Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Grabar-Kitarović uputila pismo potpore za okupljanje 1000 Ivana na Kupresuhttp://grude.com/clanak/?i=2869028690Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-20-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uputila je pismo potpore okupljanju 1000 Ivana na Kupreškom polju koje će se održati zadnjeg dana srpnja, potvrđeno je iz Udruge Kupreški kosci na čiju adresu je pismo stiglo. <p>&nbsp;</p> <p>U pismu Grabar-Kitarović navodi kako cijeni ovaj projekt za koji vjeruje da će okupiti mnoge obitelji te biti prigoda za bolje upoznavanje s kulturom i običajima kupre&scaron;kog kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, navodi kako iznimno cijeni udruge koji doprinose očuvanju hrvatskog identiteta, kulture, tradicije i običaja u Kupresu i u BiH u cjelini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bosna i Hercegovina je za Republiku Hrvatsku iznimno važna prijateljska i susjedna država. Od početka svoga mandata činim sve, a činit ću i dalje, kako bi se ostvarili ciljevi i interesi hrvatskog naroda te osigurao opstanak i ostanak Hrvata i očuvanje hrvatskog identiteta u Bosni i Hercegovini kao jednog od triju konstitutivnih naroda ove države", stoji u pismu. Na kraju pisma Udruzi Kupre&scaron;ki kosci zaželjela je uspjeh u daljnjem radu te u pripremi i realizaciji navedenog projekta, s iskrenom željom da projekt okupi najvi&scaron;e osoba istoga imena na jednom mjestu i na taj način postigne rekord za upis u Guinnessovu knjigu rekorda, &scaron;to bi, kako je navela, ujedno doprinijelo i promidžbi kupre&scaron;kog kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, na dan posvete Crkve svete Obitelji u Kupresu, koji se obilježava 30. srpnja, Udruga Kupre&scaron;ki kosci i Dru&scaron;tvo Kupre&scaron;aka iz Zagreba organiziraju okupljanje 1.000 (i vi&scaron;e) osoba koje nose ime Ivan iz cijelog svijeta čime žele oboriti globalni rekord s ljudima istog imena na jednom mjestu. Ime Ivan proisteklo je iz stihova popularne pjesme Marka Perkovića Thompsona "Vratit će se Ivan s tisuću momaka" koji će ujedno na taj dan s drugim izvođačima držati koncert, a sve će pratiti i komisija za Guinnessov rekord koja će odlučiti je li se to prvi put u svijetu na jednom mjestu okupilo toliko osoba s istim imenom, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema zadnjim podacima, do sada je za ovaj događaja na Kupre&scaron;kom polju prijavljeno oko 3.000 Ivana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-20-kupres.jpgBiolog upozorava: 'U Jadranu će se brzo nastaniti vrste morskih pasa izrazito opasnih za ljude'http://grude.com/clanak/?i=2870128701Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-20-1440x620_1500560131istock-178890817.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od početka vođenja službenih statistika, odnosno u posljednjih 150 godina, morski psi su u Hrvatskoj odgovorni za smrt 11 kupača. To su podaci Shark Research Instituta koji takvu vrstu statistike vodi za cijeli svijet. <p>Usred smo ljetne sezone, a s kupanjem stižu i američki horor filmovi o morskim psima. Zbog toga smo istražili koliko je danas Jadran siguran u pogledu morskih pasa te kakve će potencijalne posljedice klimatske promjene ostaviti u na&scaron;em moru, pi&scaron;e 100posto.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od početka vođenja službenih statistika, odnosno u posljednjih 150 godina, morski psi su u Hrvatskoj odgovorni za smrt 11 kupača. To su podaci Shark Research Instituta koji takvu vrstu statistike vodi za cijeli svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Zadnji napad na čovjeka kod nas zbio se kod otoka Visa 2008. godine kada je veliki bijeli morski pas napao Damjana Peseka, 43-godi&scaron;njaka iz Ljubljane. On je s nekolicinom prijatelja ronio na dah pri udaljenosti od 10 metara od obale u uvali Smokva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ronilac je lovio ribe pu&scaron;kom i imao je vezanu ribu uz bok. Morski pas je najvjerojatnije nanju&scaron;io ribu i napao ronioca kojeg je ugrizao za potkoljenicu. Ronilac je preživio napad zahvaljujući brzoj reakciji liječnika u splitskoj bolnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svijetu danas postoji oko 400 vrsta morskih pasa, dok u Jadranskom moru obitava čak njih 20. Morski psi žive dalje od kopna, a &scaron;anse da ga se zaista vidi ne&scaron;to su veće kod udaljenijih otoka, primjerice kod Visa ili Jabuke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />"Unatoč tome, jo&scaron; je uvijek mala vjerojatnost napada morskog psa na ljude u Jadranu. &Scaron;to će se događati u bliskoj budućnosti, to nitko ne može reći sa sigurno&scaron;ću", kaže nam Petar Kružić, znanstvenik koji djeluje u Laboratoriju za biologiju mora na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; sugovornik se prvenstveno bavi istraživanjem morskog dna, s naglaskom na koralje Mediterana. Uz to, bavi se i utjecajem klimatskih promjena na Jadransko more te invazivnim vrstama u Jadranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Klimatske promjene primarno utječu negativno na morske organizme jer se more sve vi&scaron;e zagrijava. Iako se ljudima možda čini malo ako se kaže da se temperatura mora u Jadranu povećala za jedan Celzijev stupanj, to je samo prosjek godi&scaron;nje temperature. U stvarnosti je to puno drugačije. Zime mogu biti hladnije, pa je i more puno hladnije zimi. Ljeti se more vi&scaron;e zagrijava od prija&scaron;njih prosjeka, pogotovo ako nema vjetra", objasnio je Kružić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesoru Kružiću smo tako spomenuli primjer od prije samo dvije godine. Na Mljetu je 2015. bilo 35 dana bez da&scaron;ka vjetra tijekom srpnja i kolovoza. Temperatura mora na povr&scaron;ini bila je blizu 30 Celzijeva stupnja, dok je temperatura mora do dubine od 50 metara dosezala čak 24 Celzijeva stupnja, a na toj dubini je uobičajena temperatura mora ljeti ne vi&scaron;a od 15 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dugotrajne povi&scaron;ene temperature mora na tim dubinama negativno utječu na sesilne (bez mogućnosti kretanja) vrste morskih organizama, te dolazi do masovnih pomora populacija koralja, spužvi, mahovnjaka. Slične, sve učestalije epizode, utvrđene su i u drugim dijelovima Mediterana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi dio utjecaja klimatskih promjena je taj da u Jadran, zbog povi&scaron;enja temperature mora, dolaze termofilne vrste (većinom invazivne vrste alga i riba) koje se nastanjuju u Jadranu i mogu &scaron;tetiti autohtonoj flori i fauni kroz predatorstvo, borbu za hranu i životni prostor", zaključio je biolog specijaliziran za morsko dno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Inače, prema definiciji invazivne vrste su vrste koje prirodno ne obitavaju u određenom ekosustavu, nego su u njega dospjele namjernim ili nenamjernim uno&scaron;enjem. Ako naseljavanje ili &scaron;irenje strane vrste negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku &scaron;tetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu stručnjaci smatraju invazivnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S obzirom na to da se Jadran smatra umjereno toplim morem, povećanje temperature mora sve ga vi&scaron;e približavaju karakteristikama toplih, tropskih mora. Zbog toga se i događaju pojave tropskih vrsta (npr. riba) u Jadranskom moru. Sesilne vrste organizama (npr. koralji i spužve) će se zbog povi&scaron;ene temperature mora morati prilagoditi ili će populacije tih vrsta nestati i zamijeniti se drugim, novoprido&scaron;lim vrstama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Normalno da su invazivne vrste razlog za brigu i treba raditi monitoring na njima. Primjer je i tropska invazivna alga Caulerpa cylindracea koje se brzo &scaron;iri Jadranom i pokriva velike povr&scaron;ine morskog dna, gu&scaron;eći ostale sesilne vrste. Na žalost, ova vrste alge nema predatore koji bi kontrolirali njeno &scaron;irenje", kaže Petar Kružić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Međutim, zabrinjavajuća činjenica uslijed takvih trendova je &scaron;to postoji velika vjerojatnost da će se, ako se zagrijavanje mora nastavi, u Jadranu nastaniti tropske vrste morskih pasa od koji su neke izrazito opasne za ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, u Hrvatskoj jo&scaron; uvijek vrijedi pravilo da je opasnije ići autom do plaže, nego da će nekoga napasti morski pas. Od vrsta koje mogu biti opasne za ljude u Jadranu obitavaju modrulj Prionace glauca (uglavnom na pučini) i veliki bijeli morski pas Carcharodon carcharias (danas vrlo rijedak).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostale vrste morskih pasa u Jadranu uglavnom nisu opasne, a često ih se prezentira kao poseban specijalitet u ribljim restoranima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kako prepoznati opasnost od morskog psa ako se netko slučajno zatekne u njegovoj blizini. &Scaron;to napraviti, kako reagirati?", zanimalo nas je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako ba&scaron; imate tu nesreću da naletite na opasnu vrstu morskog psa, najbolje se udaljiti bez previ&scaron;e buke. I naravno, nadati se da pas nije gladan niti znatiželjan. U Jadranu su to, jo&scaron; uvijek, rijetki slučajevi. Veliki bijeli je u Jadranu relativno rijedak zbog manje hrane za njega (morska medvjedica, tune&hellip;). Prije 100-tinjak godina tune je bilo znatno vi&scaron;e u Jadranu, pa je bilo i vi&scaron;e morskih pasa", poja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema mi&scaron;ljenju na&scaron;eg sugovornika ipak postoji razlog za brigu jer će se zagrijavanjem Jadranskog mora njegova bioraznolikost mijenjati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je, na žalost, neminovno. Doći će nove vrste, od kojih će neke sigurno biti invazivne i opasne za ljude. Da bi se na vrijeme saznalo &scaron;to se događa s Jadranom treba raditi sustavni monitoring Jadrana (fizika, kemija i biologija mora), te pratiti invazivne vrste u Jadranu. Dobar primjer za to je i monitoring ribe papigače Sparisoma cretense koje je do prije 10 godina obitavala samo u južnom dijelu Jadrana, a danas je možete vidjeti i kod Istre".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em><a href="http://100posto.hr/news/u-jadranu-ce-se-brzo-nastaniti-vrste-morskih-pasa-izrazito-opasnih-za-ljude" target="_blank">100posto.hr</a></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-20-1440x620_1500560131istock-178890817.jpgNajmlađi potkivač u Hercegovini čuva stari zanathttp://grude.com/clanak/?i=2867028670Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-19-potkivac-735x400.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekada su zvuci čekića odzvanjali selima. Nije se moglo bez kovača i poktivača, koji je tako reći “obuvao” konje. <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u poljoprivredi konji ustupili mjesto traktorima i potkivači su počeli nestajati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hercegovini ih ima tek nekoliko, a najmlađi je 33-godi&scaron;nji Daniel Glibić koji je na Gorancima kraj Mostara napravio konjički klub i &scaron;kolu jahanja. Ima 20 konja pa je tajne zanata naučio jer je morao &ndash; nije bilo nikog tko bi to htio raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Imao sam 24 godine kad sam naučio potkivati konje. Naučio me je kolega iz Sinja koji je dolazio ovamo kako bi potkivao. On mi je dao prvi alat i krenuo sam u ovaj zanat&rdquo;, poručuje Daniel Glibić za <a href="http://nasatv.ba/najmladi-potkivac-hercegovini-cuva-stari-zanat/" target="_blank">Na&scaron;u TV.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potkivanje konje ne boli. Prvi put potkivaju se s 2,5 godine. Kao i broj obuće i konji imaju broj svoje potkovice. Daniel ih naručuje iz Zagreba jer ih kod nas nema kupiti. Za dva sata konj se potkuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Bez ljubavi nema ni&scaron;ta od potkivanja, jednog od najstarijih zanata koji se prenosio s koljena na koljeno. Ovaj zanat je težak i nije dobro plaćen zbog čega Danielu nije ovo posao od kojeg živi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prije svega, ovaj posao je prljav. Meni je osobito težak jer sam visok i leđa mi stradaju. Osim toga, treba i znati raditi s konjima jer kad se stavlja potkova na zadnju nogu, konj može vrlo lako udariti&rdquo;, poručuje Glibić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To &scaron;to je prljav i težak posao ne smeta ni Nikoli Cvitkoviću koji se na ovom ranču svakodnevno brine o konjima. Neki konji su njihovi, a neki su na pansionu. To znači da su ih vlasnici doveli na ovo mjesto kako bi se na određeno vrijeme Danijel i Nikola pobrinuli za njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dnevno s konjima ja&scaron;em minimalno 20 kilometara. Nedavno sam sa svojim konjem i&scaron;ao na Kupres. To je tura od gotovo 100 kilometara, jahao sam 14 sati&rdquo; kaže Nikla Cvitković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog ljubav prema konjima, ranč Klin Dolac na Gorancima će se i dalje &scaron;iriti te će ovim mjestom jo&scaron; dugo odzvanjati zvuci čekića.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-19-potkivac-735x400.pngOčekuje se da Vodopad Kravice u ovoj sezoni posjeti 200.000 turistahttp://grude.com/clanak/?i=2867628676Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-19-kravice-waterfall-e1367329012651.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministrica okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine Edita Đapo primila je u posjetu načelnika Općine Ljubuški Nevenka Barbarića. <p>Ministrica Đapo je kazala da Općina Ljubu&scaron;ki sa vodopadom Kravice predstavlja jedno od najvažnijih turističkih odredi&scaron;ta u na&scaron;oj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj turističkoj sezoni očekuje se da Vodopad Kravice posjeti 200.000 turista, a broj posjeta iz godine u godinu je u porastu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Barbarić upoznao je ministricu o poduzetim aktivnostima na unapređenju turističke ponude i naveo &scaron;ta jo&scaron; predstoji da se učini kako bi turisti bili zadovoljni, zatim povećani prihodi od turizma, a istovremeno i za&scaron;tićena priroda, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đapo je istakla je da je Federalno ministarstvo okoli&scaron;a i turizma oduvijek podržavalo projekte i inicijative vezane za Vodopad Kravice, te da će i u budućnosti isto činiti, kako bi se ovaj prirodni dragulj sačuvao i iskoristio za uvezivanje turističke ponude u Hercegovini, te na taj način zadržali turisti da borave duže u na&scaron;oj zemlji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-19-kravice-waterfall-e1367329012651.jpgBez novca, mobitela, sata, vode: Samo s krunicom i osobnom u ruci pješačio 230 kilometara do Međugorjahttp://grude.com/clanak/?i=2865128651Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-18-untitled-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bez novca, mobitela, sata, samo s krunicom i osobnom iskaznicom u ruci mladi Valentino Radaš (23) iz sela Lišane Ostrovičke zaputio se na hodočašće u Međugorje, put dug oko 230 kilometara koji je prešao za 5 dana.<p>"Put je protekao, sve u svemu, dobro. Bilo je trenutaka te&scaron;kih, ali Bogu hvala, izdržao sam. Rekao sam Isuse, ne znam kako, ali uzdam se u tvoju providnost", kazao je Valentino za Radio Mir Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi dan je spavao u Kninu ispred crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi dan je putovao sve dok nije pala noć. Mislio je, kaže, da ću cijelu noć moći pje&scaron;ačiti, ali je počelo nevrijeme...</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Do&scaron;ao sam do jedne obitelji i pitao za prespavati, no rekli su kako nema mjesta. Zatim me čovjek odvezao do kafića i tu sam pitao bi li me mogao itko primiti, no nitko se nije javio. Na kraju mi je vlasnik kafića rekao da mogu prespavati ispred kafića. Tada sam bio umoran, noge su me boljele i pitao sam se kako ću ujutro nastaviti put. No sutra, žuljevi, kao da su čudom nestali. Treći dan sam do&scaron;ao do iza Trilja, i poslije nije bilo pote&scaron;koća", kazao je Rada&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da je pro&scaron;le godine prvi put bio u Međugorju i tada je osjetio veliku milost. Taj osjećaj ga je pratio dugo i osjetio je u svom srcu potrebu da dođe pje&scaron;ke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Potakle su me Isusove riječi kada je svojim apostolima rekao kad kreću na put da ne uzimaju ni&scaron;ta sa sobom. Da se uzdaju u Božju providnost, da se ne brinu tjeskobno...I kažem, idem probat upustit se u tu avanturu s Isusom... Sve &scaron;to sam ponio bila je Gospina krunica i osobna iskaznica. Ni bocu vode nisam ponio", kazao je za Radio Mir Međugorje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je stigao u Međugorje, prvo je dodirnuo tlo i prekrstio se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli razgovor možete poslu&scaron;ati <a href="http://www.radio-medjugorje.com/2479-isuse-ne-znam-kako-ali-uzdam-se-u-tvoju-providnost" target="_blank">OVDJE.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-18-untitled-4.jpgMeđunarodni molitveni susret mladih u Međugorju: Evo kako je sve počelohttp://grude.com/clanak/?i=2862528625Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-17-ecnqaid8_mladifest_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako se širio glas o Međugorju, tako se proširio i o ovom Festivalu. <p>Zamisao o molitvenom susretu mladih rodila se u srcu jednog mladog hodočasnika iz Engleske krajem Marijanske godine (1988.), a koju je tada podijelio s fra Slavkom Barbarićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Slavko je podržao ovu ideju, te započeo organizirati i voditi Festival sve do svoje smrti 24. studenoga 2000. godine. Nakon dugih razgovora i dobre volje, uspje&scaron;no je održan prvi susret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavanja za mlade držali su hercegovački franjevci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molitveni su se susreti održavali u velikom zelenom &scaron;atoru, kao i u hladovitoj &scaron;umici pokraj crkve u Međugorju, te na Podbrdu, Križevcu i u crkvi, za vrijeme vi&scaron;esatnog klanjanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjevanje je animirao Liam Lotan, mladi i nadareni svećenik iz Irske. Kad je taj festival svečano zavr&scaron;en, odlučili su nastaviti, te je tako do&scaron;lo i do drugog molitvenog susreta, koji je bio bogatiji i bolje pripremljen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se &scaron;irio glas o Međugorju, tako se pro&scaron;irio i o ovom Festivalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je pokazao snagu i rasprostranjenost poziva na mir, ali i činjenicu da ga ljudi odu&scaron;evljeno prihvaćaju. Festival je također očitovao kako mladi primjećuju da nije riječ o nečemu &scaron;to se postiže lagano, nego o miru koji samo Bog daje i to onima koji mu se svim srcem obrate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je iskustvo imalo odjek, koji se, potpomognut sredstvima dru&scaron;tvenoga priopćavanja, i danas čuje. Mnogi su, naime, upravo nakon iskustva u Međugorju odlučili nasljedovati Krista izabirući svećenički i/li redovnički poziv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz sakrament ispovijedi, upravo su duhovna zvanja jedan od najljep&scaron;ih međugorskih plodova. Mladi čovjek voli izazov, a Kristov poziv na radikalno nasljedovanje je upravo takav, pi&scaron;e <a href="http://medjugorje.hr/hr/novosti/o-medunarodnom-molitvenom-susretu-mladih-u-medugorju,9095.html" target="_blank">Medjugorje.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-17-ecnqaid8_mladifest_medjugorje.jpgŠpica sezone, gužve na hrvatskim prometnicamahttp://grude.com/clanak/?i=2858828588Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-pxl_010717_17187265.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sredina je srpnja, ulazimo u špicu ovogodišnje turističke sezone. Za neke početak, a za neke kraj godišnjeg odmora, pa je očekivano pojačan promet u smjeru mora i prema unutrašnjosti, kao i u priobalju.<p>Puno strpljenja trebalo je jutros vozačima u Lučkom, kolone prema moru protezale su se i preko 10 kilometara, no u koloni se vozilo i prema unutra&scaron;njosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli dan gužve su na graničnim prijelazima, naplatnim postajama, odmori&scaron;tima na autocestama i u trajektnim lukama. Na izlasku s autoceste A1 kod naplatnih postaja Lučko u smjeru Zagreba kolona je duga oko 1 kilometar, izvijestio je Hrvatski autoklub oko 18 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod naplatnih postaja Trako&scaron;ćan u smjeru Slovenije kolona je duga oko 6,5 km (vozila se povremeno zaustavljaju kod čvora Krapina).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Jadranskoj magistrali između Senja i Svete Marije Magdalene pu&scaron;e jaka bura pa vrijedi zabrana prometa za I. skupinu vozila (autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz HAK-a vozačima savjetuju - da održavaju sigurnosni razmak između vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na povremene - ciljane granične kontrole i pojačan promet, moguća su čekanja i na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom, BiH te Mađarskom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-pxl_010717_17187265.jpg'Niste vi izabrali mene, nego sam ja izabrao vas': U Posušju petorica postulanata obukla franjevački habithttp://grude.com/clanak/?i=2859528595Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-img_0179-e1500152772715.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U župi Bezgrješnog začeća BDM u Posušju, jučer su, pod svetom Misom u 17 sati, petorica postulanata obukla franjevački habit i stupila u novicijat Hercegovačke franjevačke provincije. <p>&nbsp;</p> <p>Njihova imena su: Vinko Baćak iz župe Sv. Mihovila Arkanđela &ndash; Tomislavgrad, Ante Begić iz župe Bezgrje&scaron;nog začeća BDM &ndash; Posu&scaron;je, Ante Mitar iz župe Bezgrje&scaron;nog začeća BDM &ndash; Posu&scaron;je, Željko Tomić iz župe Bezgrje&scaron;nog začeća BDM &ndash; Posu&scaron;je i Ante Vukoja iz župe Sv. Petra i Pavla &ndash; Kočerin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misno slavlje i obred oblačenja predvodio je provincijal fra Miljenko &Scaron;teko, a suslavili su me&scaron;tar postulanata fra Iko Skoko, me&scaron;tar novaka fra Stanko Mabić, odgojitelj iz Visokog fra Josip Ikić, mjesni župnik fra Mladen Vuk&scaron;ić te jo&scaron; četrdesetak misnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Liturgijskim obredima ravnao je fra Ivan Penavić. Misno slavlje svojim skladnim pjevanjem uzveličali su na&scaron;i bogoslovi. Nakon svete Mise, druženje je nastavljenjo u prostoru nove crkve, navode iz&nbsp;<a href="https://franjevci.info/oblacenje-franjevackoga-habita/" target="_blank">Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>PROVINCIJALOV NAGOVOR:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Draga braćo i sestre, dragi kandidati za oblačenje!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sabrali smo se u ovo subotnje predvečerje, na blagdan sv. Bonaventure, na ovo sveto bogoslužje &ndash; na prvome mjestu &ndash; slaviti Gospodina. Gdje god se okuplja dio Kristove Crkve, okuplja se oko svoga Gospodina i radi Gospodina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovome obredu imamo jo&scaron; jedan važan čin: primamo u franjevački novicijat ove mladiće i oblačimo ih u odjeću sv. Franje, da bi započeli svoju godinu ku&scaron;nje, godinu novicijata u na&scaron;oj Zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A Isus sȃm u Ivanovome evanđelju kaže: &bdquo;Niste vi izabrali mene, nego sam ja izabrao vas.&ldquo; (Iv 15,16). On poziva koga hoće i kad hoće. I samo onaj koga on pozove može ponizno pokucati na vrata nekoga samostana pa reći: Evo me, čini mi se da me Gospodin zove&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>O tome je lijepo svjedočanstvo dao ruski pisac Nikolaj Gogolj, čiji je onaj poznati metafizički roman &bdquo;Mrtve du&scaron;e&ldquo; u&scaron;ao u svu svjetsku književnost. Pi&scaron;e on pri kraju svoga života, u duhu riječi čežnje koje smo čuli u Knjizi Mudrosti: &bdquo;nema vi&scaron;ega poziva od poziva redovnika. Dao Bog da nam jednom bude dano obući jednostavan mona&scaron;ki &ndash; redovnički habit, za kojim moja du&scaron;a toliko čezne! Već mi je i sama pomisao na nj velika radost. Ali to ne možemo ostvariti vlastitom snagom, nego nas Bog mora pozvati na to&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog nas mora pozvati &ndash; Kako Gospodin zove? On danas poziva u duhovna zvanja na unutarnji način. Najredovitije pozvanik ili pozvanica osjeti u srcu blagi glas zova. Taj zov može nekada biti sasvim izričit, kakav je bio kod sv. Franje kad ga je Gospodin pozvao s jednog raspela. Nekada može biti jedva zamjetljiv, može se ponavljati kroz dulje vrijeme, može čovjeka jedno vrijeme držati u napetosti i neizvjesnosti, ali se na kraju jasno razbistri tako da ga može slijediti. Pritom Gospodin zna i dulje čekati dok pozvana osoba ne dozrije potpuno ili dok ne dozriju drugi potrebni uvjeti. Zna se služiti i zaprekama, ako je to korisno za pozvanu osobu. Tako je, na primjer, za sv. Faustinu Kowalsku dopustio da u dva-tri samostana njezina molba bude odbijena. Nije to za Faustinu bio gubitak motivacije, nego porast njezine vjere i njezine želje da postane redovnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodin zna progovoriti na unutarnji način i preko svojih svjedoka i životnih događaja. Neke je mlade ljude potakla sama svetačka pojava nekog svećenika, redovnika ili redovnice da počnu razmi&scaron;ljati, kako se to dogodilo kod sv. Ante Padovanskog, kojega su prvi franjevački mučenici potaknuli za dolazak u Franjevački red.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo, pred tim otajstvom, pred svakim pozivom, mi samo možemo kao i sv. Pavao u drugom čitanju reći: navje&scaron;ćujemo Mudrost Božju, u Otajstvu, skrivenu. I dok On zove, nikad nikoga ne prisiljava. Jer je sama ljubav koja nudi ono &scaron;to je za nas najbolje. On poznaje svoje darove u nama &ndash; talente koje nam je dao. Želi da ih razvijemo potpuno. A kad mu se potpuno predamo, nađe načina kako bi korigirao i usavr&scaron;io na&scaron;e prvotne predodžbe i planove koje smo imali o prihvaćenom zvanju. Na primjer: Isusove riječi &bdquo;Franjo, idi popravi moju Crkvu&ldquo; sv. je Franjo u početku shvatio kao da ga Bog zove da fizički obnavlja ru&scaron;evne crkve u Asizu i oko Asiza pa se dao na taj posao. Kad se obratio i posve stavio Bogu na raspolaganje, shvatio je da treba obnavljati živu Crkvu kao zajednicu, i tako je počeo Franjevački red u koji i vi stupate, a koji u tolikim svetima nosi ove Isusove riječi iz Evanđelja: Vi ste sol zemlje, vi ste svjetlo svijeta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan suvremenik, moleći se u nekoj samostanskoj crkvi, čuje redovnike kako u koru mole časoslov. I veli, dođe mi misao da ovi ljudi molitve, ovi jednostavni molitelji u svojim srcima nose sveti Jeruzalem. Oni su u ovoj povijesti prenosili svoje molitvene zanose čak na kamenje crkava i kapela, na pergamenu svojih časoslova&hellip; Osjećam tu molitvu, taj zanos kad god prelazim ove pragove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi kandidati, svoj mladenački redovnički zanos unesite u na&scaron;u Zajednicu, u na&scaron;u Crkvu, u na&scaron; narod! Trudite se biti blagoslov svima &ndash; trudite se biti svjetlo svijeta i sol zemlje! Neka ljudi vide va&scaron;a dobra djela i slave Oca nebeskoga!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hvala svima koji su vas pratili na va&scaron;em putu ovoga poziva. Va&scaron;im dragim roditeljima i obiteljima, čija srca su večeras posebno ponosna. Va&scaron;im župnicima. Profesorima i odgojiteljima u postulaturi u Mostaru i sjemeni&scaron;tu u Visokom.</p> <p>Božji blagoslov neka nas sve prati. Amen!"</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-img_0179-e1500152772715.jpgNa putu našli izgubljenu torbu s dokumentima i novcem i vratili vlasnikuhttp://grude.com/clanak/?i=2859628596Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-untitled-8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U mnoštvu depresivnih i crnih vijesti koje svakodnevno pune novinske stupce i internet portale, rijetke pozitivne priče nekako teško dolaze do izražaja. <p>A upravo one vraćaju nadu u bolje sutra kojeg u BiH, ma s kakvim problemima bila suočena, mogu graditi samo po&scaron;teni i moralni ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sreću da u njegov život uđu upravo takva dvojica ljudi imao je Dragan Vujica-Pajdo, vlasnik trgovine iz Busovače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trenutku nepažnje Vujica je ostao bez torbe s dokumentima i novcem za koje je pomislio kako su zauvijek izgubljeni, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/na-putu-nasli-izgubljenu-torbu-s-dokumentima-i-novcem-i-vratili-vlasniku-1182945" target="_blank">Večernji list BiH.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>A onda je doživio pozitivno iznenađenje koje je odlučio podijeliti s nama te nam ispričao svoju priču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ostavio sam torbicu s novcem i dokumentima na krovu svojeg automobila ispred trgovine čiji sam vlasnik. I potpuno sam na nju zaboravio, a tek kada sam do&scaron;ao kući koja je od trgovine udaljena nekoliko kilometara shvatio sam &scaron;to mi se dogodilo. Vratio sam se istom cestom, ali torbice nije bilo. Već sam novac prežalio i počeo razmi&scaron;ljati o tomu koliko će mi samo vremena trebati da izvadim nove dokumente kad me iznenada prekinuo telefonski poziv. Javili su se ljudi koji su na&scaron;li moju torbu. Za kratko vrijeme do&scaron;li su pred trgovinu, vratili mi torbu te odbili bilo kakvu nagradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su oni bili spremni sve pre&scaron;utjeti, ja nisam i želim spomenuti njihova imena. Radi se o Mirnesu Đolanu i Feridu Musliću iz Zenice, a ja vas molim da njihova imena ispi&scaron;ete velikim slovima&rdquo;, kazuje nam Dragan Vujica, vlasnik trgovine iz Busovače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đolan i Muslić svoju su nesvakida&scaron;nju gestu opisali jednostavno kao &ldquo;ljudski čin kojeg bi napravio svaki po&scaron;ten čovjek&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozeći se kroz Busovaču automobilom kažu kako su na cesti u blizini nekada&scaron;nje tvornice Vatrostalna uočili crnu torbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zaustavili smo vozilo, pokupili torbu i bez razmi&scaron;ljanja odlučili odmah potražiti vlasnika. Potragu su nam olak&scaron;ali dokumenti koji su bili u torbi. Iako smo zbog toga kasnili na posao, na&scaron;li smo vlasnika i vratili smo ono &scaron;to je njegovo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odbili smo bilo kakvu nagradu jer smatramo da je to jedini ispravan način na koji u ovakvoj situaciji reagiraju po&scaron;teni ljudi&rdquo;, kažu dvojica Zeničana čiji je potez odu&scaron;evio mnoge ljude ovoga kraja i &scaron;ire, ne samo vlasnika izgubljene torbe s novcem i dokumentima. Malu i simboličnu nagradu ova dvojica Zeničana ipak nisu mogla odbili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A to je gostoprimstvo vlasnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristali su da ih ugosti čovjek kojem su vratili izgubljene dragocjenosti. I jedni i drugi kako su nam kazali vjeruju da će ovo druženje biti početak velikog i lijepog prijateljstva nastalog na plemenitoj gesti koja samo potvrđuje kako je BiH jo&scaron; uvijek zemlja po&scaron;tenih i plemenitih ljudi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-untitled-8.jpgOvih dana Međugorje posjetili hodočasnici iz Brazila, Litve, Slovačke, Kine, Ukrajine, Rumunjske, Poljske, Francuske, Italije, SAD-a, Irske, Engleske...http://grude.com/clanak/?i=2857328573Grude.com - klik u svijetSat, 15 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-15-20117014_1584506424924911_6883359648786861141_o.