Politikahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.MEKTIĆ PRIZNAO Prisluškivao hrvatske dužnosnike i gospodarstvenikehttp://grude.com/clanak/?i=3993439934Grude.com - klik u svijetWed, 20 Sep 2017 15:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-20-mektic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dodao je kako "sada postaju jasnije neke poruke koje su ranije slane prema BiH", no nije objasnio na što točno misli.<p>&nbsp;</p> <p>Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić potvrdio je danas kako policijske i obavje&scaron;tajne agencije u BiH poduzimaju mjere čiji je cilj za&scaron;titi i njene gospodarske interese, odbaciv&scaron;i nagađanja kako se pritom radi bilo &scaron;to protuzakonito. Komentirajući pred novinarima u Sarajevu navode tjednika "Nacional" o navodnom prislu&scaron;kivanju hrvatskih političara i gospodarstvenika, koje provodi Obavje&scaron;tajno-sigurnosna agencija BiH (OSA), Mektić je kazao kako je sve &scaron;to se radi, radi zakonito. "Sve je urađeno sasvim legalno, legitimno, i ni&scaron;ta u tome nema novo. To radi svaka država, ne samo u Europi, i u svijetu, i to rade sigurnosne institucije Bosne i Hercegovine, to radi i obavje&scaron;tajna agencija Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, sve te interese BiH, koje i nastojimo za&scaron;tititi od nelojalnih i rekao bih i profiterskih udara, dužni smo &scaron;tititi u skladu s Ustavom i zakonima BiH", kazao je Mektić. "Nacional" je u svom ovotjednom izdanju objavio kako je temeljem uvida u vi&scaron;e tajnih izvje&scaron;taja OSA-e do&scaron;ao do dokaza kako ta služba "vodi specijalni rat protiv Hrvatske, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i vanjske politike hrvatske vlade, ali i hrvatskog naroda u BiH".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nacional" nudi zaključak kako se OSA zlorabi za afirmiranje političkih interesa Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA i bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva BiH, da to čini &scaron;pijunirajući hrvatske tvrtke i telefonske razgovore određenih ljudi iz poslovnog svijeta te kako se bavi zbivanjima u gospodarstvu u Hrvatskoj, posebice onima koja mogu utjecati na BiH.<br />Jedan od elemenata navodne &scaron;pijunske afere je mogući ulazak ruskog kapitala u mostarski "Aluminij" čemu, navodno, "kumuju" utjecajne osobe iz HDZ BiH poput predsjednika te stranke Dragana Čovića. "Nacional" se pozvao na pisanje o tome koje je prenio bosanskohercegovački portal Žurnal.info, koji je pak ustvrdio kako "poduzetnici iz Hrvatske povezani s ruskim obavje&scaron;tajcima i sumnjivim poduzetnicima žele privatizirati mostarski 'Aluminij' i rudnik boksita u Posu&scaron;ju".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ključni dokaz za tu tezu vide u činjenici da bi "Aluminij" ubuduće trebao imati pogone na ukapljeni plin, koji bi se dobavljao iz Rusije, a prerađivao bi se nelegirani aluminij proizveden u Rusiji, koji bi se nakon toga ponovo vraćao u zemlju iz koje je i stigao na doradu. Hrvatske "karike" u tom lancu navodno su Prvo plinarsko dru&scaron;tvo (PPD) iz Zagreba, odnosno Zoran Gobac i Josip Jurčević, direktor tvrtke "Ploče energija", smje&scaron;tene u pločanskoj luci, gdje bi se navodno ukapljeni plin skladi&scaron;tio. Za Jurčevića je navedeno kako je "biv&scaron;i hrvatski obavje&scaron;tajac".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Mektić neizravno je dao naslutiti kako su ovakvi podaci upravo rezultat analiza sačinjenih u BiH, no ustvrdio je kako agencije u njegovoj zemlji rade svoj zakonom predviđeni posao &scaron;titeći gospodarske interese BiH i sprječavajući podrivanje njezina gospodarskog sustava. "Nećemo nikoga nelegalno prislu&scaron;kivati, to nemamo namjeru, pogotovo ovdje nije bilo namjera da se bilo tko nelegalno prislu&scaron;kuje. Ali, ovdje su neki, rekao bih, privatni interesi udarili na cjelokupne ekonomske temelje Bosne i Hercegovine i naravno da ćemo to sprječavati u skladu sa zakonom i Ustavom BiH", kazao je ministar sigurnosti BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako sigurnosne agencije u BiH ne zanima smetaju li takve istrage nekim zainteresiranim državama, osobama ili skupinama. "Nas obvezuje interes građana Bosne i Hercegovine, no nećemo ni&scaron;ta raditi protiv interesa ni nekih drugih država", kazao je Mektić dodav&scaron;i kako je na tijelima vlasti u BiH odlučiti treba li se odrediti prema postupcima drugih država na temelju prikupljenih obavje&scaron;tajnih informacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako "sada postaju jasnije neke poruke koje su ranije slane prema BiH", no nije objasnio na &scaron;to točno misli, prenosi Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-20-mektic.jpgČović se sastao sa bračnim parom Trumphttp://grude.com/clanak/?i=3992139921Grude.com - klik u svijetWed, 20 Sep 2017 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-20-4d7bb6988096025c82d8.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, nalazi se u New Yorku gdje je sudjelovao na prijmu za šefove vlada i država povodom Generalne debate 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a. <p>&nbsp;</p> <p>Čović je jučer nazočio nizu bilaterlanih sastanaka, koji ga očekuju i danas, a u ime Bosne i Hercegovine će se obratiti skup&scaron;tini. "Govor je ne&scaron;to duži, balansiran. Govorit ću u interesu BiH, na&scaron;oj ulozi u mirovnim misijama, borbi protiv terorizma, značaju transformiranja UN-a, i potrebi služenja malim nacijama, u kakve spada i Bosna i Hercegovina", kazao je jučer za N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović se jutros susreo s Donaldom Trumpom, predsjednikom SAD-a koji su i organizirali prijem u Općoj skup&scaron;tini UN-a. Dragana Čovića očekuje niz sastanaka, kako se europskim dužnosnicima, tako i s predstavnicima UN-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-20-4d7bb6988096025c82d8.jpegČović i Crnadak na zasjedanju Generalne skupštine UNhttp://grude.com/clanak/?i=3990239902Grude.com - klik u svijetTue, 19 Sep 2017 09:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-19-18092017-14.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović i ministar vanjskih poslova Igor Crnadak nazočit će danas u New Yorku zasijedanju Generalne skupštine UN.<p>&nbsp;</p> <p>Čović i Crnadak će poslijepodne prisustvovati prijemu EU, čiji su domaćini predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH će u večernjim satima biti na prijemu koji američki predsjednik Donald Trump organizira povodom zasijedanja Generalne skup&scaron;tine UN.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za danas su planirani i bilateralni susreti Crnadka sa generalnim tajnikom OEBS-a Tomasom Gremingerom i ministrom vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović će se sutra obratiti na generalnoj debati zasijedanja Generalne skup&scaron;tine UN, nakon čega će u večernjim satima prisustvovati večeri lidera zapadnog Balkana, koju priređuje Mogherini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjeg dana posjete u četvrtak, 21. rujna, Čović će, na marginama zasijedanja Generalne skup&scaron;tine UN, imati niz bilateralnih susreta, među kojim i sa generalnim tajnikom UN Antonijom Guteresom, najavljeno je iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutra će Crnadak sudjelovati na radnom doručku Vijeća za regionalnu suradnju kojem će prisustvovati ministri vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana i zastupnik za europsku politiku susjedstva i pregovore o pro&scaron;irenju Johannes Hahn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar vanjskih poslova BiH istog dana sastati će se sa generalnim tajnikom Stalnog arbitražnog suda Hugom Hansom Siblezom, a prisustvovati će i prijemu koji organizuje ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Ujedinjenih Arapskih Emirata &scaron;eik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 21. rujna, Crnadak bi trebao sudejlovati na ministarskom doručku Grupe prijatelja medijacije, a istog dana planirani su trilateralni susreti &scaron;efova diplomacije Turske, Srbije i BiH, kao i Turske, Hrvatske i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirano je i njegovo sudjelovanje na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Centralnoeuropske inicijative, a u večernjim satima bi trebao prisustvovati prijemu čiji je domaćin njemački &scaron;ef diplomacije Zigmar Gabrijel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak, 22. rujna, Crnadak će sudjelovati na sastanku ministara vanjskih poslova Američko-jadranske povelje, čiji je domaćin ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Dimitrov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istog dana, planirano je sudjelovanje Crnadka na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Alijanse civilizacija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-19-18092017-14.jpgKrešo Beljak: 'I moj djed je bio ustaša, većina njih su bili hrvatski domoljubi'http://grude.com/clanak/?i=3989839898Grude.com - klik u svijetTue, 19 Sep 2017 08:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-19-1440x620_1505767378beljak_izbori13-210517.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Beljak se osvrnuo i na percepciju o slaboj i neprepoznatljivoj oporbi, rekavši kako oporba postoji no vladajuća garnitura pokušava stvoriti suprotni dojam<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik HSS-a Kre&scaron;o Beljak poručio je u ponedjeljak kako hrvatski interes nikako ne može biti povezivanje s fa&scaron;izmom i nacizmom jer to &scaron;teti Hrvatskoj, a to ne rade domoljubi nego neznalice ili plaćenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući preseljenje HOS-ove ploče s pozdravom "Za dom spremni" iz Jasenovca u Novsku Beljak je kazao kako se oko toga digla prevelika pra&scaron;ina, a da se to dogodilo u vrijeme prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana "mnogi bi zavr&scaron;ili ne samo izvan medijskog prostora nego vjerojatno i iza re&scaron;etaka".