovnik Mate Ostović, te zapovjednik Gardijske mehanizirane brigade, brigadir Tihomir Kundid sa suradnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova je vojarna sjedi&scaron;te motorizirane bojne "Vukovi", čiji je zapovjednik pukovnik Igor Gojmerac. Ministar Krstičević položio je vijenac i zapalio svijeću kod Spomen križa poginulim pripadnicima 9. gardijske brigade. Izaslanstvo je zatim posjetilo spomen sobu i kapelicu vojarne te izložbu o ratnom putu 9. gardijske brigade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Krstičević rekao je kako mu je osobita čast iz prve ruke upoznati se s Gardijskom mehaniziranom brigadom HKoV-a. Slijednici ste legendarnih postrojbi pobjedničke Hrvatske vojske - na&scaron;ih Pauka, Tigrova, Gromova i Vukova &ndash; onih koji su znali, koji su imali srce i moć zajedni&scaron;tva da brane i obrane voljenu domovinu Hrvatsku, naglasio je dodav&scaron;i da nikada nećemo zaboraviti na&scaron;e suborce, na&scaron;u braću koji su svoje živote ugradili u na&scaron;e pobjede.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas ste dobro ustrojena brigada, snažna karika na&scaron;ih oružanih snaga, s brojnim zadaćama, izgrađenim sposobnostima. Snažan ste spoj iskustva i mladosti koja jamči snažan doprinos sigurnosti i stabilnosti RH, poručio je ministar tijekom svog posjeta.<br /><br /><br />(HRT)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-25-1.jpgPožar u studentskom domu Cvjetno naselje u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=2471024710Grude.com - klik u svijetWed, 22 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-22-gre1.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki požar izbio je u zgradi studentskog doma Cvjetno naselje. Veliki oblak crnog gustog dim vidi se s obližnjih zgrada.<p>Kako se doznaje od očevidaca, studenti su evakuirani. Na terenu su vatrogasci koji gase požar, no jak vjetar stvara im probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pred studenskim domom je i nekoliko kola hitne pomoći koji pružaju prvu pomoć studentima koji su se nagutali dima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzroci požara za sad su nepoznati. Neslužbeno doznajemo da se zapalila kuhinja u četvrtom paviljonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno se dogodila jo&scaron; jedna nesreća. Vatrogasna kola koja su jurila na požari&scaron;te udarila su jednu gospođu. Hitnom pomoći prevezena je u bolnicu. Nemamo informaciju o težini ozlijeda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(<strong>HRT</strong>)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-22-gre1.pngIMOTSKI: Autobus udario u brdo teško ozlijeđena jedna osobahttp://grude.com/clanak/?i=2471124711Grude.com - klik u svijetWed, 22 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-22-prometna-nesreca-golo-brdo-grubine-zagvozd-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dogodila se prometna nesreća na državnoj prometnici Grubine – Zagvozd, na Golom brdu, javlja radio Imotski.<p><span style="font-size: 10px;">U ovoj prometnoj nesreći jedna osoba zadobila je te&scaron;ke ozljede (vanjski prijelom potkoljenice), no, na sreću, život joj nije ugrožen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uviđaj na licu mjesta obavili su djelatnici PP Imotski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također vozilo Hitne pomoći kao i pripadnici JVP Imotski u vrlo kratkom roku do&scaron;li su do mjesta nesreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vozilu je nastala veća materijalna &scaron;teta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-22-prometna-nesreca-golo-brdo-grubine-zagvozd-1.jpgVRIJEDI ZNATI: Kamo hrvatski građani mogu putovati samo s osobnom iskaznicom, a za kamo nam treba putovnica?http://grude.com/clanak/?i=2469824698Grude.com - klik u svijetTue, 21 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-21-hr_putovnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka putovnica i dalje je najjača na svijetu, a gdje točno mogu putovati građani Hrvatske s putovnicom, a gdje samo s osobnom iskaznicom?<p>Po broju država u koje možemo putovati s valjanom putovnicom i bez vize Hrvatska je na 24. mjestu u svijetu. S hrvatskom putovnicom, naime, možemo putovati u 149 zemalja svijeta. U Odnosu na 2015. godinu pali smo za dva mjesta budući da je ponovno uspostavljen vizni režim s Rusijom i Turskom, pi&scaron;e tportal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski državljani koji imaju i državljanstvo neke od sedam većinski muslimanskih zemalja koje je američki predsjednik Donald Trump stavio na crnu listu, zabraniv&scaron;i njihovim građanima ulazak u SAD, mogu putovati u Ameriku po dosada&scaron;njim uvjetima ako zahtjev za vizu podnesu s valjanom hrvatskom putovnicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, iz MVEP-a upozoravaju kako valjana viza u putovnici nije jamstvo ulaska u zemlju s obzirom na to da granična policija može ukinuti vizu ako utvrdi da za to nisu ispunjeni uvjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S valjanom osobnom, iskaznicom pak, hrvatski građani mogu od 1. srpnja 2013. uz Albaniju, BiH, Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju ući i u sve zemlje EU, a odnedavno i u &Scaron;vicarsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Net.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-21-hr_putovnica.jpgFederacija BiH mora isplatiti preživjelim Anđelićima odštetu višu od 200.000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2467424674Grude.com - klik u svijetMon, 20 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-20-preuzmi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Faktički, presudom Ustavnog suda BiH potvrđena je prvobitna presuda Općinskog suda u Konjicu prema kojem je presuđeno da Federacija BiH i počinitelj Muamer Topalović isplate apelantima precizirane novčane iznose na ime duševnih bolova zbog gubitka oca i sestara, naknade štete zbog umanjenja opće životne aktivnosti i pretrpljenog straha i bola kao i zbog gubitka bliskih srodnika.<p>Ustavni sud BiH zaključio je da je utvrđena povrjeda na pravično suđenje kao i odgovornost Federacije BiH koja je propustila i nije za&scaron;titila povratnike i raseljene, iako joj je to bila dužnost Zaključeno je da F BiH, kao i počinitelj zločina, mora obe&scaron;tetiti o&scaron;tećene te da je nad njima izvr&scaron;en teroristički čin, kao i da je zločin nad povratnicima &ndash; zločin protiv države BiH.<br />Ustavni sud BiH, na sjednici održanoj 11. siječnja 2017. godine usvojio je priziv žrtava i obitelji žrtava Muamera Topalović te donio Odluku o dopustivosti i meritumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojednostavljeno, Ustavni sud BiH zaključio je da je utvrđena povrjeda na pravično suđenje kao i odgovornost Federacije BiH koja je propustila i nije za&scaron;titila hrvatske povratnike iako joj je to bila dužnost po Aneksu 7, Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, a kojeg su supotpisnice Republika BiH, F BiH i Republika Srpska, u dijelu o za&scaron;titi izbjeglica i raseljenih. Zaključeno je da F BiH, kao i počinitelj zločina, mora obe&scaron;tetiti o&scaron;tećene te da je nad njima izv&scaron;en teroristički čin, kao i da je zločin nad povratnicima &ndash; zločin protiv države BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto znači da će Federacija BiH i ubojica Muamer Topalović žrtvama terorističkog napada nad povratničkom obitelji Anđelić, isplatiti od&scaron;tetu u ukupnom iznosu od ne&scaron;to vi&scaron;e od 200.000 KM kao i tro&scaron;kove sudskih postupaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federacija BiH negirala terorizam kako bi izbjegla odgovornost i plaćanje od&scaron;tete<br />Ovom presudom Ustavnog suda BiH ukinuta je presuda Vrhovnog suda Federacije BiH iz prosinca 2013. te se istom predmet vraća i koji je dužan po hitnom postupku donijeti novu odluku te u roku od dva mjeseca izvijestiti Ustavni sud BiH o poduzetim mjerama i izvr&scaron;enju odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Faktički, presudom Ustavnog suda BiH potvrđena je prvobitna presuda Općinskog suda u Konjicu prema kojem je presuđeno da Federacija BiH i počinitelj Muamer Topalović isplate apelantima precizirane novčane iznose na ime du&scaron;evnih bolova zbog gubitka oca i sestara, naknade &scaron;tete zbog umanjenja opće životne aktivnosti i pretrpljenog straha i bola kao i zbog gubitka bliskih srodnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, maratonska pravna bitka, te tako i postupci na županijskom i Vrhovnom sudu, počinje kada pravni zastupnici F BiH da tužbeni zahtjev o&scaron;tećenih prema njima nije osnovan jer se, po njihovom stajali&scaron;tu, nije radilo o terorističkom činu pojedinca, nego ubojstvu koje je izvr&scaron;io pripadnik vehabijskog pokreta&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, i ubojica Topalović je inzistirao izjavljivao kako smatra da od&scaron;tetu kao i sudske tro&scaron;kove treba snositi država, a ne on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Topalović nudio &scaron;erijatski zakon: &lsquo;krvarinu&rsquo; koju će skupiti njegova &lsquo;braća&rsquo; u zamjenu za slobodu<br />Muamer Topalović, pripadnik vehabijskog pokreta u BiH, na Badnju večer 24. prosinca 2002. godine u Kostajnici kod Konjica ubio je troje Hrvata u mjestu Kostajnica kod Konjica. Ubijeni su Anđelko i njegove kćeri Mara i Zora te te&scaron;ko ranjen brat Marinko Anđelić. Topalović je osuđen na 35 godina zatvora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojoj zavr&scaron;noj riječi na Općinskom sudu u Konjicu on je kazao kako će platiti &lsquo;krvarinu&rsquo; ali da nakon toga i po &scaron;erijatskom zakonu, on mora biti slobodan čovjek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ja vam nudim dogovor: ja sam musliman i po&scaron;tujem samo &scaron;erijat. Po &scaron;erijatu ja vama jesam dužan isplatiti krvarinu (to &scaron;to vi nazivate materijalnom &scaron;tetom), ali tada ja moram biti slobodan čovjek. Da pojasnim: Vi preko svoga odvjetnika da pogurate moju slobodu, a ja vama isplatim krvarinu. Možda se pitate odakle mi toliki iznos ako sam već ranije naveo da ga nemam. Spomenuo sam imovinu koja se ne vodi na moje ime, ali imam brojnu obitelj, a &scaron;to je najvažnije, imam na slobodi svoju braću i prijatelje, svoje istomi&scaron;ljenike koji su spremni skupiti taj novac&rdquo;, kazao je Topalović navodeći da &ldquo;većina te moje braće povezani su u razne organizacije i raspolažu velikim financijskim sredstvima. Ako odbijete puno gubite&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako odbijete, puno gubite. Jo&scaron; za suđenja sam naveo razloge za&scaron;to sam počinio ovo djelo. Da muslimanski povratnici nisu bili napadani, a država ih nije kao potpisnica Daytonskog sporazuma za&scaron;titila, ja to ne bih ni učinio. Zato smatram da je država dužna snositi tro&scaron;kove obitelji Anđelić i sudske tro&scaron;kove&rdquo;, kazao je svojedobno Topalović u svojoj zavr&scaron;noj riječi u Općinskom sudu Konjic.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije se za&scaron;titilo povratnike</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Marinko Anđelić, Ruža Anđelić, Luca Kaleb, Ivanka Medunić, Ljubica Kralj, &Scaron;ima Andrić, Ivan Anđelić, Mira Anđelić, Anđa Stojanović i Iva Stojanović koje zastupa Davor &Scaron;ilić, odvjetnik iz Mostara, podnijeli su 29. siječnja 2014. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine priziv protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH od 12. prosinca 2013. godine i Presude Županijskog suda u Mostaru lipnja 2012. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustavni sud BiH je podsjetio da u 1. poglavlju, članak 1. stavak 2. i 3. stoji da će &ldquo;strane osigurati da se izbjeglicama i prognanicima omogući siguran povratak, bez rizika uznemiravanja, zastraivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihovog etničkog podrijetla, vjeroispovijedi ili političkog uvjerenja. Strane će poduzeti sve potrebne korake za sprječavanje aktivnosti unutar svoje teritorije, koje bi ugrozile ili spriječile siguran i dragovoljan povratak izbjeglica i prognanika&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također se podsjeća da u Ustavu Federacije BiH stoji kako će Federacija BiH osigurati primjenu najvi&scaron;e razine međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Dodatku ovog Ustava, između ostalog i &ldquo;na slobodu glede diskriminacije temeljem rase, boje kože, spola, jezika, vjere ili uvjerenja, političkih ili drugih stavova, nacionalnog ili socijalnog podrijetla&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustavni sud BiH odluku obrazlaže i navodeći Zakon o obligacijskim odnosima u dijelu oko naknade &scaron;tete o&scaron;tećenima ističući kako se &ldquo;za &scaron;tetu nastalu smrću, tjelesnom povrjedom ili o&scaron;tećenjem, odnosno, uni&scaron;tenjem imovine fizičkog lica uslijed akta nacilja ili terora, kao i prilikom javnih prosvjeda i manifestacija, odgovara dru&scaron;tveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni istu spriječiti&rdquo;, kao i da &ldquo;dru&scaron;tveno-politička zajednica ima pravo i obvezu zahtijevati naknadu isplaćenog iznosa od osoba koje su &scaron;tetu nanijele&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pouka: Nasilje i teror nad povratnicima &ndash; nasilje nad državom BiH<br />Mostarski odvjetnik Davor &Scaron;ilić, zastupnik o&scaron;tećenih u ovom procesu, potvrdio je da je Ustavni sud BiH zaključio da je povrijeđeno pravo o&scaron;tećenih na pravično suđenje te da je Federacija BiH trebala za&scaron;tititi povratnike nad kojima je izvr&scaron;en čin terorizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dokazano je da je nad o&scaron;tećenima izvr&scaron;en akt terora i nasilja nad povratnicima kao i kr&scaron;en princip pravednosti i pravičnog suđenja. Ovo je velika satisfakcija nakon dugogodi&scaron;nje pravne borbe. Ovaj slučaj i ovaj ishod vrlo lako će biti primjer i za ostale slične slučajeve nasilja i terora nad svim povratnicima&rdquo;, zaključio je odvjetnik &Scaron;ilić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dnevni list</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-20-preuzmi.jpgŽele se vraća: Kerum priznao da ništa ne radeći zaradi 50 milijuna kuna godišnje i najavljuje pobjedu na izborimahttp://grude.com/clanak/?i=2466824668Grude.com - klik u svijetSun, 19 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-19-kerum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Opušten, samouvjeren i, u svojoj uobičajenoj maniri dobrog domaćina, Željko Kerum nas je dočekao u svom luksuznom resortu Perla u Rogoznici. Sve ima pod kontrolom, priprema zakusku, donosi svoje vino koje, s pravom, hvali. <p>&nbsp;</p> <p>Atmosfera je opu&scaron;tena, a iako u resortu u sunčanu nedjelju nema nikoga, strojevi su svuda okolo i radovi su u tijeku, jer sezona kreće u travnju, a do tada bi mogle niknuti i dvije nove vile koje će iznajmljivati turistima. Odmah će reći da je sve to djelo njegove <strong>Fani,</strong> jer Kerum je, prije svega, napominje, obiteljski čovjek, koji i tijekom intervjua daje upute kuharici oko ručka koji se priprema u Splitu. U četiri godine koliko ga nije bilo u medijima vodio je svoje poslove, otvorio resort u Rogoznici, a jedino na &scaron;to je trenutno usmjeren su - izbori za gradonačelnika u svibnju. I siguran je - na čelu Splita naći će se ponovo. Nikad nije skrivao da će se ponovo kandidirati, a krajnju odluku donio je, priča, u razgovoru sa svojim sugrađanima koji su ga nagovorili, ali i gledajući &scaron;to je u posljednje četiri godine napravio njegov nasljednik <strong>Ivo Baldasar</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Najveća prednost</h5> <p>&nbsp;</p> <p>- Zapravo, postoji knjiga od oko sto stranica onog &scaron;to sam ja napravio u svom mandatu, a ona sada&scaron;njeg gradonačelnika i svih ostalih u 24 godine, koliko je samostalna Hrvatska, nema ni deset. Vi&scaron;e sam napravio u četiri godine, nego oni u 24. To su primijetili građani Splita, ljudi koji su mi vjerovali, koji su mi dali podr&scaron;ku prvi put, pa čak i drugi. U razgovoru sa mnom tražili su od mene da se kandidiram. S obzirom na sada&scaron;nje protivnike, jasno je da se radi o činovnicima, koji su živjeli ili na lokalnim, županijskim, gradskim ili državnim jaslama. Nitko od njih nikada nije imao obavezu i tro&scaron;ak, niti davao plaće. Da nisam uvjeren i da ne poznajem stanje na terenu, ne bih se uopće kandidirao, ali povodom onog &scaron;to mi građani sugeriraju, to sam napravio - siguran je.