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje se priprema i za proslavu sv. Jakova, zaštitnika međugorske župe, koji se slavi u utorak 25. srpnja. <p>Od početka mjeseca srpnja Međugorje su pohodile skupine hodočasnika iz Brazila, Litve, Slovačke, Kine, Ukrajine, Rumunjske, Poljske, Francuske, Italije, SAD-a, Irske, Engleske, Austrije, Njemačke, Kanade, Mađarske, Če&scaron;ke, Ukrajine, &Scaron;panjolske, Urugvaja, Libanona, Hong Konga, Reuniona, Obale Bjelokosti, Bjelorusije, Portugala, Slovenije, Južnoafričke Republike, Belgije, Srbije, te Hrvatske i Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međugorje se priprema i za proslavu sv. Jakova, za&scaron;titnika međugorske župe, koji se slavi u utorak 25. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, međugorska je župa utemeljena 1892. godine i odmah stavljena pod za&scaron;titu sv. Jakova apostola, za&scaron;titnika hodočasnika, &scaron;to je uistinu znakovito.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Životom obične hercegovačke župe Međugorje je živjelo do lipnja 1981. godine. Otada ovo mjesto i crkva sv. Jakova postaju sredi&scaron;tem okupljanja milijuna hodočasnika iz cijeloga svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bliži se i ovogodi&scaron;nji 28. Međunarodni molitveni susret mladih u Međugorju na temu &bdquo;Da ljubav va&scaron;a sve vi&scaron;e raste&rdquo;, a koji se svake godine održava od 1. do 6. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj susret tradicionalno okuplja veliki broj mladih sa svih strana svijeta. Za cijelo vrijeme trajanja Mladifesta osiguran je simultani prijevod na hrvatski, engleski, talijanski, njemački, francuski, &scaron;panjolski, portugalski, poljski, slovački, slovenski, mađarski, rumunjski, ruski, če&scaron;ki, korejski, arapski, mandarinski kineski i kantone&scaron;ki kineski jezik, pi&scaron;e Medjugorje.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-15-20117014_1584506424924911_6883359648786861141_o.jpgSLUČAJ KOJI JE ZBUNIO ZNANOST: Dječak na samrti ozdravio u Međugorju čim je sišao s autobusa!http://grude.com/clanak/?i=2858028580Grude.com - klik u svijetSat, 15 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-15-joshua.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nevjerojatno ozdravljenje dječaka kojem su predvidjeli samo nekoliko tjedana života po izlasku iz autobusa! <p>Jedno od narazgla&scaron;enijih čudesa u Međugorju svakako je ozdravljenje malog Joshue o kojemu su izvje&scaron;tavale sve talijanske televizije i mnogi europski mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o djetetu koje je posve zbunilo znanost čudesnim ozdravljenjem od mno&scaron;tva tumora. Osam mjeseci, dvogodi&scaron;nji Joshua borio se protiv posljednjeg stadija raka koji ga je proveo kroz transplantaciju, 80 kemoterapija, 17 terapija radioterapijom. A kad ni&scaron;ta od toga nije uspjelo, njegovi roditelji koji uopće nisu katolici, odveli su ga u Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrativ&scaron;i se kući, testovi su pokazali kako je 19 tumora od 20 koliko je sveukupno imao, te metastaze po kostima nestalo, te je počeo čudesni oporavak malenog djete&scaron;ca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Liječnici su mu prije odlaska u Međugorje dali svega nekoliko tjedana života. Uslijed tumora nije mogao hodati, no do&scaron;av&scaron;i u mjesta&scaron;ce u Bosni i Hercegovini, čim je si&scaron;ao s autobusa počeo je trčati na veliko čudo roditelja, priča reporter RAI3 televizije i dodaje: &lsquo;Uslijedila su klinička testiranja koja su pokazala nestanak tumora, smanjenje tumorne mase od 7,5 i 3 cm i zacjeljivanje metastaze na kostima.&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo čudo probudilo je veliko zanimanje svih onih koji su poznavali užasan i bolan put kojeg je prolazio mali Joshua od svog rođenja, ali najvi&scaron;e iznenađuje to &scaron;to njegovi roditelji, otac Manuel (poznati glumac sit coma &ldquo;Family very strong&rdquo;) i majka Elisabetta de Venera, koji su ga odveli u Međugorje nisu prakticirali katoličku vjeru već pripadaju skupini kr&scaron;ćana pod nazivom &lsquo;kr&scaron;ćani uradi sam&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Padre Pio posredovao putu u Međugorje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, kako je ova obitelj zavr&scaron;ila u Međugorju? Tu priču ispričao je otac Manuel: Nakon tolikih medicinskih problema i obuzet očajem mislio sam odvesti Joshuu u Lourdes&rsquo;priča otac Manuel za talijanske novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedino marijansko sveti&scaron;te koje mi je bilo poznato. Ali jednog dana dok sam bio u San Giovanni Rotondu (maleni je bio u bolnici u San Giovanni Rotondu koju je podignuo sam Padre Pio), oti&scaron;ao sam u kriptu Oca Pia i u trenutku očaja pitao sam ga s knedlom u grlu: &ldquo;Za&scaron;to ba&scaron; mom sinu? Daj mi jedan znak kako bih se opet mogao nadati&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon susreta s Ocem Piom vratio sam se u bolnicu i dok sam hodao hodnikom odjela, na kompjuteru se upalio jedan totem gdje mi se prikazalo Gospino lice. Bio je to jedan blic koji me je smeo. Kada sam u&scaron;ao u sobu zatekao sam moju suprugu koja mi je ispričala da Joshua nije htio spavati i da je zahvaljujući marijanskim pjesmama prona&scaron;ao spokoj i mir. Informirali smo se o glazbi koja je uspavala na&scaron;eg sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Bile su to pjesme posvećene Gospi iz Međugorja. Nismo čak niti znali da postoji mjesto Međugorje. Ali Gospa nas je zvala i dala nam je drugi znak. Među razbacanim časopisima u bolničkoj čekaonici nalazio se jedan poseban &ldquo;Danas&rdquo; u kojem se govorilo o Gospi koja se prikazala 6 vidiocima 1981. i o njezinim čudima ozdravljenja. Nakon &scaron;to smo pročitali taj članak odlučili smo odmah otputovati. Liječnici su nam savjetovali suprotno jer je Joshua imao vrlo niske trombocite u krvi (5.000), ali mi smo čvrsto odlučili ići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čudo se dogodilo već na dan polaska jer taj dan trombociti u krvi na&scaron;eg sina čudesno su porasli na 160.000. &lsquo;Već sam u ovom vidjela čudo. Dijete nije moglo putovati u tim uvjetima, no povećanje trombocita preko noći bio nam je prvi znak da moramo ići&rsquo;, rekla je majka Elizabeth de Nicolo za RaiUno.</p> <p>Također, njegovi roditelji su primijetili da se Joshua osjećao bolje čim je stigao u Međugorje. &lsquo;Dijete nije moglo uopće hodati prije puta, a on je hodao po izlasku iz autobusa. Nadalje, obitelj je zbog poznanstva s poznatom talijanskom novinarkom Paolom Brassi prisustvovalo ukazanju vidjelice Mirjane, pi&scaron;e <a href="http://hip.ba/2017/07/15/cudo-o-kojem-se-prica-slucaj-koji-je-zbunio-znanost-djecak-na-samrti-ozdravio-u-medugorju-cim-je-sisao-s-autobusa/" target="_blank">HIP.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Nakon ukazanja primijetili smo da Joshua, kao da ne osjeća vi&scaron;e bol, on je bio radostan&rsquo;, priča otac talijanskim medijima i dodaje da je pravi &scaron;ok uslijedio tek nakon povratka u Italiju. Vratili smo se u bolnicu u San Giovanni Rotondo i prona&scaron;li liječnike koji bi nam mogli objasniti &scaron;to se događa. Klinički testovi pokazali su da je 19 tumora nestalo a metastaze kostiju su posve izliječene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostao je samo jedan neuroblastom čija je veličina drastično smanjena sa 7 na 3 cm. Dr. Xavier Ladogana, direktor onkolo&scaron;kog odjela, za talijanske medije je rekao :&rsquo;Ono &scaron;to se dogodilo Joshui je znanstveno neobja&scaron;njivo. S obzirom na resurse i znanje koje imamo na raspolaganju ne možemo dati točno i neosporivo obja&scaron;njenje ovog događaja. Možemo samo reći da Joshua nema istu dijagnozu koju je imao prije hodoča&scaron;ća u Međugorje. &lsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slijede mistična iskustva</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je posljednji tumor koji se nalazio iza pluća smanjen za 4 cm, to je omogućilo liječnicima da obave opasnu operaciju. &lsquo;Operacija je bila u potpunosti uspje&scaron;na i liječnici su rekli da je čak i to čudo jer je operacija trajala manje od jednog sata a bila je predviđena kao operacija koja će trajati 4-5 sati. Nakon operacije dijete je je trebalo provesti nekoliko dana na odjelu intenzivne njege međutim, nakon pola sata Joshua se probudio i počeo disati bez problema, daleko bolje od predviđenog. Nakon buđenja od operacije Joshua je rekao da je bio s Isusom i da mu je on dao veliki veliki dar života&rsquo; ispričala je majka, koja se nakon godinu dana vratila sa potupno zdravim sinom u Međugorje &ndash; zahvaliti. Tamo je Joshua gledao u nebo i radosno se smije&scaron;io. Kad smo ga pitali čemu se smije&scaron;i on je odgovorio: Vidio sam Majku!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-15-joshua.jpgOd Širokog do Mostara: Dvije žene rodile u istom danu u automobilu Hitnehttp://grude.com/clanak/?i=2852928529Grude.com - klik u svijetThu, 13 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-13-grcevi-kod-bebe-660x400.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U razmaku od samo nekoliko sati dvije žene su se porodile u automobilu Hitne medicinske pomoći (HMP) Širokog Brijega na putu za Mostar. <p>''U utorak u poslijepodnevnim satima obratila nam se žena iz &Scaron;irokog Brijega koja je iza&scaron;la s posla jer su joj počeli trudovi. Naime majka je dobila trudove malo prije termina, u 34. tjednu trudnoće, krenuli smo prema Mostaru, no žena je rodila na putu prema bolnici. Porodila se na Balinovcu, a na svijet je donijela malenog dječaka'', rekao je za&nbsp;<strong>Bljesak.info</strong>&nbsp;dr. Frano Musa &scaron;ef HMP &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čim su se vratili natrag u &Scaron;iroki, dobili su poziv od supruga trudnice kojoj je pukao vodenjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Čim smo se vratili dobili smo poziv mu&scaron;ke osobe, koji nam je rekao kako je njegovoj ženi pukao vodenjak. Oni su iz Rakitna, ženu smo preuzeli na Trnu, te je i ona rodila u automobilu Hitne medicinske pomoći i to u Kne&scaron;polju. Ova trudnica na svijet je donijela curicu.'', kazao je dr. Musa, dodajući kako su uz obje majke na porodu bili dežurni liječnik i tehničar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Obje majke i bebe su dobro'' , poručio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljima čestitamo na prinovama, a djelatnicima Hitne medicinske pomoći &Scaron;iroki Brijeg sve pohvale.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-13-grcevi-kod-bebe-660x400.jpgPrekategorizirani granični prijelazi kod Neuma http://grude.com/clanak/?i=2849728497Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-12-20160612125554_373913.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stanovnici Neuma već godinama traže da se konačno riješi pitanje povezanosti njihove općine s ostatkom Bosne i Hercegovine te pitanje graničnih prijelaza s Hrvatskom. <p>Policijska uprava Dubrovačko - neretvanska obavijestila je građane kako je mje&scaron;ovito povjerenstvo za praćenje provedbe ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine donijelo odluku da se granični prijelazi za pogranični promet Imotica &ndash; Duži i Slano &ndash; Orahov Do privremeno prekategoriziraju u granične prijelaze za međunarodni promet putnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedena Odluka za GPP Imotica &ndash; Duži stupa na snagu 12. srpnja, a za GPP Slano &ndash; Orahov Do u petak, 14. srpnja 2017. g. i na snazi će biti tri mjeseca, navedeno je iz PU Dubrovačko-neretvanske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proteklih dana, stanovnici Neuma i okolnih mjesta su, nezadovoljni prometnom izoliranosti, na 15 minuta blokirali glavnu prometnicu u tom gradu. Također, u Sarajevu je prije nekoliko dana održana zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH, gdje je navedeno kako će do sredine mjeseca biti odblokirani i drugi granični prijelazi kako bi lokalnom stanovni&scaron;tvu bio olak&scaron;an prelazak granice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanovnici Neuma već godinama traže da se konačno rije&scaron;i pitanje povezanosti njihove općine s ostatkom Bosne i Hercegovine te pitanje graničnih prijelaza s Hrvatskom. Situacija je do&scaron;la do te mjere da zbog gužvi na intervencije nisu mogli izaći ni vatrogasci, a ni kola hitne pomoći. Stoga je lako razumjeti revolt stanovnika Neuma kada se govori o ovim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U gradu gdje imate tisuće i tisuće gostiju, a i inače je pritisak na Jadran posljednjih godina izražen, ove godine kažu i 20 posto rasta, zamislite da svaki taj autobus mora proći kroz Neum, kako se osjećaju stanovnici Neuma. S obzirom da su granice jako blizu 4 - 5 mjeseci je onda opća blokada. Mi ćemo s jedne strane ubrzati sve ove na&scaron;e procedure u vezi s gradnjom brze ceste Stolac &ndash; Neum, ali to je ne&scaron;to dugoročno jer će se graditi četiri ili pet godina, pored toga moramo naći sustav za sigurnost u prometu, da apsolutno izbjegnemo bilo kakve nezakonite radnje preko tih granica, ali da olak&scaron;amo kretanje stanovnicima Neuma i njihovim gostima - kazao je prije nekoliko dana hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo pitanje je čak ujedinilo vladajuće stranke i oporbu u Neumu. Na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća donesena je jednoglasna odluka da se krene u blokadu svih prometnica ukoliko se ne rije&scaron;i pitanje prometa kroz Neum i povezivanja ove općine s ostatkom države. Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić najavio je kako će do kraja ovoga mjeseca biti potpisani ugovori o početku izgradnje magistralne prometnice prema Neumu i kako očekuje da se uskoro otklone sve prepreke u projektu izgradnje novog prometnog koridora prema jedinom bh. gradu na moru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vecernji.ba<br />FOTO: Arhiv<br /></strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-12-20160612125554_373913.jpgTri Posušaka oblače franjevački habithttp://grude.com/clanak/?i=2850428504Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-12-big.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Pozivamo vas na misno slavlje i preporučamo našu mladu braću u vaše molitve da ustraju na započetom putu služenja Gospodinu u franjevačkom Redu'', poručuju iz mostarske Postulature.<p>U subotu, 15. srpnja, u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Posu&scaron;ju, pod večernjom svetom misom u 17.00 sati, petorica postulanata će obući franjevački habit te tako pristupiti tzv. godini ku&scaron;nje - novicijata na Humcu, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To su: Vinko Baćak (župa Tomislavgrad), Ante Begić (župa Posu&scaron;je), Ante Mitar (župa Posu&scaron;je), Željko Tomić (župa Posu&scaron;je) i Ante Vukoja (župa Kočerin).</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Pozivamo vas na misno slavlje i preporučamo na&scaron;u mladu braću u va&scaron;e molitve da ustraju na započetom putu služenja Gospodinu u franjevačkom Redu'', poručuju iz mostarske Postulature.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-12-big.jpgSelo iz BiH ima svoju ministricu u EU, podpredsjednika sabora RH, načelnika, a uskoro i blaženikahttp://grude.com/clanak/?i=2847728477Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-klobuk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Klobuk, sa svojih desetak zaseoka čini jednu od površinski najvećih mjesnih zajednica u Općini Ljubuški. S druge strane , broj stanovnika nije recipročan površini, te tako prema posljednjem popisu stanovništva na području Klobuka živi nešto više od 1000 stanovnika, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Brkić često u Klobuku Uglavnom je riječ o žiteljima starije životne dobi. Ono &scaron;to ovu mjesnu zajednicu čini drugačijom od ostalih je broj poznatih osoba koje su tu rođene. Tako Klobučani danas imaju svoju ministricu u Europskoj uniji, svjetske proizvođače mesa koji žive u Argentini, vlasnike velikih koncerna u Hrvatskoj, njihov je i podpredsjednik sabora Republike Hrvatske, ali i načelnik općine Ljubu&scaron;ki. Ipak, jedna od najznačajnih, ujedno i najnepoznatijih osoba Klobučanima, ali i ostalim Ljubu&scaron;acima, rođena u Klobuku u zaseoku &Scaron;iljevi&scaron;ta je fra Petar Barbarić (19. svibnja 1874.&ndash;15. Travnja 1897.) koji bi uskoro trebao biti progla&scaron;en blaženim. Fra Petar je rođen u obitelji s devetero djece.Djetinjstvo je proveo na pa&scaron;i s ovcama uz pobožne knjige. U pučku &scaron;kolu po&scaron;ao je tek s dvanaest godina, kad je blizu rodnog sela otvorena &scaron;kola. U dvije godine zavr&scaron;io je četiri razreda &scaron;kole s odličnim uspjehom. Roditelji nisu imali novaca za njegovo daljnje &scaron;kolovanje pa je u Vitini izučio trgovački zanat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-klobuk.jpg'1000 Ivana' na Kupresu: Zbog velikog interesa prijave za obaranje rekorda produljene do 20. srpnjahttp://grude.com/clanak/?i=2848628486Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijave za sudjelovanje u obaranju najvećeg svjetskog rekorda u najvećem broju ljudi istoga imena na jednome mjestu – Ivana na Kupresu – produljene su do 20. srpnja zbog velikog interesa. <p>&nbsp;</p> <p>Za sudjelovanje u ovome povijesnom poku&scaron;aju obaranju rekorda Ivani se trebaju prijaviti na http://1000ivana.com/ te uživati u cjelodnevnom programu zajedno sa svojim obiteljima, kako bi zajedno proslavili obiteljsku nedjelju u pitoresknom krajoliku bosanskohercegovačkog kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Samo u Hrvatskoj, prema popisu iz 2011., ima 130 828 Ivana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ime Ivan jedno je od najpopularnijih imena na ovim prostorima kroz desetljeća, jedan od prvih i najistaknutijih nositelja toga imena je Ivan Krstitelj čiji se dan obilježava 24. lipnja, a značenje samog Ivana jest &bdquo;Bog je milostiv&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan je u BiH na dvadesetom mjestu najpopularnijih imena danas, u Hrvatskoj je na petom mjestu, dok je 2011. upravo ime Ivan bilo najpopularnije u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Najvećim okupljanjem upravo Ivana cilj je promovirati obiteljske i duhovne vrijednosti te obilježiti obiteljsku nedjelju 30. srpnja 2017. misom u Crkvi Sv. Obitelji, koju krasi osam zvona darovanih od strane osam srednjoeuropskih zemalja povodom katoličkog dana održanog 2005. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj povijesni trenutak s najvi&scaron;e Ivana na svijetu okupljenih u jednom trenu ovjekovječit će se povijesnom fotografijom svih sudionika, nizom kulturno zabavnih sadržaja i brojnim koncertima najpopularnijih glazbenika te neizostavnim koncertom Marka Perkovića Thompsona, iz čije je poznate pjesme &bdquo;Vratit će se Ivan s 1000 momaka&ldquo; proiza&scaron;la ideja za ovo događanje kojim se promoviraju vrijednosti kupre&scaron;ke zajednice, ljepota kupre&scaron;kog kraja i bogatstva kupre&scaron;ke tradicije i kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Kupre&scaron;aci s nestrpljenjem očekuju zadnju nedjelju u srpnju da brojnim gostima iz cijeloga svijeta predstave ljepote i osobitosti kraja i tradicije Kupresa te nadaleko poznatu kupre&scaron;ku gostoljubivost , a dobrodo&scaron;li su svi ljudi dobre volje, dobrog namjera i otvorenog srca.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-kupres.jpgMeđugorje: Uskoro 28. Međunarodni molitveni festival Mladih – Mladifest 2017.http://grude.com/clanak/?i=2846228462Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-mladifest.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Međugorju se od 1. do 6. kolovoza održava 28. Međunarodni molitveni festival mladih – Mladifest 2017. <p>Ovogodi&scaron;nji Mladifest održat će se pod geslom: Da ljubav va&scaron;a sve vi&scaron;e raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Program festivala</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Utorak, 1. 8. 2017.<br />18.00 Molitva krunice<br />19.00 SVEČANO OTVARANJE MLADIFESTA<br />Euharistija<br />21.00 &ndash; 22.00 Klanjanje pred Presvetim</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srijeda, 2. 8. 2017.<br />06.00 &ndash; 06.40 Krunica na Podbrdu kod Gospina kipa<br />09.00 Molitva<br />Kateheza<br />Svjedočanstva<br />12.00 Anđeo Gospodnji<br />Predah<br />16.00 Svjedočanstva<br />18.00 Krunica<br />19.00 Euharistija<br />20.30 &ndash; 21.30 Meditacija sa svijećama<br />i molitva pred križem</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrtak, 3. 8. 2017.<br />09.00 Molitva<br />Kateheza<br />Svjedočanstva<br />12.00 Anđeo Gospodnji<br />Predah<br />16.00 Svjedočanstva<br />18.00 Krunica<br />19.00 Euharistija<br />20.30 &ndash; 21.30 Procesija s Gospinim kipom i klanjanje pred Presvetim</p> <p>&nbsp;</p> <p>Petak, 4. 8. 2017.<br />09.00 Molitva<br />Kateheza<br />Svjedočanstva<br />12.00 Anđeo Gospodnji<br />Predah<br />16.00 Svjedočanstva Cenacolo<br />18.00 Krunica<br />19.00 Euharistija<br />21.15 Predstava zajednice Cenacolo</p> <p>&nbsp;</p> <p>Subota, 5. 8. 2017.<br />09.00 Molitva<br />Kateheza<br />Svjedočanstva<br />12.00 Anđeo Gospodnji<br />Predah<br />16.00 Svjedočanstva<br />18.00 Krunica<br />19.00 Euharistija<br />20.30 &ndash; 21.30 Klanjanje pred Presvetim<br />21.30 &ndash; 22.00 POSLANJE<br />Opro&scaron;taj uz pjesmu</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedjelja, 6. 8. 2017.<br />Uspon privatno<br />05.00 Sv. misa na Križevcu</p> <p>&nbsp;</p> <p>NAPOMENE</p> <p>Ponijeti sa sobom mali radio s FM frekvencijom i slu&scaron;alice, Bibliju, suncobran.<br />Skupine koje će sudjelovati na Mladifestu neka ne planiraju druge programe.<br />Za vrijeme trajanja susreta mladih (osim u nedjelju) ne će biti sv. misa za hodočasnike tijekom prijepodneva. Svi će hodočasnici dolaziti na sv. misu navečer, zajedno s mladima.<br />Za cijelo vrijeme Mladifesta osiguran je simultani prijevod na hrvatski, engleski, talijanski, njemački, francuski, &scaron;panjolski, portugalski, poljski, slovački, slovenski, mađarski, rumunjski, ruski, če&scaron;ki, korejski, arapski, mandarinski kineski i kantone&scaron;ki kineski.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-mladifest.jpgPrvi Imoćanin na najvećem ledenjaku u Alpamahttp://grude.com/clanak/?i=2846528465Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-img-20170709-wa0286-1024x768.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako sam vrh i nije toliko visok, uspon koji je trajao dva dana po ledenjaku bio je ipak izazov. <p>Lijep uspjeh postigao je član HPD Imotski i imotske ispostave HGSS-a Branimir Jukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao prvi Imoćanin popeo se, a u sklopu zajedničke vježbe HGSS-a na najveći ledenjak u austrijskim Alpama Grossvenediger (3666metara).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako sam vrh i nije toliko visok, uspon koji je trajao dva dana po ledenjaku bio je ipak izazov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vrhu se tako po prvi put zavijorila i zastava na&scaron;ega planinarskog dru&scaron;tva,koji ove godine slavi 90- tu obljetnicu postojanja, pi&scaron;e <a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/prvi-imocanin-na-najvecem-ledenjaku-u-alpama/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-img-20170709-wa0286-1024x768.jpgVatrogasac napustio vlastito vjenčanje i s kumom otišao gasiti požarhttp://grude.com/clanak/?i=2847128471Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-pozar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S njim je na teren otišao i njegov vjenčani kum Stjepan Marinović<p>Vatrogasac Dario Dautović napustio je vlastito vjenčanje kako bi oti&scaron;ao gasiti požar divljeg odlagali&scaron;ta smeća u mjestu Tisovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S njim je na teren oti&scaron;ao i njegov vjenčani kum Stjepan Marinović, a obojica su inače vatrogasci DVD-a Godinjak, prenio je Radio Prkos. Odlučili smo kontaktirati i samog heroja Dautovića, da nam ispriča kako je to sve izgledalo i kako je reagirala njegova novopečena supruga kada je napustio salu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Taman smo bili krenuli s večerom kad je do&scaron;ao poziv od državne uprave da je požar u susjednom selu. Međutim, na&scaron;a kompletna postrojba je bila u svatovima pa tako i moj vjenčani kum. Skupili smo se i krenuli na teren, srećom nije bilo nekih većih problema, brzo smo to rije&scaron;ili, sve je bilo gotovo za nekih 45 minuta i odmah smo se vratili natrag. Mladenka nije bila ljuta, ona je isto u vatrogascima, časnica je kao i ja, znala je da ja ne ostajem kad zvoni", ispričao nam je ovaj hrabri vatrogasac, pi&scaron;e <a href="http://www.index.hr/black/clanak/slavonac-napustio-vlastito-vjencanje-i-otisao-gasiti-pozar-ja-ne-ostajem-kad-zvoni/981837.aspx" target="_blank">Index.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-pozar.jpgPar koji je rasplakao regiju dobio predivan vjenčani dar i poručio: ‘Vidimo se uskoro u šetnji Stradunom!’http://grude.com/clanak/?i=2844228442Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-09-mujkic-poliklinika-glavic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petra Šovagović i Matija Mujkić iz Koprivnice nedavno su raznježili cijelu Hrvatsku svojom ljubavlju.<p>Naime, Matija je bio aktivan sporta&scaron; te svima znani nogometa&scaron; u Županijskim nogometnim ligama, a nastradao je lani u prometnoj nesreći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nalazio se na stražnjem sjedi&scaron;tu u vozilu kojim je upravljao njegov prijatelj. Da ironija sudbine bude veća, jedino je Matija te&scaron;ko ozlijeđen, a sjedio je na najsigurnijem mjestu u vozilu. Uslijed ozljede kralježnice osuđen je na invalidska kolica, na kojima je i u&scaron;ao na vjenčanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada im se konačno osmjehnula nova sreća. Djelatnici Poliklinike Glavić ponovo su pokazali dobro srce i odlučili provesti humanitaran projekt i razveseliti mladi par iz Koprivnice. Dali su im besplatnu neurorehabilitaciju za Matiju u trajanju tri mjeseca, pi&scaron;e <a href="https://narod.hr/sport/par-rasplakao-hrvatsku-dobio-predivan-vjencani-dar-porucio-vidimo-se-uskoro-setnji-stradunom" target="_blank">Narod.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi dio terapije počeo je u Zagrebu, a drugi dio slijedi u Dubrovniku gdje će provesti i svoj medeni mjesec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svom je Facebook profilu Petra prenijela poruku koju su joj poslali iz Poliklinike Glavić:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Dragi Petra i Matija,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prolazeći kroz život i nedaće koje nosi, čovjek s vremenom shvati da jedino uz pravu ljubav ono naizgled nemoguće postaje s lakoćom &ndash; moguće. Upravo ste Vi kao par pravi dokaz tomu. Kad uz tu vjeru radi&scaron; posao koji doslovno živi&scaron;, voli&scaron; i u ruci ima&scaron; moćno oruđe kojim može&scaron; drugom ne samo pomoći u oporavku, već promijeniti život, kao tim Poliklinike Glavić jednostavno ne možemo ostati ravnodu&scaron;ni na va&scaron;u ljubav i vjeru koju ulažete, skupa prolazeći svakodnevne izazove, a ne pozvati Vas da postanete dio na&scaron;e rehabilitacijske priče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednje dvije godine mnoge su nas te&scaron;ke sudbine dirnule, no va&scaron;a priča i emocija koja se mogla vidjeti na videu s vjenčanja je ne&scaron;to nestvarno, posebno i doslovno smo se rasplakali. Prema onome &scaron;to smo uspjeli vidjeti i s na&scaron;e stručne, medicinske strane mislimo da bi bilo prostora za pomoći Matiji u oporavku neurorehabilitacijom robotikom u na&scaron;im poliklinikama. Bila bi nam čast kada bismo vas i mi uspjeli počastiti vjenčanim darom &ndash; besplatnom neurehabilitacijom za Matiju u trajanju tri mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi korak prema tom daru jest uvid u Matijinu medicinsku dokumentaciju i postojanje mogućnosti za ovakvu rehabilitaciju. Unatoč činjenici da su nam oba centra rezervirana i do godinu dana unaprijed, ukoliko Matijino stanje bude indicirano, spremni smo osigurati mu prvi dio terapije u Poliklinici Glavić u Zagrebu, dok bi preostali dio terapija Matija nastavio u Poliklinici Glavić u Dubrovniku. Uz pomoć dragih sugrađana koji bi Vam tom prigodom željeli darovati smje&scaron;taj i hranu za vrijeme trajanja neurorehabilitacije, pružili bismo Vam medeni mjesec u Dubrovniku kakvog Vi u stilu pravih životnih primjera i zvijezda uistinu i zaslužujete uz nadu da poku&scaron;amo zajedno sru&scaron;iti lo&scaron;e prognoze i da nadamo se oboje na svojim nogama ovu istinsku ljubav ovjekovječite &scaron;etnjom na na&scaron;em i va&scaron;em Stradunu.&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ponekad samo pogledam prema gore, nasmijem se i kažem; znam da si to bio Ti!! Hvala Ti!! Bože blagoslovi ove predivne ljude!!&rdquo;, napisala je Petra i dodala &ldquo;vidimo se uskoro u &scaron;etnji Stradunom!&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://narod.hr/sport/par-rasplakao-hrvatsku-dobio-predivan-vjencani-dar-porucio-vidimo-se-uskoro-setnji-stradunom" target="_blank"><strong>Narod.hr</strong></a></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><a href="http://grude.com/clanak/?i=28323&amp;petra-i-matija-bracni-par-koji-je-osvojio-regiju-njihova-ljubav-je-nakon-nesrece-postala-jos-snaznija" target="_blank">POVEZANI SADRŽAJ:&nbsp;Petra i Matija, bračni par koji je osvojio regiju: Njihova ljubav je nakon nesreće postala jo&scaron; snažnija</a></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-09-mujkic-poliklinika-glavic.jpg(VIDEO) Šuica: Stotine divljih konja na cesti oduševile putnikehttp://grude.com/clanak/?i=2844928449Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-09-big.