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Duh je pu&scaron;ten iz boce</strong></p> <p>"Svi koji se sjećaju '91. i '92. znaju da je hrvatski interes na prvom mjestu, a hrvatski interes nikako ne može biti povezivanje s fa&scaron;izmom i nacizmom iz Drugog svjetskog rata", poručio je Beljak u Oporbenom zarezu Hrvatskog radija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o rje&scaron;enju tog pitanja, &scaron;ef HSS-a smatra kako je "duh pu&scaron;ten iz boce". "Treba poraditi na prosvjetnom sustavu da se djeca od malih nogu uče &scaron;to je bio Jasenovac, &scaron;to su bile usta&scaron;e, kakav je to bio režim, da se poku&scaron;a probuditi dobro u ljudima i da se poku&scaron;a djecu i mlade educirati da se ni na jedan način ne povezuju sa zlim", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nacisti, fa&scaron;izam i usta&scaron;e kao dio toga, kazao je, bili su apsolutno zlo. "Naravno da stvari nisu bile crno-bijele, većina usta&scaron;a nije imala veze s fa&scaron;izmom nego su bili hrvatski domoljubi, ali cjelokupni režim bio je zločinački i silom nametnut", rekao je Beljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderna Hrvatska je, naglasio je, nastala na temeljima ZAVNOH-a, antifa&scaron;ističkog pokreta u kojem su uz komuniste bili i HSS-ovci. "To &scaron;to su poslije komunisti izgurali HSS-ovce ne mijenja na stvari", dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I Beljakov djed bio je usta&scaron;a</strong></p> <p>Beljak kaže da je i njegov djed bio usta&scaron;a. "Moj djed je bio usta&scaron;a i poginuo je u usta&scaron;ama, ubili su ga partizani, i ja ne govorim iz pozicije nekakvog partizanskog unuka", poručio je dodav&scaron;i kako se ne treba pozivati na pojedinačne slučajeve "jer ćemo se zapetljati u povijesti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>S Tuđmanom se, kaže, u 90 posto stvari ne slaže ali se slaže da su Domovinski rat dobili djeca i unuci međusobno zaraćenih strana u Drugom svjetskom ratu. "Gradili smo državu i u Ustavu stoji pozivanje na ZAVNOH i antifa&scaron;izam, a sve ostalo je samo kr&scaron;enje Ustava i &scaron;teta Hrvatskoj", ustvrdio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vezi situacije oko arbitraže sa Slovenijom u Savudrijskoj vali smatra kako nema puno izbora osim sjesti za stol i dogovoriti se. "Ne može jedna strana tražiti 100 posto svojih zahtjeva, a da druga strana ne dobije ni&scaron;ta. Ako ćemo se postaviti da nema popu&scaron;tanja, ako se Slovenci postave da nema popu&scaron;tanja onda se taj spor nikada neće rije&scaron;iti", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slovenija je, naglasio je Beljak, na&scaron;a prijateljska zemlja i Hrvatske se mora na prijateljski i dobrosusjedski način postaviti prema njoj. Uvjeren je da će takav pristup uroditi rje&scaron;enjem kojim će biti zadovoljne obje države.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ozbiljno predlaže angažman Jadranke Kosor</strong></p> <p>Ustvrdio je kako je zaozbiljno iznio ideju da se angažira biv&scaron;a hrvatska premijerka Jadranka Kosor. "Gospođa Kosor bila je po mnogima jedna od uspje&scaron;nijih predsjednica Vlade, iako je izgubila izbore. Zatekla je Hrvatsku u jako čudnoj situaciji, s jako puno problema, i dobar dio njih je i rije&scaron;ila", ocijenio je Beljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njemu je arbitražna odluka dobra za Hrvatsku, no proces je kontaminiran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bilo bi dobro da premijer Plenković napravi ekspoze, da se sazove izvanredna sjednica Sabora na kojoj bi ono &scaron;to je rekao predsjednicima parlamentarnih stranaka izložio svim saborskim zastupnicima, pa neka pokaže da je državnik, neka gleda hrvatske, a ne svoje osobne interese i neka kaže 'ljudi hajdemo raspraviti o tome'&ldquo;, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Beljak se osvrnuo i na percepciju o slaboj i neprepoznatljivoj oporbi, rekav&scaron;i kako oporba postoji no vladajuća garnitura poku&scaron;ava stvoriti suprotni dojam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Koriste politički pritisak i imaju cijeli niz ljudi koji rade za njih i stvaraju dojam da je Beljak kriminalac, Bernardić nesposoban, da je Božo Petrov fratar... nastoje dokazivati po svim medijima da je oporba nevaljala", ustvrdio je čelnik HSS-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-19-1440x620_1505767378beljak_izbori13-210517.jpgRadončićev SBB optužio Izetbegovića za umješanost u ubojstvo Joze Leutarahttp://grude.com/clanak/?i=3989539895Grude.com - klik u svijetMon, 18 Sep 2017 19:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-18-zh7uews6_izetbegovi_radoni_595x340.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izetbegović ne demantira ni film „Jedna vreća zlata za moga sina Bakira“, jer otkriva sramotnu ulogu njega osobno i drugih članova obitelji..<p>&nbsp;</p> <p>Iako su u koaliciji na državnoj i federalnoj razini, neprestaje verbalni rat Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, i njihovih stranaka SDA i SBB-a. Nakon &scaron;to je SDA optužila Radončića da podmeće Bo&scaron;njacima i Aliji Izetbegoviću krivicu za rat, te podjelu BiH, te kako je Dodikov &ldquo;izvođač radova&rdquo; u &ldquo;antidržavnom projektu&rdquo; ru&scaron;enju Vijeća ministara, Radončićev SBB o&scaron;tro je odgovorio priopćenjem u kojem Izetbegovića neizravno sumnjiči za niz ubojstava, među inima i zamjenika ministra unutarnjih poslova Joze Leutara, prenosi Hrvatski Medijski Servis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Iako se ljuti zbog Radončićevih dijagnoza o državnoj mafiji i toga da su na kvazikongresu htjeli podijeliti BiH 1993. godine, Izetbegovića treba podsjetiti na nekoliko činjenica: Za&scaron;to nikada nije objasnio svoju ulogu u ubojstvima Juke Prazine, Nedžada Ugljena, Joze Leutara, poku&scaron;aju ubojstva Sefera Halilovića i ubojstvu njegove obitelji, ubojstvu Mu&scaron;ana Topalovića Cace i tome da je u internim krugovima Ramiza Delalića sumnjičio da je minirao mezar rahmetli Alije Izetbegovića?, pita se u priopćenju SBB i nastavlja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kakva su njegova /Izetbegovićeva, op hms) saznanja o misterioznim odlascima Mirsada Hujdura Hujke, Safeta Zajke, Envera &Scaron;ehovića, Abdulaha ef. Kubata, Arifa Pa&scaron;alića, ranjavanju Ismeta Bajramovića Ćele, do čudnih smrti akademika Sulejmana Redžića ili Mustafe Hajrulahovića Talijana&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlazeći predsjednik SDA će, zaključuje SBB, biti &ndash; to je neminovan historijski slijed &ndash; u historiji Bo&scaron;njaka zapamćen kao najveći lažov, ne samo zbog bolesne laži srebreničkim žrtvama u Vijećnici, nego i kompletnog životnog pona&scaron;anja na političkoj sceni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izetbegović, uzvrća Radončićev SBB, zavr&scaron;ava velikosrpske ideje podjele BiH na troje, jer uporno želi pokazati da Bo&scaron;njaci ne mogu živjeti sa drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash;Igranje za diktatorski erdoanovsko-begovski koncept je igra za ostvarivanje ruskih utjecaja u BiH i to sada svatko vidi, tvrdi SBB i nastavlja sa žestokim optužbama na Izetbegovićev račun:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Izetbegović ne demantira da je probao poni&scaron;titi potpis svog velikog oca s međudržavnog ugovora Hrvatske i BiH ili da se skrivao u sefu Centralne banke. Ne demantira ni da je njegova supruga Sebija, poznatija kao bo&scaron;njačka Elena, pobjegla u ratu i to kao liječnik. Ne demantira ni da su njegove sestre i sestrične bile u sigurnom inozemstvu, a zetovi &scaron;efovi logistika po Splitu i drugdje. Izetbegović ne demantira ni film &bdquo;<a title="Jedna vreća zlata za Bakira Izetbegovića" href="https://www.youtube.com/watch?v=h6s2nSKGamE" target="_blank">Jedna vreća zlata za moga sina Bakira</a>&ldquo;, jer otkriva sramotnu ulogu njega osobno i drugih članova obitelji koji su svoja mafija&scaron;ka ubojstva, kleptomaniju i krađu vi&scaron;emilijarderskih donacija krili iza velikog patriotskog djela rahmetli Alije Izetbegovića, navodi u priopćenju SBB i zaključuje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Umi&scaron;ljeni diktator zna da se Bo&scaron;njaci uspravljaju i zato je panika u njegovom rječniku i redovima sve veća. Jeftinim lažima, političkim procesima, svojom tajnom policijom i radikalima koje okuplja neće upla&scaron;iti građane i treba znati da mora otići, stoji na kraju priopćenja Press centra SBB-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-18-zh7uews6_izetbegovi_radoni_595x340.jpgKolinda s novom frizurom još više sliči na plavušu s jugoslavenske novčanicehttp://grude.com/clanak/?i=3989439894Grude.com - klik u svijetMon, 18 Sep 2017 17:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-18-1505730998kolindica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na popularnoj Facebook stranici 'Di su pare?' uočili su sličnost Kolinde Grabar Kitarović i žene čije je lice krasilo nekadašnju jugoslavensku novčanicu od 50.000 dinara. <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska predsjednica i plavu&scaron;a sa slike imaju sličnu frizuru i crte lica, a sličnost je jo&scaron; veća kad se pogledaju najnovije fotografije Kolinde Grabar Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kosa joj je ravnija i lepr&scaron;avija, zbog čega izgleda mlađe, poput djevojke s novčanice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novčanicu od 50.000 dinara Narodna banka Jugoslavije &scaron;tampala je 1988. godine. Zelene je boje, a na stražnjoj strani je fotografija Dubrovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i druge jugoslavenske novčanice, ima određenu vrijednost među kolekcionarima i prodaje se na internetu, ali ne spada među novčanice koje postižu veću cijenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema nikad potvrđenoj priči model za djevojku s novčanice od 50.000 dinara bila je Vesna Vulović, stjuardesa JAT-a koja je 26. siječnja 1972. jedina preživjela pad putničkog zrakoplova s visine od 10000 metara, zbog čega je upisana u Guinessovu knjigu rekorda.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-18-1505730998kolindica.jpgVIDEO: Glasnović prosvjednicima: Probudite se, bivši udbaši vam vode državu!http://grude.com/clanak/?i=3983739837Grude.com - klik u svijetSat, 16 Sep 2017 00:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-16-017_glasnovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer ujutro je na Trgu sv. Marka održan prosvjed protiv ukidanja emisije “Hrvatska uživo”. Na okupljanju se u prolazu našao i nezavisni zastupnik Željko Glasnović, koji je prosvjednike povišenim tonom optužio da brane Crvene kmere.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;UDBA ti vodi državu, &lsquo;ko ti je Radman? Ja zastupam tihu većinu, a vi zastupate Crvene kmere! &lsquo;Ko vam je u Saboru gore, biv&scaron;i kadrovi Udbe, &lsquo;ko vam vodi državu? Biv&scaron;i udba&scaron;i, komunisti i ovi koji mrze hrvatsku državu, koji je nikad nisu željeli. Vi njih podupirete&rdquo;, burno je reagirao Glasnović, upirući prstom u prosvjednike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;&lsquo;Ko ste vi? Probudite se&rdquo;, vikao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nemoj mene zaj*** prijatelju, nemoj govorit&rsquo; nebuloze. Meni nitko nije bio u Udbi i partiji, mojoj obitelji je sve oduzeto, dva smo stana izgubili&rdquo;, urlao je Glasnović uzrujano.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Flesar.igor%2Fvideos%2F1830341797277179%2F&amp;width=500&amp;show_text=true&amp;height=404&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="500" height="404"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-16-017_glasnovic.jpgOdržana sjednica Vlade ZHŽ-a: Evo koje su odluke donesenehttp://grude.com/clanak/?i=3982939829Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 15:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-vlada-zhz-a-zgrada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak 15. rujna 2017. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Zdenka Ćosića, u Širokom Brijegu je održana 80. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.