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Ne krije da s medijima nikad nije bio u najboljim odnosima te da bi se te&scaron;ko moglo reći da ga favoriziraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Slobodna Dalmacija, koja je prvi medij u Dalmaciji, radi anketu u kojoj ja imam 39 posto, a moj protukandidat Opara 32, a ostali su daleko ispod. Uvjerljivo vodim. Neću niti želim ulaziti u konflikte sa svojim protukandidatima jer sam uvjeren da ću nakon drugog kruga, za &scaron;to sam uvjeren da ću ući i dobiti, opet morati s njima surađivati. Jer morat ćemo imati većinu u vijeću. Po&scaron;tujem njihove želje i nakanu da budu gradonačelnik ili gradonačelnica, ali je činjenica druga. To su ljudi koji su u poslu koji sada rade uredni. Ali, je li to dovoljno za voditi grad koji ima vi&scaron;e od milijardu eura kapitala i dnevnih i dugoročnih i kratkoročnih obaveza? Jedno je biti djelatnik u sustavu, a drugo rukovoditelj - tvrdi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svoju najveću prednost smatra upravo činjenicu da je uspje&scaron;an poduzetnik, za razliku od protukandidata koji, kaže, primaju plaću od države, grada ili županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oni su radili za plaću, nisu upravljali velikim firmama, sustavima, a grad Split je veliki sustav i drugi najveći grad u Hrvatskoj. A potencijala ima puno. Nije to jednostavno. Ne može to činovnik iz banke jer iz tog sektora ima sve krive predodžbe o životu. Banka &scaron;koluje kadar, od vrha do dna, da se bave lihvarstvom i zelena&scaron;tvom. Zamislite da takav profil gradonačelnika dođe u Split, koji nema socijalnu osjetljivost, koji nikad nije podijelio plaće, koji ne zna &scaron;to znači davat, nego samo uzimat. To je banka i ljudi koji rade u tom sektoru su totalno drugačiji. Kad zavr&scaron;e &scaron;kolu, tamo gdje krenu u posao njih se dalje trenira kakvi će biti. I onda se stvori profil čovjeka, jer ljudi nisu zreli sa 25 godina, nego tek sa 35, 40 i u tom trenutku je do&scaron;ao u situaciju da radi ono &scaron;to su ga naučili - kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrnuo se i na izjavu svog protukandidata <strong>Roberta Pauletića</strong> koji je nedavno rekao da je &ldquo;Kerumovo vrijeme pro&scaron;lo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Reklo je to vi&scaron;e njih. To je njegova želja, ali stvarnost je druga. Je li Pauletić ozbiljan kandidat ili ne, vidjet ćemo u svibnju, ali mislim da je te&scaron;ko da on i njegova opcija uopće uđu u gradsko vijeće. Činjenica je da se njega spominjalo kao kandidata desnice, a on je u TV intervjuu rekao da je agnostik, ateist. Tako da ja ne vidim desničara koji će dati ateistu, agnostiku glas. To je matematika, a ja sam matematiku imao pet. Praktički, na pravoj desnici, u ovom trenutku u Splitu, jedini kandidat sam ja. Nije samo tema desnica. Ako je on ateist, po&scaron;tujem ga, kao i on mene kao vjernika. Bitno da je dobar čovjek, ali činjenica je da smo većina kao narod katolički vjernici, tako da ne znam u kojem biračkom tijelu Pauletić može dobiti glas - pita se Kerum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ozbiljnu konkurenciju ne vidi ni u drugim kandidatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Gospođa <strong>Puljak</strong> iz Pametnog je ljevičarka, SDP je za nju centar koliko je ona lijevo orijentirana. I tko mi je konkurencija? Ima dvoje koji nisu bitni. I na kraju ostaje Krstulović Opara iz HDZ-a i ja. HDZ je velika stranka, ma&scaron;inerija i njihova kandidata po&scaron;tujem, ali činjenica jest da je on čitav život radio na državnoj sisi. Od njih je primao plaću i nije nikad ni&scaron;ta radio. Isto tako i kandidat iz SDP-a, gospođa<strong> Aida Batarelo</strong>. Cijeli život na državnoj sisi. S tim da SDP ima vrlo male &scaron;anse. Vidite &scaron;to se, nažalost, de&scaron;ava sa SDP-om - nabraja.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Jednoumlje</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, smatra da za opstojnosti snagu Hrvatske trebaju opstati i HDZ i SDP.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako je jedan sasvim jak, a drugi nikakav, to je jednoumlje. &Scaron;teta da je SDP do&scaron;ao na takve grane, zahvaljujući ljudima koje su oni, nažalost, predložili. Poput splitskoga gradonačelnika i ljudi koji ih gore sramote. To je lo&scaron;e. HDZ i SDP su dvije najjače stranke koje moraju opstati da bi držali političku kontrolu - nagla&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za jedinu pravu konkurenciju drži <strong>Andru Krstulovića Oparu</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pitanje je samo hoće li glasači HDZ-a dati glas Krstuloviću Opari ili Željku Kerumu. Ponavlja se zapravo 2009. s tri kandidata; HDZ, SDP i Kerum. Tada je SDP-ov kandidat Ostojić bio prejak, a ja sam ga pobijedio. A sad je kandidat HDZ-a puno jači od SDP-ove Aide Batarelo. Ja je po&scaron;tujem, ali stranka joj je u lo&scaron;oj situaciji. Praktički, ovdje se radi o utakmici između Keruma i Opare. Bez obzira na to &scaron;to je HDZ ogromna stranka, mislim da će njihovi glasači vi&scaron;e glasova dati meni. Jer opet se javlja taj antagonizam Splićani - Vlaji. Ja protiv Opare ne govorim, ali ovo je treći put da HDZ u Splitu poku&scaron;ava pobijediti s gradonačelnikom koji je fetivi Splićanin. Splićani su radi&scaron;ni ljudi koji su nas primili u grad. Svi smo mi zapravo dođo&scaron;i. U Splitu možda ima pet posto Splićana, a mi svi ostali smo doseljenici. Ali mi smo se uključili u kulturu Splita, razvoj i mi smo svi Splićani. Ja sam u Splitu 50 godina i ja ih po&scaron;tujem i skidam im kapu. Ali, činjenica je da kad prozove Oparu Luka Podrug, koji je gradski vijećnik, da izjednačuje Smoju i Tuđmana, onda je problem glasačima HDZ-a za koga će glasovati. Mislim da ćemo, bez obzira na to tko dobio, surađivati, ali u ovom trenutku su svi ostali kandidati manje bitni - uvjeren je.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Neiskustvo&nbsp;</h5> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da je u politiku u&scaron;ao iz biznisa, Keruma neki uspoređuju s <strong>Donaldom Trumpom</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Meni to godi. &Scaron;to će Trump napraviti, vidjet ćemo za pet godina. Ali, nisam na njega koncentriran niti proučavam njegove poteze. Imam svojih obaveza. Bilo je dosta usporedbi dosad, i u privatnom životu, i familijarno, i poslovno. Ja sam u politiku u&scaron;ao neiskusan, a sada sam i preiskusan i mogu ući u duel sa svakim na političkom nivou, bez uvreda. Ali, nikad neću odustat od svog načina govora. Istina, istina i samo istina. I uopće me ne interesira &scaron;to drugi govore. Ja kad danas ne&scaron;to kažem, za pet godina ću govoriti isto jer znam da sam rekao istinu. Ja sam u mom mandatu napravio puno velikih stvari. Za mene kažu da sam nau&scaron;trb gradske blagajne pomagao umirovljenike, nezaposlene, mlade. A, to ću napraviti i ponovo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad Split je prebogat grad da ne bi mogao pomoći tim skupinama. Split ima imovinu veću od milijardu eura. Nažalost, od svih ljudi koji su vodili grad, jedini gradonačelnik koji nije radio tro&scaron;ak gradu je Željko Kerum, nije uzimao plaću, nije pogodovao nikome, nije tro&scaron;io gradski auto, reprezentaciju i ostalo. Bio sam na usluzi građanima i bit ću ponovo. Razlika između mene i ostalih kandidata jest to &scaron;to bi oni do&scaron;li u grad da od jednog običnog radnika, činovnika, &scaron;efića dođu na funkciju i onda se obogate. Željko Kerum je u&scaron;ao u grad s ogromnim novcem, svoj novac sam davao za vrtiće i, sve skupa, ni kune &scaron;tete nisam napravio gradu i iza&scaron;ao sam po&scaron;ten i častan. To nikad nitko nije napravio niti će. Plaću nisam uzimao, za razliku od njih koji su iza&scaron;li punih džepova iz grada. To se ne ustručavam reći - u dahu nabraja Kerum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prava suprotnost svemu navedenom je, tvrdi, mandat njegova nasljednika Ive Baldasara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nije on &scaron;tetu napravio samo gradu, nego i SDP-u jer je od stranke u Splitu napravio lakrdiju. S druge strane, sad hoće mijenjati GUP jer je obećao nekim investitorima da će promijeniti zone iz negrađevnih u građevne, gdje je vjerojatno već uzeo novac. To su inkriminirajuće radnje, mito i korupcija. Njega se treba procesuirat da se vidi za&scaron;to to radi. Za&scaron;to mijenja navrat-nanos GUP ako nema interesa? I to da bi radio na igrali&scaron;tima i zelenim zonama stambene zgrade - ogorčen je Kerum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, u politiku je u&scaron;ao s velikom firmom i gotovo je punih 22 godine igrao bez izgubljene utakmice. A prvom porazu kumovala je, tvrdi, upravo politika. Novi mandat za njega je, napominje, izazov i odgovor na nepravdu koja mu je učinjena.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Moje djelo</h5> <p>&nbsp;</p> <p>- Činjenica je da kad sam pobijedio na izborima i kad sam, po GUP-u gdje mogu, htio raditi ekskluzivni restoran na Marjanu i gdje ima 5400 kvadrata, oni nisu htjeli izdati dozvolu. I sad mijenjaju GUP da bi mi radili &scaron;tetu. Sad mijenjaju GUP na parkingu Jokera, da moj, prvi shopping mall u Splitu izgubi parking. Joker je platio Splitu 140 milijuna kuna, komunalne naknade i doprinose, zaposlio tisuću ljudi, <strong>Blanki Vla&scaron;ić</strong> ustupio dvoranu da može trenirati. I sad gospoda parking pored Jokera žele pretvoriti u stambenu zonu. Pitanje je tko će to sve skupa pokrit. U poslu, daj Bože zdravlja, onaj tko zna radit, znat će to cijeli život. Nisam opterećen hoću li imati 100 ili deset ili milijun. Hvala Bogu, za sve &scaron;to imam u životu sam napravio prihod, rashod, platio porez na dobit, institucije su radile uvid i kod mene je sve evidentno. Ja sam čist ko suza i ne interesira me jesam li imao nečega sto, a sada imam 50 - čvrsto nagla&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog svega &scaron;to je napravio tijekom prvog mandata odlučio se, kaže, i na drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Želja mi je napravit sve to jo&scaron; puta pet. Ako dobijem, a mislim da imam velike &scaron;anse, koncentrirat ću se na građane Splita i grad Split i da to ostane upamćeno. Jer već sam sad upamćen. U pro&scaron;lom sam mandatu Splićanima omogućio da legaliziraju kuće po simboličnoj cijeni, i to malo tko spominje. Rije&scaron;io sam dici vrtiće svojim novcem, napravio sam Zapadnu obalu, napravio sam sve splitske POS-ove stanove. Sve je to moje djelo, napravio sam sto ulica i mostova, Ultru sam doveo u Split. Hajduk sam zapravo ja na sjednici, na zahtjev udruge Na&scaron; Hajduk, izglasao da preuzmu vlast u klubu gdje su sad do&scaron;li u situaciju da su makli te ljude koji se zovu ili uhljebi ili mukta&scaron;i i sad samo donose odluke - nabraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A planovi za Split itekako su mu veliki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao &scaron;to sam napravio Zapadnu obalu, takva će bit istočna. Ali, ne samo to, nego od tamo, prema Poljičkoj, Stobreču - lungomare, &scaron;etnica i aqua park, megamarina za velike brodove. Vukovarska ulica, isto do Stobreča, Bračka do Stobreča, napraviti izlaze iz grada. U svom mandatu imao sam zahtjev od turskog investitora, koji je rekao da će financirati most prema Ka&scaron;telima i tunel prema Kozjaku i naplaćivati cestarinu. Taj je čovjek i danas živ i zainteresiran. Sve gradske službe želim staviti do Spaladium Arene, s bankom se dogovoriti, platiti im desetak posto od glavnice duga, i sve gradske firme i gradsku upravu gdje je sad Banovina preseliti do Arene, a Banovinu prodati i tim novcem to sve skupa napraviti. Tunel ispod Rive, svakako. Na kraju Rive, da se poveže istočna i Zapadna obala. Split ne može funkcionirati kao slijepo crijevo. I naravno, parkinzi. Sad ćemo primat po tri, četiri kruzera. Znate koja je to gužva? Moramo rije&scaron;iti garaže i parkinge, i to hitno - planira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve to, potrebno je jer je u četiri godine nastala rupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Gradonačelnik se uhvatio &scaron;tekata, kioska po Žnjanu, gdje je uzimao proviziju po deset, 15 tisuća eura, on i njegova ekipa. Znam &scaron;ta ljudi pričaju i svima sam i savjetovao da se obrate policiji, DORH-u ili USKOK-u. Činjenica jest da je to radio, da je prihvatio nagodbu, jer je imao većinu u vijeću. Nikad kad sam bio gradonačelnik nisam htio mijenjati GUP, nisam htio ići na nagodbe s firmama koje se tuže s gradom. Svi ti sporovi mogli su se isplatit za deset posto vrijednosti, koliko je on prihvatio. Gurnuo je na vijeće i oni su digli ruku. Na primjer, taj Kosmos koji je uzeo 35 milijuna kuna, to se moglo rije&scaron;iti za pet, &scaron;est milijuna kuna. Ne znam &scaron;to rade službe i za&scaron;to se to ne procesuira. U četiri godine, on i njegova uprava od grada nisu napravili ni&scaron;ta. To je žalosno. A ovo &scaron;to sam rekao, ja ću i napraviti. Za&scaron;to bi na&scaron;a djeca i&scaron;la tisuću kilometara do Gardalanda da bi i&scaron;la u aqua park, igrala se, skakala i kupala, i to na jezeru. Mi to možemo napraviti na na&scaron;em moru, obali - siguran je Kerum.