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neobičnom prizoru svjedočio je jutros veliki broj putnika koji su ka moru ili s mora putovali cestom Livno - Bugojno, u mjestu Šuica. <p>Vi&scaron;e stotina autohtonih divljih konja nakratko su blokirali magistralnu cestu, istovremeno neplanski prirediv&scaron;i prolaznicima svojevrstan foto-safari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prelijepi konji podsjetili su vozače da su oni stvarni gospodari ovog dijela Bosne'', izjavila je za Fenu jedna od putnica, Mersija Alić iz Tuzle, koja se s obitelji vraćala s mora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/2K9UJYwHHHw" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-09-big.jpgPo Hvaru postavljene table: Tko gradskim ulicama šeta u kupaćem kostimu, platit će do 600 eura...http://grude.com/clanak/?i=2845228452Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-09-hvar_fotke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ulazu u Grad Hvar ovoga je vikenda osvanula tabla s upozorenjem gostima i kaznama koje ih očekuju u slučaju neprimjerenog ponašanja. <p>- U skladu s gradskom odlukom o javnom redu i miru, postavljena je ploča s kojom se želi upozoriti turiste na određena pravila pona&scaron;anja u samom gradu &ndash; kazao je za<a href="http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dragi-gosti-ustedite-novac-i-uzivajte-u-hvaru-po-hvaru-postavljene-table-koje-turistima-zorno-prikazuju-sto-ce-im-se-dogoditi-ne-dovedu-li-se-u-red/6348412/" target="_blank"> Jutarnji.hr </a>mag. iur. Jurica Miličić, predsjednik hvarskoga Gradskog vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko gradskim ulicama &scaron;eta u kupaćem kostimu, platit će do 600 eura, žene u grudnjaku i mu&scaron;karci golog torza do 500 eura, a onaj tko tetura ulicom s bocom u ruci i pijan leži na ulici do 700 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik vijeća ističe kako se u Barceloni uvjerio da postoje table s istim ili sličnim kaznama, te podsjetio da u mnogim hrvatskim gradovima stoje table s upozorenjem da se u uži dio grada ne može ući u kupaćem kostimu, ali bez sankcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za utvrđivanje prekr&scaron;aja nadležno je gradsko komunalno redarstvo, a 18. srpnja na sjednici Gradskog vijeća vijećnici će, na prijedlog gradonačelnika Rikarda Novaka, raspravljati o ovim mjerama o održavanju reda u turizmu te eventualno predlagati nove-najavio je Miličić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ranije je poznato da se gradonačelnik Novak zalaže za primjerenije pona&scaron;anje u turizmu budući da je party turizam uzeo maha pa ljudi u jutarnjim satima nailaze na svakave neugodne prizore.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-09-hvar_fotke.jpgU tri tjedna 1200 potresa na području Ohrida: Građani u strahu, spavaju u vozilima i šatorimahttp://grude.com/clanak/?i=2843028430Grude.com - klik u svijetSat, 08 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-08-ohrid-892491_960_720.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani Ohrida proteklu noć proveli su u strahu budući da je na ohridskom epicentralnom području registrirano više potresa, od kojih je najjači iznosio 4,2 stupnja po Richterovoj ljestvici. <p>&nbsp;</p> <p><br />Najjači potres se osjetio četiri minuta nakon ponoći, a njegov epicentar bio je 11 kilometara sjeverno od Ohrida i &scaron;est kilometara istočno od sela Kosel, na dubini od dva kilometra, priopćile su seizmolo&scaron;ke opservatorije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom potresu prethodila su dva slabija, a nakon njega uslijedila je serija od jo&scaron; nekoliko potresa, pi&scaron;e Srna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 23:45 sati izmjeren je potres&nbsp;jačine 2,8 stupnjeva , kome je prethodio jo&scaron; jedan sa magnitudom od 3,1 stupanj po Richteru, koji je registriran u 21:38 sati. U 00:37 sati sa magnitudom 2,7 stupnjeva, u 00.54 sati sa jačinom od 3,5 stupnja, u 1:02 sati sa intenzitetom 2,9 stupnjeva i u 1:10 sati sa jačinom od 3,3 stupnja po Richteru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ohridsko seizmolo&scaron;ko područje na jugozapadu Makedonije gotovo tri tjedna potresaju potresi. Od 18. lipnja do danas registrirano je vi&scaron;e od 1.200 potresa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najjači potres registriran je 3. srpnja u 13:18 sati sa magnitudom od 5,1 stupanj po Richteru. Potres je izazvao uznemirenost kod lokalnog stanovni&scaron;tva i turista, a prijavljena je i manja materijalna &scaron;teta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tog potresa mnogi građani spavaju u svojim vozilima ili &scaron;atorima pod otvorenim nebom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-08-ohrid-892491_960_720.jpgVraćajući se kući iz Međugorja, skužila da je ozdravila od Multiple sklerozehttp://grude.com/clanak/?i=2843228432Grude.com - klik u svijetSat, 08 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-08-img_20170708_104010_982.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Crkvi u Međugorju, 23. svibnja 1984., dogodilo se čudesno ozdravljenje! <p>Diana Basile rođena je u Platizzi (Cosenza, Italija) 25. listopada 1940. godine. Na temelju podataka o bolesti može se zaključiti da je Diana imala multiplu sklerozu od 1968. odnosno od 27. godine života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti sredi&scaron;njeg živčanog sustava, upalna o&scaron;tećenja mogu se pro&scaron;iriti i može se javiti u svakoj životnoj dobi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Diana je imala neurolo&scaron;ku simptomatologiju obilježenu djelomičnim urinarnim smetnjama i problemima ravnoteže, poluuzetost u donjim udovima i amaurozu (potpuno sljepilo) desnog oka. Dijagnoza je bilo sve vi&scaron;e, a liječnici joj nisu mogli pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se činilo da nema pomoći, Dianu je bolničar Borghi, s kojim je radila, pozvao na hodoča&scaron;će u Međugorje. Diana se odazvala pozivu, ne znajući &scaron;to će se dalje događati, prepričava Laudato.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čudo u Međugorju</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U Crkvi u Međugorju, 23. svibnja 1984., dogodilo se čudesno ozdravljenje! Diana je opisala nevjerojatnu promjenu svoga zdravstvenog stanja koju su vidjeli i prihvatili njezini liječnici:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nalazila sam se u podnožju stepenica pred oltarom u Crkvi u Međugorju 23. lipnja 1984. godine. Jedna gospođa iz Bologne pomogla mi je popeti se. Kad sam se tu na&scaron;la, nisam vi&scaron;e željela ući u sakristiju (soba desno od oltara gdje su se nalazili vidioci za vrijeme ukazanja), ali nakon kratkog oklijevanja, uz pomoć jednog Francuza koji se tu na&scaron;ao, u&scaron;la sam i kleknula iza vrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim su u&scaron;li vidioci. Kad su istodobno kleknuli, osjetila sam jaku buku. Zatim se ne sjećam vi&scaron;e ničega. Sjećam se samo neopisive sreće i da sam ponovno vidjela, kao na filmu, neke događaje iz svog života koje sam potpuno zaboravila. Nakon ukazanja slijedila sam vidioce koji su se uputili prema oltaru u Crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodala sam uspravno kao i svi ostali te sam normalno kleknula, ali to nisam zamijetila. Fumagalli, savjetnik u Milanskom sudu, koji je bio u mom autobusu, pri&scaron;ao mi je govoreći: &sbquo;Ja sam tražio znak, a sad Vi izlazite tako promijenjeni!&rsquo; Gospođa iz Bologne koja mi je pomogla popeti se uz stepenice, krenula mi je u susret plačući.&ldquo; (Antonacci, Antonio i suradnici, Izvanredna ozdravljenja u Međugorju, Kr&scaron;ni Zavičaj, Humac 1990.)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zahvala Gospi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na povratku u hotel u Ljubu&scaron;kom Diana je navečer primijetila da sama sobom potpuno vlada i da je perinealna dermatoza i&scaron;čeznula. Sljedećeg dana, 24. lipnja, Diana je s Borghijem iz zahvalnosti pje&scaron;ice i&scaron;la od Ljubu&scaron;kog do Međugorja kojih 10 km, a istog je dana oti&scaron;la i na Brdo ukazanja (Podbrdo).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon povratka u Milano oti&scaron;la je na liječničke preglede. Potpuno je ozdravila! Vid joj se također vratio i nestali su svi tragovi bolesti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Liječnička komisija detaljno je ispitala Dianu i promjenu koja se dogodila. Zabilježeno je da su skupili 143 dokumenta i da je 25 profesora, primarijusa i drugih liječnika napisalo knjigu o Dianinu ozdravljenju. Izjavili su da je Diana bolovala od multiple skleroze, da je dugo godina bezuspje&scaron;no liječena, no da je potpuno ozdravila, &scaron;to se nije dogodilo terapijom niti lijekovima. Dogodilo se čudo!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-08-img_20170708_104010_982.jpgU četvrtak, 20. srpnja, kulturno - športska manifestacija Ilijno Brdo 2017.http://grude.com/clanak/?i=2841828418Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-07-ilijno-brdo1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tradicija se nastavlja. <p class="rtejustify">U&nbsp;četvrtak 20. srpnja održat će se proslava 23. po redu manifestacije Ilijno Brdo.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Organizator&nbsp;K&Scaron;D ILIJNO BRDO 95. i ove godine pripremio je bogat program koji će započeti u 11:00 sati svetom misom na groblju Ilijno Brdo.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Nakon toga slijedi seoska olimpijada s&nbsp;tradicionalnim sportovima:</p> <p class="rtejustify">- bacanje kamena s ramena</p> <p class="rtejustify">- potezanje klipa</p> <p class="rtejustify">- potezanje ruke</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Očekuju vas i nezaobilazne borbe bikova u dvije kategorije:</p> <p class="rtejustify">srednja do 850 kg i te&scaron;ka preko 850 kg. sa slobodnim prijavama.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Prijave za sudjelovanje bikova primaju se do 15.07.2017. na brojeve telefona 063-329-003 i 063-252-661</p> <p class="rtejustify">Seoska olimpijada donosi i duh pro&scaron;losti kroz nastupe folklornih dru&scaron;tava, ganga&scaron;kih skupina i guslara, navodi Radio Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-07-ilijno-brdo1.jpgNafta pluta Jablaničkim jezeromhttp://grude.com/clanak/?i=2838828388Grude.com - klik u svijetThu, 06 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-06-nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naftna mrlja u Jablaničkom jezeru pojavila se na dva mjesta i to u mjestu Čelebići i Ostrožac, priopćeno je jutros iz Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ). <p>Naime, u srijedu je Služba za civilnu za&scaron;titu i vatrogastvo Općine Konjic zaprimila dojavu da se u Jablaničkom jezeru pojavila mrlja, nakon čega su pripadnici Službe iza&scaron;li na mjesto događaja. O pojavi mrlja izvijestili su mjerodavnu inspekciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno, u četvrtak u jutarnjim satima prijavljena je veća količina streljiva u Konjicu. Neeksplodirana ubojita sredstva nalaze se u skladi&scaron;tu Civilne za&scaron;tite Općine Konjic. Prijava po prijemu proslijeđena je "A" timu Mostar i Službi za neeksplodirana ubojita sredstva pri Federalnoj upravi Civilne za&scaron;tite, pi&scaron;e Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-06-nafta.jpgSati čekanja u redu za dokumente ispred ureda PP Imotskihttp://grude.com/clanak/?i=2837928379Grude.com - klik u svijetWed, 05 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-05-pp-imotski-policija-red-1024x681.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne jenjavaju gužve ispred ureda za Upravne poslove Policijske postaje Imotski. <p>Svaki dan gužve su u samom uredu, ali ovih dana one su se protegle sve do same frekventne ulice &Scaron;etali&scaron;ta Stjepana Radića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Istina da su sada&scaron;nji prostori primjereniji nego &scaron;to su bili u staroj zgradi policije u ulici Kralja Zvoinimira, no ipak ovako maltretiranje građana koje se vrlo često ponavlja bez obzira na vremenske uvjete trebalo bi čim prije rije&scaron;iti, uvođenjem novih &scaron;altera, drugačijim radnim vremenom ili već nekim drugim načinom, pi&scaron;e<a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/sati-cekanja-u-redu-za-dokumente-ispred-ureda-pp-imotski/" target="_blank"> Radio Imotski.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-05-pp-imotski-policija-red-1024x681.jpgTuga u Vitezu: Građani se oprostili od prerano preminule Kristinehttp://grude.com/clanak/?i=2834928349Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-04-ab381d11cbb143102e3e.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tragična smrt mlade Kristine Lovrinović, sedamnaestogodišnje članice Gradskog kazališta mladih Vitez, potresla je cijelu zemlju. <p>Kristina je bila vedra, dobroćudna i puna nade u bolju budućnost. Njena iznenadna smrt shrvala je sve koji su imali priliku biti dijelom njenog postojanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Kristine su se jučer na groblju Krčevine oprostili članovi obitelji, prijatelji, poznanici ali i brojni sugrađani. Vitez je neutje&scaron;an. Sredi&scaron;nja Bosna tuguje, pi&scaron;e <em>Dnevnik.ba.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Kristina &ndash; neće biti zaboravljena.&nbsp;</span>Članovi GKM Vitez dirljivom porukom su se oprostili od svoje članice:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dragi prijatelji, na&scaron;a kazali&scaron;na obitelj je danas obavijena tugom. Neopisiva je bol u na&scaron;im srcima, izgubili smo sestru i prijateljicu. Na&scaron;a kazali&scaron;na dvorana natopljena je suzama na&scaron;e brojne obitelji. Ne možemo zaustaviti suze i skriti tugu, ali gdje nema suza nije bilo ni ljubavi. A kod nas je ljubavi bilo, u izobilju. Ne možemo opisati ni izbliza riječima koliko, niti &scaron;to trenutno osjećamo, ali nema ni veze. Znamo mi, a zna i Kristina. I to je dovoljno! Kristininim roditeljima i bratu, članovima najuže obitelji, kao i svim članovima GKM Vitez izražavamo sućut, a na&scaron;u Kristinu ćemo voljeti i pamtiti zauvijek i sačuvati ju u na&scaron;im srcima. Kike, ljubavi na&scaron;a, volimo te &rdquo;, stoji na službenoj facebook stranici Gradskog kazali&scaron;ta mladih Vitez.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-04-ab381d11cbb143102e3e.jpegHrvati u Pelagićevu zabrinuti, zapaljena Lovačka kuća i ostavljena ubijena kunahttp://grude.com/clanak/?i=2836128361Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-04-5598e927-a644-49f8-a0ae-7d410a0a0a64-pelagicevo-718x446.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dopredsjednik Republike Srpske Josip Jerković razgovarao je danas s vijećnikom u Vijeću naroda Republike Srpske Ivom Kamenjaševićem i članovima lovačkih udruženja iz Pelagićeva o problemima s kojima se susreću. <p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, prije nekoliko dana je zapaljena Lovačka kuća u Tramo&scaron;nici te je ispred nađena ubijena kuna, &scaron;to je izazvalo nemire kod mje&scaron;tana povratnika jer se boje da to ima neku skrivenu poruku, priopćeno je iz ureda entitetskog dopredsjednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jerković traži od nadležnih institucija da rasvijetle ovaj slučaj kako bi mje&scaron;tani općine Pelagićevo imali svoj mir i sigurnost. Izrazio je nadu "da ovaj čin nema nikakve skrivene poruke nego da je to samo čin običnih vandala".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku s Jerković bili su Anto Knežević, predsjednik Lovačkog udruženje "Srna" Tramo&scaron;nica, Makso Maksimović, predsjednik Lovačkog udruženja "Jelen" Pelagićevo i Jozo Lučić, tajnik Lovačkog udruženja "Fazan" Turići.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-04-5598e927-a644-49f8-a0ae-7d410a0a0a64-pelagicevo-718x446.jpgVIDEO Spalio malinjak od tri dunuma: Ne mogu je davati za 1,5 KM!http://grude.com/clanak/?i=2836228362Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-04-bigger.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj krajiški malinar naglašava da ih nitko nije posjetio da bi im dao neku nadu i jednostavno ne vidi drugo rješenje osim spaljivanja, bojeći se da će iduća godina biti još gora. <p>Malinar Hasib iz Vrnogračke Slapnice uslijed te&scaron;ke situacije u Bosni i Hercegovini u oblasti malinarstva odlučio se na krajnje žalostan i očajnički potez - spalio je cjelokupan zasad maline od tri dunuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne mogu je davati za 1,50 KM. 1 KM dam onom &scaron;to je bere, imam samo 0,50 KM. Ne mogu raditi za samo 0,50 KM. Moje rje&scaron;enje je da ju počupam i pustim da pasu krave", ističe Hasib, prenosi Cazin.net.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj kraji&scaron;ki malinar nagla&scaron;ava da ih nitko nije posjetio da bi im dao neku nadu i jednostavno ne vidi drugo rje&scaron;enje osim spaljivanja, bojeći se da će iduća godina biti jo&scaron; gora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, ovih dana u Bosni i Hercegovini mnogi malinari prosvjedima pokazuju svoje nezadovoljstvo niskom cijenom otkupa, neki uni&scaron;tavaju i dio uroda malina, a slučaj iz Vrnogračke Slapnice nagovje&scaron;tava da je sudbina ove perspektivne poljoprivredne grane u na&scaron;oj državi sve neizvjesnija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/6kcETBHMFFI" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-04-bigger.jpg Fra Luka Marić govorio svetu misu na jednom od najstarijih svetišta u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=2833628336Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-03-bile_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bile, visoravan ponad Grabove Drage- župa Mostarski Gradac, su nešto što nam se čini nestvarnim. Datiraju iz naše povijesti, traju u sadašnjosti i upućuju nas na vječnu budućnost. <p>&nbsp;</p> <p>Neki pisani dokumenti tvrde kako već osam stoljeća kr&scaron;ćanski narod ovoga kraja na Bilima u brdima &scaron;to spajaju Mostar i &Scaron;iroki Brijeg, bez prekidanja slavi misu. Za vrijeme surove i krvave Turske vladavine, malena uvalica je okupljala vjernički puk u molitvi i nikada za nju Turci nisu doznali.</p> <p><br />Svake godine na nedjelju nakon Petrovdana , na Bilima se slavi sveta misa. Tako je bilo i jučer. Uz mno&scaron;tvo svijeta koji je stigao iz svih krajeva Hercegovine, a ima i onih koji su &ldquo;potegnuli&rdquo; i iz daljih mjesta, kako bi stigli na prastaro sveti&scaron;te Misi&scaron;te, zasigurno, najstarije sveti&scaron;te na Bilima, ali i jedno od najstarijih sveti&scaron;ta u Hercegovini uopće. Prema crkvenim zapisima koji datiraju od oko prije 700 godina možemo vidjeti da su se od tih starih vremena u Misi&scaron;tu služile svete mise. Franjevci iz župe Mostarski Gradac brižno su bilježili i kroz povijest pratili razvoj ovoga kraja tako da danas imamo sve zabilježeno u crkvenim knjigama. Prema predanjima znamo da su se mise ponekad održavale tajno uz ogroman rizik koji su vjernici morali nositi na svojim leđima. Uz koncelebriranje velikog broja svećenika, jučer je svetu misu predvodio fra Luka Marić, nadahnuto govoreći o tome kako se čovjek treba upitati &Scaron;to je to on dao za Boga? Zanimljivo je da je ovo možda jedino sveti&scaron;te u kojem se ostaje i nakon mise. Najprije se drije&scaron;e torbe s obiljem hrane, a ne nedostaje ni pića. Nakon užine veselica tek počinje. Pjesme, kola, svirka iz svih tradicijskih glazbala odzvanja dolinom, a bacanje kamena s ramena te skok u dalj su redovite discipline u kojima se nadmeću svi. &bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pero Zelenika / Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-03-bile_1.jpg(FOTO) AKCIJA SPAŠAVANJA U LJUBUŠKOM: Šetao po brdu, pa se teško ozlijedio, GSS interveniraohttp://grude.com/clanak/?i=2831428314Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-02-19554741_1369532906457780_7401698995389502077_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Savezna vježba koja se ovoga vikenda održava u Čitluku pretvorila se u stvarnu akciju. <p>GSS u BiH zaprimila je u 11:03 poziv za pomoć iz policijske postaje Ljubu&scaron;ki za pomoć unesrećenoj osobi na nepristupačnom terenu u okolici mjesta Greda kod Ljubu&scaron;koga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pripadnici GSS u BiH i stanica HGSS Čitluk, GSS Jablanica, HGSS Mostar, HGSS Posu&scaron;je, GSS Grude prekinuli su zakazane aktivnosti na vježbi u Čitluku i žurno krenuli u akciju spa&scaron;avanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 12 sati 39 pripadnika GSSuBiH, i FUCZ i HGSS Sanice Dubrovnik krenuli su s akcijom spa&scaron;avanja 74-godi&scaron;njeg Stanka Tolja koji je prilikom &scaron;etnje po brdu te&scaron;ko ozlijeđen na nepristipačnom terenu udaljenom 1 km od najbliže ceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unesrećeni je zbrinut na licu mjesta u suradnji s medicinskim osobljem Doma zdravlja Ljbu&scaron;ki, transportiran do najbliže ceste i u 12:45 predan službi Hitne pomoći DZ Ljubu&scaron;ki, naveli su iz GSS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Foto: Facebook HGSS Čitluk-Medjugorje</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-02-19554741_1369532906457780_7401698995389502077_n.jpgGospina poruka preko vidjelice Mirjane: Moje srce pati, grijesi se množe, odviše su brojni...http://grude.com/clanak/?i=2831728317Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-02-mirjana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Međugorju, kao i svakog 2. u mjesecu vidjelica Mirjana Dragičević-Soldo imala je Gospino ukazanje. <p>Gospinu poruka preko Mirjane, 02.07.2017. prenosimo u cijelosti:&nbsp;</p> <p><br />"Draga djeco, hvala vam &scaron;to se odazivate na moje pozive i &scaron;to se okupljate ovdje oko mene, svoje Nebeske Majke.</p> <p><br />Znam da mislite na mene s ljubavlju i nadom i ja osjećam ljubav prema svima vama, kao &scaron;to je osjeća i moj premili Sin koji me u svojoj milosrdnoj ljubavi uvijek iznova &scaron;alje k vama.</p> <p><br />On koji je bio čovjek, koji je bio i jeste Bog , jedan i trojstveni, i On koji je radi vas trpio i tijelom i du&scaron;om, On koji se učinio kruhom da hrani va&scaron;e du&scaron;e i tako ih spa&scaron;ava!</p> <p><br />Djeco moja, učim vas kako biti dostojni Njegove ljubavi , da svoje misli upravite k Njemu, da živite moga Sina.</p> <p><br />Apostoli moje ljubavi, zaogrćem vas svojim pla&scaron;tem jer vas kao majka želim za&scaron;tititi.<br />Molim vas molite za cijeli svijet.</p> <p><br />Moje srce pati, grijesi se množe, odvi&scaron;e su brojni, ali uz pomoć vas koji ste ponizni, skromni i ispunjeni ljubavlju, skriveni i sveti, moje će srce pobijediti!</p> <p><br />Ljubite moga Sina iznad svega i cijeli svijet po njemu.</p> <p><br />Nikad nemojte zaboraviti da svaki va&scaron; brat nosi u sebi ne&scaron;to dragocjeno - du&scaron;u!</p> <p><br />Zato djeco moja, ljubite sve one koji ne poznaju moga Sina da bi po molitvi i ljubavi koja iz molitve dolazi postali bolji, da bi dobrota u njima mogla pobijediti, da bi se du&scaron;e spasile i imale vječni život.</p> <p><br />Apostoli moji, djeco moja, moj Sin vam je rekao da ljubite jedni druge.</p> <p><br />Neka to bude zapisano u va&scaron;im srcima i uz molitvu poku&scaron;ajte tu ljubav živjeti!<br />Hvala vam!"</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>FOTO: Facebook Medjugorje&nbsp;25.06.1981.</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-02-mirjana.jpgHodočasnice iz Dalmacije: 'U Međugorju smo doživjeli velike milosti'http://grude.com/clanak/?i=2832228322Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-02-godisnjica20141.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Dolazim u Međugorje zahvaljivati jer me vodi Bogu<p>Hodočasnice iz Dalmacije, Katarina Čičić i Nevenka Vidak, u Međugorje su stigle na povratku s hodoča&scaron;ća u Uzdol i proslave sv. Ivana Krstitelja. U Međugorju su bile već dvadesetak puta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevenka Vidak je prvi put u Međugorje hodočastila jo&scaron; 1981., u godini prvih Gospinih ukazanja: &bdquo;To je bilo zadivljujuće. No, i sada, kada je pro&scaron;lo toliko godina, uvijek vas i na isti način nosi taj pozitivan duh. To je posebno mjesto i ne može se opisati. Tu sam doživjela velike milosti. Naime, ja sam svog nepokretnog sina, dijete od 8 godina, zajedno s mužem bosa nosila na Križevac. Toliko sam imala snage. To je uistinu milost Božja, a Bog to može dati samo čovjeku koji želi vjerovati u njegovu ljubav. Međugorje mi mnogo znači. Kad dođete ovdje toliko ste mirni i radosni, jer ovo je majčino mjesto!&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danica Tabak iz Splita ističe kako je u Međugorje vraća ljubav prema na&scaron;oj Nebeskoj Majci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Prvi put sam čula za Međugorje kada se u mome životu dogodio jedan ružan događaj. Naime, moja djevojčica je nastradala točno na blagdan sv. Ivana, a tada je imala je četiri i pol godine. Poslije toga smo čuli za ukazanja u Međugorju. Dirnulo me to da je njena baka i&scaron;la u Međugorje i donijela je sliku Gospe. Stavili smo je na zid. Kćer je bila u komi i kad se probudila rekla je: Eno Gospe. Kada je moj sin imao dvije i pol godine, počeo je mucati. Odveli smo ga u Međugorje i po povratku je počeo pravilno govoriti. Gospa mi je najljep&scaron;i dar od Boga koji sam prona&scaron;la. Zahvalna sam Bogu za brojne milosti, a nabrojila sam samo ove dvije. Gospa me prati i ona je ta koja je mene pozvala. Dolazim u Međugorje zahvaljivati jer me vodi Bogu&rdquo;, kazala je Tabak, pi&scaron;e <a href="http://medjugorje.hr/hr/novosti/hodocasnice-iz-dalmacije-&bdquo;u-medugorju-smo-dozivjeli-velike-milosti&rdquo;,9044.html" target="_blank">Medjugorje.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-02-godisnjica20141.jpgDjeca bez roditelja iz Rumunjske i ove godine u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=2830428304Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-01-djeca-iz-rumunjske-u-medugorju.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Međugorju u idućih nekoliko dana boravit će 36-ero djece iz Rumunjske koji dolaze iz domova za nezbrinutu djecu, to jest to su djeca bez oba roditelja. <p>U pitanju je projekat s nazivom "36-ero djece za 36 godina Gospinih ukazanja", a u kojem je glavni organizator Rumunj Luchian Omania sa svojim prijateljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Financijske tro&scaron;kove noćenja, hrane i piće snose većinom dobri ljudi iz Rumunjske, a djelomično i na&scaron; župnik fra Marinko &Scaron;akota ispred župnog ureda, tako da tih 36 djece potpuno besplatno uživaju moleći i pjevajući u Sveti&scaron;tu Kraljice Mira, pi&scaron;e Medjugorje-info.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je već 3. godinu zaredom da se ovaj projekat održava u Međugorju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-01-djeca-iz-rumunjske-u-medugorju.jpgHrvatskoj nedostaje 2700 sezonacahttp://grude.com/clanak/?i=2829128291Grude.com - klik u svijetFri, 30 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-30-preuzimanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskoj nedostaje oko 2700 sezonskih radnika, ali taj problem nije nastao odjednom i treba ga rješavati sustavnim poboljšavanjem njihova položaja, rečeno je u petak na konferenciji za novinare Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD). <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica sindikalnog Odbora za turizam Marina Cvitić rekla je da za takvo stanje, osim poslodavaca, koji su mislili da će unedogled moći povećavati svoju dobit, najvi&scaron;e na račun niske cijene rada, odgovornost snose sve vlade i ministarstva turizma jer nisu pravodobno uočili problem i prona&scaron;li rje&scaron;enje zakonskom regulativom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sindikatu smatraju kako - da bi se rije&scaron;io problem nedostatka sezonskih radnika, od kojih najvi&scaron;e pomoćnog osoblja - ponajprije treba povećati plaće u turizmu, koje su 18 posto niže od nacionalnog prosjeka. Također smatraju da treba spriječiti nelojalnu konkurenciju dijela poslodavaca koji radnicima isplaćuju dio plaće kao minimalnu plaću, a ostatak "na crno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je uvesti normative i standarde rada na temelju kojih će se, ovisno o kategoriji objekata, propisati koliko radnika treba biti zaposleno, koliko soba može počistiti jedna osoba, koliko gostiju poslužiti.... Tada, smatraju u sindikatu, ne bi bilo izrabljivanja, a poslove u turizmu mogle bi obavljati i osobe starije od 50 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao jedan od uvjeta za rje&scaron;avanje problema nedostatka radnika, iz sindikata su naveli odgovarajuće uvjete rada i smje&scaron;taj za sezonske radnike. Drže da u poreznom sustavu trebaju izmjene kako bi se spriječila diskriminacija radnika. Objasnili su da radnik kojemu poslodavac preko plaće isplaćuje novac za smje&scaron;taj i hranu poslije na zavodu ima veću naknadu, a zatim i mirovinu. Sindikat predlaže da se delimitira pravo na rad do pola radnog vremena samo za umirovljenike koji su ostvarili pravo na punu starosnu mirovinu i to pravo omogući i umirovljenicima koji su i&scaron;li u prijevremenu mirovinu. Treba produljiti turističku sezonu i olak&scaron;icama stimulirati poslodavce koji zapo&scaron;ljavaju radnike na neodređeno vrijeme te čiji objekti rade tijekom cijele godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marina Cvitić rekla je kako je za ovu godinu kasno te da rje&scaron;enja treba tražiti za sljedeću turističku sezonu. Dodala je da će se ova sezona nekako skrpati, ali u tome ne bi smjeli stradati i biti iskori&scaron;tavani radnici, u čemu važnu ulogu ima Državni inspektorat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik SIKD-a Bruno Bulić ocijenio je da radnike u turizmu ne treba uvoziti te da ima novca za njihove bolje plaće jer je dobit turističkih tvrtaka u Hrvatskoj veća od sličnih u inozemstvu. Smatra da je u turizmu nužno osigurati &scaron;to vi&scaron;e ugovora o radu na neodređeno vrijeme, &scaron;to bi dodatno motiviralo &scaron;kolovanje kadrova za zanimanja koja nedostaju, pi&scaron;e HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-30-preuzimanje.jpgOLUJA DESETLJEĆA Pijavice, udari munja i obilna kiša poharali pola Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=2824528245Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-olujamal3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od najjačih oluja u posljednjih nekoliko godina donijela je pijavice, udare munja i orkanski vjetar koji je puhao brzinom većom od 100 km/h. <p>U noći sa srijede na četvrtak, nakon djelomice sunčanog i sparnog dana, Istrom je pro&scaron;la oluja kakva se ne pamti godinama, pi&scaron;e <a href="http://www.istramet.hr/oluja-poharala-istru-pijavice-udari-munja-olujan-vjetar/" target="_blank">Istramet.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od najjačih oluja u posljednjih nekoliko godina donijela je pijavice, udare munja i orkanski vjetar koji je puhao brzinom većom od 100 km/h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oluju je pratila obilna ki&scaron;a, lokalno je palo vi&scaron;e od 50 mm oborina, pi&scaron;e Index.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oluja i udari munja raznijeli su brojna stabla i dimnjake, vjetar je nosio sve &scaron;to mu je bilo na putu. Čitatelji Istrameta javili su o uru&scaron;avanju starih zidova i krovova zgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jak sjeverozapadnjak i obilna ki&scaron;a zahvatili su sjeverozapadne dijelove Istre prije 22 sata. Vjetar se obru&scaron;io i na najzapadnije dijelove istarske obale gdje je nosio opremu s terasa ugostiteljskih objekata, pi&scaron;e Ipress.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Umagu su razbacani komunalni kontejneri, padala su stabla i crjepovi s krovova. Jako nevrijeme spustilo je i temperaturu zraka pa je ona u Novigradu oko 22 sata iznosila 19 stupnjeva Celzija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sru&scaron;ena stabla zatvorila su brojne prometnice na području Buja, Umaga i Novigrada. Olujno nevrijeme prouzročilo je i nestanak struje u pogođenim područjima. Brojni ugostiteljski objekti u kampovima i uz obalu, pretrpjeli su veliku &scaron;tetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na jugu Istre, nevrijeme je stiglo pola sata kasnije, uz brojne munje i snažnu grmljavinu.