<p>Na dana&scaron;njoj sjednici Vlada je utvrdila Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi, koji je po skraćenom postupku upućen u daljnju proceduru Skup&scaron;tine Županije Zapadnohercegovačke. Vlada je usvojila Dokument okvirnog proračuna Županije Zapadnohercegovačke 2018. &ndash; 2020. s Prijedlogom Zaključka o njegovom usvajanju, te isti uputila Skup&scaron;tini na znanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Također, Vlada je prihvatila Izvje&scaron;će o izvr&scaron;enju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Vlada je donijela Odluku o dono&scaron;enju Procjene ugroženosti od požara Županije Zapadnohercegovačke; Odluku o izmjeni Odluke o utro&scaron;ku sredstava &bdquo;Tekući prijenosi za program kulture&ldquo; predviđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2017. godinu, kao i Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju osnovice za izračun bruto plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvr&scaron;nih funkcija i savjetnika u institucijama vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj, državnih službenika i namje&scaron;tenika u tijelima državne službe, zaposlenika u &scaron;kolama koje su korisnici Proračuna Županije Zapadnohercegovačke i ostalih uposlenika korisnika Proračuna Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Vlada je donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju Stegovnog vijeća za provedbu postupaka utvrđivanja stegovne odgovornosti državnih službenika i namje&scaron;tenika u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj i ostalih uposlenika korisnika Proračuna Županije Zapadnohercegovačke i Rje&scaron;enje o imenovanju Stegovnog vijeća za provedbu postupaka utvrđivanja stegovne odgovornosti državnih službenika i namje&scaron;tenika u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p><br />Vlada je na osobni zahtjev razrije&scaron;ila člana Povjerenstva za upravljanje oduzetom imovinom Brunu Milo&scaron;a, a imenovala Elvisa &Scaron;o&scaron;u za člana navedenog Povjerenstva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-vlada-zhz-a-zgrada.jpgOtvara se put za poboljšanje infrastrukture u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3981839818Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 11:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-p032760000301-463018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Srdačno pozdravljamo odluku Bosne i Hercegovine o potpisivanju Ugovora o Prometnoj zajednici, izjavila je za Dnevni avaz Violeta Bulc, zastupnica Europske unije za prijevoz. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je Predsjedni&scaron;tvo BiH prihvatilo pristupanje na&scaron;e države Prometnoj zajednici, u Bruxsellesu su odahnuli. - Sada možemo nastaviti s na&scaron;im radom na operacionalizaciji Ugovora, kako bi zemlje zapadnog Balkana i njihovi građani &scaron;to je prije moguće iskoristili dobrobiti koje im pripadaju - kazala je Bulc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njezinim riječima, Ugovorom i Prometnom zajednicom otvorit će se put za pobolj&scaron;anje infrastrukture, kao i kvalitetnije usluge prijevoza u cijeloj regiji. Reforme će utjecati na svakodnevni život ljudi, naprimjer u oblasti sigurnosti na putu. Time će se ojačati i dobrosusjedski odnosi, promovirati prekogranična suradnja, a zemlje zapadnog Balkana približiti Europskoj uniji - poručila je Bulc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unija je u Trstu krajem srpnja objavila da je odobrila četiri infrastrukturna projekta iz BiH koje će financirati s blizu 100 milijuna KM bespovratnih sredstava. Ostatak od gotovo 400 milijuna KM BiH bi trebala dobiti od dvije europske banke, koje tijesno surađuju sa EU. Radi se o revitalizaciji Luke Brčko, dionicama autoputa na Koridoru Vc, na potezu Ponirak-Vraca, odnosno Zenica-Tunel te Zenica-Gračanica i Johovac-Rudanka. No, u Trstu, tijekom summita zapadnobalkanskih država i EU, BiH nije pristupila Prometnoj zajednici, zbog čega su odobreni projekti bili stopirani.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-p032760000301-463018.jpgČović s veleposlanicom SAD-a i šefom Delegacije EU u BiH o Euroatlanskim integracijamahttp://grude.com/clanak/?i=3977739777Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 18:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-umk9xoig_covic_cormak_wigemark.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istaknuo je, također, kako su za europsku budućnost Bosne i Hercegovine posebno važne socijalno-gospodarske reforme<p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović susreo se s veleposlanicom Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack te &scaron;efom Delegacije Europske unije u BiH i specijalnim predstavnikom Europske unije u BiH Lars-Gunnarom Wigemarkom, tijekom koje je razgovarano o trenutnoj situaciji na području euroatlantskih integracija BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je informirao veleposlanicu Cormack i specijalnog predstavnika Wigemarka o aktivnostima koje se sprovode na svim nivoima vlasti, s ciljem &scaron;to skorijeg i efikasnijeg približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i NATO-u, priopćeno je iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH naglasio je izuzetan značaj ispunjavanja preostalih uvjeta za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU u 2018. godini i aktiviranje akcijskog plana za članstvo u NATO-u do kraja 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je, također, kako su za europsku budućnost Bosne i Hercegovine posebno važne socijalno-gospodarske reforme, ali i one političkog karaktera, poput neophodne izmjene izbornog zakonodavstva, čija je svrha osigurati jednaka prava pripadnicima sva tri konstitutivna naroda i svih onih koji se tako ne izja&scaron;njavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju susreta zahvalio je prisutnima za svesrdnu i kontinuiranu podr&scaron;ku na euroatlantskom putu BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-umk9xoig_covic_cormak_wigemark.jpgIzaslanstvo HNS-a nazočilo 22. obljetnici oslobađanja Jajcahttp://grude.com/clanak/?i=3977239772Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 16:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-14-jajce-800x445.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dan je to kada se tisuće Hrvata iz ovoga i okolnih krajeva sa svojim obiteljima, rodbinom, gostima i prijateljima okupe u svome rodnom gradu.<p>&nbsp;</p> <p>Izaslanstvo HNS-a, nazočilo je danas na obilježavanju 22. obljetnice oslobođenja kraljevskog grada Jajca kada su združene snage Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane u vojno-redarstvenoj akciji "Maestral", oslobodile nakon trogodi&scaron;nje okupacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan je to kada se tisuće Hrvata iz ovoga i okolnih krajeva sa svojim obiteljima, rodbinom, gostima i prijateljima okupe u svome rodnom gradu i okolici kako bi iskazali zahvalnost hrabrim braniteljima i osloboditeljima i prisjetili se vremena slave i ponosa, ali i kalvarije kroz koju su svi skupa prolazili ratnih 90-ih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nja svečanost obilježavanja oslobođenja Jajca počela je mimohodom veterana i ratnih zastava postrojbi hrvatskih snaga sve do crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije gdje je služena misa zadu&scaron;nica za poginule branitelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nadahnutoj propovijedi fra. Jure Tokalić je naglasio važnost ovoga dana kada je prije 22. godine hrvatski narod Jajca ponovno obasjalo sunce te je dočekao ponovno biti svoj na svome. Poruka je to, kako je rekao, i dana&scaron;njim nara&scaron;tajima da ne napu&scaron;taju rodne grude za koje su toliki hrabri branitelji dali svoje živote.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga, svečano je razvijena zastava hrvatskog naroda na tvrđavi te su položeni vijenci na spomen obilježju poginulim braniteljima.<br />Vijence su položili: izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), izaslanstva Hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Ratni zapovjednici hrvatskih snaga, vojno redarstvene operacije Maestral 95, izaslanstvo grada Virovitice i dužnosnici RH i predstavnici Ministarstva obrane BiH, Hrvatske komponente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana akademija u Domu kulture počela je intoniranje himni Bosne i Hercegovine te Lijepom na&scaron;om i obraćanjem Ante Brtana ispred braniteljske udruge &bdquo;13.rujan&ldquo; koja je domaćin svečanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njega, nazočnima su se obratili i predstavnici generalskog zbora, braniteljskih udruga, kao i predsjedatelj OV Jajce Ivo &Scaron;imunović.<br />Prigodnim govorom nazočnima se obratio i predsjednik Federacije BiH i dopredsjednik HDZ-a Marinko Čavara koji je čestitao ovu ponosnu obljetnicu, priopćeno je iz Ureda za informiranje HDZ-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-14-jajce-800x445.jpgPETIR: Potrebno razmotriti federalizaciju BiH, kako bi zemlja postala funkcionalna i stabilnahttp://grude.com/clanak/?i=3976639766Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 12:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-marijana_petir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvadeset i dvije godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma mi, nažalost, u BiH nemamo održivu i funkcionalnu državu, pri čemu su prava jednog od triju konstitutivnih naroda – hrvatskog u potpunosti zanemarena.<p>&nbsp;</p> <p>Marijana Petir hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu osvrnula se i razgovoru za Oslobođenje na trenutne odnose Hrvatske i BiH, gradnji Pelje&scaron;kog mosta kao i položaju Hrvata u BiH, prenosi <strong>Hrvatski Medijski Servis</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitana misli li da bi Europska komisija odobrila &ldquo;tek tako&rdquo; novac i kolike su mogućnosti da se ta odluka Europske komisije poni&scaron;ti, &scaron;to traže bo&scaron;njački političari, Petir je kazala kako je Europska komisija odlučila poduprijeti ovaj projekt, prepoznajući upravo njegovu strate&scaron;ku važnost, povezivanja teritorija Hrvatske i Europske unije a imajući u vidu stroge procedure odobravanja projekata na razini EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasila je kako je &ldquo;jasno da u ovom projektu nema ničeg spornog&rdquo;.