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Na&scaron; Hajduk</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, kad je Split u pitanju, Kerum je prokomentirao i stanje u Hajduku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vlast u Hajduku je Na&scaron; Hajduk. Oni biraju nadzorni odbor, a oni upravu. Udruga Na&scaron; Hajduk je ona koja donosi odluke. Jesu li oni zadovoljni nadzornim odborom i upravom, vjerojatno nisu i mislim da ih neće dugo držati. Ako su kupili 24 posto, za&scaron;to ne bi od Grada kupili jo&scaron; 26 i postali većinski vlasnici. Ako su već u&scaron;li u to, neka upravljaju klubom kao vlasnik. A kad si vlasnik, ima&scaron; obaveze, mora&scaron; servisirati od a do ž. I onda će vidjeti je li netko produktivan ili nije. Ja kao navijač, a to većina misli, nisam zadovoljan rezultatima, jer Hajduku nije mjesto da bude četvrti, nego ili prvi ili drugi. I bar svake treće godine da osvoji prvenstvo - smatra Kerum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od bolnih točaka njegova mandata sigurno je hotel Marjan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Marjan je žrtva politike. Ja sam za Marjan platio državi ogroman novac, a isto tako sam platio male dioničare, radnike za njihove dionice, krenuo sa svojim ogromnim novcem, uložio sve unutra i kad sam u&scaron;ao u politiku, oni su ga stopirali. Hrvatska banka za obnovu i razvoj nikad nije razmotrila kredit, iako je imala obavezu da financira jer ako postoji i&scaron;ta moćno i jako za turizam, onda je to hotel Marjan. I to je zavr&scaron;ena priča. Netko će ga kupit, i ja sam tu izgubio svoj novac. A kako u zlu ima dobra, svi su preplaćeni koji su sudjelovali u hotelu Marjan osim Keruma. Jedini koji je izgubio na hotelu Marjan je Željko Kerum. Svi koji su bili u doticaju s hotelom su se obogatili, od radnika nadalje. I to ću svugdje dokazat. Prodali su dionice po 500 kuna, a sve im je plaćeno. Prodali su svoja potraživanja kao da nisu isplaćene plaće, a nisu radili, a ja sam im davao plaće u ke&scaron;u, imam potpisan ugovor i sve. I dalje traže. Svi preplaćeni, od države koja je dobila 170 milijuna kuna, mali dioničari, radnici koji su dobili nekih 13 milijuna kuna - tvrdi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je svoje poslovno carstvo izgradio na trgovinama, usporedno s problemima hotela Marjan zavr&scaron;ila se i priča s dućanima, a posao se okrenuo prema turizmu i renti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trgovinu ja mogu počet radit sutra, ako hoću. A &scaron;to se turizma tiče, imamo tu u Rogoznici 350 kreveta. To mi vodi žena i to vrlo uspje&scaron;no. Super je to napravila. &Scaron;to se tiče mog biznisa, ovi du&scaron;obrižnici koji pi&scaron;u da je Kerum propao, samo ću im reći da Kerum ima 50 milijuna kuna godi&scaron;nje najma. Tako da du&scaron;obrižnici ne bi morali molit Boga za mene, jer ja molim Boga i ujutro i uvečer - poručuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojevremeno je volio govoriti da želi biti među sto najbogatijih ljudi na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Cilj biti prvi</h5> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja se bavim biznisom. Kad netko igra tenis, &scaron;to mu je cilj? Biti prvi. &Scaron;to je cilj plivaču? Biti prvi. &Scaron;to je cilj u nogometu? Biti prvak u domaćem prvenstvu i Champions ligi. Tako je i meni. Ja sam napravio čudo i već sam rekao da sam imao puno utakmica i dobivao sve zaredom. Na kraju se dogodilo da sam izgubio jednu, koja je bila jaka. Ali, nema veze. Ulazili su klubovi iz prve u četvrtu ligu, pa su se vratili u prvu. U čemu je problem? Ja to mogu ponovo. Imam vi&scaron;e znanja i iskustva sada nego kad sam krenuo. Onda nisam znao &scaron;to je rabat, &scaron;to je žiroračun, &scaron;to je prihod, &scaron;to je rashod. A danas, usuđujem se reći, rijetko tko u Hrvatskoj zna ono &scaron;to ja znam. Tako da ja imam predispozicije. Tema je samo moja želja. Da li ja hoću ponovo radit taj trgovački posao ili ću ostati u poslu gdje ću živjeti od rente. I renta je biznis, i to najbolji i najunosniji. Ali, ako se hoću dokazivati, jo&scaron; uvijek imam snage, volje i želje. Mogu ako hoću, ali, naravno, tu odluku neću donijeti sam. To moram pitati obitelj jer taj angažman iziskuje vrijeme, a tada neću moći biti s djecom i obitelji i zato ne mogu sam donijeti odluku. I sad imam vi&scaron;e iskustva i kapitala nego kad sam počeo. Trgovinu, da hoću, mogu jednostavno pokrenuti. Otvorit ću odmah 30 dućana, u jednom danu - priča Kerum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je u politiku u&scaron;ao neiskusan, uspio je i na lokalnoj i na državnoj razini. No, saborske sjednice nisu ga previ&scaron;e zanimale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rijetkost je da je koja nezavisna lista ili mala stranka uspjela kao &scaron;to sam ja u politici. Koliko je njih bljesnulo, napravilo ne&scaron;to i vi&scaron;e ih nije bilo. Ja sam već devet godina u politici, bili smo parlamentarna stranka od dva zastupnika. Tada je SDP imao većinu s koalicijskim partnerima, pa mi nismo imali neke mogućnosti. Sestra Nevenka je redovno bila u Saboru, a ja nisam, jer nisam mogao biti produktivan. &Scaron;to ću gore bezveze slu&scaron;at &scaron;to pričaju gluposti, a sve &scaron;to se predlaže, unaprijed se zna hoće li proći ili ne. Jasno mi je bilo da na nacionalnoj političkoj sceni ne mogu napraviti puno jer nisam u koaliciji s vladajućom strankom. Koncentrirao sam se na lokalnu politiku, odnosno grad i županiju, i tu sam uvjeren da ću pobijedit - samouvjereno priča.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A u nove pobjede opet ide sa sestrom Nevenkom, s kojom se može pohvaliti da su bili prvi brat i sestra zastupnici u povijesti Sabora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne samo to, bili smo mi u jo&scaron; puno toga prvi. Nevenka je vrhunski knjigovođa koja ima zavidnu karijeru i u politici. Nastavljamo dalje - kratko dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz prvog braka Kerum ima dvoje odrasle djece, a u braku s drugom suprugom Fani dobio je troje. No, razlike u roditeljstvu sa 30 i sa 50 godina, kako kaže, za njega nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja imam petero djece; Nevu, Jo&scaron;ka, Franu, Zvonimira i Eleonoru. Nema razlike. To je najveće blago. Ne da imam snage, nego uvijek vi&scaron;e jer &scaron;to je vi&scaron;e dice, mora&scaron; imat vi&scaron;e force i vi&scaron;e ljubavi. Blago onom tko dođe u situaciju da ima djecu i da ih ima &scaron;to vi&scaron;e. Na tom počiva opstanak čovječanstva i života - s ponosom priča.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od trenutka kad se pojavio na domaćoj javnoj sceni, Kerum je poznat po svojoj iskrenosti, pa je tako i činjenicu da se rastaje i odlazi s drugom ženom otvoreno rekao na svojoj televiziji.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Iskrenost</h5> <p>&nbsp;</p> <p>- Nikad nisam požalio zbog iskrenosti. Bio sam iskren i kad sam to izjavio, ali iz po&scaron;tovanja prema obitelji to je nepotrebno komentirati. Svaka čast svemu, ne mogu reći da sam uvijek u životu bio sto posto iskren, ali ja sam iskrena osoba. Lak&scaron;e mi je govoriti istinu, nego laž, pa se poslije spetljat oko toga - pomirljiv je Kerum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od velikog dijela Hrvatske, prvih sto dana <strong>Plenkovićeve</strong> Vlade komentira pozitivno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mislim da je Plenković spretan i ne nasjeda. Nije brzoplet. Uspoređujući ga s drugim političarima, samo u stranačkoj stezi, kao &scaron;to je <strong>Milanović </strong>u SDP-u ljude koji su mu bili iti malo kontra, odmah micao, isto tako <strong>Karamarko</strong> u HDZ-u, i<strong> Jadranka Kosor i Sanader</strong>. Samo taj segment, jasno je da se radi o čovjeku koji će razmisliti &scaron;ta će napraviti. Mogao je i on, da je slijedio njihove načine, već troje, četvero ljudi maknut iz HDZ-a. Znači da je mudar, ne žuri mu se. To je jedan od detalja po kojima se vidi da ne želi tu biti trenutno, nego dugoročno. Mislim da će on dugo biti ne samo &scaron;ef HDZ-a, nego i &scaron;ef Vlade. Ne postoje mogućnosti gdje ga se može načet ili mu podvalit ne&scaron;to - komentira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istog je mi&scaron;ljenja i kad je u pitanju plagiranje ministra Bari&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pa &scaron;to Plenkoviću znači <strong>Bari&scaron;ić,</strong> da su ga i makli. On je samo tu pokazao da je dosljedan, a nije imao tro&scaron;ka. Plenković je mudar i &scaron;kolovan za to. Zna &scaron;to radi, diplomat je. Sanader je bio autoritet. Imao je i manire i sve, ali desilo se &scaron;to se desilo. Plenković isto ima manire, ali nije nagal. Po dalmatinsku, kad nisi nagal, polako će&scaron;, tiha voda brege valja. A nije željan ničega jer najgora osobina političara je pohlepa. A 99 posto njih nije imalo kune u džepu, pa dođe na funkciju i gleda samo kako će drpat. Plenković već ima sve - obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aktualna je i <strong>Sauchina </strong>utaja pola milijuna kuna za putne tro&scaron;kove...</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pitanje je je li to početak nečega ili je to zamagljivanje prave stvarnosti. &Scaron;to je pola milijuna kuna? Ni&scaron;ta. Ali, nema veze, zakon se mora po&scaron;tivat. Jedno je pravda, a drugo je zakon. Čak u toj pravdi i nepravdi nema ni morala, ali zakonski to je kazneno djelo. Tko je ukrao, neka odgovara. Daj Bože da je to samo tih 500.000 kuna, ali ima toga od HBOR-a, pa nadalje gdje se uzimala velika lova. A nije tu samo uzimao SDP, nego i funkcioneri HDZ-a. Tu se drpalo na veliko. Koliko rizičnih plasmana ima? Ne može se uspoređivat koja je u privatnom ili stranom vlasni&scaron;tvu i Hrvatska banka za obnovu i razvoj koja je davala kredite gdje su ljudi uzimali proviziju. To neće nitko reći, a ja mogu reći otvoreno jer se ne bojim. To su lupeži. Treba pitati one koji su bili u Nadzornom odboru, od Linića na dalje, kako su to davali<strong> &Scaron;egonu</strong> kredite. Na &scaron;to? Na ledine po Slavoniji. A kredite za prave plasmane nisu htjeli razmotrit, kao &scaron;to smo već spomenuli Marjan. Narod ide glasovat za nekoga misleći da je častan i po&scaron;ten čovjek. Rijetkost je u to hrvatskoj politici, ispasti će možda da se hvalim, ali ja sam jedini jedini koji u politici nije uzeo, nego dao i izgubio - siguran je Kerum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi &scaron;ef SDP-a <strong>Davor Bernardić</strong>, po njegovu je mi&scaron;ljenju, na velikom testu.</p> <p>&nbsp;</p> <h5>Vojni rok nije lo&scaron;</h5> <p>&nbsp;</p> <p>- Bernardić je tek izabran, a već ga prozivaju. Hoće li on tu uspit ili ne? Te&scaron;ko je vjerovat da hoće, ali činjenica je da on dobio Ostojića. Ali, ponavljam; jak SDP i jak HDZ je garancija opstojnosti države. Te sitne i nezavisne strančice mogu djelovati na lokalnom nivou, ali vodit nacionalnu politiku, to nema &scaron;anse. Vidjeli smo &scaron;to je radio don Ivan Grubi&scaron;ić. Izvarao je narod da bi dobio 200.000 kvadrata zemlje u Mravincima koju mu je dao Sabor za duhovne obnove, i nikad nitko nije o tome ni&scaron;ta pisao. A narod mu je opet povjerovao i opet će vjerovat takvim &scaron;to će pričat priče - negoduje Kerum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po pitanju Mosta, drži kako je prerano suditi o njihovim rezultatima jer u politiku su u&scaron;li nedavno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Most je i nakon ponovljenih izbora imao odličan rezultat, u Vladi i u koaliciji s HDZ-om, a &scaron;to se tiče lokalne politike, to im je prvi test gdje će se vidjeti je li im rejting u padu ili se diže - prognozira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za kraj se osvrnuo na prijedlog o vojnom roku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za mjesec dana ne može&scaron; ni marendat. Neka rade &scaron;to hoće, ali u vojsci se nauči neki red. Mislim da se tu momak iskali. Ne znam bi li za to navijao ili ne. Imam tri sina, ne bi ni oni željeli ići. Neki trening bi se trebao uvest, da ljudi budu spremni, ne daj Bože nečega. Barem da steknu vojnu obuku, ali to ne može biti ispod sto dana. Da se momci očeliče - zaključio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.jutarnji.hr" target="_blank"><em><strong>Jutarnji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-19-kerum.jpgSlivno: Nespretnim rukovanjem ranio se vlastitom puškomhttp://grude.com/clanak/?i=2465524655Grude.com - klik u svijetSat, 18 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-lovackapuska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer se na području Slivna u poslije podnevnim satima dogodila neobična nesreća samoranjavanja.<p>Prema neslužbenim informacijama u lovu na divlje svinje nastradao je jedan od lovaca, koji se nespretno ranio vlastitom pu&scaron;kom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah je zbrinut na jedinici hitne medicine u Imotskom, a zatim u pratnji liječnika upućen u splitsku bolnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako doznaje <strong>radio Imotski</strong> izvan je životne opasnosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-lovackapuska.jpgSplitsko – dalmatinska županija očekuje najuspješniju turističku sezonu!http://grude.com/clanak/?i=2464224642Grude.com - klik u svijetFri, 17 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-17-hvar-uvala.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Splitsko-dalmatinska županija, nacionalna turistička miljenica, ne spava na lovorikama – naime, iako smo kronološki tek na polovini veljače, pripreme za predsezonu ondje su već u punom jeku!<p>Njihov neizostavan dio su nastupi županijske turističke zajednice na turističkim sajmovima, a njenim čelnim ljudima već sada stižu dobre vijesti &ndash; kretanja u splitskoj zračnoj luci obećavaju sjajnu sezonu!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>USPJEH KOJI UJEDNO PREDSTAVLJA I ODGOVORNOST </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Želeći prve goste dočekati sa &scaron;to kvalitetnijom ponudom, te je savr&scaron;eno uskladiti sa zahtjevima trži&scaron;ta te aktualnim trendovima, TZ Splitsko-dalmatinske županije intezivno se posvetila obradi trži&scaron;ta te marketin&scaron;kim komunikacijama i stalnim kontaktima sa poslovnim partnerima u svijetu. Iako je pojačano zanimanje trži&scaron;ta na kojima su do sada prezentirani turistički potencijali Srednje Dalmacije svakako laskav uspjeh, on ujedno predstavlja i obvezu &ndash; odgovornost da se ponuda održi na zavidnom nivou. A da se u tome itekako uspijeva, govore i najave ranijeg početka avio letova i njihov sve veći broj prema zračnoj luci Split!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se regiji smije&scaron;i uspje&scaron;na ljetna sezona, pokazuje podatak da se Zračnoj luci Split najavilo čak 55 avio prijevoznika iz europskih država, prvenstveno iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, skandinavskih zemalja i &Scaron;panjolske. Pored dugogodi&scaron;njih avio-linija, uvedene su i neke nove, pa će zahvaljujući Aer Lingusu (Irska), KLM Cityhopperu (Nizozemska), Monarch i Thomas Cook Airlinesu (UK), Iberiji (&Scaron;panjolska) te Red Wingsima (Rusija), superatraktivni svjetski centri poput Dublina, Amsterdama, Birminghama, Manchestera, Madrida i Moskve, splitskim gostima biti kao na dlanu&hellip;ba&scaron; kao i sam Split posjetiteljima iz spomenutih gradova! Vratio se i prijevoznik Alitalia s letovima iz Rima, a među nove atraktivne linije spadaju i Marseille, Palma de Mallorca&hellip; Po svemu sudeći, Zračnu luku Split, koja je 2016. ostvarila porast od 17% u odnosu na prethodnu godinu, očekuje jo&scaron; jedna iznimna sezona!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TURISTIČKI SAJMOVI &ndash; VAŽAN OBLIK MARKETIN&Scaron;KOG KOMUNICIRANJA</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupi na najeminentnijim europskim turističkim sajmovima neizostavan su dio uspje&scaron;ne strategije za &scaron;to bolju i posjećeniju predsezonu, pa će se tako Splitsko-dalmatinska županija predstaviti na nekima od najzvučnijih, poput onih u Munchenu, Beogradu i Berlinu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bavarci, koji spadaju među najzastupljenije goste ove regije, jedan su od osnovnih motiva za nastup na sajmu u Munchenu (22.-26.02.2017.), čijih 1.200 izlagača iz 60 zemalja, te vi&scaron;e od 110.000 posjetitelja bude velik profesionalni interes, ali jednako privlače pozornost i medija i publike. 1200 izlagača i vi&scaron;e od 72000 posjetilaca karakteriziraju i iz godine u godinu sve uspje&scaron;niji sajam u Beogradu (23.