<br />Prema prvim podacima, materijalna &scaron;teta mogla bi biti milijunska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Olujno nevrijeme pro&scaron;lo je i Zagrebom. Vjetar je sru&scaron;io stablo na Jarunu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-olujamal3.jpgLjubuški: Kome treba more kada imate Koćušu, Čeveljušu, Kravice...http://grude.com/clanak/?i=2825828258Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-ceveljusa-dnevni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz prosječnih 2.600 sunčanih sati godišnje Ljubuški je najsunčaniji grad u Bosni i Hercegovini. Na svu sreću, Ljubušaci ne moraju brinuti kamo se otisnuti za vrijeme ljetnih vrućina, kada sunce itekako pokaže zube. <p>Naime, ovaj kraj krasi rijeka Trebižat uz dva prirodna bisera &ndash; slapove Kravica i Koću&scaron;a te nekoliko kupali&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Omiljene su to destinacije koje redovito posjećuju lokalni, ali i stanovnici ostalih hercegovačkih općina. U posljednje vrijeme, ljepota netaknute prirode sve vi&scaron;e privlači i strane turiste, pretežno međugorske hodočasnike, pi&scaron;e <a href="https://dnevni-list.ba/uz-cistu-rijeku-nema-potrebe-ici-na-more-foto/" target="_blank">Dnevni list.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kravica, Koću&scaron;a, Čevelju&scaron;a&hellip;</strong></p> <p><br />Najatraktivniji lokalitet na Trebižatu zasigurno je vodopad Kravica, tri kilometra nizvodno od Vitaljine u Studencima. Osobito će ovogodi&scaron;nja turistička sezona biti pamtljiva, zahvaljujući brojnim novitetima koji pobolj&scaron;avaju ponudu ovog hercegovačkog bisera. Naime, početkom lipnja vodopad je, uz pristupni put, osvijetljen LED rasvjetom, zbog čega je postao jedna od najvećih atrakcija u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz Kravicu, i vodopad Koću&scaron;a u mjestu Veljaci ima &scaron;to&scaron;ta za ponuditi. Njegova ljepota nikoga ne ostavlja ravnodu&scaron;nim, kao ni bogata ponuda Prirodnog vodenog parka Koću&scaron;a. Visina vodopada je pet, a dužina 50 metara, dok se u neposrednoj blizini nalaze mlinovi i stupe koji su godinama krasili ovo mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako pitate Ljubu&scaron;ake, jedno od posjećenijih, ako ne i najposjećenije kupali&scaron;te je Čevelju&scaron;a. Tamo se nudi bogat sadržaj, od gastronomije do sportskih aktivnosti. Ne čudi, stoga, da ovo skriveno blago ljubu&scaron;kog kraja u zadnje vrijeme otkrivaju i strani posjetitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Alternativa moru</strong></p> <p><br />Osim spomenute Čevelju&scaron;e, kupali&scaron;ta koja odi&scaron;u neizmjernom ljepotom su i Božjak, Tega&scaron;evac, kao i kupali&scaron;te Ba&scaron;čine, inače smje&scaron;teno u blizini humačkog samostana. Tamo smo ovih dana zatekli nekolicinu kupača, osobito mladih, kojima jo&scaron; uvijek prohladna voda ne smeta za kupanje.</p> <p><br />Uz ovakve lokacije zaista nema potrebe ići na more, mi&scaron;ljenja su oni, jer čista rijeka i njezine blagodati čine dobitnu kombinaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvelike se možemo složiti s ovom konstatacijom, osobito iz tog razloga &scaron;to vi&scaron;esatno čekanje na graničnim prijelazima ne možemo nazvati &ndash; ljetnim odmorom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-ceveljusa-dnevni.jpgVeliko nevrijeme u Srbiji: Drvo palo na automobil, poginula jedna osobahttp://grude.com/clanak/?i=2825928259Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-19467701_1876711962596325_132038343951054117_o.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jak pljusak i nevrijeme pogodili su danas Novi Sad, a u automobilu na koje je palo drvo poginula je žena srednjih godina. <p>Kako javljaju lokalni mediji, na ulazu u grad iz pravca Zrenjanina kod &Scaron;angajske raskrsnice drvo je palo na automobil, a vatrogasci su izvukli ozlijeđene iz automobila. Prema riječima očevidaca oni su isjekli automobil u kome je jedna žena stradala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je potvrđeno u Hitnoj pomoći, žena srednjih godina poginula je na mjestu događaja i liječnici su mogli samo konstatirati smrt. U vozilu se nalazio i mu&scaron;karac star 83 godine koji je prevežen u Klinički centar Vojvodine u svjesnom stanju, a on je zadobio te&scaron;ke tjelesne ozljede.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Novi Sad je oko 11h pogodilo kratkotrajno ali jako nevrijeme, praćeno ki&scaron;om i vjetrom.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Oluja praćena jakom ki&scaron;om, snažnim vjetrom i gradom čupala je drveće u nekim dijelovima grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Facebook</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-19467701_1876711962596325_132038343951054117_o.jpgOd 1. srpnja poskupljuje vožnja autocestama u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=2823128231Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-dental-centar-dubravica-croatia-travel-by-car.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu 1. srpnja na snagu stupaju skuplje, ljetne tarife cestarine za motocikle i osobne automobile na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb.<p>Cestarine će do 30. rujna biti 10% skuplje u odnosu na zimske tarife, pi&scaron;e <strong>Večernji list.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Od subote će vožnja autocestom osobnim vozilom, primjerice, od Zagreba do Splita umjesto 181 kunu ko&scaron;tati 199 kuna. Ljetna tarifa cestarine na relaciji Zagreb &ndash; Rijeka iznosit će 77 kuna, sedam vi&scaron;e u odnosu na zimsku tarifu. Vožnja ljeti od Zagreba do Osijeka bit će 12 kuna skuplja i iznosit će 134 kune.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No cestarina na nekim dionicama autocesta HAC-a i ARZ-a i nakon stupanja na snagu ljetne tarife ostat će iste, a na nekima će biti povećana i vi&scaron;e od 10% zbog metodologije izračuna cestarine. A prema toj metodologiji, cijena cestarine izračunava se i naplaćuje prema udaljenosti između dvije točke naplate, skupini vozila te jediničnoj cijeni po kilometru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izračun cestarine za dionicu s vi&scaron;e međudionica (primjerice Zagreb &ndash; Kutina uključuje četiri međudionice) računa se tako da se za svaku pojedinu dionicu izračuna iznos cestarine, a cijena kompletne dionice zbroj je cijena među dionicama. Konačni iznos cestarine obračunava se u kunama, bez lipa, odnosno zaokružuje se na iznos u kunama.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-dental-centar-dubravica-croatia-travel-by-car.jpgPotres 15 kilometara jugoistočno od Dubrovnikahttp://grude.com/clanak/?i=2823728237Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila je u srijedu u 14,05 sati umjeren potres s epicentrom 15 kilometra jugoistočno od Dubrovnika, a potres se osjetio na širem dubrovačkom području. <p>Magnituda potresa iznosila je 3,5 prema Richteru, a u Dubrovniku se osjetio intenzitetom IV do V stupnjeva MCS ljestvice, objavila je Seizmolo&scaron;ka služba RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podatcima Europskog i mediteranskog seizmolo&scaron;kog centra, epicentar je bio u morskom dnu 15-tak kilometara jugoistočno od Dubrovnika, na dubini od dva kilometra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Županijskom centru 112 nije prijavljena nikakva materijalna &scaron;teta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-potres.jpgMeđugorje: Od 1. srpnja do 31. kolovoza svakodnevno misno slavlje na hrvatskom jeziku u 13 satihttp://grude.com/clanak/?i=2819928199Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-meugorje_st.james_church.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1. srpnja do 31. kolovoza svaki će se dan, osim nedjeljom i blagdanom, u župnoj crkvi u Međugorju slaviti sveta misa na hrvatskom jeziku u 13 sati. <p>Podsjećamo, ljetni raspored molitvenog programa u Međugorju počeo je u četvrtak 1. lipnja i traje sve do 31. kolovoza. Molitva krunice počinje u 18 sati, a sv. misa u 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon mise slijedi uobičajeni molitveni program, različit za pojedine dane u tjednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pobožnost euharistijskog klanjanja je utorkom i subotom od 22 do 23 sata, te četvrtkom nakon večernje svete mise tj. od 20 sati, pi&scaron;e Medjugorje.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molitva pred Križem je petkom nakon večernje svete mise, pobožnost Križnog puta na Križevcu je petkom u 16 sati, a molitva krunice na Podbrdu nedjeljom također u 16 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-meugorje_st.james_church.jpg(FOTO) Pogledajte koliku su zmiju vatrogasci izvukli iz kuće http://grude.com/clanak/?i=2821528215Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-vatrogasci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naime ljudi su ih pozvali, nakon što su u kućama primijetili zmije. <p>Velike vrućine i nedostatak vode postaje problem i životinjama, koje poku&scaron;avaju pronaći zaklon. Tako su Dubrovački vatrogasci u posljednjih nekoliko dana imali čak dvije&nbsp;intervencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime ljudi su ih pozvali, nakon &scaron;to su u kućama primijetili zmije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak su tako iz obiteljske kuće u Komolcu izvadili i pustili u prirodu manjeg kravosaca, dok su danas iz obiteljke kuće u Moko&scaron;ici na Putu za Pobrežje izvadili &scaron;ampionski primjerak ove neotrovne zmije koja se naziva i europskim udavom, pi&scaron;e <a href="http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=54038#!prettyPhoto" target="_blank">Dubrovniknet.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kravosac, krau&scaron;ac, kravarica, (<em>Elaphe quatuorlineata</em>) najveća je europska zmija.&nbsp;Može narasti i preko 200 cm, ali joj je prosječna dužina oko 150 cm. Temeljna boja s gornje strane mu je žuto do crvenosmeđa ili sivosmeđa, sa po dvije tamne pruge na leđima sa svake strane tijela. Kravosas svoj plijen često lovi za topla, oblačna vremena i u sumrak. Hrani se mi&scaron;evima i drugim glodavcima. Nije agresivan i ne napada ljude. Ipak ukoliko ga zateknete u stanu&nbsp;ili kući, pozvoite vatrogasce.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO:&nbsp;JVP DUBROVAČKI VATROGASCI</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-vatrogasci.jpgHelikopter gasi požar na Čvrsnicihttp://grude.com/clanak/?i=2817528175Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-pozarjablanica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Helikopter Oružanih snaga BiH krenuo je jutros u 7 sati prema Jablanici gdje će tijekom dana biti angažiran na izviđanju i gašenju požara na Čvrsnici.<p>Služba Civilne za&scaron;tite u Jablanici zatražila je angažiranje helikoptera s obzirom da gori borova &scaron;uma na planini Čvrsnici, na nepristupačnom terenu, priopćeno je iz Operativnog centra Civilne za&scaron;tite Hercegovačko-neretvanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U protekla 24 sata, na području Čapljina i Mostara zabilježeno je pet intervencija vatrogasaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na lokalitetu Crnog brda u Jasenici, u čapljinskoj općini, gorjela je smrekova &scaron;uma i nisko raslinje, a požar je uspje&scaron;no uga&scaron;en.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manji &scaron;umski požar zabilježen je i na Fortici kod Mostara, u Bafo naselju gorio je otpad, na lokalitetu Čula gorjelo je sitno raslinje, dok su u Bi&scaron;ću polju gorjele barake, navodi se u izvje&scaron;ću Civilne za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Dnevnik.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-pozarjablanica.jpgBlaženko Boban: Program i eminentni stručnjaci Sveučilišta u Mostaru privukli su brojne studente iz Splitsko-dalmatinske županijehttp://grude.com/clanak/?i=2818228182Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-blazenko_boban.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blaženko Boban novi je župan Splitsko-dalmatinske županije. U svojoj političkoj karijeri posebno se ističe kao bivši gradonačelnik Solina koji je za njegovog mandata već šest godina za redom najmlađi grad u Republici Hrvatskoj, ali i kao najaktivniji, sad već bivši saborski zastupnik HDZ-a u dosadašnjem devetom sazivu Sabora RH.<div class="views-field views-field-body"> <div class="field-content"> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U svom izbornom programu posebno je isticao mlade ljude i njihovu budućnost kao prioritet tog programa. Odmah po stupanju na dužnost s njim smo, za portal treci.ba, razgovarali o dosada&scaron;njoj, ali i budućoj suradnji Splitsko-dalmatinske županije i Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Sveučili&scaron;te u Mostaru i Splitsko-dalmatinska županija u posljednje četiri godine imali su dobru suradnju. Planirate li vi kao novi župan nastaviti s tom suradnjom?</strong></p> <p style="text-align: justify;">Apsolutno planiram nastaviti takvu suradnju. Dapače, zajedno sa svojim timom, čak planiram i pro&scaron;iriti na lokalne zajednice unutar same županije. Iz pojedinih lokalnih zajednica dolazi mnogo studenata koji studiraju, kako na Filozofskom fakultetu, tako i na ostalim fakultetima Sveučili&scaron;ta i upravo iz tog razloga tu suradnju, naravno uz dogovor sa Rektoratom, želimo pro&scaron;iriti i na ostale fakultete. Inicirat ćemo jedan takav sastanak u &scaron;to skorije vrijeme i vidjeti na koji način krenuti dalje. Očito je da nekih studija nema na Splitskom Sveučili&scaron;tu, a koji postoje na Sveučili&scaron;tu u Mostaru i to je sigurno jedan od razloga &scaron;to studenti iz na&scaron;ih krajeva sve vi&scaron;e gravitiraju Mostaru. Poku&scaron;at ćemo dogovoriti jedan sastanak i sa županima okolnih županija, a tome će svakako prethoditi moj sastanak i razgovor s dekanima i rektorom u Mostaru.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Svaki peti student Sveučili&scaron;ta u Mostaru dolazi iz Republike Hrvatske, a veliki dio njih ba&scaron; iz Splitsko-dalmatinske županije. &Scaron;to Vi mislite da je pridonijelo toj popularnosti Mostarskog sveučili&scaron;ta?</strong></p> <p style="text-align: justify;">Prije svega mislim da su razlog programi i eminentni predavači i stručnjaci koji dolaze iz cijele BiH, pa i iz Republike Hrvatske. Neki studiji na Sveučili&scaron;tu u Splitu jo&scaron; uvijek i ne postoje, a mladi ljudi očito osjećaju potrebu obrazovati se upravo u tom smjeru. Jednim dijelom doprinijela je i neposredna blizina Mostara, &scaron;to im je vjerojatno bio jo&scaron; jedan dodatni poticaj, ali i mogućnost izvanrednog studija uz rad. Tom opcijom mladim ljudima iz na&scaron;e županije koji su u radnom odnosu, otvara se mogućnost studiranja uz rad, pa tako uz željeni studij koji nemaju mogućnost upisati u Splitu mogu upisati u Mostaru, živjeti i raditi kod kuće, a pritom učiti, biti u tijeku s događanjima na fakultetu i putovati na polaganje ispita.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Uz posredovanje Županije lani je na Filozofskom fakultetu potpisan i sporazum o suradnji s medijima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji je omogućio studentima novinarstva odrađivanje ljetne prakse na lokalnim televizijama, radiju i portalima. Može li Splitsko-dalmatinska županija biti posrednik da se i s drugim fakultetima na Sveučili&scaron;tu potpi&scaron;u slični sporazumi?</strong></p> <p style="text-align: justify;">Apsolutno da. Naime, ta praksa koja se događa na lokalnim portalima, radiju i televizijama temeljem tog sporazuma, prije svega je od velike koristi tim mladim ljudima koji imaju priliku iz prve ruke vidjeti kako funkcionira jedan medij. Isto tako moguće je i s lokalnim poduzetnicima uspostaviti kontakt za bližu suradnju sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru kako bi i studenti drugih profesija mogli kroz lokalne tvrtke, pa i javne institucije obučavati se i odrađivati svoju praksu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Čuo sam kako studenti novinarstva u Mostaru imaju zaista priliku i na svom fakultetu odrađivati odličnu praksu, kako na studentskom radiju, tako i na portalu. Pozdravljam tu inicijativu i mislim kako mogu biti jedan ogledni primjerak na koji bi se mnoga sveučili&scaron;ta mogla ugledati. Vrlo rado ću porazgovarati i s rektorom Splitskog sveučili&scaron;ta na temu razvijanja studentskog medijskog života, a u tome bi Filozofski fakultet i Sveučili&scaron;te u Mostaru mogli uvelike pomoći i poslužiti kao primjer.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Imate li već ne&scaron;to u planu &scaron;to se tiče daljnje suradnje?</strong></p> <p style="text-align: justify;">Za&scaron;to ne napraviti suradnju u pripremi nekih projekata koji su kompatibilni s područjem Hercegovine, a to je prije svega na&scaron;a Imotska i Vrgoračka krajina. Te projekte možemo raditi u zajedničkoj suradnji, kao &scaron;to je primjerice Imotsko-bekijsko polje koje dotiče i RH i BiH. Jedan dobar resurs su i sredstva iz EU fondova o prekograničnoj suradnji. Za&scaron;to takvu suradnju, a da se financira iz EU sredstava, ne bi mogli napraviti ba&scaron; sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru, a da se radi o razradi projekata za pogranična područja.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>U Va&scaron;em izbornom programu posebno ste istaknuli mlade osobe kao jedan od prioriteta. &Scaron;to biste poručili mladim studentima iz RH, Splitsko-dalmatinske županije, ali i BiH koji svoje akademsko zvanje stječu na Sveučili&scaron;tu u Mostaru?</strong></p> <p style="text-align: justify;">Čuo sam kako postoji inicijativa osnivanja Udruge dalmatinskih studenata, kao &scaron;to u Splitu već postoji Udruga studenata Herceg-Bosne. Takve inicijative pozdravljam i kao župan stavljam im se na raspolaganje. Moja poruka studentima je da pozitivna iskustva sa studija u Mostaru sutra prenesu u praksu. Poglavito u praksu suradnje između jednog naroda podijeljenog u dva prostora. Sutra i kroz projekte, ali i kroz programe za mlade i prekograničnu suradnju. Neka svoje znanje stečeno na fakultetima prenesu za dobrobit mladih u Hrvatskoj i BiH, posebno u pograničnim područjima. Za&scaron;to bi ti mladi sutra iseljavali? Svoje znanje iskoristite kroz va&scaron; rad i neka taj rad bude na dobrobit ovog na&scaron;eg naroda podijeljenog u dva prostora.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong>Razgovarala: Ena Matković/<a href="http://www.treci.ba/vijesti/planiram-nastaviti-i-pro%C5%A1iriti-suradnju-na%C5%A1e-%C5%BEupanije-sa-sveu%C4%8Dili%C5%A1tem-u-mostaru" target="_blank">Treći.ba</a></strong></em></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-blazenko_boban.jpgHGSS Čitluk - Međugorje imala nekoliko intervencija na obljetnicu Gospinih ukazanjahttp://grude.com/clanak/?i=2819028190Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-hgss.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer su članovi HGSS Čitluk - Međugorje samoinicijativno organizirali cjelodnevnu dežuru povodom 36. obljetnice Gospinih ukazanja u Međugorju, iz iskustva znajući da je frekvencija hodočasnika taj dan jako velika, kako na Brdu ukazanja, tako i na Križevcu.<p>"Po izrazito visokim temperaturama tim HGSS Čitluk - Međugorje je do 15h bio raspoređen u podnožju Križevca, a nakon toga do 19h na Brdu ukazanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovako organizirane dežure, jo&scaron; jedanput su se pokazale opravdanima, jer su od hodočasnice dobili dojavu da se oko treće postaje na Križevcu nalazi talijanska državljanka s ozlijeđenom nogom. Tim HGSS Čitluk - Međugorje do unesrećene stiže za manje od 5 minuta vr&scaron;i pregled i imobilizaciju noge, a ostatak ekipe sa nosilima dolazi do unesrećene u narednih 10-tak minuta, te se vr&scaron;i transport i unesrećena je jako brzo predana timu Malte&scaron;ke ambulante.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Brdu ukazanja, osim hodočasnice sa jakom iscrpljenosti uslijed vrućine i napora kojoj su pomogli da siđe u podnožje nisu imali većih intervencija", naveli su iz HGSS-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-hgss.jpgDosadilo im more? Imoćani objašnjavaju zašto Crveno jezero ove sezone privlači sve veći broj turistahttp://grude.com/clanak/?i=2819228192Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-crveno-jezero.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proteklih mjesec i pol dana imotski prirodni fenomen Crveno jezero bilo je često u vijestima pisanih i elektroničkih medija diljem svijeta. Reportaže o toj kraškoj jami, jednoj od najdubljih na svijetu, otišle su u Francusku, Sloveniju, Italiju, Austriju, Njemačku... <p>Internet je vrvio vijestima o jo&scaron; jednoj međunarodnoj ekspediciji u Crvenom jezeru, a stranice Turističke zajednice Imotski bilježile su istovremeno nevjerojatan broj dolazaka. Da ne govorimo o drugim događajima - o hodanju adrenalinista iz Austrije po 2,5 centimetara &scaron;irokoj traci nad jezerom ili skakanju base jumpera s visine od 400 metara u grotlo jezera. Svi ti događaji Imotsku krajinu su pretvorili u zanimljivu turističku destinaciju, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/stil/putovanja/clanak/id/493532/dosadilo-im-more-imocani-objasnjavaju-zasto-crveno-jezero-ove-sezone-privlaci-sve-veci-broj-turista" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Već prvi rezultati koje imamo samo za grad Imotski u prvih pet mjeseci ove godine idu u prilog na&scaron;im predviđanjima da bi ova turistička sezona mogla dobro nadma&scaron;iti pro&scaron;logodi&scaron;nju. Naime, samo u gradu Imotskom u prvih pet mjeseci zabilježeno je 2600 noćenja, većinom stranih, &scaron;to je za 23 posto vi&scaron;e nego u istom periodu pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A kako se sezona u nas zahuktava tek od 1. lipnja, do 31. rujna mogli bismo očekivati rekordne brojke. One bi se po nama trebale kretati oko 60 tisuća noćenja. Pro&scaron;le godine imali smo oko 42 tisuće, od toga 80 posto stranih noćenja'', ponosno govori Luka Kolovrat, direktor TZ Imotski te nastavlja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Sveukupno smo 2009. godine imali oko četiri tisuće noćenja. To su ogromni koraci i vidjet ćete da će se magična brojka od sto tisuća noćenja ostvariti već iduće godine ili najkasnije 2019. Tek tada Imotski i Imotska krajina ulaze u daleko ozbiljnije turističke destinacije'', obja&scaron;njava Kolovrat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok se sezona zahuktava, francuski ronilac Frederich Swierczynski, prvi čovjek koji je rukom dotaknuo dno Crvenog jezera, čime je donekle okončao misteriju te lijepe kra&scaron;ke rupe, najavio je povratak u rujnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Imamo i ja, ali i stručnjaci, biolozi, geolozi, hidrolozi i ostali jo&scaron; mnogo posla da bi se otkrio potpuni misterij jezera, jer to je jedinstven fenomen'', izjavio je Frederich i kazao da u rujnu slijedi detaljni zaron s modernim pomagalima kako bi se ispitala cijela konfiguracija dna, u&scaron;lo u dostupne podvodne spilje, detaljno se istražio primjerak do sada nepoznatog crva s dubine od 242 metra i jo&scaron; mnogo toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, Imotska krajina osim Crvenog ima jo&scaron; mno&scaron;tvo prirodnih fenomena zbog kojih bi turisti trebali pohoditi ovaj kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu je deset prirodnih jezera, svi ti kra&scaron;ki biseri smje&scaron;teni su u promjeru od oko pet kilometara zračne linije. Nitko to u Hrvatskoj nema, pa ni u Europi! Modro jezero, Dva oka (Gornje i Donje), Krenica, Prolo&scaron;ko blato, Buću&scaron;a, Jezerce, Mamića, Lokvičićko jezero i Galipovac, sve redom jedinstveni biseri u vodenoj niski Imotske krajine. Ljudska ruka dotaknula je dno njih deset, a jo&scaron; nije istraženo jedino Prolo&scaron;ko blato.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Junak međunarodne speleoronilačke ekspedicije u Crvenom jezeru 1998. godine, njemački ronilac Thomas Berend tada je znakovito izjavio:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je Crveno jezero u Njemačkoj, od njega bi moglo lijepo živjeti dvadeset tisuća ljudi. A od ostalih deset jezera da i ne govorim, cijeli jedan veliki grad. Fantastičan kraj!</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Berendova tvrdnja zasigurno stoji, samo je pitanje vremena kada će Imotska krajina doista zaživjeti kao intrigantno turističko odredi&scaron;te, i to zahvaljujući blagodatima majke prirode.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija/FOTO: Radio Imotski</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-crveno-jezero.jpgHrvatska slavi Dan državnostihttp://grude.com/clanak/?i=2814928149Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-25-fah-h8056653hrvatskazastava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska danas slavi Dan državnosti, obilježavajući 26. obljetnicu od proglašenja neovisnosti i suverenosti. <p class="lead" data-bind="html:Lead">&nbsp;Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tada&scaron;nje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991.</p> <p class="lead" data-bind="html:Lead">&nbsp;</p> <p>"S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se dana&scaron;njim danom Republika Hrvatska progla&scaron;uje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim jo&scaron; jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta", istaknuo je tom prigodom prvi predsjednik Franjo Tuđman, čiji je govor putem radija i televizije pratilo vi&scaron;e milijuna građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posredstvom međunarodne zajednice, radi lak&scaron;ih pregovora o razdruživanju među biv&scaron;im jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska je u to vrijeme, a jo&scaron; od kolovoza 1990. godine, izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista&nbsp;i JNA. Četvrtina&nbsp;hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom pa je hrvatski narod ustao u obranu Domovine koja je pretrpjela&nbsp;te&scaron;ka razaranja i brojne ljudske žrtve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama "Bljesak" i "Oluja", a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije je od 1. srpnja 2013. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja&nbsp;u spomen na konstituiranje prvog vi&scaron;estranačkog Sabora 1990. godine, a danas se taj datum obilježava kao spomendan &ndash; Dan Hrvatskog sabora, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državni vrh, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković&nbsp;položit će vijence i zapaliti svijeće na Mirogoju i to&nbsp;kod&nbsp;spomenika&nbsp;Glas hrvatske žrtve &ndash; Zid boli, Sredi&scaron;njeg&nbsp;križa&nbsp;u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i na Zajedničku grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom će nazočiti svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali koju predvodi zagrebački nadbiskup, kardinal&nbsp;Josip Bozanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Solisti, zbor, baletni ansambl i orkestar Hrvatskoga narodnog kazali&scaron;ta u Zagrebu u povodu Dana državnosti izvest će u nedjelju navečer&nbsp;na otvorenoj pozornici na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava operu Jakova Gotovca "Ero s onoga svijeta" u režiji Kre&scaron;imira Dolenčića i pod ravnanjem maestra Nik&scaron;e Bareze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obilježavanje 26. obljetnice progla&scaron;enja neovisnosti i suverenosti Hrvatske&nbsp;zavr&scaron;ava svečanim&nbsp;primanjem&nbsp;u Uredu predsjednice Republike.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-25-fah-h8056653hrvatskazastava.jpgGospino ukazanje vidjelici Ivanki: "Dječice, molite, molite, molite..."http://grude.com/clanak/?i=2816828168Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-25-gospa-brdo-ukazanja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vidjelica Ivanka Ivanković Elez imala je redovito godišnje ukazanje 25. lipnja 2017.<p>Prigodom posljednjeg svakodnevnog ukazanja 7. svibnja 1985. Gospa je Ivanki, povjeriv&scaron;i joj posljednju, 10. tajnu, kazala da će tijekom cijelog svog života imati ukazanje jedanput u godini i to na obljetnicu ukazanja. Tako je bilo i ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukazanje, koje je trajalo 4 minute, Ivanka je imala u svojoj obiteljskoj kući. Ukazanju je bila nazočna samo Ivankina obitelj, pi&scaron;e <a href="http://medjugorje.hr/hr/novosti/redovito-gospino-ukazanje-vidjelici-ivanki,8010.html" target="_blank">Međugorje.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ukazanja vidjelica Ivanka je rekla: Gospa je dala slijedeću poruku: "Dječice, molite, molite, molite."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa je bila radosna i sve nas je blagoslovila svojim majčinskim blagoslovom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FOTO: Medjugorje-info.com/Medjugorje.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-25-gospa-brdo-ukazanja.jpgEurojackpot petica pogođena u Hrvatskoj: Pogledajte kamo ide 445.779 kunahttp://grude.com/clanak/?i=2812928129Grude.com - klik u svijetSat, 24 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-24-eurojackpot.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 25. kolu Eurojackpota glavni dobitak od 214 milijuna kuna nije osvojen, ali je pogođeno pet dobitaka druge vrste (5+1) vrijednih po 3.935.841,40 kuna.<p>&nbsp;Ostvareno je i osam dobitaka treće vrste (5 pogodaka), a jedan od njih odlazi u Hrvatsku i to u Metković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sretnik iz Metkovića dobitni listić uplatio je na prodajnom mjestu partnera Tvir Rebić, Kneza Branimra 27, a dobitak treće vrste ostvario je pogodiv&scaron;i svih 5 od 50 brojeva iz velikog bubnja te je osvojio 445.779,62 kuna, javlja Index.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogođeno je čak 74 dobitka četvrte vrste (4+2) od čega dva kod nas, u Novskoj i Dubrovniku, a oni donose po 16.063,83 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvučeni brojevi 25. kola Eurojackpota, koji su igračima donijeli sjajne dobitke, su 6, 14, 19, 27, 35 te 2 i 4.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo sretnim dobitnicima, a sve ostale pozivamo u igru jer možda se već u sljedećem kolu nekome od vas nasmije&scaron;i Eurojackpot u iznosu od 274.000.000 kuna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-24-eurojackpot.pngFOTO U Hodnji mira sudjelovali hodočasnici iz cijelog svijetahttp://grude.com/clanak/?i=2813828138Grude.com - klik u svijetSat, 24 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-24-hodnja2539.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas, na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja i na uočnicu 36. obljetnice Gospinih ukazanja, kao i svih dosadašnjih godina od 1992., održana je međunarodna Hodnja mira od franjevačkoga samostana na Humcu kod Ljubuškog do međugorske župne crkve sv. Jakova. <p>Hodnja je započela molitvom i blagoslovom hodočasnika ispred sveti&scaron;ta sv. Ante oko 6 sati ujutro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodočasnike je na Hodnju mira ispratio prigodnim riječima humački gvardijan fra Dario Dodig:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Želim da ba&scaron; ono zbog čega je Gospa do&scaron;la i predstavila se kao Kraljica mira nosite mir u svojim srcima. Ono &scaron;to sama riječ kaže, Hodnja mira -hodom častimo Gospodina, a mir u srcu, onaj koji Bog jedino može dati ponesete i svojim kućama&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojni hodočasnici iz čitavoga svijeta, zajedno sa župljanima župe Međugorje, predvođeni fra Marinkom &Scaron;akotom, župnikom i drugim svećenicima i redovnicima, nakon gotovo četiri sata hodoča&scaron;ćenja za križem, uz molitvu i pjesmu, stigli su pred međugorsku crkvu. Hodnja je zavr&scaron;ila blagoslovom s Presvetim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Monika Matić iz Ljubu&scaron;kog na Hodnji mira sudjeluje prvi put: &bdquo;Mislim da je to jedno lijepo iskustvo, s hodočasnicima iz cijeloga svijeta pje&scaron;ačiti u povodu obljetnice Gospinih ukazanja u Međugorju&ldquo;. Danijeli Su&scaron;ac je ovo treća Hodnja mira: &bdquo;Ovo je ne&scaron;to prekrasno, sjetiti se Huberta Liebherra i ostalih, koji su ovo pokrenuli. Danas smo s brojnim hodočasnicima iz cijeloga svijeta, molimo za mir u srcima, u svijetu. Zahvaljujemo Kraljici mira na ovih 36 godina milosti&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodnju mira je 1992. pokrenuo Nijemac Hubert Liebherr. On je, zgrožen nemirima na ovim prostorima, zajedno s jo&scaron; nekoliko prijatelja Međugorja iz inozemstva, pokrenuo ovu Hodnju, vjerujući Gospinim riječima da se krunicom i ratovi mogu zaustaviti, pi&scaron;e <a href="http://medjugorje.hr/hr/novosti/odrzana-26.