</p> <p>-Ideja o izgradnji pelje&scaron;kog mosta nije nastala preko noći, ona je prisutna godinama te do sada nije bilo nikakvih neslaganja o tom pitanju, stoga ovakvi istupi pojedinih političara neugodno iznenađuju i predstavljaju potpuni politički proma&scaron;aj, &scaron;to je vidljivo iz toga jer su u njima ostali usamljeni. Smatram kako bi svoje napore trebali usmjeriti na rje&scaron;avanje gorućih unutarnjih pitanja u BiH i provedbu potrebnih reformi, umjesto dovoditi u pitanje već odobreni projekt i stvarati dodatne tenzije i prijepore tamo gdje prijepora nema, rekla je hrvatska eurozastupnica u intervju sarajevskom &ldquo;Oslobođenju&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vehabijski kampovi uz granicu</strong></p> <p>Komentirala je i izjavu predsjednice Hrvatske Grabar-Kitarović o prijetnjama od islamskog terorizma u BiH. Kazala je kako je terorizam neosporno jedno od gorućih pitanja dana&scaron;njice &ndash; i to na globalnoj razini, te kako svaka država članica EU i one koje to žele postati moraju biti aktivno uključene u borbu protiv terorizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Od dana&scaron;njih opasnosti od terorizma ne smijemo zatvarati oči, jer postoje potencijalne prijetnje izvan i unutar granica EU. Pravosudni organi i policijske službe moraju funkcionirati kako bi identificirali potencijalne teroriste i spriječili potencijalne napade &ndash; to se jednako odnosi i na BiH i na Hrvatsku i na Belgiju i na Francusku. Nitko ne može biti vi&scaron;e ili manje uključen u borbu protiv terorizma, nitko ne može zatvarati oči pred prijetnjama koje se pred nama nalaze, jer su u pitanju ljudski životi. Strani borci odlaze iz Europe i pridružuju se ekstremističkim skupinama, a potom se vraćaju. To se ne smije negirati, već je potrebno ozbiljno se uhvatiti uko&scaron;tac s tim problemom zato &scaron;to on postoji. Da je taj problem izražen u BiH, upozorava i EUROPOL te brojni međunarodni stručnjaci, ne samo hrvatske obavje&scaron;tajne službe. A Hrvatska ima razloga za zabrinutost budući da se tik uz na&scaron;u granicu kupuju cijela naselja koja se pretvaraju u vehabijske kampove, u kojima se obučavaju strani borci, kazala je Petir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Europski parlament je u svojoj rezoluciji naglasio da je BiH ozbiljno pogođena fenomenom stranih boraca i radikalizacije i izrazio zabrinutost zbog radikalizacije među mladim ljudima, od kojih se, u usporedbi s drugim zemljama regije, velik broj pridružio Dai&scaron;u. Parlament je pozvao i na nastavak te jačanje poduzetih mjera za borbu protiv radikalizacije i terorizma te je pozvao na tje&scaron;nju suradnju sa sigurnosnim službama u EU i susjednim zemljama, među ostalim i u pogledu razmjene informacija, dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prava Hrvata zanemarena</strong></p> <p>BiH je aplicirala za članstvo u EU i dobila Upitnik. upitana ima li tu zasluge i koliko europskih političara, lobiranja hrvatskih europarlamentaraca i bh. političara, Petir je kazala kako je Hrvatskim europarlamentarcima Bosna i Hercegovina na srcu, ne samo zato &scaron;to su Hrvati konstitutivni narod u BiH nego zato &scaron;to je BiH &ldquo;na&scaron; prvi susjed&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Hrvatska s BiH ima najdužu granicu u Europi i podržavamo BiH na njenom europskom putu, jer smatramo da BiH pripada europskoj obitelji. Za to se zdu&scaron;no zalažemo, ali smo svjesni i problema koji stoje na tom putu, stoga dobronamjerno pozivamo i na reforme i nužne promjene. Posebno ovdje želim podsjetiti na goruće pitanje položaja Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda, ali nažalost naroda u najnepovoljnijoj poziciji, naroda čija se ljudska, građanska i politička prava konstantno kr&scaron;e te se nadam da će u tom segmentu uskoro doći do nužnih promjena, kazala je petir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetila je da je BiH Upitnik dobila u prosincu 2016, ali da on jo&scaron; nije popunjen i vraćen u roku koji je bio prethodno utvrđen, pa su rokovi pomaknuti do kasne jeseni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Taj proces traje predugo, u njemu se zaista ogledaju svi problemi BiH, te dugotrajnost njegova popunjavanja, nažalost, ne budi nadu da su svi akteri u BiH jednako zainteresirani za europski put zemlje, &scaron;to me osobno žalosti, rekla je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada će profunkcionirati Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje kao zajednički instrument EP-a i PSBiH? Hoće li EP pristati na poslovnik o radu i način odlučivanja kako je to predložila BiH &ndash; da za odluku moraju glasati dvije trećine članova unutar oba izaslanstva i svi članovi biroa Parlamentarnog odbora, bilo je jedno od pitanja</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje mora profunkcionirati čim prije, jer je on tijelo parlamentarne suradnje između BiH kao zemlje u pretpristupnom procesu i Europskog parlamenta. Neprihvatljivo je da BiH kao jedina zemlja u pretpristupnom procesu nema tu parlamentarnu vezu. Odbor ima zadaću razmotriti sve aspekte odnosa između EU i BiH, te posebno provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji se zapravo nefunkcioniranjem odbora kr&scaron;i. Apeli za funkcioniranje odbora poslani su sa svih strana, uključujući i BiH, te s najvi&scaron;ih institucionalnih razina. Odbor funkcionira na isti način sa svim drugim zemljama i nema razloga da se način rada odbora dovodi u pitanje, rekla je Petir.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Razmotriti federalizaciju kao mogući model</strong></p> <p>Najesen se očekuje izvje&scaron;će EK-a o napretku BiH, ali i Parlamenta EU, a vjerojatno i nova rezolucija Parlamenta EU o BiH. Upitana je li za to da se zadrži princip federalizma unutar BiH kod eventualne unutarnje reorganizacije BiH, Petir je kazala:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Činjenica je sljedeća &ndash; da dvadeset i dvije godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma mi, nažalost, u BiH nemamo održivu i funkcionalnu državu, pri čemu su prava jednog od triju konstitutivnih naroda &ndash; hrvatskog u potpunosti zanemarena. Čvrsto podržavam europski put BiH i pozivam na provođenje nužnih reformi, uključujući i ustavne, koje će omogućiti potpunu funkcionalnost i stabilnost BiH, te ravnopravnost svih konstitutivnih naroda. Za ostvarenje tog cilja treba razmotriti federalizaciju kao mogući model.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-marijana_petir.jpgSve dok nas enormno zadužuju priča o terorizmu, te strahu od Arapa i Kineza idealna je podloga našim političarima!?http://grude.com/clanak/?i=3975439754Grude.com - klik u svijetTue, 12 Sep 2017 22:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-12-exju_tvrtke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekadašnje republike nakon stjecanja neovisnosti sada su zadužene 145 milijardi dolara!?<p>&nbsp;</p> <p>Eskalacija dugoročnog zaduženja negda&scaron;nje SFRJ nastala je osobito između 1975. i 1980. godine, kada je s oko &scaron;est milijardi dug porastao na oko 16 milijardi američkih dolara, no, tada se za razliku od sada domaćinski tro&scaron;ilo i pametno investiralo. Jugoslavija je, za razliku od mnogih dužnika, na vrijeme ispunjavala svoje vanjske obveze.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Cijela Jugoslavija dugovala tek 15 milijardi dolara</strong></p> <p>Prema podacima Narodne banke Jugoslavije (NBJ), vanjski dugovi Jugoslavije su na kraju 1987. iznosili 21,3 milijarde dolara. Ako se od tog iznosa odbiju potraživanja, uglavnom od zemalja u razvoju, od oko 3,8 milijardi dolara, prečiste klirin&scaron;ka potraživanja i dugovanja, jugoslavenski neto dug je tada iznosio 17,5 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uoči secesije pojedinih republika i dezintegracije SFRJ, vanjski dug (glavnica bez kamata) prema konvertibilnom valutnom području iznosio je na kraju 1990. godine vi&scaron;e od 15 milijardi dolara (Federacija je bila jamac za dug od oko 11 milijardi dolara).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspored dugovanja je bio sljedeći (u milijardama USD): Slovenija 1,7, BiH 1,5, Crna Gora 0,6, Hrvatska 2,7, Makedonija 0,7, Srbija 4,8 i Federacija 3,1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međunarodnim financijskim institucijama dugovali smo oko tri milijarde dolara, komercijalnim bankama (Londonskom klubu) 4,4 i vladama zapadnih zemalja (članicama Pari&scaron;kog kluba) oko 6,5 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekada&scaron;nje republike nakon stjecanja neovisnosti sada su zadužene 145 milijardi dolara!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Države nastale nakon raspada SFRJ danas imaju ukupan vanjski dug od oko 145 milijardi američkih dolara (oko 133 milijarde eura), &scaron;to je devet puta vi&scaron;e nego krajem 1990. godine. S vremenom su pojedini mediji pone&scaron;to o ovome i pisali, međutim to je ipak priča &ldquo;o kojoj ne smije da se priča&rdquo;!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska, Slovenija i Srbija imaju danas pojedinačno veći vanjski dug, nego &scaron;to je bio za cijelu SFRJ, prenosi <em><strong>Dnevno.ba</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspadom Jugoslavije sve republike koje su bile u njenom sastavu izgubile su značajnu ekonomsku bazu, veliko trži&scaron;te, kadrovski potencijal, a rat devedesetih godina mnogima je razorio gospodarstvo i oslabio ekonomsku moć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao rezultat toga do&scaron;lo je do nekontroliranog rasta uvoza, javne potro&scaron;nje, vanjskotrgovinskog deficita, a bez rasta proizvodnje i produktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se po kriterijima međunarodnih financijskih institucija, zemlja smatra visoko zaduženom kada je odnos njenog vanjskog dugovanja i BDP pre&scaron;ao 80 posto, onda su Crna Gora, Hrvatska, Slovenija i Srbija visoko zadužene zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najzaduženija zemlja biv&scaron;e Jugoslavije je Hrvatska, čiji je vanjski dug ove godine dostigao oko 49 milijardi eura, zatim slijede Slovenija sa 45 milijardi eura, Srbija s 27 milijardi eura, Makedonija sa &scaron;est milijardi, a na začelju liste su BiH sa pet milijardi i Crna Gora s oko dvije milijarde eura. Vanjski dug svih &scaron;est država u posljednjih pet-&scaron;est godina zabilježio je veliki rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivajući se na izvje&scaron;će britanske organizacije JDC, britanski &ldquo;Guardian&rdquo; pi&scaron;e da su pored Grčke, dužničkom krizom zahvaćene Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Cipar, Irska, Portugal, &Scaron;panjolska i Ukrajina, dok je &ldquo;Srbija u opasnosti od krize vanjskog duga, jer njen neto dug prema svijetu iznosi 98 posto BDP, a oko 9,6 posto proračunskih izdataka odlazi na otplatu dugova&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>BiH se od rata samo zaduživala</strong></p> <p>Od kraja rata do danas ekonomska politika BiH svodi se na zaduživanje kod međunarodnih financijskih institucija kako bi financirala administraciju i ostale proračunske potrebe, zatim se ponovo zadužuje kako bi pokrila prethodni dug i financirala obveze i sve tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Logično pitanje u ovakvoj situaciji je gdje BiH vodi ekonomska politika zasnovana na zaduživanju?