-26.02.2017.) gdje je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, u suradnji s turističkim zajednicama na području Makarske rivijere, također zakupila prostor u sklopu &scaron;tanda HTZ-a sa info pultom i mjestom za poslovne razgovore turističkih gospodarskih subjekata. No, prava perjanica među sajmovima koju regija ima na svom &bdquo;radaru&ldquo; je sajam ITB Berlin (8.-12.03.2017.) koji slovi za vodeću međunarodnu poslovnu burzu turizma. Budući da se na njoj predstavlja čitava paleta putovanja, odmora i zabave, važnost ove poslovne platforme za globalnu turističku ponudu samo je protekle godine prepoznalo gotovo 11.000 izlagača iz 180 zemalja. Tijekom pet dana održavanja zabilježeno je vi&scaron;e od 113.000 stručnih posjetitelja, a događaj je popratilo čak 7000 novinara!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SPECIJALIZIRANI SAJMOVI &ndash; JO&Scaron; JEDNA &Scaron;ANSA ZA ZABLISTATI</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada smo svjesni atraktivnosti ponude aktivnog odmora regije, te činjenice da je nautički turizam ondje nedavno doživio pravi boom, ne čudi nas činjenica da čelni ljudi županijskog turizma ne žele propustiti ni sajam aktivnog odmora Fiets en Wandelbeurs ( 11.-12. 02.2017.), kao ni stochkolmski sajam nautike Allt f&ouml;r sj&ouml;n (3. -12.02.2017.)!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prvom će se događaju na zajedničkom &scaron;tandu TZ Splitsko-dalmatinske županije predstaviti zajedno sa TZ &Scaron;ibensko&ndash;kninske, Zadarske i Ličko&ndash;senjske županije; dok će na drugom nastupiti zajedno sa TZ &Scaron;ibensko&ndash;kninske županije te ACI klubom koji će predstaviti svoju nautičku i turističku ponudu za 2017. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Net.hr</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-17-hvar-uvala.jpgMost Pelješac: Povezivanje s jugom države 420 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=2463224632Grude.com - klik u svijetThu, 16 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-vlad162.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao dvije najvažnije teme sjednice Plenković je izdvojio cestovno povezivanje juga RH (Pelješki most) i izmjene i dopune Zakona o gradnji.<p>Dono&scaron;enje odluke o financiranju projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" ohrabrujući je signal za sve one koji putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Dubrovniku jer će njegova provedba znatno olak&scaron;ati i ubrzati protok ljudi i robe prema jugu Hrvatske, kazao je Plenković. Istaknuo je i da je taj strate&scaron;ki projekt dio Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2020.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ovom se odlukom zadužuje da do pozitivnog zavr&scaron;etka cjelokupnog postupka dodjele sredstava EU-a osigura novac za financiranje prihvatljivih tro&scaron;kova tog projekta. Resorni ministar Oleg Butković rekao je da je za taj projekt u državnom proračunu za ovu godinu planirano 261,8 milijuna kuna, za 2018. planira se 885,39 milijuna kuna, a 2019. 815,9 milijuna kuna, dakle ukupno 1,96 milijardi kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupnog iznosa prihvatljivih tro&scaron;kova koji su planirani u državnom proračunu, Hrvatska očekuje da će Europska komisija pokriti do 85 posto ili 357,2 milijuna eura, rekao je Butković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlukom se ujedno Hrvatskim cestama omogućuje dono&scaron;enje odluke o odabiru putem postupka javne nabave te potpisivanje ugovora s odabranim ponuditeljima. Također, ta se tvrtka obvezuje da osigura sredstva za plaćanje poreza na dodanu vrijednost te za sve ostale neprihvatljive tro&scaron;kove vezane uz provedbu projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom ocijenjen je kao najbolje rje&scaron;enje za prometno povezivanje razdvojenog teritorija Hrvatske, a predviđa tri glavne faze: prva je Pelje&scaron;ki most u dužini od 2,4 km; druga su pristupne ceste na Pelje&scaron;cu Duboka (D8) - Zaradeže (D414) u dužini od 12,04 kilometra i treća je obilaznica Stona Zaradeže (D414) - Donta Doli (D8) - Prapratno (D414) i gradnju obilaznice Prapratno (D414) - Donta Doli (D8) u dužini od 18,09 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar vanjskih i europskih poslova RH Ivo Davor Stier govorio je o prioritetima Vlade RH tijekom malte&scaron;kog predsjedanja Vijećem Europske unije. Naveo je, među ostalim, aktivnosti za ostvarenje gospodarskog rasta, povećanje zaposlenosti, provedbu strukturnih reformi i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o gradnji kojima želi omogućiti pravodoban početak gradnje vi&scaron;e kapitalnih građevina, &scaron;to je povezano s ugovorima koje je sklopila država kojoj će se tako omogućiti ispunjenje obveza preuzetih tim ugovorima. Izmjenama se želi pobolj&scaron;ati učinkovitost zakona, &scaron;to će olak&scaron;ati izdavanje dozvola za građenje i uporabu građevina te samo građenje, a ublažit će se i obveze vlasnika zgrada vezane uz redovite preglede sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije zgrade, ističe ministar graditeljstva Lovro Ku&scaron;čević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakonom će se urediti novo razvrstavanje građevina, uredit će se i dopu&scaron;tena odstupanja u građenju svih građevina, uređuje se i pitanje posebnih uvjeta i potvrde glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola. Omogućuje se i evidentiranje građevina u katastru i zemlji&scaron;nim knjigama bez uporabne dozvole, uz zabilježbu da nije priložena, a uvodi se i obveza, po službenoj dužnosti, evidentiranja građevina za koje je izdana uporabna dozvola, u katastru vodova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole kori&scaron;tenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta" predstavila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je iz proračunske zalihe odobrila Institutu za razvoj i inovativnost mladih 431,5 tisuća kuna, odnosno iznos PDV-a za nabavu opreme u sklopu projekta BBC micro: bit STEM revolucija u &scaron;kolama za nabavu robe ukupno vrijedne 250 tisuća američkih dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Bari&scaron;ić ističe kako ovom odlukom Banski dvori pokazuju da prepoznaju važnost projekta BBC micro. To je ujedno u skladu s potrebom unapređenja učenja i poučavanja u prirodoslovnom, matematičkom i tehničkom području i potrebom provođenja inovativnih tehnologija u nastavnom procesu, rekao je Bari&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dogovoreno je da će iduća sjednica Vlade biti u Sisku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rečeno je i da ljetno računanje vremena ove godine počinje 26. ožujka.<br /><br /><br /><strong>(HRT)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-vlad162.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgStjepan Mesić doživio prometnu nesreću! Preživio jehttp://grude.com/clanak/?i=2463624636Grude.com - klik u svijetThu, 16 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-stjepanmesic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić doživio je prometnu nesreću u Skoplju, objavila je večeras kablovska Televizija 24.<p>&nbsp;</p> <p>Kako se navodi, automobil hrvatskog veleposlanstva, u kojem se nalazio Mesić, na putu prema hotelu sudario se sa vozilom skopskih registarskih tablica, a u sudaru nije bilo ozlijeđenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Ministarstva unutarnjih poslova Makedonije potvrdili su Televiziji 24 da se taj sudar dogodio na skopskoj obilaznici kod Vizbegova i da je policija intervenirala po prijavi prolaznika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pričinjena je samo materijalna &scaron;teta, a vozila su uklonjena sa autoputa odmah nakon &scaron;to je policija napravila zapisnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama medija, Mesić je u Makedoniju doputovao da bi prisustvovao konferenciji na kojoj je najavljeno prisustvo i drugih biv&scaron;ih predsjednika zemalja regije, prenosi N1.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-stjepanmesic.jpgAnalitičarka: U Hrvatskoj treba vratiti mlade ili kasnije ići u mirovinuhttp://grude.com/clanak/?i=2461424614Grude.com - klik u svijetWed, 15 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-15-mlada_obitelj_.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marina Tkalec, analitičarka Ekonomskog instituta, jutros je u emisiji Hrvatskoj radija "U mreži prvog" analizirala trenutnu ekonomsku sliku Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Upozorila je kako je situacija u Hrvatskoj katastrofalna s obzirom na to da se gotovo izjednačio broj umirovljenika i zaposlenih.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja se bojim da sustav to ne može podnijeti. Privremeno financijski možda i može, ali tu se radi o dugogodi&scaron;njem nemaru. Ovakva demografska situacija traje, a mi smo uz sve projekcije točno znali &scaron;to će se dogoditi.", komentira Tkalec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, dodaje kako će emigracija sada jo&scaron; ubrzati taj problem.</p> <p>"Broj umirovljenika raste, sve je manje zaposlenih, a mladi odlaze. Treba produljiti radni vijek, mi bismo trebali sve kasnije ići u mirovinu, a u Hrvatskoj je prosječna dob značajno niža nego u nekim drugim zemljama koje su pokrenule reforme. Trži&scaron;te rada je ključno. Mi ćemo morati ili uvoziti radnu snagu, ili nekako motivirati mlade da se vrate da bi mogli zarađivati za na&scaron;e mirovine.", smatra Tkalec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slično stanje ako ne i jo&scaron; gore je i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-15-mlada_obitelj_.jpgNakon Naše TV Hloverka Novak - Srzić čeka povratak na HRT: "Primiče se kraj mom mrcvarenju"http://grude.com/clanak/?i=2462124621Grude.com - klik u svijetWed, 15 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-15-hloverka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon odlaska s mjesta glavne urednice televizije Naša TV, koju su osnovali hercegovački gospodarstvenici, Hloverka Novak-Srzić čeka povratak na HRT.<p>&nbsp;</p> <p>Naravno da se želim vratiti na HRT, s kojeg sam nepravedno otpu&scaron;tena. Jako sam zadovoljna presudom Županijskog suda kojom je poni&scaron;tena prvostupanjska presuda. Nadam se da se primiče kraj ovom mom mrcvarenju u kafkijanskom procesu. Uvjerena sam da ću se s novom upravom HRT-a, na čijem je čelu v. d. glavnog ravnatelja Blago Markota o svemu moći ljudski dogovoriti - kaže Hloverka Novak-Srzić, biv&scaron;a urednica i novinarka HRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novak-Srzić je dobila otkaz u proljeće 2015. nakon istupa u javnosti u kojima je izrazila nezadovoljstvo prijenosom inauguracije predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, navodeći da je taj prijenos bio daleko ispod standarda HRT-a te da se u komentarima voditeljice Elizabete Gojan radilo o ponižavanju predsjednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada&scaron;nja Uprava HRT-a na čelu s Goranom Radmanom, navodeći kao razlog neovla&scaron;tene istupe u javnosti, dala je otkaz i H. Novak-Srzić i E. Gojan, s time da je E. Gojan nakon odluke Općinskog radnog suda vraćena na posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Drago mi je &scaron;to je presuđeno da je Elizabeta nezakonito dobila otkaz, ali nikad mi neće biti jasno zbog čega pravda nije bila ista i za nju i za mene. Zbog istog smo &lsquo;grijeha&rsquo; otpu&scaron;tene - rekla je Hloverka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-15-hloverka.jpgMisterij koji je zbunio Imoćane riješen: pronađen nestali 'Autohercov' autobushttp://grude.com/clanak/?i=2460024600Grude.com - klik u svijetTue, 14 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-14-bus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponedjeljak poslijepodne pronađen je sigurno najpoznatiji autobus u Imotskom, onaj marke renault, dubrovačkih registracijskih oznaka, otuđen iz dobro čuvanog kruga imotske autoprijevozničke tvrtke "Autoherc – Autopoduzeće Imotski" u noći između prošlog utorka i srijede.<p>O tom se autobusu nagađalo svih ovih zadnjih dana, stvarale su se i kojekakve priče o tome da je zavr&scaron;io u dijelovima negdje na prostoru susjedne Bosne i Hercegovine. Sve u svemu, bilo je te&scaron;ko vlasnicima tvrtke jer je autobus vrijedan oko pedeset tisuća eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nazvali su me iz kruga službene istražiteljske ekipe da je na&scaron; autobus pronađen, i to nedaleko od Imotskog. Točna lokacija je u blizini prometnice Lovreć &ndash; Studenci, kod zaseoka Mrnjavci, u borovoj &scaron;umi. Prvi pokazatelji govore kao je tek neznatno o&scaron;tećen, vjerojatno zbog vožnje uskim prometnicama, no da to nije ne&scaron;to posebno. Raduje nas to i hvala jo&scaron; jednom imotskim istražiteljima iz policije koji su uspjeli locirati autobus &ndash; rekao nam je direktor "Autopoduzeća Imotski" Ljubo Bo&scaron;njak, koji je odmah nakon dojave na lice mjesta poslao stručnu ekipu s automehaničarima i vozačem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je popularni renault jo&scaron; iste noći trebao biti u krugu tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakako, ova vijest je odjeknula Imotskim, svi se pitaju tko bi mogao i za&scaron;to ukrasti autobus. Je li u pitanju neka poruka vlasnicima tvrtke ili je samo hir nekoga vozača koji se htio malo provozati, za sada ostaje enigmom. Možda je, kažu u Imotskom, nekom promaknula redovna linija pa se požurio posebnim autobusom doći do nekoga odredi&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No čini se kako je za avanturistu, ili vi&scaron;e njih, ipak toliki autobus bio preveliki zalogaj, pa su ga ostavili skrivenog u borovini u blizini zaseoka Mrnjavci. Zanimljivo je i to da je zračne linije od mjesta pronalaska autobusa do prvih kuća tek pola kilometra, pa je jo&scaron; čudnije da gotovo sedam dana nitko nije primijetio veliko vozilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/SD<br />FOTO: Slobodna Dalmacija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-14-bus.jpgArapi kupuju zemlju posavskih Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=2457624576Grude.com - klik u svijetSun, 12 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-12-arapi-osmijeh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Euroblic” doznaje kako je uglavnom riječ o zemlji Hrvata koji su otišli iz Posavine.<p>U Republici Srpskoj Arapi pod maskom sarajevskih tvrtki kupuju na desetine hektara napu&scaron;tenih vezanih parcela i prave zelenu transverzalu od Federacije BiH, preko dobojske općine i Posavine, do izlaza na Savu, odnosno Hrvatsku i EU, pi&scaron;e &ldquo;Euroblic&rdquo;, pozivajući se na izvor iz Geodetske uprave Republike Srpske, prenosi Srna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Običan građanin nema mogućnost da kupovinu parcela promatra kroz topografske karte i stekne uvid kako je ta kupovina zemlji&scaron;ta unaprijed isplanirana, kako bi se zatvorio krug&rdquo;, rekao je izvor iz Geodetske uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Euroblic&rdquo; saznaje kako je uglavnom riječ o zemlji Hrvata koji su oti&scaron;li iz Posavine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proteklih dana, pi&scaron;e list, alarmirane su republičke institucije, među kojima na prvom mjestu Geodetska uprava, na čiju adresu je stiglo nekoliko pisama u kojima se upozorava na plansku kupovinu zemlji&scaron;ta u Srpskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kada pogledate kako precizno biraju parcele u Srpskoj, dobijete jasan uvid kako je riječ o planskoj kupovini zemlji&scaron;ta&rdquo;, kaže izvor lista, koji navodi da tvrtke koje se bave kupovinom zemlji&scaron;ta na području Posavine imaju sjedi&scaron;te u Sarajevu i Zenici.