-hodnja-mira,9001.html" target="_blank">Medjugorje.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FOTO: Medjugorje.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-24-hodnja2539.jpgSAMO U BIH: 'Zakamuflirani' policijski radar nasmijao čitavu regijuhttp://grude.com/clanak/?i=2814228142Grude.com - klik u svijetSat, 24 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-24-radar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznato je kako građani Bosne i Hercegovine imaju fantastičan smisao za humor, stoga je ovo remek djelo organa reda u kratkom roku postalo pravi hit.<p>&nbsp;Naime, prometna policija je u blizini Olova, točnije na ulazu u Bakiće, prije nekoliko dana postavila radar tronožac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni&scaron;ta ne bi bilo čudno da ga nisu zamaskirali pomoću granja, li&scaron;ća i trave i tako ''onemogućili'' vozačima da ga primijete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tragikomičan prizor odmah su zabilježili čitatelji portala<a href="http://tuzlanski.ba/infoteka/samo-u-bih-iz-smjera-sarajeva-prema-tuzli-tragikomicno-maskiran-radar-foto/" target="_blank"> tuzlanski.ba</a>, a stanovnici i vozači se pitaju je li ovo zaista pravi način kontrole prometa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na činjenicu da je u ostatku svijeta sasvim normalno obavijestiti gdje se nalaze radari, ovaj potez prometne policije ostavio je brojne upitnike iznad glava, ali je istovremeno izazvao i salve smijeha.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-24-radar.jpgTisuće vjernika u Podmilačju: Mnogi pješačili po stotine kilometarahttp://grude.com/clanak/?i=2810028100Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-podmilacje-hodocasce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U povodu obilježavanja blagdana svetog Ivana Krstitelja, tisuće vjernika boravi u Podmilačju kod Jajca, jednom od najstarijih hodočasničkih i zavjetničkih mjesta u BiH. <p>Mnogi od njih su se zavjetovali pje&scaron;ačenjem po stotinu kilometara kako bi do&scaron;li u Podmilačje, gdje će danas, pred sutra&scaron;nju sredi&scaron;nju svetkovinu, biti služena misa za bolesnike, a uslijedit će put križa uz brdo Grabež, te molitveno-meditativni program uz blagoslov ivanjske vatre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tridesetogodi&scaron;nji Miroslav Radman iz Novog Travnik već pet godina pje&scaron;ači do sveti&scaron;ta Sv. Ivana Krstitelja, za kojega se veže predaja o iscjeliteljskim moćima, pa je i Podmilačje jo&scaron; krajem pro&scaron;loga stoljeća od nekih pisaca dobio epitet "bosanskoga Lourdesa".</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Svake godine dolazim u Podmilačje s desetak prijatelja. Najvi&scaron;e da zahvalim Bogu na zdravlju mene i mojih najbližih i da se pomolim za buduće vrijeme. To je mala žrtva koju ja mogu napraviti'', kazao je Radman za Fenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodočasnike iz La&scaron;vanske doline put do Podmilačja vodi preko Vla&scaron;ića, a mje&scaron;tani okolnih sela, kao &scaron;to je naselje Dobretići, su im i ove godine nudili okrepu i prenoći&scaron;te na putu prema sveti&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni Velimir Juri&scaron;ić iz Travnika u proteklih 12 godina nije propustio nijedno hodoča&scaron;će u Podmilačje pi&scaron;e FENA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ovdje dolazim zajedno s obitelji, a neki od njih zbog hodoča&scaron;ća svake godine dolaze iz Trogira. U grupi nas bude između 15 i 20 i dolazimo jer osjećamo ispunjenost zbog zavjeta sv. Ivi, te samog puta ispunjenog molitvom. Smatram da svi koji dolaze u Podmilačje ne bi toliko trebali moliti za ozdravljenja, nego zahvaljivati. Mnogi nisu svjesni koliko su sretni u životu i uvijek traže ne&scaron;to vi&scaron;e'', kaže on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župnik župe Podmilačje, fra Filip Karadža ističe da, tijekom blagdana sv. Ivana Kristelja, 23. i 24. lipnja, sveti&scaron;te posjeti između 60.000 i 70.000 hodočasnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Sveti Ivan Krstitelj moćan je zagovornik kod Boga, jer medicina nas liječi ali Bog ozdravlja. On je pripravio put dolasku Isusa Krista, odlikovao se pokorničkim životom i jakom propovjedničkom dimenzijom, pozivajući sve ljude na pokoru i obraćenje. To je i univerzalna poruka pogotovo u dana&scaron;njem svijetu gdje su moralne vrednote poljuljane. Sv. Ivan nas uči poniznosti i da ne stavljamo sebe u centar pažnje, nego da služimo svima, a time se obogaćujemo i dobivamo na vrijednosti i snazi. To nam pokazuje i papa Franjo koji, iako toliko moćan, sve nas posramljuje svojom jednostavno&scaron;ću. U konačnici to bi mogla biti i poruka na&scaron;im vlastima, da budu usmjerene na služenje, a ne gospodarenje drugima'', kazao je župnik Karadža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Podmilačju se danas u 18 sati služi sveta misa za bolesnike, a uslijedit će put križa uz brdo Grabež, te molitveno-meditativni program. U subotu, na blagdan sv. Ivana Krstitelja, jutarnje mise su u 7 i 8:30 sati, dok je u 11 sati sredi&scaron;nja hodočasnička misa s molitvama za bolesnike.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-podmilacje-hodocasce.jpgVatrogasci sa srcem: Ugasili požar na autu sugrađanina pa najavili humanitarnu akciju da mu kupe novihttp://grude.com/clanak/?i=2810128101Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-vatrogasci-vrgorac-mate.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Prikupljamo sredstva da pošteni čovjek Mate Marinović kojem je danas izgorjelo auto, može ponovno sjest u neki automobil i dovest se s Višnjice do Vrgorca, " navodi se na Facebook stranici Vrgoračkog portala. <p>Vatrogasci iz Vrgorca ne samo da gase požare, nego znaju pokazati i izuzetnu ljudskost &scaron;to je vidljivo ovih dana kada su, nakon &scaron;to su ugasili požar na automobilu koji je planuo na cesti najavili kako će pokrenuti akciju kako bi tom istom čovjeku osigurali da može časno i po&scaron;teno nastaviti živjeti i raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O svemu je izvijestio Vrgorački portal na svojoj Facebook stranici koji je zamolio sugrađane da podrže akciju DVD-a Vrgorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prikupljamo sredstva da po&scaron;teni čovjek Mate Marinović kojem je danas izgorjelo auto, može ponovno sjest u neki automobil i dovest se s Vi&scaron;njice do Vrgorca, " navodi se na Facebook stranici Vrgoračkog portala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije su vrgorački vatrogasci na svojoj Facebook stranici poručili kako su 22.06.2017. u 09:43 dobili dojavu da gori automobil na predjelu Lokvice (zapadni ulaz u Vrgorac na cesti Vrgorac - Ravča).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četiri vatrogasca su iza&scaron;la na mjesto požara, ugasili su vatru do 10.05 sati, te spriječili &scaron;irenje vatre na gustu borovu &scaron;ume na istom lokalitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedugo nakon toga objavili su kako pokreću akciju da se skupe sredstva i da Mati kupe auto da moze časno i po&scaron;teno nastavit zivjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dobri na&scaron; Mate. Srića je da se njemu i nikome nije ni&scaron;ta dogodilo", zaključili su vrgorački vatrogasci, prenosi Radio Ljubu&scaron;ki.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-vatrogasci-vrgorac-mate.jpgKupres će ovoga ljeta s najviše Ivana na svijetu obilježiti dan Svete Obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=2811528115Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Znate li značenje najpopularnijeg muškog imena? <p>Udruga Kupre&scaron;ki kosci, uz snažnu podr&scaron;ku cijele lokalne zajednice, ovoga ljeta okuplja sve Ivane iz zemlje, susjedstva i dijaspore da zajedno sa svojim obiteljima proslave obiteljsku nedjelju 30. srpnja 2017. zajedničkom svetom misom, molitvom i blagoslovom, uz uživanje u ljepotama Kupresa te sudjelovanju u zapisivanju toga trenutka u povijesti ru&scaron;enjem Guinnessovog rekorda u okupljanju najvi&scaron;e osoba istoga imena na jednom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojni nositelji imena Ivan, značenja &bdquo;Bog je milostiv&ldquo;, odazvat će se ovom do sad neviđenom okupljanju iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te dijaspore. Ime Ivan jedno je od najpopularnijih imena na ovim prostorima kroz desetljeća, a jedan od prvih i najistaknutijih nositelja toga imena je Ivan Krstitelj čiji se dan obilježava 24. lipnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Većinu podataka o Ivanu saznaje se iz evanđelja, a ime mu je nadjenuto upravo zbog značenja &bdquo;Bog je milostiv&ldquo;, s obzirom da je stigao roditeljima kada su već bili u poodmakloj dobi. Živio je kao pustinjak i propovijedao je blizinu kraljevstva Božjeg te pozivao svoje sunarodnjake na pokajanje svojih grijeha i kr&scaron;tenje. Evanđelja pripovijedaju da je i Isus zatražio Ivana da ga krsti, a za kr&scaron;tenja, kako propovijeda biblijski tekst, spustio se nad Isusa Duh Sveti u obliku goluba i Božji glas je progovorio: "Ti si Sin moj ljubljeni. U tebi mi sva milina."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Krstitelj bio je omiljen u narodu kao ponizan propovjednik koji je najavljivao da će &bdquo;iza njega doći veći od njega".</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Najvećim okupljanjem upravo Ivana cilj je promovirati obiteljske i duhovne vrijednosti te obilježiti obiteljsku nedjelju 30. srpnja 2017. misom u Crkvi Sv. Obitelji, koju krasi osam zvonika darovanih od strane osam srednjoeuropskih zemalja povodom katoličkog dana održanog 2005. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjelodnevni program ovog druženja na živopisnom Kupresu obilovat će različitim sadržajima, između ostalog i povijesnom fotografijom svih sudionika, poku&scaron;ajem obaranja najpoznatijeg rekorda na svijetu te neizostavnim koncertom Marka Perkovića Thompsona, iz čije je poznate pjesme &bdquo;Vratit će se Ivan s 1000 momaka&ldquo; proiza&scaron;la ideja za ovo događanje kojim se promoviraju vrijednosti kupre&scaron;ke zajednice, ljepota kupre&scaron;kog kraja i bogatstva kupre&scaron;ke tradicije i kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovoga ljeta će okupljanje 1000 Ivana podignuti turističku ponudu ovog osebujnog kraja na novu razinu, a dobrodo&scaron;li su svi ljudi dobre volje, dobrog namjera i otvorenog srca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />U obaranju Guinnessovog rekorda mogu sudjelovati Ivani, koji se trebaju prijaviti na <a href="http://1000ivana.com" target="_blank">http://1000ivana.com/ </a>najkasnije do 10. srpnja 2017., a na web stranici možete pronaći vi&scaron;e informacija o samom projektu te planu i programu događanja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-kupres.jpgDALMATINSKI GRAD O OČAJU JER NITKO NE ŽELI OVAJ POSAO 'Tražimo takvu osobu već šest mjeseci, nudimo i smještaj'http://grude.com/clanak/?i=2807328073Grude.com - klik u svijetThu, 22 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-22-makarska_from_port.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Magistra medicinske biokemije, koji bi bio spreman doći i raditi u njihovu gradu, neuspješno traže još od Nove godine.<p>Makarska već &scaron;est mjeseci nema osobu koja bi vodila laboratorij za krvne pretrage. Magistra medicinske biokemije, koji bi bio spreman doći i raditi u njihovu gradu, neuspje&scaron;no traže jo&scaron; od Nove godine. Zainteresirani posao mogu dobiti odmah, a grad je spreman subvencionirati i stan, javlja <a href="http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zanimanje-za-kojim-vapi-ovaj-hrvatski-grad-na-moru-javite-se-dobit-cete-posao-i-osiguran-smjestaj---480570.html" target="_blank">Dnevnik.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkako je &scaron;efica makarskog laboratorija oti&scaron;la u mirovinu, krvne pretrage obavljaju se u Splitu. U Domu zdravlja pacijenti jedino mogu izvaditi krv i čekati da nalazi stignu iz susjednog grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pacijenti su nezadovoljni iako mjerodavni uvjeravaju da nema razloga za brigu.</p> <p><br />- Oni tamo izvade krv, laborant sjedne u auto i donese krv u Split. Kao &scaron;to se po Splitu i Zagrebu isto radi, sakupi se krv, vadi se od 7 do 8 ujutro, u Makarskoj do 9. Donese se u laboratorij, analizira i preko emaila vrati liječnicima. I ja u Splitu i Makarskoj dobijemo nalaz u isto vrijeme, poja&scaron;njava Dragomir Petric, ravnatelj Županijskog doma zdravlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar zdravlja Milan Kujundžić tvrdi kako sustav funkcionira te kako pacijenti nisu zakinuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, činjenica je da sada ne mogu ono &scaron;to su jo&scaron; do prije 6 mjeseci mogli. Laboratorij je koristila i Hitna pomoć, a sada se hitni pacijenti kojima su potrebne laboratorijske pretrage &scaron;alju u vi&scaron;e od sat vremena udaljeni Split. Dakle, dobije li vam dijete temperaturu krvna pretraga nakon 9 sati ujutro može se napraviti jedino u Splitu, javlja Dnevnik.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Makarski laboratorij u potpunosti je obnovljen. Kažu kako od Nove godine ne mogu pronaći magistru medicinske biokemiju koja bi bila voljna raditi u Makarskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako netko ovo čuje, tko ima licencu medicinske biokemije i spreman je doći raditi u Makarsku otvoren je poziv da se meni osobno javi i dobit će posao - poručio je Petric. A ako bude potrebno pomoći će i grad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Makarske Jue Brkan poručio je da će grad pronaći smje&scaron;taj za tog magistra biokemije ukoliko nije iz Makarsje ili će mu subvencionirati smje&scaron;taj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem je do sad bio i to &scaron;to se prema zakonu laboratorij nije mogao dati u koncesiju. Ministar Kujundžić pak tvrdi kako natječaj za koncesiju ide brzo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-22-makarska_from_port.jpgHRVATSKA: Pojačan promet na cestama u smjeru morahttp://grude.com/clanak/?i=2807428074Grude.com - klik u svijetThu, 22 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-22-pxl_160716_13353178.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog prometne nezgode na autocesti A1, na vijaduktu Drežnik, vozi se usporeno i otežano u smjeru mora.<p>Promet je srednje gust i povremeno pojačan na cestama u smjeru mora. Sporije, u koloni, može se voziti na autocesti A1 između naplate Lučko i čvora Bosiljevo 2, na A2 Zagreb-Macelj, A6 Rijeka-Zagreb, na cestama u priobalju te u trajektnim lukama i pristani&scaron;tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulazak osobnih vozila pojačan je na graničnom prijelazu Macelj, a izlazak na GP-u Slavonski Brod. Pojačan je izlazak teretnih vozila na Pasjaku. S obzirom na povremene, ciljane, granične kontrole i pojačan promet moguća su čekanja na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom, BiH i Mađarskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trajekti i katamarani plove redovito, javlja HRT.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-22-pxl_160716_13353178.jpgFOTO Hrvatskom grbu iznad Širokoga Brijega vraćen stari sjajhttp://grude.com/clanak/?i=2807628076Grude.com - klik u svijetThu, 22 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-22-grb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradski odbor Mladeži HDZ-a BiH u srijedu poslijepodne organizirao je akciju čišćenja i ponovnoga bojanja hrvatskoga grba iznad Širokoga Brijega čime mu je vraćen stari sjaj. <p>Ovaj grb izrađen je 1990. godine za vrijeme dolaska kardinala Franje Kuharića u &Scaron;iroki Brijeg na ''Hodoča&scaron;će mladih''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grb se savr&scaron;eno uklopio u okruženje u kojem se nalazi. Napravili su ga građani &Scaron;irokoga Brijega, a od svoga nastajanja pa do dana&scaron;njega vremena postao je jedan od najpoznatijih simbola &Scaron;irokoga Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući svojoj poziciji i veličini, grb je vidljiv iz velikoga dijela gradske zone, kao i iz dijela okolnih naselja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je jo&scaron; jedna od akcija či&scaron;ćenja i uređenja grba u organizaciji Gradskoga odbora Mladeži HDZ BiH &Scaron;iroki Brijeg, koje su posljednjih godina postale tradicija, navodi se na službenoj stranici Grada &Scaron;irokog Brijega.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-22-grb.jpg36. OBLJETNICA GOSPINIH UKAZANJA: Znanstvena ispitivanja vidjelaca i brojna ozdravljenja hodočasnikahttp://grude.com/clanak/?i=2808328083Grude.com - klik u svijetThu, 22 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-22-medjugorje-8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne znam koga vidioci vide, ali njima u trenucima kada tvrde da imaju ukazanja nitko ne manipulira jer su odvojeni od svijeta”, izrekao je poznati francuski znanstvenik neurolog dr. Philippe Loron. <p>&nbsp;</p> <p>Pari&scaron;ki stručnjak sa svojom je peteročlanom ekipom u Međugorju obavljao znanstvene testove nad vidiocima, poku&scaron;avajući znanstvenim metodama dokučiti zbivanja koja desetljećima privlače milijune hodočasnika u Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Testiranje se odvijalo u relativnoj tajnosti, pa je francuski stručnjak, tada, za 24. obljetnicu ukazanja, ostao i podalje od fotoaparata, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/znanstvena-ispitivanja-vidjelaca-i-brojna-ozdravljenja-hodocasnika-1178016" target="_blank">Večernji list BiH.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Za Međugorje sam čuo sredinom osamdesetih, ali vi&scaron;e sam se znanstveno zainteresirao tri godine poslije, kad sam pregledao videokasetu koju je za istraživačke potrebe s međugorskim vidiocima snimao znanstvenik Henri Joyeux&rdquo;, izjavio je dr. Philippe Loron iz pari&scaron;ke klinike Salp&ecirc;tri&egrave;re, napominjući kako se njegovom znanstvenom metodom mjeri reakcija mozga prije i za vrijeme ukazanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Uređaji koji mjere aktivnost mozga pokazuju kakva zračenja emitiraju tijekom ukazanja. Vje&scaron;tačenja nad vidiocima Zanimljivo je kako su oni za vrijeme kad tvrde da imaju ukazanja aktivni, drže otvorene oči, a mozak im emitira valove koji nisu tipični za takvo stanje. Istodobno potvrđujemo izostanak bilo kakve patologije, odnosno bolesti. U tim trenucima su, pokazalo se, psihički i tjelesno zdravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isključuje se bilo kakva epilepsija ili druga živčana bolest&rdquo;, ocijenio je dr. Philippe Loron čiji su članovi znanstvene ekipe ispitivanja obavili nad dvoje vidjelaca - Mariji Pavlović-Lunetti te Ivanu Dragičeviću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema mi&scaron;ljenju Philippea Lorona, sofisticirani uređaji i takozvana elektroencefalografska mjerenja aktivnosti mozga pokazuju kako vidioci &ldquo;doživljavaju ne&scaron;to autentično&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Takva snimanja mozga opovrgavaju sve one koji sumnjaju da vidioci manipuliraju ljudima oko sebe. Oni u trenucima kad kažu da imaju ukazanje uistinu doživljavaju ne&scaron;to autentično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znanost, međutim, ne može odgonetnuti koga vide i s kime razgovaraju. Potpuno su odvojeni od vanjskog svijeta i u tim trenucima ne reagiraju ni na vizualne ni na zvučne podražaje. Bilo im je usmjereno jako svjetlo pred oči, odnosno pu&scaron;talo im se buku na uho, no oni na to uopće nisu reagirali&rdquo;, objasnio je Philippe Loron.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Dragičević, jedan od &scaron;estero međugorskih vidjelaca, o znanstvenim ispitivanjima je rekao: &ldquo;Najintenzivnija ispitivanja imali smo od 1984. do 1998. godine. Istraživanja su bila orijentirana na medicinska pitanja, ali bilo je i teolo&scaron;kih propitkivanja. Za test s francuskim neurolozima rekli smo da ćemo ga napraviti ako to Crkva traži, ako to ne&scaron;to znači za Crkvu&rdquo;, smireno je tada govorio Ivan Dragičević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdio je i to da je jedna preslika rezultata istraživanja francuskih znanstvenika i&scaron;la u Vatikan, pravo papi Benediktu XVI. Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. dali su &ldquo;zeleno svjetlo&rdquo; francuskim stručnjacima za takva ispitivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Stavili su nam na glave neke uređaje nalik na mrežu te nas testirali prije, tijekom i nakon ukazanja. Priče o čudesnim ozdravljenjima u Međugorju sigurno spadaju među najtajanstvenija događanja koja se u posljednjih 36 godina spominju usporedno s tvrdnjama o ukazanjima Blažene Djevice Marije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavljeno je vi&scaron;e od &scaron;est stotina slučajeva ozdravljenja, Crkva na njih gleda s posebnim oprezom, a priložena dokumentacija tek pojačava znatiželju promatrača međugorskih događanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ozdravljenja u Međugorju zapravo nitko ne propovijeda ili najavljuje, no tvrdnje o njima proiza&scaron;le su tijekom ukazanja, blagoslova, molitvi, odlazaka na Brdo ukazanja ili pak na petstotinjak metara visoko brdo Križevac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavljeni slučajevi ozdravljenja ljudi iz raznih krajeva svijeta čuvaju se u Informativnom centru &ldquo;Mir&rdquo; u Međugorju uz svu priloženu dokumentaciju koju potom pregledavaju medicinska i teolo&scaron;ka povjerenstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nitko ne može točno utvrditi koliko se dogodilo čuda i čudesnih ozdravljenja otkako se u međugorskoj župi Gospa ukazala djeci koja su vijest o Gospinom ukazanju u ovoj svjetski poznatoj župi prenijela 24. lipnja 1981.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vezano uz međugorska događanja u Informativni centar &ldquo;Mir&rdquo; u Međugorju prijavljivana su ozdravljenja, od najtežih bolesti, do nestanka vidljivih rana i slično</p> <p>&nbsp;</p> <p>. Među tim brojnim ozdravljenjima neka su temeljito ispitana i znanstveno-teolo&scaron;ki obrađena, pa nema nikakva ozbiljna razloga da se sumnja u njihov nadnaravni karakter.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od takvih ozdravljenja, koje je potkrijepljeno svom medicinskom dokumentacijom, doživio je i dvadesetjednogodi&scaron;nji Andrea De Luca, Talijan iz Di Castellammarea, za kojeg liječnici nisu imali lijeka. Bolovao je od morbo di perthesa. To je bolest jedrene kosti koja povremeno nestaje i sama se jede&hellip;, smanjuje se. Kost postaje rupičasta i pomiče se te bude meka kao sir. A imao je hrabri Andrea velike bolove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak su mu rekli kako bi morao tu nogu i odstraniti te su mu nakon nekoliko godina predviđali i invalidska kolica. Bolest je nastala u trinaestoj godini njegova života. On je kad je ozdravio osjetio veliku toplinu u toj bolesnoj nozi. I kad je do&scaron;ao kući, u rodnu Italiju, osjetio je glas: &ldquo;Sad si moj apostol, hodaj i nosi svjetlo svijetu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onda mu je nestao svaki bol koji ga do tada nije popu&scaron;tao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ozdravljenje se dogodilo u Međugorju 19. rujna 2009. godine. Bio je smje&scaron;ten u jednom pansionu u Međugorju koji je imao Gospin kip iza kuće. Kad je i&scaron;ao na Podbrdo, vidio je ljude koji su bili opsjednuti i jako se prepao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je navečer stigao u pansion, oti&scaron;ao je pred Gospin kip i pitao je neke stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A njegova najveća bol u svemu tome bila je vidjeti koliko roditelji pate zbog njega. I tražio je od Gospe da mu da snagu kako bi mogao sakriti tu bol da je njegovi roditelji ne vide. Tako da se njegovi roditelji vi&scaron;e ne bi mučili gledajući ga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad su bili iza kuće kraj Gospina kipa, on je htio zahvaliti Gospi na daru molitve koji je dobio, koji je osjetio tada. Kad je po&scaron;ao prema kipu Kraljice Mira tražio je nekoga jer ga je u noći bilo strah samoga. Tražio je dru&scaron;tvo da bude s njim dok se bude molio kraj Gospina kipa. Kad se prekrstio vidio je kako svijetli lice Gospino. Ta svijetlost bila je tako jaka iz lica Gospina da se prepla&scaron;io i po&scaron;ao prema pansionu kako bi pozvao svoje roditelje i prijateljicu. Onda su i oni da se približe izmolili jednu Zdravomariju te su svi vidjeli tu svjetlost. Mislio je da jedino on vidi tu svjetlost, no ubrzo su roditelji i prijatelji kazali kako i oni vide jaku svjetlost iz Gospina lica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Od lica Gospina po&scaron;le su dvije zrake svjetlosti, jedna je i&scaron;la na moja prsa, a druga na bolnu nogu. Tad sam osjetio najveću vrućinu i vrelinu. To je te&scaron;ko objasniti&rdquo;, kazao je simpatični Talijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toplina je bila toliko jaka da mu je pokrila bol. Kad je i&scaron;ao na brdo Križevac, na kojem je jako te&scaron;ko doći do vrha, jedna mu se &scaron;taka slomila. A kad je silazio i druga se slomila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Razmi&scaron;ljao sam o tome kako je možda lomljenje &scaron;taka bio znak da ih ostavim. No, nisam to uradio&rdquo;, istaknuo je Andrea. Obje &scaron;take predao je u Mostar da mu se poprave. Bilo ga je jo&scaron; uvijek strah hodati bez &scaron;taka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad su do&scaron;li kući u Castellammare di Stabia, prije nego &scaron;to je izi&scaron;ao iz autobusa čuo se glas: &ldquo;Sada si moj apostol i idi, hodaj i nosi svjetlo svijetu&rdquo;. Bio je to treći put da čuje taj glas. Od tog trenutka bolovi su potpuno nestali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada sam rekao majki: &ldquo;Hajde, pridrži &scaron;take da vidim je li istina &scaron;to mi taj glas govori. Bilo je zaista dobro bez imalo bolova sam hodao. Noge sam mogao savijati i hodati kako sam htio. To se sve dogodilo 24. rujna 2009. godine&rdquo;, radosnim riječima kazao nam je Andrea kao da se drugi put rodio u životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I&scaron;ao je doktorima cijelo vrijeme i sada mu se ta kost konstruirala i narasla, a medicina nema jo&scaron; načina to objasniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je na kraju istaknuti kako je kost narasla, jer bila je sva uni&scaron;tena, obnovila se. Andrea je posebno ponovio riječi: &ldquo;Sve se to obnovilo nakon Gospine svjetlosti koju je uputila prema meni iz svoga lica. I&scaron;le su dvije zrake svjetlosti - jedna prema srcu, druga prema bolesnoj nozi&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Međugorju je o svom čudesnom izlječenju nakon te&scaron;ke prometne nesreće, kolica i ponovnog hodanja svjedočila 21-godi&scaron;nja djevojka iz Irske Meabh Carlin koja je redovita hodočasnica Kraljice Mira u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je ispričala svoju životnu priču ispunjenu križevima i patnjom, ali na kraju ispunjenu međugorskim mirom i rado&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Meabh Carlin kazala je kako je odgojena u obitelji u kojoj su Bog i vjera vrlo važni. &ldquo;Kad sam bila dijete roditelji su me učili da mi je Bog prijatelj. Kad sam postala tinejdžerka vjera nije bila ne&scaron;to moderno i zanimljivo u mojoj generaciji. I&scaron;la sam na misu nedjeljom, a srce i du&scaron;a bili su mi negdje drugdje. Uvijek sam voljela plesati. Strastveno. To je za mene bilo prirodno. Od rane mladosti sanjala sam da postanem strastvena balerina - najbolja koju je svijet ikada vidio. Onda sam shvatila da mi je srce prazno. Nedostajao mi je Bog, a Boga sam upoznala kroz molitvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad sam imala 17 godina oti&scaron;la sam u Afriku i tamo bila učiteljica te sam na&scaron;la novu radost i zadovoljstvo života - pomagati drugima. U ljeto 2011. odlučila sam krenuti na novo misijsko putovanje, i to u Portugal kako bih tamo radila za mlade i starije osobe. I to je zavr&scaron;ilo Svjetskim danom mladih. I nisam imala pojma da će to moje hodoča&scaron;će postati putovanje na kojem ću otkriti samu sebe. Volontiranje u Portugalu bilo je ne&scaron;to &scaron;to nikada prije nisam učinila. Nismo sirotinji davali novac ni hranili gladne, ono &scaron;to smo činili bilo je vrednije od mnogo novca. Mi smo se posvećivali tim ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od najposebnijih intimnih trenutaka bilo je okupljanje svih hodočasnika na jutarnjim molitvama. Uzeli bismo se za ruke, zatvarali bismo oči i molili bismo Očena&scaron;. I kad sam vidjela kako riječi te molitve izgovaraju mladi cijelog svijeta bilo je to veliko iskustvo za nas mlade. Iskustvo Portugala dovelo je do dubljeg razumijevanja moje vjere, a Madrid me naučio da nema granice i dubine čovjekove vjere. Ne&scaron;to slično je na Mladifestu u Međugorju. Duboko me ganula vjera mladih ljudi ovdje&rdquo;, kazala je Meabh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A onda je ispričala svoju potresnu životnu priču: &ldquo;Dok sam bila u Madridu trećeg dana boravka udario me auto. Nakon opu&scaron;tanja s prijateljima prelazili smo cestu na mjestu gdje smo odsjeli. Mama mi je uvijek govorila - stani, pogledaj, poslu&scaron;aj&hellip; Kao tipični učitelj, pomagala sam da prijeđemo ulicu. Kad smo do&scaron;li do trećeg podigla sam lijevu ruku, nisam imala vremena ni disati, prema meni je i&scaron;ao taksi, i to vrlo brzo. I vidjela sam da se neće stići zaustaviti. A ja neću imati vremena maknuti se i u tim trenucima nekoliko sekundi pro&scaron;lo je kao u usporenom filmu. Pomislila sam, ako zatvorim oči, ponovno mogu proživjeti sve te djeliće sekunde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taksi me udario s lijeve strane, odletjela sam u zrak i dok sam padala znala sam da ne smijem dopusti da mi glava prva udari o zemlju. Nisam bila spremna umrijeti, rekla sam u sebi, i činit ću sve da se to ne dogodi. Sve do danas ne znam kako se dogodilo to dok sam padala, činilo mi se da negdje uranjam. Najedanput sam se u zraku okrenula za 180 stupnjeva i zavr&scaron;ila na nogama. Znanstvenici mogu govoriti gravitacija - ja smatram kako je to Božje djelo. Uspjela sam prijeći cestu i pasti u ruke potpunog stranca. Prije nego &scaron;to sam bila svjesna &scaron;to se dogodilo, cijela skupina hodočasnika i moji prijatelji na&scaron;li su se oko mene i poku&scaron;ali mi pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako sam imala stra&scaron;ne bolove, nakon &scaron;to me hitna pomoć odvela u bolnicu, obavili su ondje za mene iznimno bolne pretrage. Prebacili su me na intenzivnu njegu. Tamo sam ležala &scaron;est sati, nisam mogla razgovarati sa &scaron;panjolskim liječnicima i medicinskim sestrama. I nisam bila sigurna hoću li umrijeti ili ne. Samo sam u tim trenucima htjela svojoj obitelji reći da ih volim. Nisam znala &scaron;to učiniti. Onda sam zatvorila oči i molila se. I s malo snage &scaron;to mi je ostalo počela sam moliti Zdravomariju. Od svih molitvi, sjetila sam se te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom trenutku trebala mi je majčinska utjeha i saznanje da je Gospa uz mene. Osjetila sam veliki mir. Ako moram umrijeti, to je Božja volja. Taj mir osjećam u ovoj zemlji. Kad se vraćam u Međugorje. Sljedećeg jutra rekli su mi da sam imala mnogostruke prijelome na nogama, koljenima, kralježnici. I zahvaljujući molitvi i potpori, provela sam deset te&scaron;kih dana. Kad sam se vratila kući, primili su me u bolnicu u Irskoj. Donijeli darove, razglednice, slatki&scaron;e&hellip; &Scaron;est tjedana bila sam u Gradskoj bolnici i pripremali su me za operaciju. Kirurg je u posljednji tren promijenio mi&scaron;ljenje i poslao me natrag kući. Roditelji su oklijevali zbog medicinskih rezultata. Svatko se mora suočiti sa svojim bolestima na herojski način, razmi&scaron;ljala sam... U sobi sam bila s pet starijih žena koje su me ispunile nadom. I dokazale mi da nisam sama u svojoj patnji. Mislim da je život kao putovanje - nikad ne znamo kakav će se put otvoriti iza sljedećeg ugla. I moramo imati povjerenja u Božji plan za nas. Moj put nije bio lagan. Nakon godinu i pol u kolicima ponovno učiti hodati - to je bio izazov koji je katkada bio težak. Bilo je trenutaka kad sam mislila da vi&scaron;e nikada neću ni hodati, ni plesati. Devet mjeseci od dana nesreće, ipak, počela sam hodati. Osjećam kako je svaki korak koji načinim korak bliže Bogu. Znam da to nije bila nesreća, već Božji plan&rdquo;, kazala je Meabh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po izranjavanim nogama i bolnim uspomenama to iskustvo mi je poslanje i čvrsto vjerujem kako se sve događa s nekim razlogom i da je na&scaron;a patnja dio veće predviđene slike. I stalno dalje učim. Pro&scaron;le godine, kad se u Irskoj pripremao 50. euharistijski kongres, ja sam sjedila u kolicima. Jedva da sam mogla hodati. Sada stojim pred vama ovdje u Međugorju bez kolica i &scaron;taka. Ove godine pre&scaron;la sam devet milja maratona u Belfastu. Popela sam se na dvije najvi&scaron;e irske planine. Nisam vjerovala da će doći dan kada ću takvo ne&scaron;to moći učiniti. Bog mi je dao snagu tijela, duha i du&scaron;e&hellip; Dao mi je iskustvo koje je jedno od najtežih i najbogatijih. Ja nosim svoje ožiljke kao ratne trofeje i hodam uspravno te idem naprijed&hellip;&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-22-medjugorje-8.jpgSNIMKE IZNAD CRVENOG JEZERA OBIŠLE SVIJET Provaliju duboku 240 metara prešli na žici, a sve je snimao dronhttp://grude.com/clanak/?i=2808928089Grude.com - klik u svijetThu, 22 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-22-imotski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fascinantne snimke iznad Crvenog jezera, svjetskog prirodnog fenomena pokraj Imotskog, pokazuju nam šestoricu austrijskih ljubitelja adrenalinskih sportova i jednu damu kako prakticiraju izuzetno opasan slackline, tj. hod po žici širokoj tek 2,5 centimetra. <p>Florian Zoller, Julian Mitteraier, Francisco Crespo, Oliver Rob, Quirin Herterich i Tessi Weber odlučili su se prijeći provaliju iznad Crvenog jezera na žici, a riječ je o visini od oko 240 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dronom su snimljene zapanjujuće fotografije mladih avanturista kojima su strme stijene ponad Crvenog jezera predstavljale pravi izazov, ali kao &scaron;to se vidi na snimci, nisu propustili priliku da se vra&scaron;ki dobro zabave i prirede uzbudljivu snimku za gledanje, prenosi Jutarnji.