</strong></p> <p>Ekonomistica Svetlana Cenić odgovara: &ldquo;Vodi u propast i vječito ropstvo. Namjerno neću reći dužničko, jer je ta riječ već postala izlizana. Zadužujemo se u neproduktivne svrhe, za kupovinu vremena i plaće za administraciju. Nema zaduživanja za istraživanje i razvoj. Radit ćemo koliko moramo vratiti dugove, tući će nas bičem ko&rsquo; robove, umjesto da ulažemo u istraživanje i razvoj&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dovoljno je samo pogledati strukturu nezapsolenih i sve će nam biti jasno, dodaje Cenić. BiH je, prema njenim riječima, posljednja od broja visoko&scaron;kolovanih ljudi, na biroima je sedam posto nezapsolenih s visokom &scaron;kolskom spremom, a najvi&scaron;e je nekvalificiranih osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za njih je namijenjena mije&scaron;alica i beton, oni će raditi za tuđu slast i tuđu vlast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sad nam uvaljuju priču o terorizmu, taman kad su ljudi malo počeli misliti glavom, a ovamo se ponovo zadužuju&rdquo; &ndash; kaže Cenić i dodaje kako su bh. predstavnici u Washingtonu obećali sve MMF-u na neviđeno samo da dobiju novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz priču o terorizmu u zadnje vrijeme aktualnoj vlasti u BiH odlična podloga je i &ldquo;najezda&rdquo; Arapa čime pla&scaron;e građane kao malu djecu &ldquo;baba rogama&rdquo; i &ldquo;kučibama&rdquo;. U Srbiji su svoje građane zadnjih godina slično znali zastra&scaron;ivati s Kinezima i čime sve ne&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to se prvo traže izmjene zakona o radu kada je vi&scaron;ak zaposlenih u administraciji? Najavljuju da će to biti poslije izmjena zakona o radu, ali neće, sve će pasti na leđa nejakih radnika, oni će biti topovsko meso, a administracija će i dalje uživati ​&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovaj tip ekonomske politike bez ozbiljnih reformi i rezova, stalno produžavanje agonije, zaduživanje za vraćanje starih dugova, vodi u siroma&scaron;enje građana i države, te na kraju, kada se vi&scaron;e ne bude imalo kud, rasprodaju državnog bogatstva&rdquo; &ndash; smatra pak ekonomist Damir Miljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavljene reforme, prema njegovim riječima, samo su kozmetika, nitko se ne usuđuje povući prave poteze &ndash; napraviti rez u zapo&scaron;ljavanju u administraciji i krenuti u uspostavu vladavine prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednostavno, nama treba na&scaron; Viktor Orban, ali kako do njega doći pored tri &ldquo;lika&rdquo; iz predsjedni&scaron;tva i tolike nakaradne administracije na svim razinama vlasti?</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-12-exju_tvrtke.jpgČović se susreo s Grabar-Kitarović u Zagrebu: Nema nikakvih zapreka za nastavak izgradnje Pelješkog mostahttp://grude.com/clanak/?i=3973739737Grude.com - klik u svijetMon, 11 Sep 2017 17:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-11-11092017-14.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović susreo se danas u Zagrebu s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović. <p>Predmet razgovora tijekom službenog posjeta bili su odnosi dvije zemlje, političke prilike u Bosni i Hercegovini i njezin euroatlantski put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svezi izgradnje Pelje&scaron;kog mosta, predsjedatelj Čović je informirao sugovornicu da, &scaron;to se tiče institucija BiH, nema nikakvih formalno-pravnih zapreka niti smetnji za nastavak projekta, a da se na individualne stavove i reakcije pojedinih dužnosnika u BiH ne može utjecati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da u BiH određene političke snage koriste pitanje izgradnje Pelje&scaron;kog mosta u dnevnopolitičke svrhe i u kontekstu predizborne kampanje za opće izbore 2018. Zbog toga se namjerno projiciraju problemi u međudržavnim odnosima s Republikom Hrvatskom tamo gdje oni objektivno ne postoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina je da mostovi povezuju a ne razdvajaju i da će od izgradnje Pelje&scaron;kog mosta obje zemlje imati obostrane koristi, osobito lokalna zajednica u općini Neum, koja će nakon njegove izgradnje mnogo normalnije moći funkcionirati u vrijeme ljetne sezone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U svezi tog pitanja zajednička je ocjena da je Pelje&scaron;ki most važan projekt, kako za Republiku Hrvatsku, tako i za Bosnu i Hercegovinu, &scaron;iru regiju i EU. Riječ je projektu razmjera i značaja kojeg treba pozdraviti i koji je u interesu svih. Pri tom je važno naglasiti da Republika Hrvatska most gradi isključivo na svojem teritoriju, ni na koji način ne dovodeći BiH u izolaciju. Naprotiv, njegova izgradnja donosi nove prilike, posebice za unapređenje turističkih potencijala općine Neum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ključnog značaja za demokratsku stabilnost BiH ocijenjene su izmjene Izbornog zakona, te onih odredbi koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH a koje je Ustavni sud BiH proglasio nevažećim. U pitanju je najvažnija odluka najvi&scaron;e sudske instance u BiH koja je izravno povezana s temeljnim ustavnim načelom konstitutivnosti, te nalaže obvezu njezine provedbe u smislu osiguranja pravičnog političkog sudjelovanja i suodlučivanja konstitutivnih naroda BiH, putem njihovih legitimno izabranih političkih predstavnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sugovornici su zaključili da neprovođenje ove odluke izravno ugrožava principe Daytonskoga mirovnog sporazuma i njegovog ustava, te proizvodi daljnje ozbiljne reperkusije po neravnopravan položaj Hrvata BiH, na &scaron;to su dužni reagirati i Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", priopćeno je iz kabineta Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključeno je da je Izborni zakon nužno izmijeniti do kraja 2017. godine tako da se izmjenama osigura autonoman izbor, ravnopravno i legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH i Predsjedni&scaron;tvu BiH, ali i svim institucijama zajedničkog odlučivanja. Neodložno je nužno da se svi akteri u predstojećem razdoblju u dobroj namjeri posvete rje&scaron;enju ovog pitanja, čije je dosada&scaron;nje odgađanje u velikoj mjeri prouzročilo aktualnu političku krizu u BiH. To će ujedno biti najbolji pokazatelj iskrene posvećenosti reformskim procesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju sastanka sugovornici su iskazali snažnu opredijeljenost za daljnjim razvojem suradnje dviju zemalja i rje&scaron;avanjem svih otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedskih odnosa i otvorenog dijaloga. Predsjednica Grabar Kitarović je u tom smislu iskazala čvrstu potporu BiH na njezinom europsko-atlantskom putu, te je potvrdila svoj skori posjet Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Čović je ocijenio da je Republika Hrvatska prijateljska zemlja, s kojom BiH dijeli najdužu granicu, ali da ta bliskost i prijateljstvo na poseban način obvezuju kada je u pitanju odgovornost u odnosima dvije države, te način komunikacije političkih dužnosnika, prvenstveno u Bosni i Hercegovini.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-11-11092017-14.jpgZajednička sjednica BiH i Vlade Srbije u studenomhttp://grude.com/clanak/?i=3967639676Grude.com - klik u svijetFri, 08 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-08-vucic-parlament-bih-1024x577.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugog dana posjete, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sastao se u zgradi Parlamentarne skupštine BiH i s članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić potvrdio je danas na press-konferenciji u Sarajevu, nakon susreta s predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, da bi zajednička sjednica vlada dviju država trebala biti upriličena u Srbiji u studenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bosna i Hercegovina i Srbija su prvi susjedi koji dijele isti zemljopisni prostor i iste intencije koje su vezana za članstvo u Europskoj uniji. To je ono &scaron;to determinira na&scaron;e odnose i daje nam putokaz za daljnji razvoj i jačanje na&scaron;e ukupne političke, ekonomske i dru&scaron;tvene suradnje &ndash; dodao je Zvizdić, prenosi <strong>Fena.</strong></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Vučić je izrazio uvjerenje da se atmosfera među dvjema zemljama uspjela promijeniti i da usprkos želji mnogih da se uvijek govori o problemima i mržnji uspjelo to prevladati, te sada postoji bolje razumijevanje nego ranije. Dodao je da se sada gleda u budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugog dana posjete, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sastao se u zgradi Parlamentarne skup&scaron;tine BiH i s članovima kolegija oba doma Parlamentarne skup&scaron;tine BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-08-vucic-parlament-bih-1024x577.jpgKaramatić: Bošnjački političari ne shvaćaju da oni ne predstavljaju BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3967939679Grude.com - klik u svijetFri, 08 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-08-mario_karamatic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Karamatić, inače i izaslanik u državnom Domu naroda smatra kako će bošnjačka Deklaracija o Pelješkom mostu doživjeti debakl u svome parlamentarnom životu.<p>&nbsp;</p> <p>Očito kolege iz bo&scaron;njačkih stranaka jo&scaron; uvijek ne razumiju kako oni ne predstavljaju Bosnu i Hercegovinu, rekao je u izjavi za <a title="Mario Karamatić" href="http://www.dnevnik.ba/vijesti/karamatic-za-dnevnikba-bosnjacki-politicari-ne-shvacaju-da-oni-ne-predstavljaju-bih" target="_blank">Dnevnik.ba</a> predsjednik HSS BiH i član Predsjedni&scaron;tva Hrvatskog narodnog sabora BiH Mario Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući protivljenje bo&scaron;njačkih političara i političkih stranaka izgradnji Pelje&scaron;kog mosta, Karamatić je rekao kako je Bosna i Hercegovina država triju konstitutivnih naroda koji o svim problemima, kako unutarnjim tako i vanjskim, trebaju pronaći suglasje. To je onda stav Bosne i Hercegovine, dok trenutno bo&scaron;njačka politika svoj stav poku&scaron;ava podvaliti kao stav države BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, jučer su u Zastupničkom domu Parlamenta BiH bo&scaron;njački zastupnici potpisali Deklaraciju kojom se traži obustava izgradnje Pelje&scaron;kog mosta obrazlažući kako će most tobože onemogućiti izlab Bosne i hercegovine na otvoreno more. Deklaracija nije usvojena na jučera&scaron;njem zasjedanju Zastupničkog doma Parlamenta BiH budući da je sjednica prekinuta i o njoj će se zastupnici izja&scaron;njavati 13. rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njački zastupnici u Deklaraciji navode kako traže od Republike Hrvatske i Europske unije da se obustavi gradnju Pelje&scaron;kog mosta te da se uključe u razgovore s BiH u pogledu razgraničenja na moru na principima uvažavanja suverenih prava BiH na moru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Očito kolege iz bo&scaron;njačkih stranaka jo&scaron; uvijek ne razumiju kako oni ne predstavljaju Bosnu i Hercegovinu. Eventualno mogu predstavljati nekih 20-ak posto BiH ali cijelu ne", izjavio je Karamatić za Dnevnik.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karamatić, inače i izaslanik u državnom Domu naroda smatra kako će bo&scaron;njačka Deklaracija o Pelje&scaron;kom mostu doživjeti debakl u svome parlamentarnom životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ta Deklaracija neće biti usvojena i onda će se bo&scaron;njački dužnosnici žaliti kako su svi protiv 'Bosne'. Problem je &scaron;to ne shvaćaju da ta 'Bosna' ne postoji i nikada neće postojati", izjavio je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojasnio je kako postoji samo Bosna i Hercegovina, zemlja tri naroda koji u njoj žive i koji bi trebali poku&scaron;ati doći do suglasja u svemu, pa tako i Pelje&scaron;kom mostu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-08-mario_karamatic.jpgVučić danas u prvoj predsjedničkoj posjeti BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3963339633Grude.com - klik u svijetThu, 07 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-07-vucic6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom prve posjete BiH u svojstvu šefa države, Vučić će se sastati sa najvišim zvaničnicima u Sarajevu i posjetiti Istočno Sarajevo u Republici Srpskoj.