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-12-arapi-osmijeh.jpgZahvaljujući brzoj intervenciji GSSa i policije spašena dva dječakahttp://grude.com/clanak/?i=2458224582Grude.com - klik u svijetSun, 12 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-12-livno-gss-spasavanje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dva dječaka pronađena su živa i zdrava u šumi u blizini Livna, zahvaljujući brzoj intervenciji Gorske službe spašavanja.<p>Gorska služba spa&scaron;avanja HBŽ dobila je sinoć obavijest o pokretanju potrage za dvojicom nestalih dječaka u dobi od 15 godina, jedan iz sela Lipa a drugi iz Čuklića, pod Kame&scaron;nicom kod Livna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, dvojica dječaka, K.D. i T.D., prethodno uzimaju psa i oko 13 sati kreću prema &scaron;umi iznad svog sela s namjerom da pro&scaron;etaju, lagano obučeni, po lijepom, sunčanom, prohladnom danu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko 16.30 sati. zabrinuta majka jednog od dječaka poziva na mobitel i on se javlja i kaže da nisu daleko i da idu prema kući. Međutim, kako je padao mrak, njih jo&scaron; nema, niti se javljaju na mobitele, zabrinuti roditelji počinju pozivati pomoć policije i GSS-a. Otac jednog dječaka kreće tražiti ih s kolegom lovcem prema &scaron;umi, javlja <strong>Vecernji.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pročelnik HGSS HBŽ Marino Vidović pokreće brzu potragu u koordinaciji sa specijalcima koji izlaze na teren s vozilima i uključenom rotacijom poku&scaron;avajući privući pažnju nestalih, GSS HBŽ kreće na teren. Sve se odigrava brzo jer je bilo jako zabrinjavajuće &scaron;to se ni jedan dječak niti dostupan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nakon kraćeg vremena dječaci koji su tumarali po mraku i lutali prema hrvatskom području, uspiju se vratiti u mrežu domaćeg mobilnog operatera i javljaju se da su izbili na neku cestu. Dobivaju upute od GSS-a BiH da ne silaze s ceste i polako se kreću prema dolje i čuvaju bateriju u mobitelima. Nakon kraćeg vremena specijalna policija svojim vozilom pronalazi dječake žive i zdrave i prevozi ih kućama. Jo&scaron; jedan dobar primjer brze reakcije i dobre suradnje i koordinacije između nevladinih i vladinih organizacija kojima ovo nije prvi put da djeluju zajedno na terenu, brzo i efikasno'', navode iz GSS-a BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-12-livno-gss-spasavanje1.jpgGlasnović: 'Trebamo vojni rok, muškarci su nam postali feminizirani...'http://grude.com/clanak/?i=2457124571Grude.com - klik u svijetSat, 11 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-11-glasnovic1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prosvjedi 'za' i 'protiv' uvođenja vojnog roka održavaju se gotovo u isto vrijeme i na istome mjestu. Prvi organizira Udruga hrvatskih branitelja iz Đurđevca, a drugi Radnička fronta<p>Skup potpore ispred zgrade Ministarstva obrane na Trgu kralja Petra Kre&scaron;imira IV, koji organizira Udruga hrvatskih branitelja RH iz Đurđevca, počeo je u 11.30. Među okupljenima je i saborski zastupnik Željko Glasnović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Okupili smo se da damo podr&scaron;ku uvođenju vojnog roka u Hrvatsku jer smatramo da je to dobro i za mladiće i za djevojke. Ne spremamo se za nikakav rat, niti želimo da ga bude. Ja ne želim ni da moja, ni da ičija djeca idu u ikakav rat. Samo smatramo da su vrijednosti koje se mogu steći na vojnoj obuci korisne i da im mogu pomoći. Smatram da je mjesec dana premalo vremena za ikakvu obuku, te da bi bilo bolje da obuka traje od najmanje tri do &scaron;est mjeseci. Osim toga smatramo da uvođenje vojnog roka može pomoći gospodarstvu u Hrvatskoj obzirom na brojne proizvođače vojne opreme'', rekao je Dražen &Scaron;emovčan, organizator prosvjeda i predsjednik Udruge hrvatskih branitelja RH iz Đurđevca, prenosi 24sata.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tko može biti protiv, oni su klaunovi, ostaci jugorežima. Oni su prije pekli volove kada su i&scaron;li u JNA. Oni su protiv svega &scaron;to je hrvatsko'', rekao je Željko Glasnović koji je ranije napomenuo kako su mu&scaron;karci danas previ&scaron;e feminizirani.<br /><br /><br /></p> <p>FOTO: PIXSELL</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-11-glasnovic1.jpgDanas se u Derventi u obnovljene kuće useljavaju 22 hrvatske obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=2456324563Grude.com - klik u svijetFri, 10 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-10-cordas-povratnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvadeset i dvije hrvatske obitelji podrijetlom iz Dervente danas će, nakon gotovo punih 25 godina progonstva i uništavanja njihove imovine, dobiti ključeve obnovljenih domova, piše Večernji list BiH. <p>Nakon punih pet godina od donatorske konferencije, započinje se ozbiljnije s njezinom realizacijom, a obnovljeni domovi u ovoj općini pokazuju kako volja za obnovom i povratkom nije posve i&scaron;čezla. To je, međutim, tek jedan dio aktivnosti koje se pripremaju za hrvatske, ali i druge prognaničke obitelji na području BiH i njezinih dvaju entiteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Regionalni fond</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima iz resornog Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe, ukupno se planira kroz nekoliko projekata obnoviti 417 obiteljskih domova Hrvata tijekom 2017. i 2018. Unutar tog broja, rekorder je upravo Derventa na koju otpada vi&scaron;e od četvrtine ukupne potpore. Tamo će se u prvoj fazi regionalnog stambenog fonda obnoviti ukupno 22, a u drugoj i četvrtoj etapi 41 odnosno 42 obiteljske kuće. Uz to, dvije obiteljske kuće će se graditi iz OPEC-ova zajma te jo&scaron; sedam iz fonda Saudijske Arabije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedeća je po broju obnovljenih obiteljskih kuća općina Brod u kojoj se planira obnoviti 57 kućanstava, od čega bi u prvoj fazi regionalnog projekta bilo izgrađeno 9, a tijekom ove i u sljedećoj godini jo&scaron; 39 kuća za Hrvate. Po broju dobivenih prijava, slijedi općina Teslić u kojoj se planira izgraditi 40 obiteljskih domova za prognane Hrvate koji u međuvremenu nisu uspjeli rije&scaron;iti svoje stambeno pitanje. Slijedi Doboj s 35 kuća te Kotor Varo&scaron; odakle je zahtjev za obnovu imovine prijavila 31 osoba. U Prijedoru je takvih 28 hrvatskih obitelji, u Banjoj Luci samo 25, &Scaron;amcu 22, Pelagićevu 21, Modriči 13, Berkovićima 8, Vukosavlju 6, Gradi&scaron;ki, Stanarima i Lakta&scaron;ima po četiri kuće hrvatskih prognanika koje će biti obnovljene u ove dvije godine. U Novom Gradu u dvije godine bit će obnovljene ukupno dvije, a u Prnjavoru jedna kuća prognanih Hrvata. Prema riječima resornog ministra za izbjegle i raseljene osobe Davora Čorda&scaron;a, ovakva pomoć iznimno je dobro do&scaron;la, no pri tome je potrebno stvoriti dodatne uvjete za održivi povratak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Održivi povratak</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Upravo zbog toga zalažem se za cjelovit pristup povratku u kojem će ljudima, uz stambene jedinice, biti osigurani i ostali uvjeti kako bi se mogli vratiti u svoje domove i u njima voditi život, kako se to i očekuje u 21. stoljeću. Raduje me &scaron;to smo već nakon nekoliko godina, na terenu, gdje smo pristupili obnovi na cjelovit način, imali vrlo jasne pokazatelje da je na&scaron; pristup bio dobar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mjestima u kojima je obnovljena infrastruktura, gdje su obnovljene crkve i dru&scaron;tveni domovi, ljudi su se počeli, prvo povremeno, vraćati, čistiti imanja, a zatim je veliki broj njih i sam krenuo u obnovu kuća i vratio se na svoja ognji&scaron;ta&rdquo;, ocijenio je Čorda&scaron;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-10-cordas-povratnici.jpgMUP ŽZH POTVRDIO: U Širokom Brijegu priveli četiri Turka i Sirijcahttp://grude.com/clanak/?i=2455024550Grude.com - klik u svijetThu, 09 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-09-stop_policija_pxl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve navedene osobe su zadržane u prostorijama PU Široki Brijeg radi provjere, a o slučaju su upoznati inspektori Službe za poslove s strancima.<p><strong>Policija</strong> je potvrdila informaciju da su u srijedu u &Scaron;irokom Brijegu priveli pet stranih državljana, odnosno četiri Turka i Sirijca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U srijedu u 16.50 sati policijski službenici <strong>PU &Scaron;iroki Brijeg</strong> su prilikom redovite kontrole prometa u Ulici pobijenih franjevaca (M6.1, Obilazna cesta) u &Scaron;irokom Brijegu zaustavili dva <strong>taksi vozila marke BMW i VW Passat</strong> kojima su upravljali BiH državljani: A.G. rođen 1988. godine s prebivali&scaron;tem na području Mostara i A.K. rođen 1986.godine s prebivali&scaron;tem na području Mostara. Prilikom kontrole u vozilima su zatečena <strong>četiri državljana Turske i jedan državljanin Sirije</strong>'', navode iz Uprave policije MUP-a ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve navedene osobe su zadržane u prostorijama PU &Scaron;iroki Brijeg radi provjere, a o slučaju su upoznati inspektori Službe za poslove s strancima, Terenski centar <strong>Ljubu&scaron;ki</strong> koji su, nakon provjere i pregleda osobnih dokumenata, otpustili dva bh. državljana i četiri državljana Turske, dok su u 20.00 sati državljanina Sirije sproveli na daljnje postupanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-09-stop_policija_pxl.jpgLijekovi za liječenje karcinoma dojke i prostate od idućeg mjeseca jeftiniji za 50 posto http://grude.com/clanak/?i=2453524535Grude.com - klik u svijetWed, 08 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-08-ljekarna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kutija lijeka za liječenje raka dojke od idućeg mjeseca bi u Bosni i Hercegovini trebala biti jeftinija za gotovo 50 konvertibilnih maraka. Riječ je o lijeku Letrozol koji je stajao više od 100 KM, a njegova nova cijena iznosit će 60,20 konvertibilnih maraka.<p>Iako je riječ o značajnom pojeftinjenju, kutija ovog lijeka, koji za nekoga uistinu život znači, i dalje će biti znatno skuplja nego, primjerice, u Rusiji i Ukrajini. Cijena lijeka u Rusiji je oko 43 KM, dok je u Ukrajini 38 KM. Cijena ovog lijeka u Hrvatskoj je oko 62 KM, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novu cijenu od idućeg mjeseca imat će i Pantraprazol koji se koristi za liječenje bolesti povezanih s povećanim lučenjem želučane kiseline. Njegova sada&scaron;nja cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine je 8,92 KM, a snizit će se na 5,88 KM. Novu cijenu imat će i Bikalutamid, lijek koji se koristi za liječenje uznapredovalog karcinoma prostate. Blokiranjem neželjenih učinaka mu&scaron;kih spolnih hormona (androgena),Bikalutamid sprečava rast stanica prostate i na taj način kontrolira &scaron;irenje karcinoma. Kutija ovog lijeka je do sada u RS-u stajala 188,79 KM, u FBiH 161,36 KM, a uskoro će ko&scaron;tati 91,67 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj je cijena kutije ovog lijeka od 150 miligrama oko 190 KM, dok kutija tableta od 50 miligrama stoji ne&scaron;to vi&scaron;e od 50 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Novi pravilnik</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove cijene lijekova u Bosni i Hercegovini rezultat su novog pravilnika o lijekovima čija bi primjena trebala početi u idućem mjesecu. Sredinom siječnja ove godine na snagu je stupio novi pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena i načinu izvje&scaron;tavanja o cijenama lijekova u Bosni i Hercegovini. Prema informacijama iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva, primjena će početi od dana godi&scaron;njeg izračuna, koji je definiran pravilnikom, a to je prvi ponedjeljak u ožujku tekuće godine, tj. 6. ožujka 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nositelji dozvola za stavljanje lijeka u promet u Bosni i Hercegovini imaju rok od &scaron;ezdeset dana za uskladiti veleprodajne cijene svojih lijekova s odredbama pravilnika, odnosno s maksimalnim cijenama lijekova, koje će biti objavljene na internetskoj stranici Agencije&rdquo;, rekla je za Fokus.ba Ana Cvijanović iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Inače, na trži&scaron;tu Bosne i Hercegovine trenutačno se nalazi 5000 lijekova, a uz navedene, jo&scaron; će značajan broj njih ubuduće biti jeftiniji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-08-ljekarna.jpgKukavica optužuje, ali i poručuje Gruđanima: Nemojte dolaziti u Imotski i glasovati, radite sebi štetu!http://grude.com/clanak/?i=2452624526Grude.com - klik u svijetTue, 07 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-07-ivica_kukavica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan je bojnik, drugi poručnik, obojica su bivši pripadnici 3. imotske bojne, čak su i ranjeni na istome mjestu – Maslenici, ali će se na lokalnim izborima u svibnju, kako sada stvari stoje, naći na suprotstavljenim stranama.<p>&nbsp;</p> <p>Ivica Kukavica kandidat je lokalne nezavisne liste, dok je Ivana Budalića, nakon godina vladavine kontroverznog Ante Đuzela, u prvi plan gurnuo HDZ. Najveću je promociju doživio kada je nedavno Imotski pohodio premijer Andrej Plenković, u pratnji brojne ministarske svite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;i zapovjednik i njegov dočasnik iz satnije odlučili su se i na različite strategije u bitci za glasove. Dok Kukavica već uvelike lobira na sve strane, kod Budalića suzdržanost, čak i prema novinarima. Tako nas je, nakon &scaron;to smo objasnili kojim poslom dolazimo u Imotski, nemalo iznenadio ljubaznom odbijenicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ne bih za novine, jer bih pričekao da kampanja službeno počne. Jo&scaron; je prerano &ndash; poručio nam je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ipak ste službeno kandidat HDZ-a... &ndash; poku&scaron;avali smo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Da, ali kampanja jo&scaron; nije počela &ndash; bio je nepopustljiv Budalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za to vrijeme protukandidat Kukavica sve samo ne miruje. Uzeo je u najam jednu prostoriju u biv&scaron;em "Napretku" i to proglasio svojim izbornim stožerom. Kaže da ga uredno plaća i da mu nije palo na pamet tražiti od Grada da mu besplatno dodijeli neki ured na kori&scaron;tenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Dao bi meni Đuzel, ali znate kako? Tako da bi deložirao neku udrugu i rekao da je to Kukavica učinio &ndash; veli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova će kampanja, prema svemu sudeći, biti izravno usmjerena na sada&scaron;njeg imotskog gradonačelnika, čija bi ostav&scaron;tina, smatra, trebala biti uteg i njegovu nasljedniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ante Đuzel trenutačno ne odgovara ni HDZ-u. To malo ljudi zna ili ne žele spojiti činjenice, ali on je osuđen nepravomoćno na 10 mjeseci zatvora, tri uvjetno zbog afere "West In", pa uvijek postoji opasnost da se "lex Vlahu&scaron;ić" primijeni na njega. Presuda protiv njega donesena je prije Vlahu&scaron;ićeve, a od listopada 2013. godine oteže se s njezinom pravomoćno&scaron;ću. Uz to, imate otvorenu istragu i za lažno stjecanje statusa ratnog vojnog invalida. Ja se i s te strane čudim Iveku Budaliću i jo&scaron; nekim mojim suborcima da su pristali ići s takvim čovjekom &ndash; kaže Kukavica, kojeg, osim kao ratnika i visokog časnika, sugrađani poznaju i kao nogometa&scaron;a NK Imotski, te jednu godinu i RNK Split.