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Događaj se zbio u prvoj polovici &scaron;estog mjeseca u trajanju od nekoliko dana. Ekipa Tiroliners iz Austrije postavila je najmanju liniju od 100 metara, zatim liniju od 240 metara, ali i najdužu od 400 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestaciju je organizirala Turistička zajednica Imotski sa vrlo malo ulaganja, a treba reći da je riječ o odličnoj promociji imotskoga kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/v3YXlK-7caw" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-22-imotski.jpgIMOTSKA KRAJINA: Gosti navalili, popunjene gotovo sve kuće za odmorhttp://grude.com/clanak/?i=2805128051Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-preuredjene-seoske-kuce-s-bazenom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi kapaciteti bit će popunjeni 1. srpnja.<p>Prema trenutačnim neslužbenim podacima, kapaciteti kuća za odmor na području Imotske krajine, a koje su ponuđeni turističkom trži&scaron;tu, popunjeni su oko 90 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi kapaciteti bit će popunjeni 1. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već sada se naziru i ohrabrujući rezultati ove sezone iz dva razloga.</p> <p>U prvom redu to je povećani broj kuća za odmor, ali isto tako i povećanje broja noćenja, posebno stranih za prvih pet mjeseci ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni su, kako doznaje <a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/popunjeno-oko-90-kuca-za-odmor-na-podrucju-imotske-krajine/" target="_blank">Radio Imotski,</a> samo u gradu Imotskom povećani 23 posto nego u istom razdoblju pro&scaron;le godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-preuredjene-seoske-kuce-s-bazenom.jpgNeum prijeti blokadama!http://grude.com/clanak/?i=2801728017Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako ne počne izgradnja magistralne ceste prema ostatku BiH, najavljena je blokada prometnice Stolac - Neum. <p>Naime, kako prenosi Večernji list, Općinsko vijeće i načelnik općine Živko Matu&scaron;ko donijeli su jednoglasnu odluku da će blokirati sve ceste prema Neumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokalne vlasti dale su tako ultimatum vlastima u BiH i Hrvatskoj da će blokirati granice ako se ne rije&scaron;i problem gužvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Matu&scaron;ko je jo&scaron; u travnju upozorio da je zbog uvođenja strožeg režima na granicama Europske unije, odnosno Hrvatske, do&scaron;lo do problema pri svakodnevnoj komunikaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pismu koje je uputio vlastima Bosne i Hercegovine, Matu&scaron;ko je upozorio da je zbog uvođenja strožeg režima na granicama Europske unije, odnosno Hrvatske, do&scaron;lo do problema pri svakodnevnoj komunikaciji. Ističe odlazak djece u &scaron;kolu te kaos koji prijeti kaos za vrijeme turističke sezone. Zatražio je da se svim građanima Neuma omogući prijelaz granice između BiH i RH na pograničnim prijelazima Radež &ndash; Vukov klanac i Duži &ndash; Imotica, uz sada&scaron;nja dva u Kleku i Zaton Dolu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ako se u sljedećih petnaest dana nadležne institucije ne oglase i ne poduzmu ni&scaron;ta, bit ćemo prisiljeni blokirati prolaz kroz Neum na graničnim prijelazima sa strane BiH kao upozorenje. Prosvjed ćemo najaviti", napisao je tada Matu&scaron;ko u pismu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-neum.jpgNa Humcu 14 parova proslavilo svoje bračne obljetnicehttp://grude.com/clanak/?i=2801828018Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-humac-misa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naime, na misi u 9 sati, koju je predslavio humački župnik fra Ljubo Kurtović čak je 14 bračnih parova proslavilo svoju bračnu obljetnicu<p>Istog dana kada je generalni ministar franjevačkog Reda manje braće fra Michael Anthony Perry, zajedno s Generalnim definitorijem, posjetio humački Franjevački samostan i sudjelovao u nedjeljnom pučkom misnom slavlju, zajedno s brojnim vjernicima i većim brojem hercegovačkih kao i drugih franjevaca, na Humcu se dogodio jo&scaron; jedan zanimljiv događaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, na misi u 9 sati, koju je predslavio humački župnik fra Ljubo Kurtović čak je 14 bračnih parova proslavilo svoju bračnu obljetnicu: 60 godina braka - Rudolf i Mila Granić; 50 godina - Mirko i Ana Vujević, Ante i Tonka Karamatić, Marijan i Vila Anić, Ante i Veronika Grbavac, Stanko i Mara Alilović, Ivan i Biserka Ba&scaron;ić, Ivan i Mara Mucić; 30 godina - Zdravko i Slobodanka Rogić; 25 godina - Gojko i Ivanka Lauc, Dane i Ivana Bunoza, Slavko i Marina Grbavac, Jo&scaron;ko i Danijela Bebić i Božo i Vinka Hrstić, objavio je Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-humac-misa.jpgTAJNI HEROJI IZ ZAJEDNICE CENACOLO Stotine nepokretnih hodočasnika odnijeli na Brdo ukazanjahttp://grude.com/clanak/?i=2802528025Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-19238236_1673613589345578_5732550131914098648_o.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorski tajni heroji iz zajednice Cenacolo sa svojim rukama, nogama, s kolicima stotine i stotine nepokretnih hodočasnika u subotu su odnijeli na Brdo Ukazanja, piše na Facebook stranici Medjugorje 25.06.1981. <p>"Subota 17.06. bio je poseban dan za na&scaron;u bratov&scaron;tinu &laquo;Polje života&raquo; u Međugorju. U sklopu 6. Međunarodnog hodoča&scaron;ća za osobe s invaliditetom imali smo priliku pomoći svima koji se sami nisu mogli popeti na Brdo ukazanja i tako sudjelovati &nbsp;na molitvi krunice kod Gospina kipa", navedeno je na <a href="https://www.facebook.com/Medugorje1981/" target="_blank">Facebook stranici Medjugorje 25.06.1981.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Gotovo cijela bratov&scaron;tina pojačana s dečkima iz Ugljana cijelo je prijepodne bila na usluzi svima onima koji su možda i prvi put imali priliku doći do tako voljene Gospe i predati joj svoje molitve, nakane i želje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te trenutke pune emocija te&scaron;ko je opisati riječima, svaki osmijeh i svaka suza dovoljno su govorili sami za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je trenutaka kada ni sami nismo znali otkuda nam snaga za odnijeti jo&scaron; jednu osobu, ali praćeni molitvom osobe koju smo nosili i sami smo zaboravili na umor i dobili snagu za jo&scaron; jedan uspon do na&scaron;e Majke &laquo;Kraljice Mira&raquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju možemo zahvaliti Gospi na ovom iskustvu i prilici da pomognemo onima kojima je to potrebno, da jo&scaron; jednom kao Zajednica Cenacolo možemo drugima posvjedočiti i prenijeti karizmu Majke Elvire i onoga &scaron;to od nje imamo priliku naučiti. Hvala župi Međugorje i župniku fra Marinku &Scaron;akoti &scaron;to nam je i ove godine dao priliku biti dio ovog hodoča&scaron;ća", zaključili su.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Facebook</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-19238236_1673613589345578_5732550131914098648_o.jpgPožari kod Podgore i Tučepa u potpunosti pod nadzorom gasiteljahttp://grude.com/clanak/?i=2803228032Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-pozar-tucepi-115806.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uzroci požara se utvrđuju, kao i šteta koja je nastala od požara.<p>Požari kod Podgore i Tučepa, u kojima je izgorjela borova &scaron;uma, masline i nisko raslinje na povr&scaron;ini od 410 hektara, u potpunosti su pod nadzorom gasitelja, doznaje se u utorak od županijskog vatrogasnog zapovjednika Dražena Glavine, koji vodi akciju saniranja požara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na požari&scaron;tu je i dalje 150 vatrogasaca koji saniraju opožarenu povr&scaron;inu, a pomaže im i jedan kanader koji gasi manje vatre &scaron;to izbiju na te&scaron;ko pristupačnom terenu u Parku prirode Biokovo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzroci požara se utvrđuju, kao i &scaron;teta koja je nastala od požara, javlja HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-pozar-tucepi-115806.jpgDRAMA NA MAKARSKOJ RIVIJERI Požar gasi više od 300 vatrogasaca, 50 pripadnika Oružanih snaga i kanaderi, pomoć nude i turistihttp://grude.com/clanak/?i=2798527985Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-makarsakudimu4_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na terenu je angažirano oko 350 vatrogasaca s Makarskog područja. <p>Na požari&scaron;te kod Makarske u ponedjeljak je iz kninske vojarne &bdquo;Kralj Zvonimir&ldquo; oti&scaron;lo 50 pripadnika Oružanih snaga RH iz sastava Protupožarnih Namjenski organiziranih snaga (PP NOS) Hrvatske kopnene vojske (HKoV) OS RH, priopćilo je Ministarstvo obrane RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ga&scaron;enju požara sudjeluju i četiri Canadaira CL-415 iz sastava Protupožarne eskadrile 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ PZO) OS RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vojarni &bdquo;Kralj Zvonimir&ldquo; u Kninu u pripravnosti je dodatnih 50 pripadnika OS RH iz sastava Protupožarne eskadrile NOS HKoV-a, koji će se po potrebi uključiti u ga&scaron;enje požara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na terenu je angažirano oko 350 vatrogasaca s Makarskog područja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pripadnici Oružanih snaga RH uključeni su u ga&scaron;enju požara na području Makarskog primorja odlukom ministra obrane Damira Krstičevića, koji dolazi u Makarsku kako bi se upoznao sa situacijom na terenu i razgovarati s predstavnicima DVD Makarska i drugima</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban ranije je u ponedjeljak potvrdio da će se tijekom dana i vojska uključiti u ga&scaron;enju požara u Tučepima i na Biokovu, o čemu je razgovarao s dopredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po Bobanovim riječima do sada je na ga&scaron;enju požara na Bikovu povi&scaron;e Podgore i u Tučepima sudjelovalo vi&scaron;e od 300 vatrogasaca kojima je zbog zamora potrebna smjena te se tijekom dana očekuje dolazak vatrogasaca iz Istre i unutra&scaron;njosti Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turisti koji su u noći na ponedjeljak na području Tučepa na Makarskoj Rivijeri zbog požara evakuirani iz tri hotela u hotel Alga, jutros su se vratili u svoje hotele ponudiv&scaron;i i pomoć u ga&scaron;enju požara, doznaje <strong>Hina</strong> u ponedjeljak od direktora smje&scaron;taja hotela Bluesun Alga Ive Viskovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/5wEko2P0pV0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-makarsakudimu4_2.jpgNAKON DEVET GODINA U RH POVEĆANE RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE! Evo za koliko se povećavaju naknadehttp://grude.com/clanak/?i=2800028000Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-beba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski sabor u ponedjeljak je nakon devet godina povećao rodiljne i roditeljske potpore - zakon koji to omogućuje podržan je jednoglasno, sa 122 glasa 'za'. <p>Za potpore, koje bi 'vrijedile' od 1. srpnja, država je za ovu godinu osigurala 156,6 milijuna kuna, za iduću 313 milijuna, a za 2019. 346,5 milijuna kuna, javlja HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maksimalan iznos naknade za drugih &scaron;est mjeseci roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje povećava se sa 2660 kuna na 3991 kunu, za nezaposlene te zaposlene roditelje koji ne udovoljavaju propisanom uvjetu staža od 12, odnosno 18 mjeseci sa 1663 kune na 2328 kuna. Naknada roditeljima s bizancima, za treće i svako sljedeće dijete do treće godine života djeteta povećava se sa 1663 kune na 2328 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sabor je izmijenio zakone o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima, o kvaliteti zraka, o lovstvu, o autorskim i srodnim pravima, donio novi zakon o morskom ribarstvu te zakon kojim se potvrđuje Sporazum između hrvatske Vlade i Kabineta ministara Ukrajine o suradnji u području sprječavanja katastrofa i uklanjanja njihovih posljedica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlučio je i da će se 16. ožujka obilježavati kao Hrvatski dan osvije&scaron;tenosti o debljini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sabor nije glasovao o konačnom prijedlogu zakona o koncesijama, zbog kojega je u ponedjeljak ujutro na Markovom trgu prosvjedovao Pokret otoka koji traži da se lokalno stanovni&scaron;tvo uključi u dono&scaron;enje odluka koji se tiču otoka i morske obale, te da se zakon o koncesijama vrati na javnu raspravu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-beba.jpgIskrenje dalekovoda uzrok požara kod Makarske?http://grude.com/clanak/?i=2800328003Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-pxl_111015_508.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Policija je, kako doznajemo, odbacila pirotehniku kao uzrok požara na makarskom području.<p>A prema informacijama sumnjaju da je požar izazvalo iskrenje dalekovoda, pi&scaron;e <strong>Index.hr.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodno imaju i svjedoke koji su to vidjeli. Zasad su sve to neslužbene informacije, no Indexu su potvrđene iz vi&scaron;e izvora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, od jučer gori na makarskom području. Požar je do&scaron;ao na par stotina metara od kuća, dio turista je bio evakuiran, a situacija se malo primirila u ponedjeljak oko podneva kada je stala bura. No, s vatrenom stihijom i dalje se bori preko 350 vatrogasaca, 50 vojnika i četiri kanadera.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-pxl_111015_508.jpgU subotu Hodnja mira Humac - Međugorjehttp://grude.com/clanak/?i=2801128011Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-hodnja-mira-humac-medugorje_02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu 24. lipnja, na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja je Uočnica Gospinih ukazanja u Međugorju. <p>Kao i svake godine, toga dana u 6 sati ujutro ispred samostana sv. Ante na Humcu polazi Hodnja mira. Dolazak pred župnu crkvu sv. Jakova u Međugorju predviđen je u 10 sati. Pozivaju se svi župljani i hodočasnici da se pridruže molitvi za mir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sv. mise na hrvatskom jeziku u župnoj crkvi taj dan su u 7, 8, 11, 13 i 19 sati. Neće biti molitve krunice na Podbrdu. U 22 sata počinje klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu: zajedničko klanjanje traje do 23 sata, a nakon toga se nastavlja u ti&scaron;ini do 5 sati ujutro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodnja mira je molitveni hod od Humca do Međugorja nastao 1992. godine. Od tada se svake godine održava 24. lipnja, tj. na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja, odnosno na uočnicu obljetnice Gospinih ukazanja. Iako Hodnju mira nije pokrenuo &ndash; jer je to učinio Nijemac Hubert Liebherr uz podr&scaron;ku nadbiskupa Franu Franića i fra Leonarda Oreča &ndash; fra Slavko Barbarić je ipak od samog početka pa do svoje smrti bio njezina du&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O prvoj Hodnji mira fra Slavko je ostavio i kratki zapis: &bdquo;Dana 24. lipnja održana je Hodnja mira i velika grupa hodočasnika, sa sudionicima iz cijelog svijeta i s mnogim domaćima, i&scaron;la je jedanaest kilometara pje&scaron;ke iz zahvalnosti za jedanaest godina i s molbom za mir.&ldquo; Nakon druge Hodnje, 25. lipnja 1993., njezini sudionici su uputili Apel mira svim svjetskim državnicima. U njemu među ostalim stoji napisano: &bdquo;Mi &ndash; ujedinjeni s 20 milijuna hodočasnika iz cijelog svijeta &ndash; zahtijevamo da poduzmete sve &scaron;to je moguće da se ovaj rat zaustavi i da se uspostavi mir na Balkanu koji bi bio utemeljen na pravednosti!&ldquo; (Glasnik mira, lipanj 2017.), pi&scaron;e Medjugorje.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-hodnja-mira-humac-medugorje_02.jpgFOTO Pogledajte uspješnu akciju spašavanja irskog svećenika koji se ozlijedio na brdu Križevachttp://grude.com/clanak/?i=2797127971Grude.com - klik u svijetSun, 18 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-18-hgss.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HGSS Čitluk - Međugorje jutros je imao uspješnu akciju spašavanja. <p>Naime, jutros u 09.00 sati zaprimili su poziv od vodiča grupe da se na brdu Križevac na 13.-oj postaji nalazi ozlijeđena starija mu&scaron;ka osoba (irski svećenik).</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nakon okupljana kod stanice i izlaska na teren do unesrećenog dolazimo u 10.00 sati. S njim je već bilo dvoje iz Malte&scaron;ka pomoć Međugorje koji su napravili pregled. Nakon drugog pregleda koji je odradio na&scaron; medicinski tim se pristupilo zahtjevnom transportu koji je zavrsio u 11.30 sati gdje smo unesrećenog predali Malte&scaron;koj pomoći Međugorje na daljnu obradu", naveli su iz HGSS-a dodajući kako je u akciji sudjelovalo 11 članova HGSS-a i dva člana Malte&scaron;ke pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/FOTO: HGSS Čitluk - Međugorje</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-18-hgss.jpgStigli kanaderi, zaustavljeno širenje velikog požarišta na Makarskoj rivijerihttp://grude.com/clanak/?i=2798027980Grude.com - klik u svijetSun, 18 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-18-pozar_makarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Širenje požara kod Podgore u nedjelju poslijepodne je zaustavljeno i vatra je u okruženju gasitelja, vatrogasci saniraju opožarenu površinu od oko 300 hektara te gase povremene vatre, a tri kanadera Ministarstva obrane RH iza 13 sati gasila su požar u borovoj šumi Parka prirode Biokovo. <p>Te informacije potvrdio je županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Glavina koji vodi ga&scaron;enje velikog požara &scaron;to je noćas poslije 2 sata buknuo u Gornjoj Podgori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Požar gasi vi&scaron;e od 250 vatrogasaca s područja Splitsko-dalmatinske županije, kojima su u pomoć pritekli vatrogasci s područja Dubrovnika, &Scaron;ibenika i Zadra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Požar kod Podgore do 16,30 sati jo&scaron; nije bio pod nadzorom gasitelja iako je vatra uglavnom okružena, pa se, uz ga&scaron;enje, radi i na uspostavi sigurnosne zone kako se vatra tijekom noći ne bi vratila prema Podgori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobra je okolnost je i &scaron;to je jačina bure osjetno oslabila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ujedno, napomenuo je Glavina, pružena je i 'vatrogasna pruga', duža od jednog kilometra kako bi se vatra kontrolirala s biokovskog prijevoja Staza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U požaru, prema prvim informacijama izgorjela je najvećim dijelom borova &scaron;uma i nisko raslinje te dio zapu&scaron;tenih kao i obrađenih maslinika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pogledala sam s balkona i zgrozila se. Sve je bilo crveno i u dimu, a vatra je nadirala prema nama. Za samo dvadeset minuta spustila se s brda prema mjestu. Probudila sam djecu, sjeli smo u auto i zaputili se prema obali - ispričala je za Slobodnu Dalmaciju Splićanka koja u Podgori boravi s obitelji u kući koja se nalazi u blizini izlaza za Makarsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzroci izbijanja noća&scaron;njeg požara u Gornjoj Podgori za sada nisu poznati i istražuju se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opskrba električnom energijom istočnog dijela Podgore te ostalih mjesta do Živogo&scaron;ča bila je uspostavljena, ali je dolaskom kanadera ponovno prekinuta zbog sigurnosnih razloga te je ponovno uspostavljena nakon &scaron;to kanaderi odradili svoj posao, javlja HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državna cesta D 512 Makarska &ndash; Vrgorac i dalje je zatvorena za promet kao i biokovska prometnica do vrha Sveti Jure.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-18-pozar_makarska.jpgUgostitelji na Jadranu podigli cijene za 20 postohttp://grude.com/clanak/?i=2794527945Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-16-waiter-1489687_1280.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sezona je u zamahu i najavljuje dobre turističke rezultate. No, zbog povećanja PDV-a u turizmu, većina ugostitelja podignula je cijene u prosjeku za 20%. <p>Da trži&scaron;te određuje cijene, potvrđuju kafići u kojima su cijene podignute - dodu&scaron;e neznatno - jo&scaron; početkom godine. No, u onim objektima koje posjećuju stranci, pojavile su se i malo vi&scaron;e cijene. Zanimljivo, turisti kažu da im nije preskupo.</p> <p><br />Ugostitelji tvrde da su, vi&scaron;e ili manje, cijene dignuli svi. &Scaron;to se tiče restorana, oni bolji imaju svoju klijentelu. Bez obzira na vi&scaron;e cijene, neće je izgubiti, jer je kod njih primarna kvaliteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S ovim povećanjem cijena smo morali malo poraditi i na kvaliteti tako da smo uključili dosta domicilnih dobavljača. Malo je problematično obzirom da je Agrokor odnosno Velpro bio jedan od velikih dobavljača, ali eto, morali smo se snaći", izjavio je Ivan Makar, voditelj hrane i pića u hotelu Histria za HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-16-waiter-1489687_1280.jpg​Mostar dobio službeni suvenirhttp://grude.com/clanak/?i=2794827948Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-16-suvenir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promocija nagrađenih idejnih rješenja za suvenir Grada Mostara održat će se u ponedjeljak 19. lipnja, s početkom u 13 sati, u prostorijama mostarske Gradske vijećnice. <p>Gradonačelnik Mostara Ljubo Be&scaron;lić donio je na preporuku Komisije za izbor suvenira Grada Mostara, odluku o izboru ponuđača u postupku javnog nagradnog natječaja za izradu suvenira Grada Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu nagradu pod &scaron;ifrom "Daorson" i novčani iznos od 3 tisuće maraka dobio je Bećir Burić iz Mostara, drugu nagradu za rad Elipsa i novčani iznos od 2 tisuće maraka osvojila je autorica Abidina Dobrunaja s Ilidže, dok su Martina Penava i Anđelka Vojvodić iz Mostara dobitnice treće nagrade i tisuću maraka za rad pod &scaron;ifrom "H17MA", priopćeno je iz Grada Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promocija nagrađenih idejnih rje&scaron;enja za suvenir Grada Mostara održat će se u ponedjeljak 19. lipnja, s početkom u 13 sati, u prostorijama mostarske Gradske vijećnice.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-16-suvenir.jpgZapočeo projekt izgradnje 15-metarskog križa iznad Blidinjskog jezerahttp://grude.com/clanak/?i=2792027920Grude.com - klik u svijetThu, 15 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-15-blidinje-jezero-2062015-6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na inicijativu Ekološko-turističke udruge "Blidinje" započet je projekt izgradnje velikog križa na uzvisini iznad Parka prirode Blidinje, zvanoj Borova Glava. <p>Projekt se provodi uz podr&scaron;ku općina Posu&scaron;je i Tomislavgrad, Hrvatskog planinarskog dru&scaron;tva "Pločno" Posu&scaron;je, Udruge "Visit-Blidinje" i Franjevačke kuće molitve "Masna luka", kazao je Feni predsjednik Planinarskog dru&scaron;tva "Orlova stina" Ante Vukadin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema idejnom projektu, veličina križa, koji bi bio izrađen od betona s osvjetljenjem, iznosila bi 15 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredstva za prvu fazu izgradnje su osigurana, kazao je Vukadnin koji je pozvao sve zainteresirane da financijski pomognu u idućim fazama izgradnje velikog križa iznad Blidinjskog jezera, koji će dominirati cijelim ovim prostorom smje&scaron;tenim između velebnih planina Čvrsnice i Vrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Križ će biti postavljen u čast sv. Bernarda, za&scaron;titnika planinara, a plan je i izgradnja male kapelice nedaleko od križa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-15-blidinje-jezero-2062015-6.jpgBračni par udomio stare i nepokretne osobe s područja Imotske krajinehttp://grude.com/clanak/?i=2792227922Grude.com - klik u svijetThu, 15 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-15-anisija-i-josip-bepo-milardovic-1024x681.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imotska krajina svakim danom sve više stari. Sve je manje mladih, a u polupraznim selima ostaju oni najstariji. Neki od njih, na žalost i sami,ostavljeni od svojih najbližih.<p>&nbsp;</p> <p>No, ima i onih koji upravo takve ljude koji kao stari i nemoćni moraju imati ponos i dostojanstvo čovjeka, brigu brinu o njima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina, na jedan način i profesionalno, preko udomiteljstva za koje se dobiva novac, no svejedno, ako se nema trunke ljubavi i po&scaron;tovanja prema starim i nemoćnim, uzalud vam sve, pi&scaron;e Radio Imotski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako i jedna lijepa gesta udomitelja bračnog para Anisije i Josipa Bepa Milardovića iz Medvidovića Drage s predgrađa Imotskog, &nbsp;budi nadu da postoje dobri ljudi, puni du&scaron;e i ljubavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj bračni par udomio je preko Centra za socijalnu skrb četvero staraca s područja Imotske krajine - &nbsp;te&scaron;ko pokretnu Anicu Zovko iz Berinovca, pa nepokretnu Anu &Scaron;trljić iz Lokvičića, Nedu Gudelj iz Krstatica, Milana Klarića iz Ciste Velike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi imaju prostora,volje za radom i ono najvažnije, htjeli su raditi kod svoje kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Već petu godinu udomljujemo stare i nepokretne iz Imotske krajine. Do sada smo imali 14 osoba, na žalost sedmero je umrlo. Vjerujte, da nije ljubavi prema njima, to se nikakvim novcem ne može nadoknaditi...Morate ih 24 sata paziti, voditi na WC, okupati ih, dati im lijepu riječ, veli Anisija. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njene riječi sa suzama u očima potvrdili su za Radio Imotski Ana, Milan i Anica kada smo ih posjetili na prigodnom izletu, &nbsp;u povodu blagdana svetoga Ante. Neda nije mogla doći jer je bolesna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ispekli su nam lijepog i ukusnog kozlića, fala Bogu ima pića, kave i slatki&scaron;a. Na&scaron;a Anisija i Bepo su kao na&scaron;a djeca, &scaron;to im god kažemo to nam učine. Blagoslovljena im svaka minuta.Svaki dan se kuha, hrane imamo napretek, čisti smo,uredni, pričamo,ponekad nam dođu i na&scaron;i najbliži,ali mislimo da nam ni kod njih ne bi bilo kao kod na&scaron;e Anisije i Bepa, uglas reko&scaron;e troje staraca za <a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/bracni-par-iz-medvidovica-drage-udomio-stare-i-nepokretne-osobe-s-podrucja-imotske-krajine/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-15-anisija-i-josip-bepo-milardovic-1024x681.jpgŽupljani Međugorja primili besplatno u svoje domove 2000 hodočasnikahttp://grude.com/clanak/?i=2792627926Grude.com - klik u svijetThu, 15 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-15-hodocasce-osoba-s-invaliditetom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još jedan put župljani Međugorja pokazali su kako su uspješno prošli Gospinu školu srca. <p>Naime, u nepuna dva dana, organizacijski odbor 6. Međunarodnog hodoča&scaron;ća za osobe s invaliditetom na čelu s Jasnom Vasilj, uspio je rasporediti i smjestiti vi&scaron;e od 2000 prijavljenih sudionika na Hodoča&scaron;će u domove župljana koji su im besplatno ponudili smje&scaron;taj i hranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodočasnike iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Rusije, Latvije, Litve, Ukrajine, Slovačke, Francuske i Italije sačinjavaju osobe s invaliditetom ili djeca s te&scaron;koćama, zajedno sa volonterima i roditeljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinom su okupljeni u različite Udruge, domove ili molitvene zajednice. Svrha hodoča&scaron;ća je ponajvi&scaron;e omogućiti osobama s invaliditetom i te&scaron;koćama na njihov, jednostavniji način doživjeti molitvu i osobni susret s Bogom kroz liturgiju prepunu simbola i pokreta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi cilj je omogućiti roditeljima da u Gospinom zagrljaju isplaču svoje boli i te&scaron;koće i nađu novu snagu za no&scaron;enje svog križa u svakodnevici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I treći cilj, ne manje važan je, oplemeniti mlade ljude, volontere, da u susretu sa te&scaron;koćama i žrtvom u svom služenju i sami susretnu Božju ljubav koja preobražava i njihove živote, pi&scaron;e <a href="http://www.medjugorje-info.com/hr/medjugorje-novosti/zupljani-medugorja-primili-besplatno-u-svoje-domove-2000-hodocasnika-osoba-s-invaliditetom-njihovih-roditelja-i-volontera" target="_blank">Medjugorje-info.com.