<p>Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović izjavio je da očekuje puno od Vučićeve posjete Sarajevu jer postoji dosta otvorenih pitanja između dvije zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je ocijenio da će se kao tema u razgovorima sigurno nametnuti i najavljena Deklaracija o položaju Srba na području biv&scaron;e Jugoslavije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić izjavio je da očekuje da Vučićeva posjeta Sarajevu doprinese jačanju ekonomske suradnje, uklanjanju nevidljivih carinskih barijera, kao i unapređenju protoka roba, ljudi i kapitala između dvije zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vučić trasira put Srbije ka EU, a to je važan podatak. To je zajednički sadržilac zemalja Zapadnog Balkana. Ostavlja nam prostor dobre regionalne suradnje i to je važan domet djelovanja svih vlada na prostoru Zapadnog Balkana - članstvo u EU i NATO", rekao je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je ocijenio da je Vučić, u vrijeme kada je bio premijer Srbije, uspio da unaprijedi odnose u regionu i usmjeri Srbiju ka članstvu u EU, &scaron;to, kako je istakao, otvara mogućnost za dobru regionalnu saradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uoči posjete Vučić je za Dnevni avaz rekao da Srbija i BiH moraju imati najbliže odnose, &scaron;to podrazumijeva međusobno po&scaron;tovanje, po&scaron;tovanje granica, ali i razvijanje i približavanje u ekonomskim odnosima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je kazao i da dvije zemlje razdvajaju pitanja iz pro&scaron;losti i "strast koja obično proističe iz religioznih opredjeljenja", ali da ih "spaja budućnost".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sarajevu je najavljeno da će članovi Savjeta ministara sa Vučićem razgovarati o transportnoj i drugoj infrastrukturi, ekonomskim pitanjima i trgovini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-07-vucic6.jpgCRO Demoskop: Najpozitivniji hrvatski političar je 'Nitko'http://grude.com/clanak/?i=3961539615Grude.com - klik u svijetWed, 06 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-06-zagreb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno od 01. do 04. rujna, pokazuje pad povjerenja građana u političare, slabiju podršku Vladi, predsjednici i Saboru. <p>Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 34,0% (prema 34,2% iz kolovoza). SDP je u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježio porast izborne podr&scaron;ke - 23,1% (prema 22,1% iz kolovoza).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Most je zadržao treće mjesto uz izbor od 7,7% (prije mjesec dana 7,8%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijedi Živi zid s izborom od 6,1% (početkom kolovoza 6,8%). HSS je peti sa izbornom podr&scaron;kom od 2,7% (prije mjesec dana 2,5%), dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na &scaron;estom mjestu s izbornom podr&scaron;kom od 2,3% (u kolovozu 2,6%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podr&scaron;ku iznad jedan i pol posto bilježe tri stranke: Neovisni za Hrvatsku, HNS (sada 1,6% prema 2,2% iz kolovoza). Slijede IDS i HSP AS s po 1,2 posto izbora. Četiri su stranke s izborom manjim od 1posto: HSU i Glas (po 0,8 posto), HDSSB (0,5 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4 posto, dok je 11,7 posto neodlučnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara po prvi put od početka mjerenja nalazi se 'Nitko' (23,3%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na drugom je mjestu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s 15,8% (prije mjesec dana izbor je iznosio 17,8%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je veći pad izbora zabilježio premijer Andrej Plenković koji ovaj mjesec bilježi izbor od 11,2% (u odnosu na 17,2% iz kolovoza).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijedi Anka Mrak Tarita&scaron; s izborom od 4,9% (u kolovozu 6,4%), dok je na petom mjestu Zoran Milanović s 4,7%. Među deset najpozitivnijih domaćih političara jo&scaron; su Damir Krstičević (3,0%), Božo Petrov (2,9%), Milan Bandić (2,7%), Tonino Picula (2,4%) i Zlatko Hasanbegović (2,0%). Davor Bernardić je i ovaj mjesec na jedanaestom mjestu sada s izborom od 1,9%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Andrej Plenković s izborom od 19,2% (prije mjesec dana 20,5 posto). Drugo mjesto dijele "svi političari" s 13,7% (prije mjesec dana 10,6). Po prvi put na trećem je mjestu Zlatko Hasanbegović s izborom od 9,3% (prije mjesec dana 5,9). Četvrti je Davor Bernardić s 8%, a slijedi Milorad Pupovac s 6,2%. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba jo&scaron; su Kolinda Grabar Kitarović (5,5%), Zoran Milanović (5,1%), Tomislav Karamarko (4,9%), Milan Bandić (2,5%) i Božo Petrov (1,9%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj dru&scaron;tvenog optimizma) podupire 18,1% građanki/građana u odnosu na 19,7 iz kolovoza. U ovomjesečnom istraživanju 73,4% ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogre&scaron;nom smjeru, u odnosu na 69,2% iz kolovoza. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,5% građana/ki. Najveći udio dru&scaron;tvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 58,7%, dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 25,1%. Među glasačima SDP-a udio dru&scaron;tvenih optimista iznosi svega 6,1%. Razina potpore politici Vlade RH iznosi 36,0% (prema 40,7 iz prethodnog mjerenja iz kolovoza). Kad je riječ o ne podr&scaron;ci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 52,6% (prema 48,6 iz kolovoza). Ocjena rada Vlade RH ovaj mjesec iznosi 2,30 (prije mjesec dana bila je 2,38). Predsjednica je za svoj rad dobila 3,09 (u odnosu na 3,19 u kolovozu). Hrvatski sabor dobio je ocjenu od 2,14 (u kolovozu 2,17).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca požari u Dalmaciji najče&scaron;ći su izbor za 43,3% građana. Novi zaplet i prijepori oko ploče HOS-a u Jasenovcu su drugi izbor s 11%, a slijedi promjena naziva Trga mar&scaron;ala Tita u Zagrebu s izborom od 10%. Događaji vezani uz slučaj Agrokor bilježe izbor od 9,4%. Uspje&scaron;na turistička sezona je na petom mjestu s izborom od 6,3%. Tri su teme s izborom većim od 2%: odgoda poreza na nekretnine zbog pritiska javnosti(3,3%), problemi s provedom reforme obrazovanja (2,4%) i najava povećanja cijene struje (2,4%), pi&scaron;e HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-06-zagreb.jpgKolinda: ZA DOM SPREMNI je stari hrvatski pozdravhttp://grude.com/clanak/?i=3958639586Grude.com - klik u svijetTue, 05 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-05-1-a-kolinda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po mišljenju hrvatske predsjednice, pozdrav 'za dom spremni' je kompromitiran u vrijeme ustaškog režima.<p>Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je kako je "za dom - spremni" stari hrvatski pozdrav, koji je, "nažalost, kompromitiran u vrijeme usta&scaron;kog režima".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitana u intervjuu hrvatskom RTL-u misli li da je taj pozdrav zbog toga previ&scaron;e kompromitiran, odgovorila je kako o tome ne bi donosila osobni sud jer nije povjesničar, ali da ima svoj stav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Voljela bih da se u Hrvatskoj dogovorimo i konačno postavimo neke standarde, ako je moguće zakonske okvire oko svih simbola totalitarnih režima, a ne samo 'za dom - spremni'. Ima i drugih totalitarnih režima koji se nažalost ponekad na ovim prostorima ne doživljavaju takvima, jednostavno zbog desetljeća i desetljeća propagande kojoj smo bili izloženi", poručila je Grabar-Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za to &scaron;to je po preuzimanju predsjedničke dužnosti iz svoga ureda na Pantovčaku maknula bistu Josipa Broza Tita, dok je zagrebačka Gradska skup&scaron;tina pro&scaron;li tjedan promijenila ime Trgu mar&scaron;ala Tita u Trg Republike Hrvatske, kaže da su to pitanja koja dijele hrvatski narod i hrvatske građane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nama podjele u ovom trenutku doista ne trebaju. Moj program utemeljen je na zajedni&scaron;tvu. Mislim da doista previ&scaron;e razgovaramo o ideolo&scaron;kim pitanjima i da se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja", kazala je Grabar-Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je riječ o spornoj HOS-ovoj ploči u Jasenovcu, dodala je da se ne smije izgubiti iz vida kako je njezina "primarna intencija bila pijetet prema jedanaestorici mladića koji su izgubili život braneći Hrvatsku".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-05-1-a-kolinda.jpgPlenković danas u Livnu, Širokom Brijegu i Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=3959639596Grude.com - klik u svijetTue, 05 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-05-andrej_plenkovic_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski premijer Andrej Plenković danas stiže u dvodnevni posjet Bosni i Hercegovini, a tom prigodom posjetit će Livno, Široki Brijeg i Mostar.<p>U pratnji predsjednika Vlade RH bit će državni tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bu&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Plenković će s predstavnicima državnih i lokalnih vlasti razgovarat o razvojnim, infrastrukturnim, gospodarskim i kulturnim projektima koje u Bosni i Hercegovini sufinancira Vlada Republike Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Hrvatski premijer prvo će posjetiti Livno, gdje je u 14 sati planiran sastanak s načelnikom Općine Livno Lukom Čelanom, a nakon toga će visoko izaslanstvo posjetiti Srednju strukovnu &scaron;kolu Silvija Strahimira Kranjčevića.<br /><br /></p> <p>Plenkovićev dolazak u &Scaron;iroki Brijeg očekuje se oko 16:30 sati. U tom gradu hrvatski će premijer posjetiti Franjevački samostan i obići Franjevačku galeriju, a nakon toga sastat će se s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem.<br /><br /></p> <p>U Mostaru hrvatski će premijer u 18 sati na prigodnoj svečanosti otvoriti pučku kuhinju fra Didaka Buntića, a potom će u 19 sati sudjelovati na svečanoj akademiji u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u povodu obilježavanja stote obljetnice spa&scaron;avanja hercegovačke djece od gladi i smrti.<br /><br /></p> <p>Otvaranje pučke akademije i svečana akademija održat će se na stotu obljetnicu velikog pothvata fra Didaka Buntića koji je iz Hercegovine od 1917. do 1919. na sjever Hrvatske prebacio oko 17 tisuća mali&scaron;ana spasiv&scaron;i ih od gladi i smrti u okviru humanitarne akcije koja je uz hercegovačku obuhvatila i djecu iz Istre, s Kvarnera, iz Dalmacije i Slovenskog primorja.