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je, veli, s Budalićem u korektnim odnosima i cijeni ga kao čovjeka i kolegu ratnika, ne krije da ga je razočarao prije četiri godine, kada je Kukavica zakoračio u političke vode upravo na lokalnim izborima. Kao protukandidat Đuzelu u tradicionalno jakoj HDZ-ovoj biračkoj utvrdi osvojio je gotovo 35 posto glasova, a njegova lista oko 20 posto i četiri mandata. Bio je to najbolji rezultat neke od neovisnih lista u Splitsko-dalmatinskoj županiji ili, kako Kukavica veli, jači od Kovačićeva u Omi&scaron;u, Buljeva u Sinju ili bračnog para Puljak u Splitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; I&scaron;ao sam s grupom ljudi koja je, po mojem mi&scaron;ljenju, bila jo&scaron; militarističkija od ove danas. Na listi je od 17 ljudi bilo nas sedam iz 3. bojne, čak tri visoka časnika. Tada sam, konkretno od Budalića i jo&scaron; nekih pojedinaca, očekivao da će nas plebiscitarno podržati kao neovisnu, pravu imotsku listu, ali nisu. Prevladali su neki njihovi osobni interesi &ndash; prepričao nam je Kukavica epizodu od prije četiri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da ne treba zanemariti da je njegova kandidatura stigla dobrih 10 dana prije Budalićeve i da je on zapravo samo HDZ-ov odgovor iz straha da ne izgube glasove na koje su navikli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Isturili su Budalića u prvi plan, a sve se svodi na to da bi Đuzel vladao iz sjene. Postoje čak informacije da se Đuzel planira kandidirati za mjesto tajnika Grada koje se otvara i tako jo&scaron; 20 godina vući sve konce. Čisto sumnjam da Budalić može izboriti samostalnost u takvom okružju. On je sada na poziciji na kojoj sam ja bio prije pet godina, ili kada me je Stipe Mesić proglasio glavnim krivcem jer je izviždan u Dračevcu i u tri navrata mi nije htio potpisati unapređenje u čin pukovnika. Pa ja sam i tada i nakon &scaron;to sam poslije izlaska iz vojske u&scaron;ao u HDZ shvatio da se sustav ne može mijenjati iznutra, nego se morate izmaknuti iz njega da bi se u tome uspjelo &ndash; kaže Kukavica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to na sve kažu imotski branitelji? Svi su, naime, u strahu da se zbog politike na podijele u dva tabora. Upravo je zbog toga predsjednik Koordinacije njihovih udruga i &scaron;ef Hvidre Marko Gudelj Žika prije nekoliko dana obojicu kandidata posjeo za zajednički stol.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Vjerujem u Boga i ljude da se nećemo rascijepiti. Nikada od rata branitelji nisu imali veći stupanj zajedni&scaron;tva u svojim redovima nego danas. I da sada to sve ode dovraga zbog politike?! Vjerujem da će Koordinacija i sve udruge ostati maksimalno neutralni, a ljudi će, hvala Bogu, glasati po svom izboru i biti za onoga tko im se sviđa. Oba su kandidata dobra &ndash; kazao nam je Gudelj, ali nikako nije želio stati pred fotoreporterski objektiv, pravdajući to svojom &ndash; nefotogenično&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni Udruga veterana nema se namjeru opredjeljivati. Tako barem kažu njezin &scaron;ef i predsjednik Suda časti, Vinko Tolić i Nikola Ćelić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mene politika ni s kim ne može posvaditi. Važno je da su i jedan i drugi čestiti ljudi i branitelji &ndash; veli Tolić, dodajući da su oni i s Đuzelom imali dobru suradnju.</p> <p>A &scaron;to očekuju od gradonačelnika branitelja, odgovara Ćelić:</p> <p>&ndash; Pa da napravi ne&scaron;to, prije svega radna mjesta. Naravno da ne može dovesti tvornicu, ali može barem stvoriti uvjete. I tako jo&scaron; dosta toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U političkim kalkulacijama oko novoga gradonačelnika neizbježna je jedna druga neovisna lista, ona mladih "Mi za IM". Nastupili su i na pro&scaron;lim izborima, osvojili jedan mandat i lokalni su partneri Mosta. Krila su im porasla, kako nam je rekao jedan od njihovih osnivača, ali pod uvjetom anonimnosti, nakon &scaron;to se doznalo da u HDZ-ovoj lanjskoj anketi dobivaju kao i oni, nekih 35 posto. I Budaliću i Kukavici važno je to &scaron;to neće istaknuti svoga gradonačelničkog kandidata, pa su krenuli u bitku za njihovu podr&scaron;ku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ovo je mali grad, svaki dan se susrećete sa svima, pa i s HDZ-ovcima i s ljudima od Kukavice. Znate, mi nismo isključivi &ndash; pomalo će diplomatski njihov donedavni vijećnik i potpredsjednik Martin Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak priznaje da su prvo sjeli s Kukavicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Jesmo, među tih sedam ljudi bio sam i ja i iskoristili smo priliku kako bismo porazgovarali o nekim prija&scaron;njim nesuglasicama &ndash; kazao nam je Lončar, ali nije želio ulaziti u detalje razgovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim na njih, Kukavica jo&scaron; računa na HSLS, HSP i HSS. Uvjeren je da će u konačnici dobiti 90 posto naklonosti pripadnika 3. bojne i oko 70 posto glasova svih Imoćana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ako ne pobijedim, dići ću ruke od politike za sva vremena, koliko god to mojim suradnicima bilo nevjerojatno i odgovarali me od takvih najava &ndash; poručuje Ivica Kukavica.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__more-about"> <p><strong>Idem u Grude i Posu&scaron;je molit Hercegovce da ovaj put ostanu kod kuće</strong></p> <p>&nbsp;</p> <div id="adParallax" class="adParallax--list banerWrap emptyBanner"> <div id="beacon_fb7b3ebd36" style="position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;"><img style="width: 0px; height: 0px;" src="http://adv.slobodnadalmacija.com/www/delivery/lg.php?bannerid=0&amp;campaignid=0&amp;zoneid=291&amp;loc=http%3A%2F%2Fwww.slobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fsplit-zupanija%2Fclanak%2Fid%2F467347%2Frat-ih-je-spojio-a-mir-razdvojio-bivsi-suborci-obojica-ranjena-na-maslenici-krecu-u-bitku-za-imotski&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F&amp;cb=fb7b3ebd36" alt="" width="0" height="0" /></div> </div> <p>Kukavica je već osmislio cijelu kampanju. Budžet mu je nekih 20 tisuća kuna i većinu će toga potro&scaron;iti u susjednoj Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutačno je &ndash; obja&scaron;njava &ndash; nekih 800 ili 10 posto glasača na biračkom popisu iz Gruda, Posu&scaron;ja i jo&scaron; nekih susjednih općina s druge strane granice. Moj je primarni cilj otići na tamo&scaron;nje lokalne medije i reći im da nema potrebe i razloga da dolaze u Imotski i odlučuju tko će biti gradonačelnik. Ustvari, zamolit ću ih da ne izlaze na birali&scaron;ta, jer time samo rade na svoju &scaron;tetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada sam bio izaslanik ministra branitelja Tome Medveda na obljetnici Male bare, ba&scaron; sam o tome razgovarao s Vlahom Orepićem i pitao ga ima li rje&scaron;enja da se tim ljudima ograniče biračka prava, a sva druga ostave. Ni&scaron;ta mi nije odgovorio. Ali nemojte misliti da ne shvaćam kolika je strate&scaron;ka važnost opstanka tih ljudi, koliko ta zaleđina znači za sigurnost Hrvatske. Ako bi se i&scaron;lo sjekirom ili mačem, bilo bi kontraproduktivno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong><a href="http://www.slobodnadalmacija.hr" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a></strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-07-ivica_kukavica.jpgKaramarko se obratio javnosti: "Hrvatsku smo stekli teško. Ona je zaslužila mir, blagostanje i budućnost..."http://grude.com/clanak/?i=2452824528Grude.com - klik u svijetTue, 07 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-07-karamarko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši predsjednik HDZ-a i bivši prvi potpredsjednik Vlade, Tomislav Karamarko, drži se podalje od javnosti te se u rijetkim trenucima javi putem Facebooka.<p>&nbsp;</p> <div class="detail_content_banner right">&nbsp;</div> <p>Obično su to neki važniji datumi povodom blagdana ili događaja vezanih uz domovinu. Karamarko se sada odlučio obratiti svojim <strong>obožavateljima </strong>na Facebooku te im odgovoriti na potrebu da znaju kako je i kako živi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U objavi je napisao kako opet živi "običan život" bez brojnih <strong>obveza </strong>i <strong>odgovornosti</strong>. Pi&scaron;e kako je sada dobio vrijeme za ono &scaron;to je zanemario a to su prijatelji, sport, putovanja i, najvažnije, obitelj. Pohvalio se i nedavnim putovanjem u London te je otkrio &scaron;to mu je tamo bilo <strong>posebno zanimljivo</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Po&scaron;tovani i dragi prijatelji, povremeno sam ispisivao objave na svom Facebook profilu, uglavnom u povodu blagdana ili nekih događaja važnih za na&scaron;u domovinu. Popratili ste ih mno&scaron;tvom "lajkova" i komentara, meni vrlo značajnih. Hvala vam na brizi koju sam i&scaron;čitavao iz njih. Hvala vam na dobrim željama i potrebi da znate kako sam. Hvala i na ponekoj kritički intoniranoj rečenici. Ono &scaron;to mi je dragocjeno je to da va&scaron;e poruke odi&scaron;u snažnim domoljubljem i jasan su usklik da će Hrvatska živjeti vječno. Nakon vi&scaron;e od<strong> 25 godina</strong>, opet živim "običan život", li&scaron;en brojnih obveza i odgovornosti neodvojivih od dužnosti koje sam <strong>obna&scaron;ao</strong>. I želim u tome gledati sve ono &scaron;to je dobro jer vjerujem i znam da Bog i krivim crtama pi&scaron;e ravno. Dobio sam vrijeme za ono &scaron;to sam zanemario, a nedostajalo mi je &ndash; prijatelje, sport, povremena putovanja (bez odijela i kravate) i ono sto je najvažnije, vrijeme za svoju obitelj &ndash; suprugu i djecu. Uživam u <strong>Lani</strong>, <strong>Martinu </strong>i <strong>Kati </strong>i ponosan sam na njih, isto kao na majku <strong>Katu</strong> i oca <strong>Martina</strong>, časnog čovjeka i nepokolebljivog domoljuba.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče putovanja, spomenut ću London iz kojeg sam se vratio krajem pro&scaron;log tjedna. Svjetska metropola od osam milijuna stanovnika imponira svojom multikulturalno&scaron;ću, živo&scaron;ću i &scaron;arenilom rasa, nacija i religija. Posebno mi je bilo zanimljivo, na prijateljski poziv, posjetiti <strong>RUSI </strong>&ndash; <strong>Royal United</strong> <strong>Services Institute for Defence and Security Studies</strong>, ugledni, najstariji na svijetu, neovisni institut koji prati i analizira svjetska zbivanja u sferi sigurnosti i obrane. Razgovarali smo o sigurnosnoj situaciji u na&scaron;em dijelu Europe, naravno i o Hrvatskoj te <strong>njezinoj budućnosti</strong>. Razmi&scaron;ljao sam o tome kako bi bilo dobro da i mi imamo sličnu instituciju u kojoj bismo <strong>koncentrirali znanja</strong>, <strong>iskustva </strong>i <strong>volju </strong>da pomognu stabilizaciji sigurnosne i gospodarske situacije u na&scaron;oj zemlji. Hrvatsku smo stekli te&scaron;ko. Ona je zaslužila mir, blagostanje i budućnost. Ljubav za nju je vječna. Sve vas srdačno pozdravljam i neka vas Bog čuva - napisao je Karamarko na Facebooku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-07-karamarko.jpgTimothy Less: Sve je veći rizik da RS proglasi neovisnost iduće godine, a Hrvati će ih slijediti! Potrebno je osigurati mir u tranzicijihttp://grude.com/clanak/?i=2447924479Grude.com - klik u svijetFri, 03 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-03-timothy_less.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gotovo desetljeće iskustva u britanskoj diplomaciji, nekoliko godina u prvim redovima odnosa Velike Britanije i Republike Srpske, dalo je Timothyju Lessu određeni autoritet za raspravu o međudržavnim i međuetničkim odnosima na Balkanu.<div>&nbsp;</div> <div>Dok većina zagovara održavanje trenutačnog statusa država i potiče unapređenje rada državnih institucija, on ima potpuno drukčiju ideju. Uvjeren je da je do&scaron;lo vrijeme za prekrajanje državnih granica, i to uglavnom po etničkim linijama. "Mislim da trenutačne multietničke države ne mogu opstati. Manjinsko stanovni&scaron;tvo Bosne, Makedonije i Kosova nikad nije prihvatilo legitimitet tih država, a mnogi su se prihvatili oružja tijekom raspada Jugoslavije kako ne bi postali dio nečeg &scaron;to oni smatraju tuđom državom", priča Less u razgovoru za Express. Uvjeren je i da su manjine u državama bile prisiljene prihvatiti status quo zato &scaron;to je zapadna hegemonija zabranila bilo kakve promjene postjugoslavenskih dogovora.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <p>Upravo ti dogovori su sad u neviđenoj opasnosti zato &scaron;to s jedne strane stoji oslabljena Europska unija, s druge nezainteresirane Sjedinjene Američke Države, a s treće strane pojavljuju se Rusija i Turska kao države koje vjeruju da preko Balkana mogu &scaron;iriti svoje sfere utjecaja. "Politika Europske unije je propala i najveći dokaz toga je sve veća opasnost od nestabilnosti u regiji. Amerikanci su uspjeli obuzdati separatizam u devedesetima i ranim dvijetisućitima kori&scaron;tenjem 'tvrde sile'.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Točnije, uspostavili su kvazikolonijalnu civilnu vlast i rasporedili tisuće vojnika NATO-a koji su mogli silom ukloniti s vlasti separatističke političare", priča Less i dodaje da je Europa imala potpuno drukčiji pristup. EU se oslonila na moć diplomacije i državama regije nudili su nagradu pristupanja Uniji u zamjenu za stabilizaciju i mir u državi. Less dodaje: "Njihova je ideja bila da se razne balkanske države dobrovoljno uključe u radikalnu reorganizaciju svojih političkih i ekonomskih sustava u zamjenu za nagradu od članstva u EU.<br />U procesu, siroma&scaron;ne, autoritarne i nelegitimne države će se pretvoriti u svojevrsne prosperitetne, demokratske i inkluzivne u kojima će manjine trajno živjeti". Kako on upozorava, postoje dva osnovna problema s pristupom na koji se odlučila Europska unija. "Prvi je da SAD nikad nije stvarno porazio separatizam, nego ga je samo potisnuo. Drugi je da Europska unija nikad nije imala 'Plan B' koji bi aktivirali ako bi politika povećanja EU doživjela neuspjeh", priča ovaj politički analitičar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, problemi su postali jasniji sad kad Europska unija doživljava sve veće krize, a avet separatizma se vraća u regiju. "To je stvorilo apsurdnu i tragičnu situaciju gdje europski diplomati preklinju lokalno stanovni&scaron;tvo i političare u zemlji kao &scaron;to je Bosna da se fokusiraju na reforme i integraciju s Europskom unijom dok se država raspada. Moj zaključak je da se ova multietničnost na Balkanu može održati samo kroz autoritarna sredstva - bilo da se provodi interno, kao u slučaju Jugoslavije, ili da se provodi izvana, kao &scaron;to je bio slučaj u vrijeme američke dominacije. Nakon &scaron;to prisila nestaje, krhka multietnična država neizbježno se počinje raspadati, kao &scaron;to sad možemo vidjeti", dodaje Less. Nakon nedavnog referenduma u Republici Srpskoj o obilježavanju dana RS-a pojavila se ozbiljna zabrinutost da će se rasplamsati neki novi sukobi. Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Miloradu Dodiku, ali kako je većina njegove imovine raspoređena po Srbiji i RS-u, te&scaron;ko je očekivati neke značajnije promjene njegova pristupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Svojevrsno zveckanje oružjem sve je glasnije u susjednoj nam državi, a i sam Less kaže da postoje samo tri mogućnosti raspleta situacije, dok samo jedna ima bilo kakve &scaron;anse održavanja mira u Bosni i Hercegovini. "Prva opcija je nastaviti s politikom 'stabilizacije kroz integraciju'. Cilj takve politike je stvoriti održivu multietničku državu s nagradom kao članstvo u EU, ako bi lokalci uspjeli. Problem je u tome &scaron;to je, kao &scaron;to sam već i rekao, povećanje praktički zavr&scaron;eno i ne postoji nagrada kojom će se kompenzirati manjine za ono &scaron;to smatramo da je nedostatak dostojanstva i sigurnosti koje moraju podnositi dok žive kao građani drugog reda u nečijoj tuđoj državi. Druga opcija je sankcionirati separatiste, primjerice Srbe, zato &scaron;to žele promijeniti status quo. Ovdje se ponovno susrećemo s problemom. Naime, Europljani su previ&scaron;e razjedinjeni kako bi proveli takve korake. Uvođenje blagih sankcija, kao &scaron;to su to Amerikanci nedavno napravili, pokazalo se kontraproduktivnim zato &scaron;to je samo ojačalo separatizam u Republici Srpskoj. Treća je opcija, i meni jedina realna, da Zapad podrži proces pregovora u kojem bi Bo&scaron;njaci pristali na slabljenje bosanske države &scaron;to bi zadovoljilo želje Srba i Hrvata za većom autonomijom. Čak ni to nije stalno rje&scaron;enje, ali kratkoročno će izbjeći najgori scenarij", priča Less i tu ulazimo u srž njegove ideje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeren je da bilo kakav trajni mir ovisi isključivo o prekrajanju granica, ali uz strogu kontrolu vanjskih sila koje će osigurati mir tijekom bilo kakve tranzicije. Dok će mnogi na spomen bilo kakvih promjena u granicama sasuti drvlje i kamenje na glasnika, Timothy Less se brani i kaže:<br />"Da preciziram, opasnost ne vreba iz ishoda procesa zato &scaron;to mislim da bi rezultat bio stabilnije okruženje nego sad. Opasnost vreba u procesu tranzicije. Specifično, postoji rizik da bi Bo&scaron;njaci, Makedonci i kosovski Albanci silom pružali otpor raspadu njihovih država. To bi onda moglo uplesti velike sile, poput Turske i Rusije, ali i države regije".</p> <p>&nbsp;</p> <p>On nastavlja i obja&scaron;njava nam svoje uvjerenje da je proces raspada nemoguće zaustaviti zato &scaron;to njime upravljaju geopolitičke sile i promjene kojima svjedočimo u svijetu. Promjene u Bijeloj kući, promjene u Europskoj uniji te promjene u Rusiji i Turskoj. Priča da se međunarodna zajednica na&scaron;la pred jednostavnim izborom; ili će preuzeti kontrolu nad procesom raspada ili će istu tu kontrolu predati lokalnim političarima. "Po mojem mi&scaron;ljenju, ishod bi trebao biti dogovorena prilagodba međunarodnih granica koja odražava demografske stvarnosti na terenu. To bi podržavalo želju dana&scaron;nje ranjive manjine za sigurnost i prava te eliminiralo glavni izvor nestabilnosti u regiji. U međuvremenu, prioritet mora biti usporavanje internog raspada regije dovoljno dugo da se razrije&scaron;e sporna pitanja, kao &scaron;to je to status Brčkog ili Srebrenice, odrediti načine kako kompenzirati grupe koje će gubiti emotivno važan teritorij i ograničiti njihov prirodni nagon da se bori", kaže Less. Ipak, i on je svjestan da njegove teze nisu nimalo popularne niti prihvaćene u &scaron;irim diplomatskim ili analitičarskim krugovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Priznaje da postoji velik rizik u provođenju bilo kakvih promjena, ali upozorava da, barem prema njegovu mi&scaron;ljenju, veća opasnost leži odbijanju otvaranja tog pitanja. "Lokalno stanovni&scaron;tvo već radi na tome", kaže on i nastavlja: "Čini mi se da su elite bosanskih Srba sve složnije i odlučnije u konačnom odcjepljenju od Bosne i mislim da će početi s procesom ostvarivanja nezavisnosti već iduće godine". Svjestan je Less da su i bo&scaron;njački političari pod golemim pritiskom kako bi očuvali postojeće stanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />"Izetbegović ne može olako promijeniti centralizacijsku politiku SDA i čini se da on želi čistom političkom uporno&scaron;ću spriječiti raspad Bosne". Ne&scaron;to dalje od hrvatske granice, na jugu Srbije i sjeveru Kosova, prijeti rasplamsavanje novog sukoba. "Beograd je već umoran od razgovora s Albancima i žele dovesti stvari do kraja. To bi vjerojatno značilo reintegraciju sjevernog Kosova sa Srbijom i, ako bude potrebno, dovođenje srpskih snaga sigurnosti", priča Less.<br />"U međuvremenu u Makedoniji Albanci trenutačno odbijaju sudjelovati u vlasti, osim pod uvjetima koji su neprihvatljivi za Makedonce. To riskira situaciju u kojoj međuetnička podjela vlasti dolazi do kraja. Potencijalno, Makedonija bi mogla de facto podijeliti se po etničkim linijama, &scaron;to je dovelo Albance da uspostave paralelne institucije na zapadu Makedonije i izaziva nekakav zazor od Makedonaca. To je rizik, a ne predviđanje, jer proces je jo&scaron; u ranoj fazi", kaže on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane Atlantika svjedočimo promjeni u Bijeloj kući. Donald Trump je već najavio politiku u kojoj će Amerika biti na prvome mjestu i jo&scaron; nitko ne zna &scaron;to to točno znači. Less priča da to može značiti i promjenu politike na Balkanu. On je uvjeren da bi Trump mogao povući čak i postojeće američke trupe s Kosova &scaron;to bi moglo dovesti do daljnjeg propadanja sigurnosne situacije. "Bojim se da bi dosada&scaron;nju politiku manjkavog angažmana mogla zamijeniti politika opće ravnodu&scaron;nosti.&nbsp; Kao rezultat svega toga, vjerujem da postoji sve veći rizik da će Republika Srpska proglasiti neovisnost iduće godine, a da će Hrvati poku&scaron;ati napustiti Bosnu nakon toga. To bi moglo stvoriti opasno zapaljivu situaciju na terenu", ispričao nam je Less.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čistu suprotnost ovoj novoj američkoj politici provodio je nekad Bill Clinton koji se nije ustručavao koristiti sve dostupne poluge kako bi osigurao stabilnost na Balkanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />"Predsjednik Clinton koristio je svu američku nadmoć u provođenju američke politike osiguravanja mira u regiji", napominje Less. Najbolji scenarij za sprečavanje mogućih sukoba i osiguranje dugoročnih sukoba bilo bi, smatra Less, osnivanje velike međunarodne koalicije koja bi osigurala prostor za pregovore te silom osigurala mir u tranziciji. Istodobno bi morao postojati i neki način kompenzacije gubitnika teritorija te velika pomoć u razvitku čitave regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, i on je svjestan da je njegova teorija, samo to. "Ja mogu, naravno, biti potpuno u krivu u svojoj analizi. Možda će se EU oporaviti, pro&scaron;irenje će se nastaviti, SAD će se vratiti u regiji, Rusija i Turska će se povući, bosanski Srbi i drugi prihvatit će svoju sudbinu u multietničkim državama i sada&scaron;njim dogovorima će dokazati izdržljivost. U stvarnosti, međutim, mislim da je to nemogući optimistički pogled u budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Kao &scaron;to sam rekao, vjerujem da samo nacionalne države mogu jamčiti prava i sigurnost svim građana, a istodobno zaustaviti natjecanje za teritorijem u regiji. Budući da nitko ne želi eksploziju novih mikrodržava u regiji, kao &scaron;to je Republika Srpska ili Herceg-Bosna, logika nalaže spajanje odbjeglih teritorija Bosne, Kosova i Makedonije sa srodnim državama preko granice", zavr&scaron;ava Less.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Express.hr" href="http://www.express.hr" target="_blank">Express.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-03-timothy_less.jpgIzrađena prva moto-ciklo turistička karta Osječko-baranjske županijehttp://grude.com/clanak/?i=2446124461Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-motociklo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Moto klub Pannonians i PUT Centar regionalnog razvoja iz Osijeka izradili su i tiskali prvu 'Moto-ciklo turističku kartu Osječko-baranjske županije'.<p>Karta na jednostavan i konkretan način upoznaje sve turiste i goste navedene županije s najljep&scaron;im rutama, biker friendly smje&scaron;tajem, općinama i gradovima koji pružaju velike mogućnosti za ugodan boravak i atraktivne vožnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karta sadrži ucrtane autoceste, lokalne ceste i željezničke pruge, kao i &scaron;est moto i dvije ciklo rute na području županije. Osim toga, na karti su ucrtane i vinske ceste, arheolo&scaron;ka nalazi&scaron;ta, eko-centri, dvorci i druge kulturno-turističke znamenitosti poput osječke vodenice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kartu su pripremili i uredili Sini&scaron;a Maurus i Željka Crnčan. Tiskana je u pet tisuća primjeraka i zainteresirane je osobe mogu preuzeti u turističkim zajednicama općina i gradova Osječko-baranjske županije.<br /><br /><br /><a title="HRT" href="http://magazin.hrt.hr/372378/izraena-prva-moto-ciklo-turisticka-karta-osjecko-baranjske-zupanije" target="_blank">HRT</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-motociklo.jpgUlaskom u veljaču puno jeftinije do hrvatskih dokumenatahttp://grude.com/clanak/?i=2446524465Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-dokumenti-hr-020217.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1.veljače na snazi je nova Uredba o tarifi upravnih pristojbi kojom Vlada namjerava rasteretiti gospodarstvo za 1,5 milijardi kuna<p>Od 1.veljače na snazi je nova Uredba o tarifi upravnih pristojbi kojom Vlada namjerava rasteretiti gospodarstvo za 1,5 milijardi kuna</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo unutarnjih poslova podsjeća da je od 1. veljače na snazi nova Uredba o tarifi upravnih pristojbi, zahvaljujući kojoj građani za razne upravne procedure u tom Ministarstvu trebaju odvojiti manje novaca nego dosad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tako je za izdavanje putovnice u redovnom postupku sada potrebno izdvojiti 35, umjesto dosada&scaron;njih 70 kuna upravne pristojbe, dok upravna pristojba za izdavanje putovnice u žurnom postupku vi&scaron;e ne iznosi 220, već 140 kuna.<br />Po 15 kuna upravne pristojbe platit će vozači za prvo izdavanje vozačke dozvole, njeno obnavljanje, odnosno produženje valjanosti i zamjenu vozačke dozvole države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP). U navedenim procedurama dosad su plaćalo 35 kuna upravne pristojbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko se mijenja vozačka dozvola izdana u državi koja nije članica Europskog gospodarskog prostora, vi&scaron;e nije potrebno izdvojiti 70 kuna za upravnu pristojbu, već 35, a za nadomje&scaron;tanje izgubljene ili ukradene vozačke dozvole izdane u Hrvatskoj i državi članici EGP-a treba 15, umjesto dosada&scaron;njih 50 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod prve registracije vozila plaća se 15 kuna upravne pristojbe, &scaron;to je za 20 kuna niže nego dosad, dok je za produženje registracije potrebno izdvojiti 5, a ne vi&scaron;e 30 kuna. Novost je i da se kod odjave vozila upravna pristojba vi&scaron;e ne naplaćuje, a za novu prometnu dozvolu u slučaju njene dotrajalosti, o&scaron;tećenosti ili gubitka/nestanka za upravnu pristojbu vi&scaron;e neće biti potrebno izdvojiti 50, već 20 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u ostalim upravnim te inspekcijskim procedurama koje su fizičke i pravne osobe dužne obavljati pri Ministarstvu unutarnjih poslova snižene su cijene upravnih pristojbi, &scaron;to detaljnije možete pročitati na njihovim web stranicama, u rubrici Građani.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-dokumenti-hr-020217.jpg"Autobusi su puni, dica i žena plaču, ode ćaća u Njemačku..."http://grude.com/clanak/?i=2445224452Grude.com - klik u svijetWed, 01 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-01-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U potrazi za "nestalim" ekipa Slobodne Dalmacije prošetala je do splitskog autobusnog kolodvora, odakle svakoga dana najmanje jedan autobus odlazi na put prema Njemačkoj. <p>&nbsp;</p> <div id="adParallax" class="adParallax--list banerWrap emptyBanner"> <div id="beacon_21be012abf" style="position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;"><img style="width: 0px; height: 0px;" src="http://adv.slobodnadalmacija.com/www/delivery/lg.php?bannerid=0&amp;campaignid=0&amp;zoneid=293&amp;loc=http%3A%2F%2Fwww.slobodnadalmacija.hr%2Fnovosti%2Fhrvatska%2Fclanak%2Fid%2F466124%2Fu-potrazi-za-nestalim-hrvatima-otisli-smo-do-splitskog-kolodvora-autobusi-su-puni-dica-i-zena-placu-ode-caca-u-njemacku&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F&amp;cb=21be012abf" alt="" width="0" height="0" /></div> </div> <p>Linije Split - Muenchen - Stuttgart - Frankfurt rade ko satić, a &scaron;vere su se zaustavile na brojci tri kada smo i mi do&scaron;li ispratiti one koji će Split zamijeniti nekim od tih njemačkih gradova. <strong>Eduard &Scaron;tok </strong>i <strong>Jurica Ražnjević</strong> su vozački par koji će (i) ovaj put putnike sigurno dovesti u zagrljaj tuđe zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Puni autobusi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radno sposobni ljudi u najboljim godinama, uz to i &scaron;kolovani nam odlaze, svi su autobusi puni, a prijevoznika je vi&scaron;e nego ikada. Pa kad čujem brojku od sto tisuća iseljenih u zadnjih nekoliko godina, onda tome nadodam jo&scaron; najmanje 80 tisuća jer, nažalost, mnogi rade "na crno" - veli nam &Scaron;tok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najtužnije je kada oca obitelji ispraćaju supruga i djeca, to je stra&scaron;no! Djeca plaču - ostaje bez teksta Ražnjević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni jedan od putnika, slažu se obojica, im nije rekao "Dobro mi je". Plaće su veće, naravno, sigurnije, sve vezano uz birokraciju je organizirano na visini, ali u Splitu je sunce, u Muenchenu magla. I nije svaka priča ba&scaron; laka ni jednostavna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sjećamo se mladića kojeg smo ukrcali jedno hladno jutro u Stuttgartu, tada smo vozili za Slavoniju. On je, siroče, radio u Njemačkoj kod nekog na&scaron;eg čovjeka, ma &scaron;ta radio &ndash; crnčio, a ovaj ga nije isplatio! I onda mu je susjed iz sela dao 200 eura da se mladić može vratiti kući - vele nam vozači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rekao je: Nikad vi&scaron;e! - kažu nam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A opet, dodaju, s druge strane većini je svaki odrađeni sat plaćen. Smje&scaron;taj im, za početak, nije idealan, dijeli vi&scaron;e ljudi istu sobu, isto kupatilo, ali kada se snađu - vrate se po obitelj i nastave život izvan Lijepe svoje u Lijepoj tuđoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Razlozi bijega</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada vam djeca odrastu, &scaron;koluju se u Njemačkoj - nema &scaron;anse da će se vratiti u Hrvatsku. Dapače, neće ni ljetovati ovdje, odabrat će radije &Scaron;panjolsku - veli nam Ražnjević, a &Scaron;tok dodaje:</p> <p>- Tako ne gubite jednu generaciju, već odmah dvije! A kod nas nitko ne brine, čak niti ne razmi&scaron;lja za&scaron;to nam ljudi odlaze! Možda je vrijeme da netko kaže Vladi kako nisu samo financije razlog za&scaron;to ljudi odlaze, već da je razlog mnogo dublji: mobbing, nesigurnost, lo&scaron; rad inspektorata koji ne kontroliraju poslodavce, neizvjesnost. Kod nas čovjek kad ode na posao ne zna hoće li ga imati i sutra, ne zna hoće li dobiti plaću!