</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-15-hodocasce-osoba-s-invaliditetom.jpgHRVATICA koja voli žene nova je premijerka, vjerovali ili ne, SRBIJEhttp://grude.com/clanak/?i=2792727927Grude.com - klik u svijetThu, 15 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-15-ana_brnabic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Srpskom političkom scenom vlada gay političarka hrvatskih korijena, i danas ju je Aleksandar Vučić, bivši premijer i aktualni predsjednik Srbije, imenovao premijerkom.<p>&nbsp;</p> <p>Obitelj Ane Brnabić spominje se u Staroj Ba&scaron;koj kod Krka jo&scaron; u sedamnaestom stoljeću.</p> <p>Njezin djed iz Hrvatske je preselio u Srbiju, kao vojno lice, ali puno prije Domovinskog rata. Iza njega jeostala ova starina. Ovo je nova kuća u koju Ana redovito dolazi s članovima obitelji, a sagradili su je djed i baka. Da je u Srbiji ministrica državne uprave i lokalne samouprave te da bi usoro mogla postati i premijerka Srbije ovdje mnogi nisu znali. I to je, kažu, njezina veličina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iskreno, iznenadila sam se i svaka čast. Evo, ima podr&scaron;ku &scaron;to se tiče nas, jer je stvarno &scaron;to se tiče toga, mislim da je veoma stručna, nikad se nije ne&scaron;to hvalisala svojom titulom, ja sam to i to, jednostavno biće, pristojno, fino, ugodno za družit, ćaskat, sve pet", kazala nam je Marijana MAričić iz Stare Ba&scaron;ke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ana je na srpsku političku scenu stupila na poziv Vučića. On ju je postavio za ministricu, a sada je predlaže za premijerku. Mnogima je to bilo čudno. Kao liberalna, gay osoba imala je drukčija politička uvjerenja. Istovremeno, Srpska pravoslavna crkva poku&scaron;ava spriječiti da postane premijerka&hellip; Na Krku su na Anu ponosni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi joj želimo kao mje&scaron;tani Punta i Stare Ba&scaron;ke puno sreće i izbor naravno za premijerku Republike Srbije, nadamo se da će bit uspje&scaron;na i da će svim Staroba&scaron;ćanima bit drago da imaju poznato lice, koje je i do sada bilo poznato i koja je redovno dolazila kod nas ovdje na odmor i nadamo se da će i dalje dolazit", kazao je Branko Karabaić, direktor TZ Općine Punat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U svakom slučaju, za ovako malo mjesto kao &scaron;to je Stara Ba&scaron;ka to je velika stvar. To će nas veselit, ne poznam je ba&scaron; naročito, ali vjerojatno je jako dobra kad je do&scaron;la do tog nivoa", rekao je Pavao Bassi iz Stare Ba&scaron;ke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva srpska žena premijerka i to gay. Srbiji se događa politička revolucija, a predvodi je - Hrvatica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-15-ana_brnabic.jpgHercegovinu noćas oko 00:30 uzdrmao zemljotres jačine 4.0 po Richteruhttp://grude.com/clanak/?i=2787727877Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-zemljotres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovinu je u noći s utorka na srijedu, oko 00:30 sati, zatresao snažan zemljotres.<p>&nbsp;</p> <p>Kako su objavile strane seizomolo&scaron;ke službe, zemljotres je bio jačine 4.0 po Richteru, a epicentar je bio u Malom polju u Mostaru. Kao takav on može izazvati materijalnu &scaron;tetu, ali ne veliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je nastavak podrhtavanja tla u Hercegovini posljednjih tjedana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-zemljotres.jpgProslavljen blagdan sv. Ante, središnje misno slavlje na Humcu predvodio mons. Mate Uzinić, biskup dubrovačkihttp://grude.com/clanak/?i=2788527885Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-dsc_1829.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan sv. Ante slavljen je u brojnim župama u BiH, u Sarajevu na Bistriku, u Mostaru u Cimu, u Ljubuškome na Humcu, u Širokome Brijegu, Posušju... <p>Sveti&scaron;te sv. Ante Padovanskog na Humcu u Ljubu&scaron;kom, bilo je sredi&scaron;nje mjesto okupljanja, zavjeta, pokore i molitve vjernika u Hercegovini, u povodu slavljenja toga sveca svega svijeta, kako ga kr&scaron;ćanski vjernički puk doživljava i naziva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e tisuća vjernika pro&scaron;lo je kroz sveti&scaron;te tijekom devetnice, a na sam blagdan na sedam svetih misa sudjelovalo je veliko vjerničko mno&scaron;tvo, hodočasnici koji su od ranih jutarnjih sati pristizali iz udaljenih mjesta, do&scaron;av&scaron;i na zavjet i moleći se za zagovor i pomoć u različitim životnim te&scaron;koćama i nevoljama. Sredi&scaron;nje misno slavlje predvodio mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, u zajedni&scaron;tvu s humačkim gvardijanom i župnikom fra Dariom Dodigom i fra Ljubom Kurtovićem, te s jo&scaron; nekoliko svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upriličen je ophod (procesija) s kipom sv. Ante, iz stare samostanske crkve preko crkvenog dvori&scaron;ta do vanjskog oltara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočne vjernike i oca biskupa Uzinića, pozdravio je gvardijan fra Dario. - Ova godina za nas franjevce i ovaj puk ovdje na Humcu i ljubu&scaron;kome kraju je posebna, jer slavimo ove godine 150 godina postojanja ovog na&scaron;eg samostana humačkoga, kojeg su gradili na&scaron;i pred&scaron;asnici. Drugi je to po redu ovdje samostan, jer su prvi Turci sru&scaron;ili u Ljubu&scaron;kom - samostan sv. Katarine, kaže gvardijan fra Dario Dodig, dodav&scaron;i da je proslavljena jo&scaron; jedna obljetnica - 25 godina Frame s Humca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup Uzinić je svoju propovijed posvetio svecu čija svetkovina se slavi, i odmah na početku pripomenuo da sv. Antuna Padovanskog u rodnom Lisabonu zovu sv. Ante Lisabonski, u Padovi sv. Ante Padovanski, u Hercegovini na Humcu vjerojatno i Humački... Dodao je da u Dalmaciji ima jedna pjesma koja sv. Antu naziva Dalmatinskim, a u Albaniji ima veliko sveti&scaron;te sv. Antuna koje na dana&scaron;nji dan, kažu, posjeti milijun hodočasnika, &scaron;to znači da ga posjeti vi&scaron;e Albanaca negoli u Albaniji ima katolika. - Na neki način i muslimani i pravoslavci u njemu prepoznaju svetog čovjeka, istaknuo je biskup mons. Mate Uzinić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Ante za&scaron;titnik je &scaron;irokobrije&scaron;kih sela Ljubotići i Uzarići. U okviru tradicionalne trodnevnice u dvori&scaron;tu ljubotićke crkve održana je i misa za ljubotićke branitelje, a na sam jučera&scaron;nji blagdan svetoga Ante misno slavlje predvodio je Ljubotićanin fra Valentin Vukoja, župnik u Veljacima. Nakon mise uočnice u Uzarićima održana je tradicionalna večer folklora &ldquo;Vrati nam se, običaju stari&ldquo;, uz nastup brojnih kulturno-umjetničkih dru&scaron;tava. Na sam blagdan svetoga Ante misno slavlje predvodio je don Stjepan Lončar, župnik u Brelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U župi sv. Ante Padovanskog u Sutini-Rakitno, Posu&scaron;je upriličena je proslava svetoga Ante, za&scaron;titnika. Svečanu svetu misu sati predvodio je don Mile Vidić, župnik župe Jablanica. Posu&scaron;ki kraj je raseljen ali ovoga blagdana oživi u veselome ozračju i susretima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-dsc_1829.jpgStudentski centri iz Zagreba i Mostara dogovorili suradnjuhttp://grude.com/clanak/?i=2788627886Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-suradnja_sc_mo_zg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodna i dugoročna suradnja dogovorena je u Mostaru između Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu i Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru. <p>Rukovodstvo ovih značajnih ustanova, koje svakodnevno rade na modernizaciji i podizanju studentskog standarda života dogovorili su suradnju na međunarodnoj razini uvjereni da će biti vi&scaron;eznačan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanacijski upravitelj Studentskog centra Sveučili&scaron;ta u Zagrebu Mirko Bo&scaron;njak kazao je da je tijekom ove akademske godine posjetio sve studentske centre u Hrvatskoj, te je za kraj ostavio posjet Mostaru koji je kako ističe na kraju doista bio poslastica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja sam impresioniran kapacitetima Studentskog centra u Mostaru, zato &scaron;to je ovo mostarsko sunce genijalno, a i sama pozicija studentskog doma. Zaista sam jako iznenađen i radujem se suradnji, jer moja je posjeta ciljana da ostvarimo suradnju sa Studentskim centrom u Mostaru, na kulturnom i sportskom ali i na svim drugim projektima", kazao je Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suradnja s najvećim studentskim centrom u Zagrebu koji proizvodi sedam milijuna obroka godi&scaron;nje i koji ima 7500 ležajeva, kako je naglasio sigurno će biti značajna. Posebno u projektima koju se financiraju iz fondova Europske unije. Njihova iskustva na tom polju kako je naglasio golema, te će ih rado prenijeti prijateljima u Mostaru, koji su mu kako ističe svojim planovima priredili ugodan dan u gradu na Neretvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovorom s kolegom iz hrvatske prijestolnice i dogovorenom suradnjom zadovoljstvo je iskazao i ravnateljem Studentskog centra Sveučili&scaron;ta u Mostaru Dragan Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dobili smo poziv za dolazak u Zagreb na jesen, odnosno za početka nove akademske godine, kad ćemo i formalno potpisati sporazum o suradnji ova dva Studentska centra koji su najjači u regiji. Sporazum koji ćemo potpisati baziran je na suradni iz područja kulture i sporta, ali i potencijalnih zajedničkih projekata koji bi mogli biti zanimljivi i fondovima EU", kazao je Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova dva Studentska centra slove za najmodernije centre BiH i Hrvatske, a njihovi zajednički ciljevi su međunarodno trži&scaron;te i neprestano unapređenje rada na svim razinama, koje se tiču životnog standarda svih studenata. Čelnici ovih dviju ustanova ističu kako je samo neprestana nadogradnja i usavr&scaron;avanje ključ uspjeha kako za studentske centre koji oni vode tako i za sve bilo javne ili privatne ustanove ili institucije, priopćeno je iz Studentskog centra Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-suradnja_sc_mo_zg.jpgNa graničnim prijelazima jutros bez dužih zadržavanjahttp://grude.com/clanak/?i=2786627866Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-13-bih_granica_ajb_promo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz povoljne uvjete za vožnju, promet se na većini cestovnih pravaca u Bosni i Hercegovini odvija bez zastoja i posebnih ograničenja, osim na dionicama gdje su u tijeku radovi.<p>Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na autocesti E-661 Banja Luka - Gradi&scaron;ka, za sav promet zatvorena je petlja &bdquo;Mahovljani&ldquo;. Vozačima se preporučuje kori&scaron;tenje petlje Aleksandrovac ili M-16.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici M-18 Brod na Drini - &Scaron;ćepan Polje (granica BiH/CG), zabranjen je promet za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je na: M-4 Simin Han - Donje Caparde, Banja Luka - Čelinac, M-6.1 Prolaz kroz Mostar (od raskrižja &Scaron;emovac do raskrižja kod hotela &ldquo;Ero&rdquo;), &Scaron;iroki Brijeg - Mostar, M-15 Prijedor - Sanski Most, M-16 Poriče - Kupres, M-17 Mostar (Zalik - Vrapčići), Konjic - Bradina (u mjestu Ovčari), Stup - Blažuj i M-20 Goražde - Ustiprača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na razminiranju terena u blizini prometnice mogući su povremeni zastoji tijekom dana na M-19.3 Rogatica - Ustiprača (u mjestu Dub).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog izvođenja radova u Mostaru, obustavljen je promet u ulici Mar&scaron;ala Tita (na relaciji &Scaron;arića džamija - Lučki most) i u ulici Mostarskog Bataljona (na dionici most Musala - raskrižje ulica Adema Buća i Alekse &Scaron;antića), dok je u ulici kardinala Stepinca (dionica od Hotela Ero do Carinskog mosta) desna traka zatvorena za promet, a lijeva je otvorena za dvosmjerni promet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-13-bih_granica_ajb_promo.jpgMakedonija razmišlja o promjeni imena http://grude.com/clanak/?i=2785627856Grude.com - klik u svijetMon, 12 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-12-makedon_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov u intervjuu za Financial Times izjavio je da Makedonija razmišlja o mogućnosti promjene privremenog imena kako bi Grčka povukla veto na prijem Makedonije u NATO.<p>Dimitrov je rekao i kako će bilo kakvo novo, kompromisno ime, kojim bi se napokon okončao makedonsko-grčki spor, biti stavljeno na referendum u Makedoniji, a prethodno će za njega biti zatražen konsenzus svih političkih stranaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Makedonija, koja sebe naziva Republikom Makedonijom, razjaruje Grke koji vjeruju da ime podrazumijeva teritorijalni zahtjev prema sjevernoj grčkoj pokrajini koja se isto zove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promjena imena spominjana je i u pro&scaron;losti, a prethodni prijedlozi uključuju Republika Gornja Makedonija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dimitrov i premijer Zoran Zaev danas u Bruxellesu imaju sastanke u EU i NATO-u, javlja <strong>HRT.</strong></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-12-makedon_01.jpgLIPANJSKE ZORE: U Ilićima u zrak pušteno 25 golubova mira, svetu misu predslavio fra Luka Marićhttp://grude.com/clanak/?i=2786427864Grude.com - klik u svijetMon, 12 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-12-017_lipanjske_ilici_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proslava Lipanjskih zora u Ilićima je započela na brdu Orlovac polaganjem cvijeća i svijeća podno križa... <p>&nbsp;</p> <p>Nastavljena je&nbsp; ispred crkve sv. Franje u Ilićima gdje su ispred spomenika poginulim braniteljima Ilića vijenac položili maloljetni pripadnici V. Ilićke bojne iz razdoblja 1992. Uz "Lijepu na&scaron;u" i minutu &scaron;utnje pu&scaron;teno je 25 golubova mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misu je predslavio fra Luka Marić uz pjesmu dječijeg zbora sv. Franjo i velikog mje&scaron;ovitog zbora sv. Ante 1939. U sklopu mise otkriveno je i poprsje fra Dominika &Scaron;arca rođenog u Ilićima i prvog gvardijana franjevačkog samostana u Mostaru a djelo je kipara Grge Mikulića iz Kočerina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.facebook.com/bratovstina.framost/" target="_blank"><em><strong>Fra Most</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-12-017_lipanjske_ilici_1.jpgProgram obilježavanja Dana Dive Grabovčeve na Kedžarihttp://grude.com/clanak/?i=2783927839Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-diva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svakog ljeta, točnije na prvu nedjelju poslije Petrovdana, tisuće hodočasnika hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžari, na Vran planini, kako bi sudjelovali u svečanoj svetoj misi i dali svoje zavjete. <p>I ove godine župa sv. Ilije Proroka iz Doljana poziva Vas na hodoča&scaron;će na Keždaru 2. srpnja 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program obilježavanja Divinog dana započet će Misom uočnicom 1. srpnja 2017., u 18:00 h. Misu će predvoditi fra Andrija Jozić, gvardijan župe Rama &Scaron;ćit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nju svetu misu u nedjelju 2. srpnja 2017. u 11 sati na Kedžari predvodit će i pod njom propovijedati fra Mijo Džolan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dođite na Keždaru i budite dio Divinog dana, navodi rama-prozor.info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-diva.jpgSutra deveto biciklističko hodočašće svetom Antihttp://grude.com/clanak/?i=2781927819Grude.com - klik u svijetSat, 10 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-10-biciklisti_hodocasce_2014_002.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji studija fizičke kulture - FPMOZ, Društva pedagoga TZK Ljubuški, te biciklističkih klubova Mostar, Brotnjo i Ljubuški, u nedjelju, 11. lipnja, održat će se deveto biciklističko hodočašće u čast sv. Ante. <p>&nbsp;</p> <p>Hodočaće će prema Ljubu&scaron;kom krenuti iz Mostara i to u 9 sati ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača, a u 10:30 sati planiran je polazak iz Čitluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirano je kratko zadržavanje ispred crkve sv. Jakova u Međugorju, nakon čega će biciklisti nastavljati put ispod Križevca preko Miletine i Crnopoda do Humca i sveti&scaron;ta sv. Ante gdje će uslijediti blagoslov i kratka molitva, javlja ljubuski.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo biciklističko hodoča&scaron;će okuplja veliki broj biciklista iz svih biciklističkih kubova Hercegovine pod sloganom "Zdrav duh u zdravom tijelu", a cilj mu je popularizacija rekreativnog biciklizma za sve uzrasne kategorije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-10-biciklisti_hodocasce_2014_002.jpgDjeci s teškoćama u razvoju nude besplatno ljetovanje diljem Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=2782227822Grude.com - klik u svijetSat, 10 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-10-ljeto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Facebooku je osnovana grupa "Iznajmljivači sa srcem" u kojoj članovi besplatno svoj smještaj, apartman ili kuću za besplatno ljetovanje obitelji djece s teškoćama u razvoju, težim bolestima, invaliditetom. <p>&nbsp;</p> <p>- Jo&scaron; uvijek nam fali iznajmljivača. U obzir dolazi svaki vid turizma, seoski, rančevi, apatrmani, kuće...Idemo Zadar, Split, Gospić, Biograd, Plitvice, Opatija, Zagreb, Baranja, Dubrovnik, Varaždin može i preko granice ne&scaron;to - navode osnivači grupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uključite se i Vi - poručuju na kraju, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/490525/ovo-vraca-vjeru-u-ljude-djeci-s-teskocama-u-razvoju-nude-besplatno-ljetovanje-diljem-lijepe-nase?utm_term=Autofeed&amp;utm_campaign=Echobox&amp;utm_medium=Social&amp;utm_source=Facebook#link_time=1497020303" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-10-ljeto.jpgNakon devet godina povećaju se rodiljne naknade u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=2780727807Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Saborski zastupnici jednodušno su podržali Vladinu nakanu da se nakon devet godina povećaju rodiljne i roditeljske potpore, no poručili su pritom da za bolju demografsku sliku države treba daleko više - socijalna i radna sigurnost i jednaki uvjeti za svu djecu. <p>Ovo je jedna od najznačajnijih mjera u cilju demografske obnove, rekla je resorna ministrica demografije, obitelji i mladih Nada Murganić, podsjetiv&scaron;i na zabrinjavajuće trendove s kojima se Hrvatska suočava i koji su dugoročna prijetnja njenom razvoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Milijuni za provedbu zakona</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za provedbu zakona u 2017. osigurano 156,6 milijuna kuna</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo negativni prirodni prirast, negativni saldo migracije, pada ukupan broj stanovnika, broj sklopljenih brakova, raste broj razvoda, pobrojala je Murganić i pozvala zastupnike da izglasaju zakon o povećanju potpora kako bi se one mogle isplaćivati već od 1. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za provedbu zakona država je za ovu godinu osigurala 156,6 milijuna kuna, za iduću 313 milijuna, a za 2019. godinu 346,5 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maksimalan iznos naknade za drugih &scaron;est mjeseci roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje povećava se s 2.660 kuna na 3.991 kunu, za nezaposlene te zaposlene roditelje koji ne udovoljavaju propisanom uvjetu staža od 12, odnosno 18 mjeseci s 1663 kune na 2328 kuna. Naknada roditeljima s blizancima, za treće i svako sljedeće dijete do treće godine života djeteta povećava se s 1.663 kune na 2328 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Strenja-Linić: Sigurnost je ključna riječ</strong></p> <p>Sigurnost je ključna riječ, ako nje nema ni&scaron;ta neće uspjeti, kaže Ines Linić Strenja (Most) i pita se kako djecu mogu planirati ljudi koji rade za 3000 kuna, osuđeni na prekovremeni rad, na rad vikendom, s ugovorima na određeno vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se dio roditelja boji siroma&scaron;tva, suglasna je i SDP-ova Milanka Opačić, koja podsjeća da je i SDP u predizbornom programu imao povećanje porodiljnih naknada za drugih &scaron;est mjeseci. Zastupnica podsjeća i da iz proračuna građanima ide 75 različitih naknada, no problem je, kaže, &scaron;to nisu pod kontrolom i na jednom mjestu. To je jedinstveni novčani centar na koji vas pozivam, poručila je ministrici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba napraviti inventuru gdje, kako i tko koristi socijalne naknade, ali jedinstveni novčani centar za naknade smjer je koji napu&scaron;tamo, smatramo da one stop shop ne može biti način rada u socijalnoj skrbi, uzvratila je Murganić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opačić žali &scaron;to se odustaje od "koncepta koji je bio dobar", te kaže da će se, dok god se djelatnici u centrima za socijalnu skrb bave isključivo naknadama, događati slučajevi poput nedavnog u Puli, kad je majka ubila trogodi&scaron;nje dijete.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sinčić: To je samo kap u moru</strong></p> <p>Povećanja potpora hvali Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid), ali dodaje da je to samo kap u moru, da se mora osigurati da obitelji i djeca na svakom koraku osjete da se država i dru&scaron;tvo brinu za njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manje političke trgovine, vi&scaron;e brige o mladim obiteljima, poručuje Vladi i HDZ-u zastupnik SDP-a Gordan Maras, prozivajući ih da im je važnije istrgovati hoće li imati 76, 77 ruku u Saboru i hoće li stranka s pet zastupnika, HNS, dobiti tri ili dva ministra.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>24sata.hr</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-600.jpgZadrugom protiv iseljavanja iz Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=2776627766Grude.com - klik u svijetThu, 08 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-08-zadruga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Opća “smiljomanija” u Hercegovini donijela je i zanimljive pojave. Jedna od njih je Poljoprivredna zadruga “Miris Mediterana” iz Čapljine, u koju se udružilo desetero zadrugara i odlučilo sreću potražiti u smilju. <p>Kako to izgleda govori Mia Limov, ravnateljica zadruge: - Zadrugu smo osnovali krajem 2014. godine. Nju čini 10 članova, odnosno 5 obitelji, većinom su to mladi obrazovani ljudi, koji se suprotstavljaju trendu napu&scaron;tanja zemlje, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni žele ostati, ne&scaron;to učiniti. Krenuli smo s idejom da se razvijamo, pa smo odlučili ići u proizvodnju smilja. Nai&scaron;li smo na razumijevanje Općine, od koje smo u zakup dobili 30 hektara državnog zemlji&scaron;ta. Pet hektara uspjeli smo posaditi pro&scaron;le, a pet ove godine, trenutačno imamo zasađeno oko 200.000 sadnica smilja, kaže ravnateljica Limov, a zatim na upit &ndash; koje su struke zadrugari, nastavlja: - &Scaron;arolik je sastav, ja sam agronom, a ostali - imamo novinare, učiteljice, građevinare i jednog umirovljenika, ističe čelnica zadruge, koja govoreći o planovima kaže: Ne nedostaje ideja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za sada smo se orijentirali na smilje, vidjet ćemo situaciju na trži&scaron;tu, za mjesec dana krećemo u branje smilja, prvih sto tisuća, pa ćemo vidjeti u kojem smjeru se kreću stvari, pa ćemo odlučiti. Nekako imamo puno ideja, ne samo smilje, ipak je ovo kr&scaron;evit teren, treba obraditi jo&scaron; dosta zemlje, vidjet ćemo &scaron;to nam nosi budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dojam je da su se uglavnom mladi zadrugari svojski prihvatili posla jer jednogodi&scaron;nji nasad krasno izgleda, o čemu ravnateljica Limov, kaže: - Da, nasad nam je lijep, stvarno smo zadovoljni, unatoč svim neprilikama, treba se obraditi kr&scaron;, bilo je dosta vađenja kamena, usitnjavanja povr&scaron;ine, ali nasad za sada, lijepo izgleda. Bit ću iskrena, ovaj fizički dio posla preuzeo je mu&scaron;ki dio zadruge, mi žene obavljano lak&scaron;i dio posla - papirologiju, ali oni su ovdje od jutra do mraka, kako tko može od posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, zadrugari rade, uz ovo imaju svoj posao, samo sam ja zaposlena u zadruzi. Ostali koliko im dopu&scaron;taju poslovne obveze su non stop tu, poja&scaron;njava ravnateljica Limov te dodaje da je zadruga pored potpore Općine Čapljina imala i potporu Ministarstva za pitanja branitelja HNŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dobili smo sredstva na natječaju koja smo iskoristili za osnivanje. Nedavno smo &lsquo;pro&scaron;li&rsquo; i na natječaju županijskog Ministarstva poljoprivrede, za sredstva namijenjena rekultivaciji zemlji&scaron;ta. Imali smo pote&scaron;koća sa zemlji&scaron;tem, ugovor s jednom tvrtkom koja nije na vrijeme obradila zemlji&scaron;te, pa smo kasnili s proizvodnjom i sadnjom, zbog čega nam je jedan dio sadnica propao, ali smo nastavili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrudili smo se i vlastitim radom i vlastitim kapitalom, posadili &scaron;to smo i planirali. Zadrugari su prilikom osnivanja u projekt unijeli članarinu, &scaron;to nije bilo dovoljno. -Da bi uspio mora&scaron; imati ne&scaron;to početno, da bi se &scaron;irili, svi zadrugari su digli kredite i kupili smo dio strojeva i dalje nastavljamo raditi. Nije lako. Ali, eto, nas nekako vodi da smo svi mladi, kad ćemo, ako nećemo sad, nagla&scaron;ava ravnateljica Limov.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-08-zadruga.jpgEK dodijelio 375 mil. eura za projekt izgradnje Pelješkog mostahttp://grude.com/clanak/?i=2773727737Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-07-ge4t4.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europska komisija je dodijelila 357 milijuna eura za projekt izgradnje Pelješkog mosta, koji će povezati najjužniji dio zemlje s ostatkom Hrvatske.<p>Odluku o prihvaćanju financiranja projekta potpisale povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izgradnji Pelje&scaron;kog mosta EU će financijski sudjelovati s 85 posto ukupne cijene projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova Komisija doslovno gradi mostove. Ovaj je projekt primjer na&scaron;e predanosti uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Znam koliko i građani Hrvatske čekaju taj most i drago mi je &scaron;to će EU putem svojih fondova sudjelovati u novom poglavlju povijesti te zemlje, izjavila je povjerenica Corina Cretu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Butković: Politička nestabilnost neće zaustaviti projekt Pelje&scaron;kog mosta</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" predviđa izgradnju novog mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu. Njime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija i ostatak zemlje. To će olak&scaron;ati neometan protok roba i ljudi, posebice tijekom vrhunca turističke sezone. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a bez PDV riječ je o iznosu od 420 milijuna eura, od čega EU sufinancira 85 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pelje&scaron;ki most bit će visok 55 metara i dug 2,4 kilometara te će imati četiri prometna traka. EU financira i gradnju popratne infrastrukture poput pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona duljine 8 kilometara i radove na pobolj&scaron;anju postojeće ceste D414. Očekuje se da će radovi zavr&scaron;iti tijekom 2022.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komisija navodi da će most vi&scaron;e nego upola skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita i da će neometana povezanost znatno koristiti turizmu i trgovini te osnažiti teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i ostatka zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studija izvedivosti, koju je pripremila Hrvatska, analizirala je moguće opcije za povezivanje dva dijela zemlje, a najopoželjnijom opcijom progla&scaron;ena je izgradnja mosta. Ostale razmatrane opcije bili su izgradnja koridora kroz BiH, povezivanje trajektnom linijom i gradnja tunela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nego &scaron;to ga je Komisija odobrila, neovisni su stručnjaci u okviru Zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) pomno ispitali izzvedivost i isplativost projekta. Projekt je pripremljen u suradnji s tijelima Bosne i Hercegovine, navodi Komisija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>(HRT)</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-07-ge4t4.jpegPOSUŠKI GRADAC: Postavljeni smjerokazi, uvedena voda u školu, sanira se poljski puthttp://grude.com/clanak/?i=2773927739Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-07-gradac5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na inicijativu Vijeća mjesne zajednice Gradac, općina Posušje, a u suradnji s JU Urbikom i JU Ceste ŽZH postavljena je turistička signalizacija i smjerokazi s nazivima zaseoka čime je ova mjesna zajednica poboljšala informiranost u okvirima lokalne zajednice. <p>Tako su postavljene table s natpisom svih zaseoka na prostoru mjesne zajednice: Tomilje, Begića Doci, Gornji Begići, Donji Begići, Vranjkov Brig, Sedlića Brig, Orečeva Draga, Lipovice, Grubi&scaron;ići i Radina Mala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče turističke signalizacije postavljeni su natpisi za crkvu Sv. Franje Asi&scaron;kog, groblje &bdquo;Crkvine&ldquo; i starokr&scaron;ćansku baziliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednje vrijeme uloženo je dosta sredstava u uređenje interijera područne &scaron;kole u suradnji s općinom Posu&scaron;je, a da se nastavlja s osiguravanjem &scaron;to boljih uvjeta &scaron;kolovanja djeci, kojih je na Gracu na zadovoljstvo cijele zajednice preko 50, dokaz je uvođenje gradske vode u &scaron;kolu u suradnji s JP Vodovod d.o.o. Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporedo s nabrojanim aktivnostima napominjemo da je u tijeku sanacija poljskog puta koji gravitira u naseljima Gornji i Donji Begići i Begića Doci kojeg koriste stanovnici mjesne zajednice Gradac kao pristupni put na svoje parcele, koje se u posljednje vrijeme sve intenzivnije obrađuju. Put je trenutno u vrlo lo&scaron;em stanju te se moralo pristupiti njegovoj sanaciji u okvirima na&scaron;ih mogućnosti, javlja Radio Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-07-gradac5.jpgKeš je i dalje najzastupljeniji trend plaćanja u regijihttp://grude.com/clanak/?i=2774827748Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-07-28dda8e7ccd2d371ff394849644777ea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Keš je još najzastupljeniji način plaćanja u zemljama regije i kompanija Visa, kao vodeća kompanija za elektronsko bankarstvo, konstantno radi na ohrabrenju ljudi da umjesto gotovinskog novca, keša, koriste bezgotovinsko plaćanje.<p>&nbsp;</p> <p>- U skladu s tim, u zemljama regije posljednjih godina bilježimo rast po potro&scaron;nji Visa kartice, te potro&scaron;nja Visa kartica u regiji jugoistočne Europe iznosi prosječno 65 posto u svakoj državi, kazao je Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju i trži&scaron;te Kosova, na okruglom stolu koji je kompanija Visa organizirala u Budvi.<br />Đorđević je istaknuo kako se to posebno vidi u porastu kori&scaron;tenja Visa kartica na prodajnim mjestima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Inovacije</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad je u pitanju bezgotovinsko plaćanje u regiji prednjači Srbija, ali pozitivne trendove vidimo i u ostalim zemljama regije od BiH, Crne Gore do Makedonije, istaknuo je Đorđević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, bezgotovinsko plaćanje prije svega pomaže ekonomiji jedne zemlje, ali je jako bitno i sa aspekta sprječavanja bilo kakvih manipulacija, jer i globalna politika Vise je borba protiv sive ekonomije i uvođenje ke&scaron;a u legalne i elektronske tijekove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvođenje ke&scaron;a u legalne i elektronske tijekove, plaćanje karticom podrazumijeva veću transparentnost i veću naplatu poreza, jer kada potro&scaron;ač kupuje i plaća robu karticom, ta sredstva će sigurno proći kroz bankarski račun, bit će, takoreći vidljiva i samim tim će vi&scaron;e novca otići u proračun, naglasio je Đorđević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju planovi kompanije Visa za naredni period, on je istaknuo da će u fokusu Vise u narednom periodu i dalje biti borba protiv ke&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Inovacije su također ne&scaron;to čemu posvećujemo mnogo pažnje, slu&scaron;amo korisnike i odgovaramo na izazove. Tu su svakako digitalizacija, elektronska trgovina, razvoj domaće trgovačke mreže u elektronskoj trgovini, stalni rad na financijskoj pismenosti, kao i uvođenje mobilnih novčanika, poručio je Đorđević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na okruglom stolu predstavnici Vise su, između ostalog, predstavili trendove u industriji plaćanja, promjene u elektronskom načinu plaćanja, ali i inovacije u svijetu bezgotovinskih načina plaćanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cristina Doros, senior direktor u sektoru proizvoda kompanije Visa, tom prilikom je istakla da Visa konstantno radi na unapređenju svojih servisa novim tehnologijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prilagođavamo se kako vidimo da su potrebe na određenom trži&scaron;tu i kao &scaron;to je poznato, mnogo na&scaron;ih novih proizvoda je prisutno u regiji, poput premium kartica, gold kartica, ali mi ulažemo kontinuirane napore da ih unaprijedimo time &scaron;to ćemo ponuditi nove povlastice vlasnicima kartica, kazala je Doros.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je istaknula da Visa svakodnevno ne&scaron;to razvija, a jedna od novih usluga jeste tokenizacija Visa usluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju edukacijski dio, Visa ulaže sve napore da zajedno s bankama provodi različite programe kako bi povećali svijest o kori&scaron;tenju kartica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Putem konferencija, ali i online resursa, poku&scaron;avamo ljudima objasniti prednosti plaćanja karticom, te smo radili istraživanje u sklopu kojeg smo ljudima postavili pitanje za&scaron;to ne koriste kartice ako ih imaju, ako preko njih primaju plaće, a dominantno ih koriste za podizanje novca. Odgovorili su da imaju naviku plaćanja gotovinom, drugi razlog je sigurnost, a treći, broj mjesta na kojima se kartice primaju kao sredstvo plaćanja, jer ne kupujemo uvijek u većim radnjama nego u manjim, gdje nema mogućnosti plaćanja karticama, kazala je Doros te dodala da je najveći problem navika kod ljudi koju je te&scaron;ko promijeniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, kako je naglasila, u sklopu promotivnih aktivnosti Visa poku&scaron;ava objasniti ljudima za&scaron;to je bolje koristiti kartice nego gotovinu od jednostavnijeg plaćanja do različitih programa lojalnosti koji se nudi korisnicima kartica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je u pitanju konkurencija u ovom segmentu, Doros je istaknula da je Visa visoko tehnolo&scaron;ka kompanija koja je &ldquo;dovoljno mudra&rdquo; da prati &scaron;to se događa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Postoji jedan novi termin da kompanije istovremeno pomažu jedne drugima i da smo konkurencija jedni drugima. Naime, mi ne gledamo jedni na druge kao na konkurenciju, nego pomažemo jedni drugima da ostanemo najbolji u svom domenu, u oblasti u kojoj radimo, kazala je Doros.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju situacija u zemljama regije, u kojoj bezgotovinsko plaćanje nije jo&scaron; dostiglo razinu razvijenih zemalja u Europi, Doros je istaknula da bez obzira na mi&scaron;ljenje da ljudi u BiH i zemljama okruženja vi&scaron;e vole ke&scaron;, situacija nije toliko lo&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U regiji udio novca koji se tro&scaron;i za direktno plaćanje vi&scaron;i je nego &scaron;to je u nekim drugim zemljama, npr. u Ukrajini, tako da statistika govori da u regiji jugoistočne Europe ljudi dosta koriste kartice za plaćanje, kazala je Doros.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sigurnost</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Andriy Shcherbina, direktor u sektoru za inovacije i razvoj novih proizvoda kompanije Visa, pojasnio je da Visa, kad je u pitanju razvoj novih tehnologija i inovacija, svakako ne zaboravlja sigurnost, te da imaju koncept koji se zove odgovorne inovacije, a tu je u fokusu sigurnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kako bismo spriječili eventualno curenje podataka, iz praktičnog ugla gledano, imamo različite sigurnosne aktivnosti, a jedan od servisa je i tokenizacija, gdje taj digitalni token zamjenjuje broj kartice prilikom transakcije. Također, radimo na razvoju dodatnih servisa, a jedan od njih koji smo davno razvili, a sad unaprijedili jeste standard 3d sigurnosti kojim je značajno podignuta sigurnost prilikom plaćanja, istakao je Shcherbina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je istaknuo i Visa developer program, koji će u narednom periodu biti intenzivnije promoviran i u zemljama regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trenutno za ovaj program su mnogo zainteresirane zemlje kao &scaron;to su Ukrajina, Kazahstan, ali bismo bili zadovoljni ako bi bilo interesiranja i iz zemalja regije, prvenstveno od banaka, ali i drugih zainteresiranih za razvoj novih servisa i usluga.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-07-28dda8e7ccd2d371ff394849644777ea.jpgHrvatska: Počinju ispiti državne maturehttp://grude.com/clanak/?i=2769127691Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-drzavna-matura-780x430.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Provedba ispita državne mature u školskoj godini 2016./2017. počinje u utorak, 6. lipnja, ispitima iz psihologije i informatike, a u ljetnom roku ispitima će pristupiti više od 31 tisuće učenika hrvatskih gimnazija i srednjih škola te gotovo 5600 kandidata izvan redovnoga sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj. <p>&nbsp;</p> <p class="lead" data-bind="html:Lead">Ispite će polagati 12.933 učenika gimnazija i 18.169 učenika srednjih strukovnih &scaron;kola te 5599 kandidata izvan redovnoga sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj, podatci su Nacionalnoga&nbsp;centra za vanjsko vrednovanja obrazovanja (NCVVO) koji je, kako ističu u tome centru,&nbsp;nastavio raditi&nbsp;na pobolj&scaron;anjima metrijskih karakteristika ispita, ispitnih materijala i ispitnih procedura kako bi &scaron;to kvalitetnije i objektivnije vrednovao učenička postignuća, prenijela je HINA.</p> <p class="lead" data-bind="html:Lead">&nbsp;</p> <p>U utorak, 6. lipnja ispiti iz psihologije počinju u 9 sati ujutro, a ispiti iz informatike u 14 sati. Državna matura nastavlja se u srijedu, 7. lipnja ispitima iz kemije i sociologije, a 8. lipnja polažu se politika i gospodarstvo u jutarnjem, a logika u poslijepodnevnom terminu. Zadnji dan prije vikenda - u petak, 9. lipnja, pi&scaron;u se ispiti iz biologije i francuskoga na A i B razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenici će ispite&nbsp;pisati&nbsp;u svojim &scaron;kolama, a kandidati u ispitnim centrima u Osijeku, Rijeci, Slavonskome Brodu, Splitu i Zagrebu. NCVVO je izvijestio da se raspored pisanja ispita s adresom ispitnoga centra objavljuje na mrežnoj stranici&nbsp;www.postani-student.hr&nbsp;pet dana uoči svakoga ispita i vidljiv je svim pristupnicima na poveznici Moj raspored.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon slobodnoga vikenda, drugi tjedan u ljetnome roku ispita državne mature u ponedjeljak, 12. lipnja, 'otvaraju' u 9 sati ispiti iz likovne umjetnost, a u 14 sati 'nastavljaju' ispiti iz &scaron;panjolsoga jezika na A i B razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U utorak, 13. lipnja, pi&scaron;u se fizika i povijest, a u srijedu, 14. lipnja njemački&nbsp;jezik&nbsp;na A i B razini i filozofija.&nbsp;Nakon stanke u četvrtak, 15. lipnja, zbog blagdana Tijelova, u petak 16. lipnja polaže se engleski&nbsp;jezik&nbsp;na A i B razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći tjedan ljetnih ispitnih rokova državne mature počet će u ponedjeljak, 19. lipnja, pisanjem eseja iz hrvatskoga jezika na A i B razini. U utorak, 20. lipnja u 9 sati učenici će pisati test iz hrvatskoga jezika na A i B razini, a u 14 sati pisat će ispit iz etike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srijedu, 21. lipnja polažu se geografija i talijanski jezik&nbsp;A i B razini, a nakon stanke u četvrtak zbog praznika Dana antifa&scaron;ističke borbe, u petak se polažu geografija i&nbsp;vjeronauk.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrti i zavr&scaron;ni tjedan ljetnog roka državne mature počet će u ponedjeljak,&nbsp;26. lipnja, u 9 sati ispitima iz matematike na A i B razini. U utorak, 27, lipnja, ispiti državne mature bit će nastavljeni pisanjem eseja iz materinskih jezika nacionalnih manjina te grčkoga jezika.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadnji dan u ljetnom roku ispita državne mature - u srijedu, 28. lipnja učenici će pisati test iz materinskih jezika nacionalnih manjina - če&scaron;koga, mađarskoga, srpskoga i talijanskoga jezika, a u 14 sati počet će i zadnji ispit - iz latinskoga jezika na A i B razini.&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati ispita bit će objavljeni u srijedu 12. srpnja, rok za prigovore je petak, 14. srpnja. Konačni rezultati ispita državne mature u ljetnom roku u &scaron;kolskoj godini 2016./2017. bit će objavljeni u ponedjeljak, 17. srpnja, a svjedodžbe će biti podijeljene u četvrtak, 20.&nbsp;srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>NCVVO podsjeća da pristupnici na ispit moraju doći najkasnije 30 minuta prije početka ispita, a sa sobom moraju ponijeti identifikacijski dokument s fotografijom (osobna iskaznica, putovnica) i dozvoljeni pribor za pisanje ispita, propisan predmetnim ispitnim katalozima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-drzavna-matura-780x430.jpgMeđugorje: Župljani svim sudionicima hodočašća osigurali besplatan boravakhttp://grude.com/clanak/?i=2769927699Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-medjugorje_visitmycountry.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Međugorju će se od 15. do 18. lipnja održati Šesto međunarodno hodočašće osoba s invaliditetom. <p>I ove se godine za sudjelovanje na ovom hodoča&scaron;ću prijavilo preko 1.800 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, župljani župe Međugorje svim sudionicima hodoča&scaron;ća tih dana osiguravaju besplatan boravak, &scaron;to je uistinu hvale vrijedna gesta. Iznova pozivamo župljane koji su raspoloživi primiti sudionike spomenutoga hodoča&scaron;ća da se zbog organizacije smje&scaron;taja &scaron;to prije prijave u Župni ured, navodi Medjugorje.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bliži se i Dvadeset i drugi međunarodni seminar za svećenike, a koji ove godine traje od 3. do 8. srpnja. Iznova podsjećamo sve župljane koji i ove godine žele primiti svećenike u svoje domove da se mogu prijaviti u Župni ured ili Ured informacija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-medjugorje_visitmycountry.jpgFPMOZ: Upiši svoj studij u akademskoj godini 2017/2018.http://grude.com/clanak/?i=2771127711Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-fpm.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijave za razredbeni postupak na FPMOZ-u zaprimat će se od 19.6.2017. - 3.7.2017. <p>U svrhu prijave za razredbeni postupak treba dostaviti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvadak iz matične knjige rođenih (ne stariji od 6 mjeseci) i vjenčani list (ako je mijenjano prezime);</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjedodžbe svih razreda srednje &scaron;kole u četverogodi&scaron;njem trajanju i svjedodžbu mature</p> <p>(Svjedodžbe trebaju biti originalne ili ovjerene kopije s potvrdom drugog Fakulteta gdje se nalaze originali).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristupnici koji su srednju &scaron;kolu zavr&scaron;ili u inozemstvu moraju priložiti rje&scaron;enje o istovrijednosti svjedodžbi.;</p> <p>Potvrda o prebivali&scaron;tu;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popunjenu prijavu za razredbeni postupak (formular dobijete na Fakultetu) (Ukoliko se prijavljujete na dvopredmetne studije, popunjavate dvije prijave &ndash; za svaki studij posebno- ali predajete jednu dokumentaciju);</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dokaz o uplati tro&scaron;kova razredbenog postupka u iznosu od 50 KM. Uplata se vr&scaron;i na žiro račun Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti: 154 921 200 516 915 4 kod Intesa Sanpaolo banka d.d.;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Studij kineziologije i za stručni Studij kineziologije liječničko uvjerenje o psihofizičkim sposobnostima od obiteljskog liječnika, sa naznakom da je student sposoban za upis i studij na Studiju kineziologije, odnosno stručni Studij kineziologije na FPMOZ.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Razredbeni postupak:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Razredbeni postupak održat će se 4. i 5. srpnja 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljniji raspored održavanja razredbenih ispita za pojedine studije moći će se vidjeti na oglasnim pločama Fakulteta i na web stranici www.fpmoz.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomena: Svaki pristupnik za vrijeme prijemnog ispita treba imati osobni dokument sa slikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na razredbenom ispitu za Studij kineziologije Plivanje je eliminatorno, ukoliko student ne zadovolji na plivanju, gubi pravo pristupa polaganju ostalim elementima razredbenog ispita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko pristupnik na razredbenom ispitu na Studiju glazbene umjetnosti ne zadovolji na Solfeggio neće moći upisati studij u statusu redovito uz potporu ministarstva. Pravo upisa na instrumentalne smjerove steći će oni pristupnici koji na razredbenom postupku postignu minimalno 90 bodova iz sviranja glavnog instrumenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi pristupnici za studij kemije dužni su posjedovati slijedeće tijekom prijemnog ispita:</p> <p>&nbsp;</p> <p>osobni identifikacijski dokument sa slikom (osobna iskaznica ili putovnica),<br />kemijsku i grafitnu olovku,<br />kalkulator,<br />periodni sustav elemenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dvopredmetnim studijima pristupnici trebaju položiti prijemni ispit za oba studija na koja su se prijavili da bi se mogli upisati redovito. Ukoliko pristupnik na prijemnom ispitu ostvari prvenstvo samo na jednom od studija na koje je izlazio, tada taj studij upisuje po cijeni redovitog , a drugi studij po cijeni redovitog uz plaćanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Upisi na Fakultet</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;etka razredbenog postupka u I. (srpanjskom) roku raspisuje se Natječaj za preostala slobodna mjesta u II. (rujanskom) roku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom upisa studenti trebaju priložiti sljedeće:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Index i upisni materijal<br />Dvije fotografije (format 4/6);<br />Originalne dokumente (ukoliko ih nisu priložili na prijavi za razredbeni postupak);<br />Priznanicu o uplaćenim tro&scaron;kovima upisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informacije o svakom studiju i primjer razredbenih ispita možete pogledati na <a href="http://fpmoz.sve-mo.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=4940:upisi-u-akademsku-2017-2018-godinu&amp;catid=210&amp;Itemid=104&amp;lang=hr" target="_blank">linku.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pogled.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-fpm.jpgImotska krajina: Turistička sezona bi mogla nadmašiti prošlogodišnjuhttp://grude.com/clanak/?i=2771327713Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-imotski-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi rezultati o broju noćenja u gradu Imotskom tijekom svibnja su ohrabrujući,te idu u korak s predviđanjima da bi ova turistička sezona mogla nadmašiti rekordnu prošlogodišnju. <p>U samom gradu zabilježeno je 2600 noćenja &scaron;to je za 23 posto vi&scaron;e nego u istom mjesecu pro&scaron;le godine kada je zabilježeno 2100 noćenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se pak tiče popunjenosti u kućama za odmor stranih gostiju tijekom svibnja i prvih nekoliko dana lipnja, na području Imotske krajine,prema neslužbenim podacima ona je za oko 15 posto veća nego u istom razdoblju pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se uzme u obzir da je u sustavu ponude ove sezone jo&scaron; oko pedesetak novih objekata,s pravom se može očekivati ru&scaron;enje pro&scaron;logodi&scaron;njeg broja noćenja na cijelom području Imotske krajine, a samim time i povećanja broja gostiju, pi&scaron;e Radio Imotski.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-imotski-1.jpgStudentica iz BiH cijepa drva, kosi i čisti kuće kako bi platila školovanjehttp://grude.com/clanak/?i=2771827718Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-studentica-prijedor345-696x456.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>– Ništa mi nije teško. Volim raditi, a vremena ima za sve, i za učenje i za druženje, a ocu i majci pomažem kad god zatreba – kaže skromna djevojka.<p>Dajana Zgodić (20), mje&scaron;tanka male rudarske varo&scaron;i Ljubije i studentica Visoke medicinske &scaron;kole iz Prijedora, zasukala je rukave kako bi zaradila bar dio novca za &scaron;kolovanje, kupila neku od knjiga, platila prijevoz i osigurala sebi kakav-takav džeparac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krhka djevojka ne bira poslove, cijepa drva, kosi, kreči voćke i kuće i pomaže starijim susjedima. Rijetko odbija poslovne ponude, jer svaka marka, mada nema fiksnu satnicu nego pravilo &ldquo;'ko koliko može dati&rdquo;, uvijek dobro dođe. A nerijetko pomaže i bez bilo kakve nadoknade, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nekome treba nacijepati ili donijeti drva, netko bi da odem do trgovine da mu ne&scaron;to kupim, nekome treba pokositi&hellip; malo pospremiti kuću. To su, uglavnom, stariji ljudi kojima treba pomoć. Obično me nagrade, mada nikad izravno ne tražim novac, već koliko tko može dati, jer nisu svi u mogućnosti i da plate, jer se ovdje živi veoma te&scaron;ko. Nekad dobijem i ne&scaron;to od garderobe, ne&scaron;to &scaron;to mi treba. A i da nije toga, osjećaj da nekome pomaže&scaron;, pogotovo starijim ljudima, ba&scaron; je dobar &ndash; kaže ova djevojka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi koji ne bi bili lagani ni nekom njenom vr&scaron;njaku, ipak joj nisu strani, jer ih radi i u svojoj kući. Roditelji, majka Mira i otac Dragan, koji s neredovnom plaćom na &ldquo;Željeznici&rdquo; pokriva tek ono najosnovnije, naučili su je da ne treba sjediti skr&scaron;tenih ruku i čekati da ti ne&scaron;to padne s neba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ni&scaron;ta mi nije te&scaron;ko. Volim raditi, a vremena ima za sve, i za učenje i za druženje, a ocu i majci pomažem kad god zatreba &ndash; kaže skromna djevojka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-studentica-prijedor345-696x456.jpgTina Sabljić će pješačiti 30 dana i 900 kilometara: 'Nisam ja izabrala ovo hodočašće nego Bog koji je učinio puno čudesa u mojoj obitelji'http://grude.com/clanak/?i=2763427634Grude.com - klik u svijetSun, 04 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-04-tina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tina Sabljić, vjeroučiteljica iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije Prisoje Prisoje (Tomislavgrad) jutros je pod svetom misom primila blagoslov za hodočašće na koje kreće ovih dana - Stopama sv. Jakova. <p>Sveukupno s hodočasnicima Tina treba pje&scaron;ačiti 30 dana i ukupno 900 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sama kaže: "Nisam ja izabrala ovo hodoča&scaron;će nego Bog. Bog je učinio puno čudesa u mojoj obitelji: ne mogu imati dijete zbog dijagnoze, a dođe prvo dijete, a onda i drugo. Medicina kaže ne, a dragi Bog kaže da."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragoj Tini i hodočasnicima s krunicom u ruci želimo da bude plodonosno hodoča&scaron;će. Ustrajte koliko možete. U svemu je bitna nakana pa koliko stignete, do volje Božje. Molite za nas, a mi ćemo moliti za vas poručuje prisojački župnik don Ivan Bebek, pi&scaron;e&nbsp;<a href="http://tomislavcity.com/index.php/teme/religija/item/11355-prisoje-tinino-hodocasce-stopama-sv-jakova-30-dana-i-900-km" target="_blank"><strong>Tomislavcity</strong>.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-04-tina.jpgVijeće mladih doniralo lopte Osnovnoj školi u Posuškom Gracuhttp://grude.com/clanak/?i=2764727647Grude.com - klik u svijetSun, 04 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-04-posuskigradac-768x576.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Škola broji oko 50-ak učenika. Kao najveći nedostatak učiteljice su navele mali broj gradiva za čitanje odnosno lektira. <p>U sklopu projekta &bdquo;Mladi za mlade&ldquo; čiji je nositelj Vijeće mladih Županije Zapadnohercegovačke, članovi Vijeća mladih općine Posu&scaron;je na čelu s dopredsjednikom Vijeća mladih ŽZH Jurom Begićem posjetili su područnu Osnovnu &scaron;kolu u Posu&scaron;kom Gracu te prilikom posjete donirali &scaron;koli lopte za različite sportove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz dopredsjednika Begića &scaron;kolu u Gracu posjetili su članovi Vijeća mladih općine Posu&scaron;je Marija Lončar, Monika Kovač i Marko Grbe&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pet divnih učiteljica dočekalo je na&scaron;u ekipu, te su u ugodnom razgovoru, predstavile &scaron;kolu, &scaron;kolski program, zadovoljavajuće uvjete rada, broj učenika i ljepote Posu&scaron;kog Graca, pi&scaron;e Radio Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kola broji oko 50-ak učenika. Kao najveći nedostatak učiteljice su navele mali broj gradiva za čitanje odnosno lektira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Vijeća mladih nastojati će u skladu sa svojim mogućnostima pomoći i posjetiti druge područne &scaron;kole te kroz ovakve posjete nastojati da sva djeca, bez obzira u kojem mjestu pohađali &scaron;kolu moraju imati jednake uvjete za obrazovanje. Područne &scaron;kole ne smiju biti zapostavljene.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-04-posuskigradac-768x576.jpgTRAŽI ALIBI ZA PORAZ: Kandidatkinja MOST-a vrijeđa Hercegovce i optužuje ih da će odlučiti izbore u Metkovićuhttp://grude.com/clanak/?i=2761127611Grude.com - klik u svijetSat, 03 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-03-katarina_ujdur3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskoj se sutra održava drugi krug izbora za načelnike, gradonačelnike i župane. Velika bitka vodi se za Metković, gdje se za prvog čovjeka Metkovića vodi borba između Katarine Ujdur iz MOST-a i Dalibora Milana iz HDZ-a.<p>&nbsp;</p> <p>HDZ će u Gradskom vijeću najvjerojatnije činiti većinu s obzirom da se već spominje podr&scaron;ka nekih oponenata koji su prepoznali program stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, HDZ-ova prednost je i u tome &scaron;to je MOST navukao bijes svojih glasača na sebe žestokim udarom i prozivkom Hercegovaca koji, navodno, glasuju u Metkoviću. Zanimljivo je da nitko iz metkovskog MOST-a nije raspravljao o Srbima koji su snimljeni kako glasuju u Hrvatskoj, ali o navodnim Hercegovcima se toliko govorilo i pisalo da je to pre&scaron;lo granicu zdravog ukusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana se na mailove lokalnih portala, pa tako i na adresu na&scaron;eg portala, javilo vi&scaron;e posjetitelja koji tvrde da su ih pak MOST-ovci molili glas, iskazujući &bdquo;ljubav spram svojih sugrađana iz Hercegovine&ldquo;.<br />Također, sve je naljutila izjava Katarine Ujdur u Slobodnoj Dalmaciji gdje je, ne imenujući izravno, spomenula "brđane" koji se ne snalaze u gradu Metkoviću, te pobjedu HDZ-ovog kandidata, ukoliko do nje dođe, već je proglasila nepo&scaron;tenom pobjedom i pobjedom protiv ovog grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time, ne samo da kandidatkinja MOST-a traži alibi za poraz nego i vrijeđa svoje prve susjede, bez ikakvih konkretnih dokaza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A dok ona to radi Nikola Grmoja, na lukav način traži glasove onih koje je nedavno napao, dajući podr&scaron;ku Zrinjskom na putu do naslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mail jednog čitatelja prenosimo u cijelosti:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da nas ti i isti MOST-ovci, ako izgube izbore, odjednom progla&scaron;avaju dežurnim negativcima i obilježavaju kao glavne krivce za svoj poraz, nerijetko nas časteći pogrdama - i na to smo se navikli. No u političkoj utrci za 2. krug izbora za gradonačelnika Metkovića - koji se održava ove nedjelje 4. lipnja - događa se ne&scaron;to dosad neviđeno, licemjerno, čak i bizarno: Most istodobno i traži na&scaron;e glasove i pljuje po nama Hercegovcima!?! Mostov kandidat u 2. krugu za dubrovačko-neretvanskog župana Nikola Grmoja, rođeni Metkovac, tako nam se neki dan predstavljao kao veliki prijatelj. S osmijehom na licu sa svog je FB-a pozivao ljude da dođu podržati mostarski Zrinjski na presudnoj utakmici nogometnog prvenstva BiH. &bdquo;Zrinjski Mostar te treba!&ldquo; - poručivao je.</p> <p><br />Grmojin istup, međutim, nije izazvao pozitivan efekt, nego upravo suprotno - ogorčenje! &bdquo;Koji licemjer!&ldquo; - komentiralo se jednodu&scaron;no po čapljinskim, ljubu&scaron;kim, mostarskim, neumskim i stolačkim kafićima. Nikako drugačije nisu niti mogli nazvati &bdquo;bombardera&ldquo; Grmoju nego licemjerom budući da je samo koji dan prije svog &bdquo;izljeva ljubavi&ldquo; optuživao Hercegovce zato &scaron;to njegova kandidatkinja za gradonačelnicu Metkovića nije uspjela sve zavr&scaron;iti u 1. krugu za gradonačelnicu Metkovića 21. svibnja.</p> <p><br />- U Metkoviću smo pobijedili, uz svu ma&scaron;ineriju HDZ-a, Milijana Brkića i Ivana Mi&scaron;etića koja je do&scaron;la ugroziti Most - rekao je tada Grmoja, dodajući da je vidio da su &bdquo;protivnici danas automobilom dovozili ljude na glasovanje!&ldquo;.<br />Dakle, 21. svibnja Grmoja nas je napadao da ga ni vi&scaron;e ni manje nego &bdquo;ugrožavamo&ldquo;, da bi se već iduće nedjelje 28. svibnja, u povodu nogometne utakmice pod Bijelim Brijegom, dodvoravao tim istim &bdquo;agresorima&ldquo; kada mu je do&scaron;lo u glavu kako bi mu hercegovački glasovi mogli zatrebati u 2. krugu izbora za župana.</p> <p><br />Evo vam link Grmojine izjave protiv Hrcegovaca:</p> <p><em><strong><a href="http://www.maxportal.hr/vijesti/grmoja-optuzio-brkica-i-hdz-da-su-u-metkovic-na-izbore-dovozili-hercegovce/" target="_blank">Grmoja optužio Brkića i HDZ da su u Metković na izbore dovozili Hercegovce</a></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>A koje je od ta dva Grmojina lica ono pravo, definitivno se pokazalo danas kada je njegova kandidatkinja za gradonačelnicu Metkovića Katarina Ujdur - kojoj Nikola Grmoja inače diktira ili pi&scaron;e sve izjave - u Slobodnoj Dalmaciji opet napala Hercegovce. Dodu&scaron;e, ne imenujući nas, ali nas predstavljajući kao nekakve &bdquo;brđane&ldquo; koji se ne snalaze u gradu kao &scaron;to je Metković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje traje borba za svaki glas, prognozira se dovođenje birača koji Metković uopće ne poznaju. Ako on (HDZ-ov kandidat Dalibor Milan - op. ur.) pobijedi, to će biti nepo&scaron;tena pobjeda i pobjeda protiv ovog grada - izjavila je Katarina Ujdur.</p> <p><br />Kratko i jasno, Hercegovce koji imaju prijavljeno prebivali&scaron;te u Metkoviću, koji su u tom gradu zaposleni, koji u njemu posluju i imaju stanove, proglasila je - neprijateljima! Onima &bdquo;protiv ovog grada&ldquo;.<br />Stvarno, koji licemjeri! Sram ih bilo, stoji u mailu poslanom na adresu portala Grude.com.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-03-katarina_ujdur3.jpgPreporuke HGSS-a: 'Dragi turisti, guglajte buru!' http://grude.com/clanak/?i=2761527615Grude.com - klik u svijetSat, 03 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-03-hgss.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska gorska služba spašavanja ove sezone nije htjela ništa prepustiti slučaju. Napisali su kratke upute i upozorenja za entuzijastične turiste koje posjećuju Hrvatsku.<p>Upozorenja s nazivom &ldquo;Dragi turisti&rdquo; objavili su na engleskom, njemačkom i talijanskom, pi&scaron;e <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/hgss-preporucio-turistima-guglajte-buru" target="_blank">Dalmacija danas. </a>Izdvojili smo neka od upozorenja koja će turisti čitati ovog ljeta:&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čim stavite japanke na noge, nema planinarenja. Vjerujte nam, znamo.<br />- Fotografiranje selfie-ja na rubu litice može biti posljednja stvar koju ćete napraviti. Izgledate - super, ali lak&scaron;e sa selfijima, ne trebate ih toliko<br />- Guglajte buru. Ozbiljno. Guglajte je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-03-hgss.jpg