<br /><br /></p> <p>U srijedu, 6. rujna, Andrej Plenković posjetit će Hrvatski dokumentacijski memorijalni centar Domovinskog rata u BiH, koji je utemeljen u kolovozu 2013. kao znanstvena ustanova, a svoj posjet zavr&scaron;it će obilaskom Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-05-andrej_plenkovic_01.jpgDOZNAJEMO: Nastavlja se zgrtanje novca na kostima nestalih bh. građanahttp://grude.com/clanak/?i=3957539575Grude.com - klik u svijetMon, 04 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-04-amor_masovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema informacijama koje su se pojavile u diplomatsko političkim krugovima u Sarajevu, novopostavljeni srpski članovi Upravnog odbora u Institutu za nestale osobe (INO), Momo Škiljević i Petar Šikman će svojim glasom osigurati Amoru Mašoviću reizbor na čelu Instituta za nestale osobe, doznaje portal Grude.com iz izvora bliskih institutu.<p><br />Ovaj put je iza ovog projekta stao izravno ICMP (Međunarodna komisija za nestale) na čijem čelu je gospođa Kathryne Bomberger . Po&scaron;to se radi o organizaciji koja okreće velike novce tako &scaron;to kruži iznad svakog većeg svjetskog ratnog žari&scaron;ta od Libije preko Iraka do Sirije i pruža svoje humanitarne usluge DNA identifikacije za pozama&scaron;ne sume. INO u tom biznisu ima ključnu ulogu, po&scaron;to ICMP dovodi delegacije &bdquo;prozapadnih demokratskih&ldquo; snaga iz tih unesrećenih zemalja u INO gdje im pokazuje svoj veliki uspjeh u traženju nestalih kroz svoju DNA laboratoriju. U ovom dijelu posla, veliku ulogu ima Amor Ma&scaron;ović kao projektirani humanist i stručnjak za traženje nestalih, koji tim izaslanstvima pruža gostoprimstvo u INO i na sva usta hvali i preporučuje ICMP.</p> <p><br />Tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati pa je ova &bdquo;humanitarna&ldquo; organizacija poduzela sve neophodne korake i smijenila neposlu&scaron;ne članove UO INO, dovela nove podobne dok su stari lojalni članovi zadržani. To &scaron;to su ovakvim potezima najgrublje prekr&scaron;eni Zakon o nestalim osobama BiH i Međunarodni Sporazum o osnivanju INO, ni malo se brine ICMP. U ovom paketu će biti reizabran i Marko Juri&scaron;ić koji je uglavnom sve ove godine radio na potrazi za nestalima, ne kompromitirajući se i držeći se uglavnom po strani, svjestan da se Ma&scaron;oviću nije dobro zamjeriti. Iz reda Srba će očigledno morati birati novog člana Kolegija direktora koji će biti kooperativan i neće ugrožavati globalni projekat ICMP-a.</p> <p><br />Glavni operativac i izvođač ovog posla je Samira Krehić iz političkog odjela ICMP-a i stari suradnik obavje&scaron;tajnih krugova jo&scaron; iz vremena Munje Alibabića. Ona je, između ostalog, osigurala da Ma&scaron;ović, kako bi osigurao srpske glasove bez kojih ne može biti izabran, obeća informacije o nekoliko lokacija masovnih grobnica nestalih Srba, naročito u Sarajevu. Ovo i nije za čuditi se po&scaron;to je istu stvar već radio kada je 2013. iztrgovao sa Srbima lokaciju Gradskog smetli&scaron;ta na Buća Potoku jer mu je 2014. zavr&scaron;avao mandat. Međutim kada su na tom lokalitetu pronađeni dijelovi tijela Bo&scaron;njaka koji je umro u bolnici na Sokolcu i kojeg je on preuzeo u ilegalnoj razmjeni u proljeće 1995. ekshumacija je hitno zaustavljena.</p> <p><br />Davanjem ovih lokacija, Srbi koji će mu osigurati reizbor i njihovi nadređeni u Vijeću Ministara imati će pokriće za svoje djelovanje, jer će moći obiteljima srpskih žrtava koje su protiv Ma&scaron;ovića, pokazati kako su oni konačno rije&scaron;ili najteže slučajeve nestalih Srba.<br />S druge strane, ICMP će nastaviti veoma unosan &bdquo;humanitarni&ldquo; biznis od kojeg će i Amor Ma&scaron;ović, pored oko 2 000 eura plaće u INO, imati pozama&scaron;an dio kolača, jo&scaron; ako se zna da spomenuti radi i vikendicu na Poljinama.</p> <p><br /><strong>Vuk sit i ovce na broju!</strong></p> <p><br />Tako će se stra&scaron;na priča o zgrtanju novaca na kostima nestalih Bosanaca i Hercegovaca nastaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poziciju člana Kolegija direktora iz reda Bo&scaron;njaka konkurirala su jo&scaron; dva kandidata. Prvi je Mujo Begić iz Bihaća koji je konkurirao samo da bi se stvorio privid konkurencije. On ne može biti adekvatan suradnik ICMP-a jer ga mnogi vezuju za ratne zločine nad zarobljenim srpskim vojnicima koji su 2011. ekshumirani iz Bihaćke vojarne &bdquo;Adil Be&scaron;ić&ldquo; gdje je Begić u spornom razdoblju bio zapovjednik za logistiku.</p> <p><br />Drugi kandidat koji je konkurirao je Jasmin Odoba&scaron;ić, no on nema &scaron;anse za izbor jer je vi&scaron;e puta javno reagiraao na me&scaron;etarenja i manipulacije procesom traženja nestalih osoba u BiH od strane ICMP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok Ma&scaron;ović bude preuzimao ponovno funkciju, mnoge hrvatske žene i djeca će sjedeći u svojim domovima dugo u noć razmi&scaron;ljati gdje su njihovi muževi i očevi, koji su položili živote na Kupresu, Bugojnu i u drugim hrvatskim strati&scaron;tima, a o njima se ni&scaron;ta ne zna... ili možda zna...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-04-amor_masovic.jpgHNS: Postići konsenzus u HNS-u o ključnim strateškim pitanjima Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=3958239582Grude.com - klik u svijetMon, 04 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-04-hns-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dogovoreno je da se na dnevni red sljedećih sjednica stave neka vitalna pitanja vezana za hrvatski narod<p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici Predsjedni&scaron;tva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u ponedjeljak jednoglasno je dogovoreno da u HNS-u mora postojati konsenzus i zajednički nastup oko svih ključnih strate&scaron;kih pitanja, ali tako da se ne sputava pluralnost i vi&scaron;estranačje unutar samog HNS-a. &ndash; Dogovoreno je da se na dnevni red sljedećih sjednica stave neka vitalna pitanja vezana za hrvatski narod, poput nekih zakona koje smo već uputili u proceduru &ndash; Izborni zakon i Zakon o RTV sustavu, demografske strategije hrvatskog naroda u BiH i međusobnih odnosa stranaka HNS-a, kako bi na kvalitetan način dočekali izbornu kampanju &ndash; kazao je predsjednik Hrvatskoga narodnoga sabora i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na tiskovnoj konferenciji u Mostaru. Dodao je kako se o samim izborima &ldquo;neće pričati prije proljeća iduće godine&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović smatra kako će u ovoj godini doći do izmjena Izbornog zakona BiH, dodav&scaron;i da će za to trebati usugla&scaron;ene verzije koje budu usvojene u oba parlamentarna doma. &ndash; Na&scaron; stav u HNS-u je jednostavan, svako rje&scaron;enje koje garantira da će hrvatski narod birat svoje predstavnike u Dom naroda, odnosno u Predsjedni&scaron;tvo BiH, za nas je prihvatljivo &ndash; pojasnio je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarsko pitanje kako se SNSD-ovo blokiranje bh. puta prema NATO-u odražava na njegov odnos prema Miloradu Dodiku, Čović je odgovorio kako ni&scaron;ta ne može blokirati taj put. &ndash; Na&scaron; NATO put ne može nitko blokirati, iako se u javnosti &scaron;pekulira na različite načine. Sve srpske stranke imaju jedinstven stav o NATO-u i oni taj stav usugla&scaron;avaju sa Srbijom. Ali &scaron;to se tiče MAP-a, stav svih srpskih stranaka, pa i SNSD-a, je da on ide predviđenom dinamikom &ndash; komentirao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na optužbe da HDZ BiH blokira uvr&scaron;tavanje Srba kao konstitutivnog naroda u Ustav HNŽ-a, Čović je odgovorio kako na čitavom području BiH treba do kraja realizirati pitanje konstitutivnosti sva tri naroda na jednak način. &ndash; Vi&scaron;e puta sam naglasio da je značajan dio BiH etnički oči&scaron;ćen i činjenica je da je značajan dio Federacije BiH bez Hrvata ili bez značajnijeg upliva Hrvata u politički ili javni životi. Isto vrijedi i za druga dva naroda na nekim područjima &ndash; kazao je Čović, ocijeniv&scaron;i kako se iz tih razloga i jedan, i drugi, i treći narod, ne osjeća konstitutivnim.</p> <p><br />(<strong>FENA</strong>)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-04-hns-bih.jpgDennis Hearne novi zamjenik visokog predstavnika u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3953839538Grude.com - klik u svijetSat, 02 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-02-o-cc3b4nsul-geral-dennis-hearne-gilson-e-o-ganhador-jefferson.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dennis Hearne, zamjenik veleposlanika SAD-a u Afganistanu, bit će novi prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko. <p>&nbsp;</p> <p>Trenutni prvi zamjenik Valentina Inzka, američki diplomat Bruce Berton, preuzima dužnost &scaron;efa Misije OESS-a u BiH od Johnatana Moorea, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hearne bi u BiH trebao stići krajem listopada ili početkom studenog ove godine. On je već služio u BiH, i to od 1993. do 1996. godine kao politički savjetnik prvog američkog veleposlanika Victora Jakovicha, službovao je u Hrvatskoj, govori i lokalne jezike, a od 1996. do 1998. bio je angažiran za Haa&scaron;ki tribunal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodira s na&scaron;om regijom imao je i dok je službovao kao službenik Ureda za europske poslove u State Departmentu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-02-o-cc3b4nsul-geral-dennis-hearne-gilson-e-o-ganhador-jefferson.jpgMiljana Glamuzina imenovana za Glavnog tajnika HDZ-a BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3954139541Grude.com - klik u svijetSat, 02 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-02-sjednica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u Orašju održana 19. sjednica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-a BiH) kojom je predsjedao predsjednik dr. Dragan Čović. <p>Na sjednici Predsjedni&scaron;tva HDZ-a BiH dominiralo je vi&scaron;e tema, raspravljalo se o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini na svim razinama vlasti, koje provode stranački dužnosnici, sukladno programu i načelima stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo HDZ-a BiH je jo&scaron; jednom je potvrdilo kako euroatlatnski proces, europski put i NATO savez nema alternativu. Komentirane su i reformske aktivnosti koje su u zastoju, odluka Ustavnog suda vezana za Izborni zakon, te druge otvorene teme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo se pripremalo za sjednicu Sredi&scaron;njeg odbora HDZ-a BiH koja će se održati početkom listopada te donijelo zaključak i zadužilo sve niže stranačke razine općinske/gradske, županijske i regionalne odbore da pripreme analizu rada od posljednjih Općih i Lokalnih izbora sukladno stranačkom programu i deklaraciji. Također sjednici Sredi&scaron;njeg odbora analizu stanja prezentirat će i organizacije Mladeži i Zajednice žena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na održanoj sjednici, Miljana Glamuzina je imenovana za glavnog tajnika HDZ-a BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-02-sjednica.jpgPlenković sutra dolazi u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3950739507Grude.com - klik u svijetFri, 01 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-01-plenkovic-trst.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković boravit će sutra u Bosni i Hercegovini. <p>Kako je potvrđeno Feni, hrvatski premijer će posjetiti Žepče, Tuzlu i Ora&scaron;je. Predviđeno je da u Žepču premijer Plenković razgovara s načelnikom općine, a potom obiđe industrijsku zonu u tom gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Tuzli je planiran sastanak predsjednika Vlade Republike Hrvatske s članovima koordinacije hrvatskih i katoličkih udruga Tuzlanske županije te posjet gradili&scaron;tu Hrvatskog kulturnog centra "Sveti Franjo".