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa onda uspoređujemo generaciju migranata s kraja 60-ih godina pro&scaron;log stoljeća, tada su Hrvati mahom odlazili također u Njemačku. Bila je to obećana zemlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tada su odlazili iz države koju nisu doživljavali svojom! U autobusu bi se na putu pjevalo, veselilo. Danas je tuga i ti&scaron;ina. Nitko se ne raduje, a odlaze iz zemlje za koju su krvarili - veli nam &Scaron;tok.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najbolji radnici</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarajući smo se toliko rastužili da nam ni putnik <strong>Alexander Z&ouml;berkein</strong> nije uspio vratiti osmijeh svojom analizom stanja u na&scaron;oj državi:</p> <p>- Kako vam je lijepo! Mi smo s mračnih muenchenskih minus deset do&scaron;li ovdje na splitskih sunčanih plus deset! Sve &scaron;to vama treba je red! Jer - va&scaron; narod je vrijedan, pun znanja, spretan, kod nas su Hrvati poznati kao najbolji radnici, pa me čudi &scaron;to je ovdje za radnika tako nesigurno ozračje. Sigurnost je ono &scaron;to čovjek treba! Kada mu pružite to, on će vama pružiti sve svoje znanje i tada ste na putu prema prosperitetu i boljem sutra - zaključio je Alexander.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova djevojaka <strong>Kristina Vrdoljak</strong>, dijete na&scaron;ih "gastarbajtera", slu&scaron;a nas sa strane i sve se smje&scaron;ka:</p> <p>- Da, mogu se zamisliti kako živim ovdje! Ali, uvijek taj "ali"! Tražim... Ne, zahtijevam svoja prava, a nekako nisam sigurna da bih ih ovdje sad dobila na takav način - veli.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Opro&scaron;taj s Ljubom</strong></p> <p>I dok tako mudrujemo i umjesto onih koji su (jako dobro) plaćeni da to rade, osmi&scaron;ljavamo bolji život za sve nas &ndash; <strong>Ljuba Jozić </strong>dodaje svoj kufer na&scaron;em vozaču Eduardu &Scaron;toku. Suprug joj <strong>Ante</strong> stoji sa strane, sve se smje&scaron;ka on njoj, ona njemu, a čini se da bi tuga koja ih veže mogla prsnuti samo da ju je dodirnuti. A kad tuga prsne onda se utope svi u njoj, pa se borimo &scaron;alom, ali sve onako &ndash; nedovoljno dobro...</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pa &scaron;ta ćete sad bez svoje žene - pitamo Antu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nać'u drugu! - on će ko iz topa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I smijemo se svi, a jasno nam je &ndash; radije bi plakali. Ljuba nam veli za&scaron;to se u svojim zrelim godinama odlučila otići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radila sam u ugostiteljstvu 20 godina i sada sam dala otkaz! Idem u Muenchen na bolju plaću, na bolje uvjete. Ako Bog da pa sve bude kako zami&scaron;ljam, uskoro bi za mnom mogli doći i suprug i sin - kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Treba kuću dovr&scaron;it, dicu oženit, nije lako, ali trudimo se - dobacuje Ante.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ima li kraja?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čvrsta ka stina - Ljuba se doima ženom koja zna &scaron;to hoće i koja može sve &scaron;to hoće, do trenutka kada nam njezin Ante kazuje kako je njegova heroina nedugo prije ove životne prekretnice jo&scaron; jednu pobjedu izvojevala, onu nad bole&scaron;ću. I tu se reporteri raspadaju po &scaron;avovima, pa se s potpunim neznancima grle i plaču po kolodvoru, kao da im najrođeniji odlaze. I odlaze. Na&scaron;i, va&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi koji ostajemo - radimo &scaron;to? Spremamo se na odlazak i mi, ili? Gdje je "stop", gdje je kraj, za&scaron;to nam nije najbolje doma, za&scaron;to sreću tražimo po tuđim domovima?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Naježim se kad nemam - kaže Ljuba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlaze nam, sutradan oko 6 su u Muenchenu, pa u 9 u Stuttgartu i u 13 u Frankfurtu. Do prvog blagdana, evo Uskrs samo &scaron;to nije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-01-njemacka.jpgGađao jajima zgradu Vlade RS: 11 jaja za 11 godina vladavine dezertera Dodikahttp://grude.com/clanak/?i=2444624446Grude.com - klik u svijetTue, 31 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-31-preuzmi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zgradu Vlade Republike Srpske danas je jajima gađao Banjalučanin Dragan Kalkan, umirovljeni policajac Republike Srpske.<p>Na objekt izvr&scaron;ne vlasti bacio je 11 jaja u znak prosvjeda &scaron;to mu nadležni u RS-u, kako tvrdi, nisu priznali sudjelovanje u ratu, na prvoj borbenoj liniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ovo je simboličnih 11 jaja za 11 godina Dodikove vlasti, zato &scaron;to ja smatram da Milorad Dodik kao dezerter treba biti u zatvoru'', izjavio je Kalkan, prenosi BN.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija ga je privela na razgovor, nakon &scaron;to je uspio baciti jaja na zgradu Vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kalkan je tražio da ga na razgovor primi ministar za boračka pitanja Milenko Savanović, kako bi mu objasnio da je nepravedno svrstan u sedmu kategoriju boraca, iako je kao policajac sudjelovao u borbama na prvoj liniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Ministarstva rada i boračko &ndash; invalidske za&scaron;tite Republike Srpske su naveli da nije problem da Dragan Kalkan dođe na sastanak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo nije prvi put da nezadovoljni građani bacaju jaja na zgradu Vlade RS-a, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rujnu pro&scaron;le godine Banjalučanin Željko Blagojević bacio je četiri jaja na glavni ulaz zgrade Vlade u Banja Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagojević, također ratni-vojni invalid, to je uradio u znak nezadovoljstva jer nije mogao da ostvari besplatnu pravnu pomoć, a zbog lo&scaron;e socijalne situacije ne može platiti tro&scaron;kove pravnog spora u vezi sa zemlji&scaron;tem.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-31-preuzmi.jpgMORH predlaže četiri tjedna obveznog vojnog roka od 2019.http://grude.com/clanak/?i=2443124431Grude.com - klik u svijetMon, 30 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-30-vojska.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Djevojke će se moći prijaviti ako žele. Detalji će biti objavljeni u proljeće kad bude dovršena i nova strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske..<p>Ako to prihvati Hrvatski sabor, Ministarstvo obrane će 2018. godine pokrenuti pokusni projekt ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka, a 2019. obveza služenja vojske obuhvatit će oko 30.000 mladih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obuka će trajati najvi&scaron;e četiri tjedna, provodit će se ljeti, a bit će obavezna za mladiće, pi&scaron;e <strong>Slobodna Dalmacija</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djevojke će se moći prijaviti ako žele. Detalji će biti objavljeni u proljeće kad bude dovr&scaron;ena i nova strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-30-vojska.jpegRekordan broj sprovoda na Lovrincu, ljude povlače s godišnjih odmora, radi se danonoćnohttp://grude.com/clanak/?i=2440424404Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-27-lovrinac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radimo maksimalnim kapacitetom. Stvarno nije lako, iako smo povukli i ljude s godišnjih odmora. <p>&nbsp;</p> <p>Doslovce, svi koji mogu hodati stavili su se na raspolaganje. Nažalost, ovo nismo mogli predvidjeti - iskreno će nam Petar Rodić, glavni koordinator gradskoga groblja na kojem je od početka godine organizirano rekordnih 158 sprovoda - najvi&scaron;e otkako on pamti, a na Lovrincu je, kaže, vi&scaron;e od 40 godina, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ne pamtim sličnu situaciju, niti približno. Znalo bi se dogoditi da imamo pet ili &scaron;est sprovoda dnevno po nekoliko dana zaredom, ali ovo traje već vi&scaron;e od tri tjedna! Na&scaron;a je sreća &scaron;to smo veliko groblje, pa tako imamo građevinsku i klesarsku sekciju koja uskače po potrebi. Reorganizirali smo se i stojimo na usluzi građanima koliko god to možemo, no ako ovako, ne daj Bože, potraje ne&scaron;to će se morati poduzeti &ndash; nagla&scaron;ava Rodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, upravo je Slobodna Dalmacija prije desetak dana na svojim stranicama prva donijela priču o nesvakida&scaron;njem porastu broja sprovoda na Lovrincu zbog čega su se stvorile čak i liste čekanja. Premda se nagađalo kako će se situacija u sljedećim danima smiriti, to se, nažalost, nije dogodilo. Naprotiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Imali ste pravo, jer broj sprovoda već danima ne opada. Prvi put u povijesti smo bili prisiljeni organizirati po sedam ispraćaja u danu, &scaron;to je, vjerujte, ogromno povećanje jer smo do sada tijekom zimskih mjeseci imali maksimalno pet ukopa dnevno. Ipak, od ponedjeljka ćemo ih imati - osam! S obredima počinjemo već ujutro od 9.15 i ne stajemo do 15 sati &ndash; kaže nam Petar Bilobrk, prvi čovjek tvrtke "Lovrinac", listajući službenu statistiku groblja unatrag nekoliko godina:</p> <p>&ndash; Evo, lani smo u siječnju pokopali 98 pokojnika, a 2015. koja je do sada bila progla&scaron;avana rekordnom -130. Te&scaron;ko je prognozirati &scaron;to će biti do kraja godine. Uglavnom se konačne brojke vrte oko 1100 i 1200 sprovoda godi&scaron;nje. Mislim da će doći do pada smrtnosti. Jučer nam, primjerice, nije dopremljen niti jedan pokojnik iz KBC-a, dok ih je pro&scaron;log tjedna preminulo 34 &ndash; ističe Bilobrk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se na Lovrincu ovih dana doista radi od jutra do mraka, uvjerili smo se i sami tijekom četvrtka: klesalo se, poliralo kamen, bužalo, kopalo, čistilo... Kako to izgleda posljednjih tjedana na posljednjem počivali&scaron;tu na&scaron;ih sugrađana opisao nam je Marin Kukoč, vođa povorke sprovoda koji pazi da ispraćaj i ukop proteknu kako i treba, po protokolu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Od 1994. godine radim ovaj posao i ne sjećam se da se ikada radilo ovakvim tempom. Čak ni za vrijeme Domovinskog rata nismo imali po sedam-osam sprovoda dnevno. Inače, grobarska ekipa isključivo se brine o ispraćaju pokojnika koji je predviđen u trajanju od 45 minuta plus jo&scaron; 15 minuta za vjerski obred. Također, na svakom sprovodu angažirano je minimalno sedam ljudi, s tim da se jo&scaron; trojica brinu za pripremu grobnice. Srećom, građevinska i klesarska grupa preuzele su ovih dana na sebe kopanje grobova i uređenje grobnica. Da nije dobra organizacija, ne znam kako bismo stigli sve odraditi, odnosno koliko bi se čekalo na sprovod &ndash; govori nam Kukoč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavirli smo i u klesarsku radionicu. Ni tamo nema predaha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Angažirano smo na svim poslovima koji su neophodni na groblju. Najteže nam pada kopanje grobova, ali &scaron;to se mora - mora. Ajde, nas umjetnike malo po&scaron;tede &ndash; kroz smijeh će nam klesar Nedjeljko Perković kojeg smo zatekli u izradi nadgrobnog spomenika. Ostatak mu se kolega raspr&scaron;io po groblju. Puno sprovoda, puno posla...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-27-lovrinac.jpgHrvatskoj policiji uručena 23 nova "Schengen busa" za nadzor granicehttp://grude.com/clanak/?i=2438324383Grude.com - klik u svijetThu, 26 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-26-pxl_250117_15386925.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uručena vozila opremljena su prijenosnim računalima, čitačem dokumenata i otisaka prstiju, spojeni su s Nacionalnim informacijskim sustavom za upravljanje državnom granicom te uređajem za provjeru autentičnosti isprava.<p>Hrvatskoj policiji svečano su uručena nova 23 multifunkcionalna vozila - "Schengen busa", vrijedna 2,8 milijuna eura za pojačani nadzor državne granice, a ključeve vozila policijskim službenicima predao je u prostorima Policijske akademije ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić koji je naglasio kako je cilj Hrvatske biti &scaron;to prije dio schengenskog prostora, a tu opredijeljenost dijeli i EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će 10 policijskih uprava na vanjskoj granici Hrvatske dobiti po dva nova vozila, a preostala tri koristit će se kao mobilne jedinice za provedbu nadzora državne granice. Taj projekt financiran je kroz Schengen Faciliti Fund. Ova vozila olak&scaron;at će rad policije na terenu koja već sad iznimno dobro obavlja svoj posao, rekao je Orepić na svečanosti uručivanja ključeva vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako je nabava vozila nastavak procesa pristupanja Republike Hrvatske schengenskom prostoru &scaron;to za Hrvatsku predstavlja strate&scaron;ki cilj. Uručena vozila opremljena su prijenosnim računalima, čitačem dokumenata i otisaka prstiju, spojeni su s Nacionalnim informacijskim sustavom za upravljanje državnom granicom te uređajem za provjeru autentičnosti isprava, javlja <strong>HRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom novom mobilnom uredu mogu raditi dva djelatnika policije. Dok jedan skenira dokumente i provjerava otiske prstiju, drugi provjerava autentičnost dokumenata, kazao je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić. Vozila neće stajati na samoj granici, kaže, već na onim mjestima gdje postoji mogućnost da je netko pro&scaron;ao mimo granične kontrole.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-26-pxl_250117_15386925.jpgGrad Mostar postavlja nadzorne kamere na 58 objekatahttp://grude.com/clanak/?i=2437424374Grude.com - klik u svijetWed, 25 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-25-nadzor_cam.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvođenjem tolikoga broja kamera videonadzora u Mostaru, kako smatra Ćorić, očekuje se kako će doći do velikog poboljšanja sigurnosne situacije.<p>Sigurnosno stanje u Mostaru nije na željenoj razini, ali nakon provedbe projekta koji planiraju gradske vlasti, trebalo bi doći i do njegova pobolj&scaron;anja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, tijekom ove godine planirano je postavljanje nadzornih kamera na čak 58 objekata u gradu. Uglavnom je riječ o osnovnim i srednjim &scaron;kolama, a kako je za Večernji list rekao načelnik Odjela za dru&scaron;tvene djelatnosti grada Mostara Božo Ćorić, s provedbom će se početi nakon &scaron;to proračun grada za ovu godinu bude usvojen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na popisu kapitalnih projekata za ovu godinu nalazi se i ovaj, a u dokumentu stoji kako je za ovu namjenu planirano 480.000 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Taj dokument je &ldquo;popis želja&rdquo;, ali očekujemo kako će u konačnici biti namijenjeno oko 380.000 maraka za projekte postavljanja kamera. U projektu će biti vi&scaron;e od 30 osnovnih i srednjih &scaron;kola na području Mostara. Nažalost, ne mislim kako ćemo moći pokriti videonadzorom sve objekte koje želimo, tako da ćemo birati one koji predstavljaju najveći rizik, odnosno gdje je zabilježeno najvi&scaron;e problema'', govori Ćorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvođenjem tolikoga broja kamera videonadzora u Mostaru, kako smatra Ćorić, očekuje se kako će doći do velikog pobolj&scaron;anja sigurnosne situacije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-25-nadzor_cam.jpg