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Plenković bi jednodnevni posjet BiH trebao zavr&scaron;iti u Ora&scaron;ju, gdje će nazočiti otvaranju festivala "Dani hrvatskog filma".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-01-plenkovic-trst.jpgČović: Nema razloga da se raspravljamo o Pelješkom mostuhttp://grude.com/clanak/?i=3951539515Grude.com - klik u svijetFri, 01 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-01-dragan_covic_09.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je danas da je gradnja Pelješkog mosta bila jedna od tema sastanka članova Predsjedništva BiH sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i njegovim zamjenicima. <p>"Jučer smo razgovarali vi&scaron;e od sat vremena, ne samo član Predsjedni&scaron;tva BiH Bakir Izetbegović i ja, nego i član Predsjedni&scaron;tva BiH Mladen Ivanić, te predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i njegovi zamjenici Mirko &Scaron;arović i Vjekoslav Bevanda. Poku&scaron;avamo tražiti rje&scaron;enja da izbjegnemo te probleme i jučer je tema upravo bila pismo ministra Adila Osmanovića. Tada smo kazali ako se to pismo ne povuče, doći će novo. Budući da Osmanovićevo pismo nije povučeno, ministar Josip Grube&scaron;a uputio je novo", rekao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tema gradnje Pelje&scaron;kog mosta, dodao je Čović, aktualna je već mjesec dana na različite načine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada jedan ministar u Vijeću ministara BiH izvan sistema &scaron;alje poruke po svijetu &scaron;ta misli o nekom projektu, iza toga dolaze reakcije i tako je stigla i reakcija ministra pravde Grube&scaron;e. Mislim da takva javna komunikacija u BiH i sa prvim susjedima, posebno prijateljima kao &scaron;to je Hrvatska, pravi &scaron;tetu svima nama u BiH i s tim &scaron;to prije treba stati. Mi sebe trebamo &scaron;tititi na način da usaglasimo sve &scaron;to je na&scaron; interes, a onda taj usagla&scaron;eni interes &scaron;tititi i prema na&scaron;im susjedima i prema svim svjetskim institucijama &ndash; rekao je Čović dodajući da je Grube&scaron;a svoje pismo poslao na iste adrese na koje je pismo uputio i ministar civilnih poslova Adil Osmanović", hrvatskom resornom ministru, Europskoj komisiji, OHR-u i europskim čelnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrazio je nadu da će to stati i da ćemo na pravi način &scaron;tititi interese BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nijedan razlog nema da se mi raspravljamo oko Pelje&scaron;kog mosta. Pelje&scaron;ki most će se graditi i gradi ga Hrvatska suvereno na svom terenu. Interes je i BiH da se to gradi, a interes je BiH i da se problemi koji su otvoreni sa Hrvatskom rije&scaron;e. Neko poku&scaron;ava vje&scaron;to vezivati te probleme, ali smatram da mi sa Hrvatskom trebamo rije&scaron;iti pitanje granice i &scaron;upljine na toj granici. Sa Crnom Gorom smo to uspjeli zavr&scaron;iti, a sa Hrvatskom su ostale dvije lokacije i to na području Velikog i Malog &Scaron;kolja u području Neuma i Kostajnica na području rijeke Une", rekao je Čović i dodao da ta pitanja treba rije&scaron;iti kao i pitanja imovine koja je u Hrvatskoj, a pripada BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar pravde BiH Josip Grube&scaron;a uputio je pismo ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću, ali i Europskoj komisiji u kojem navodi da ne postoje nikakve pravne prepreke za izgradnju Pelje&scaron;kog mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakvo pismeno postupanje uslijedilo je kao reakcija na pismo koje je ranije hrvatskom ministru i EU funkcionerima uputio ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, a u kojem Butkovića obavje&scaron;tava o postojanju pravnih smetnji za izgradnju mosta, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-01-dragan_covic_09.jpgPlenković poručio BiH: Pelješki most će biti izgrađenhttp://grude.com/clanak/?i=3948139481Grude.com - klik u svijetThu, 31 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-31-omeni2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Hrvatske Andrej Plenković u uvodnom obraćanju tijekom zasjedanja Vlade osvrnuo se i na projekt izgradnje Pelješkog mosta. <p>''Jo&scaron; jednom poručujem na&scaron;im prijateljima u BiH, ali i hrvatskoj javnosti, da projekt povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, ali i povezivanje europskog teritorija Pelje&scaron;kim mostom ide dalje. Most će biti izgrađen, dijalog s BiH se nastavlja, o tome smo razgovarali na sjednici Vijeća ministara i Vlade RH početkom srpnja u Sarajevu'', kazao je Plenković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, jučer je ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović povodom najavljenog početka izgradnje Pelje&scaron;kog mosta uputio pismo ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću u kojem ga je informirao o postojanju pravnih smetnji za izgradnju, pi&scaron;e N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismo je upućeno i na adrese predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini, europskog tajnika za pro&scaron;irenje Johannesa Hahna, kao i visokog predstavnika u BiH-a Valentina Inzka te &scaron;efa Delegacije Europske unije u BiH-a Lars-Gunnara Wigemarka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osmanović je pozvao Butkovića i Vladu RH na hitnu obustavu svih aktivnosti oko izgradnje Pelje&scaron;kog mosta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-31-omeni2.jpgČavara potpisao dva Ugovora s Europskom Bankom za obnovu i razvojhttp://grude.com/clanak/?i=2945929459Grude.com - klik u svijetTue, 29 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-29-img_7399.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ugovor o podršci Projekta – sanacija nakon poplava i modernizacija cesta u Federaciji BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara je s direktorom Ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Bosni i Hercegovini Ianom Brownom potpisao dva Ugovora:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor o podr&scaron;ci Projekta &ndash; sanacija nakon poplava i modernizacija cesta u Federaciji BiH, kojim EBRD zajmom osigurava 65 milijuna Eura za popravku i modernizaciju cesta u FBiH s ciljem povećanja sigurnosti u prometu i</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor o Amandmanu na Ugovor o podr&scaron;ci Projektu Koridor Vc2 i Projektu Koridor Vc2 &ndash; nastavak, kojim su objedinjena dva zajma ukupne vrijednosti 156 milijuna eura namijenjenih financiranju izgradnje dionica autoceste Svilaj &ndash; Odžak i Obilaznica Zenica kao i poddionica između Bune i Počitelja i između Donje Gračanice i Tunela Zenica, priopćeno je iz Ureda predsjednika FBiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-29-img_7399.jpgBiH bi mogla postati kandidat za članstvo u EU u siječnju 2018.http://grude.com/clanak/?i=2944929449Grude.com - klik u svijetMon, 28 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-28-eu-flag-ss-1920.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog protivljenja vlasti Republike Srpske, koje su odbile prijenos entitetskih nadležnosti na državu, jedino BiH nije na posljednjem summitu zemalja jugoistoka Europe potpisala Sporazum o prijevozničkoj zajednici. <p>Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak izrazio je u ponedjeljak očekivanje da će se vlasti u toj zemlji u predstojećih mjesec dana usuglasiti oko članstva u Prijevozničkoj zajednici jugoistoka Europe &scaron;to bi BiH omogućilo dobivanje vi&scaron;e stotina milijuna eura za infrastrukturne projekte, ali i bilo poticaj za dobivanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji, možda već u siječnju 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Blizu smo rje&scaron;avanja problema u vezi sa Sporazumom o prijevozničkoj zajednici. Imamo jo&scaron; malo vremena prije nego &scaron;to novac koji je trebao biti dodijeljen Bosni i Hercegovini bude usmjeren prema nekim drugim zemljama", rekao je Crnadak. Pri tome je pojasnio kako bi takvo opredjeljenje BiH bilo i važan signal Bruxellesu iz BiH za nastavak europskih integracija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je važno, ne samo zbog novca koji je, ako to ne uradimo i sljedećih mjesec dana upitan i vjerovatno će biti preusmjeren k drugim zemljama, nego je važno &scaron;to se upravo na ovom pitanju testira na&scaron;e opredijeljenost za nastavak europskim putem", rekao je Crnadak na konferenciji za novinare. On je naveo kako je vlastima BiH ostavljen kratak rok za usugla&scaron;avanje oko Sporazuma o prijevozničkoj zajednici, dodajući da je blizu dogovor unutar zemlje oko rje&scaron;avanja ovih prijepora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog protivljenja vlasti Republike Srpske, koje su odbile prijenos entitetskih nadležnosti na državu, jedino BiH nije na posljednjem summitu zemalja jugoistoka Europe u Trstu s dužnosnicima Europske unije i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel potpisala Sporazum o prijevozničkoj zajednici. Zbog toga prijeti da zemlja ostane bez vi&scaron;e stotina milijuna eura pomoći za izgradnju infrastrukturnih projekata, ali i zaustavljanje njezina europskog puta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na ovaj način možemo doći u poziciju da početkom sljedeće godine službeno dobijemo status kandidata za članstvo u Europsku uniju", rekao je Crnadak na konferenciji za novinare u Sarajevu.<br />Komentirajući tvrdnje če&scaron;kog predsjednika Milo&scaron;a Zemana da bi BiH mogla postati baza za teroriste nakon poraza terorističke organizacije Islamske države (IS), &scaron;to je tijekom dana žestoko osudio i bo&scaron;njački člana BiH Predsjedni&scaron;tva Bakir Izetbegović, &scaron;ef diplomacije ocijenio je da je i BiH izložena prijetnjama, no da se često susreće s pretjeranim ocjenama opasnosti od terorizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako date sličnu izjavu ovoj, neko će vas pitati o tome da nema opasnosti. Naravno da ima. BiH je član globalne koalicije protiv IS-a i samim tim je na udaru. Mi smo jedna od meta. Imamo ljude koji se vraćaju od tamo i ovdje postoji opasnost od terorizma, ali ona nije takve vrste da mi budemo izdvojeni kao jedina država u Europi koja je utoči&scaron;te za terorizam. Mislim da takva izjava ne stoji", kazao je Crnadak.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-28-eu-flag-ss-1920.jpgLogoraši: Osovina HR HB bili su Zagreb - Grude - Mostar! HRVATI: HR HB bila je MALA ŠVICARSKA http://grude.com/clanak/?i=2945029450Grude.com - klik u svijetMon, 28 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-28-017_matin_grob.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Grudama i Mostaru danas se obilježavaju 24 godine od utemeljenja Hrvatske republike Herceg Bosne.<p>&nbsp;</p> <p>Danas se oglasila i Udruga logora&scaron;a Mostara koja je rekla da je osovina Herceg Bosne bila Zagreb - Grude Mostar, dok su ostali gradovi u kojima je kreirano djelovanje Herceg Bosne bili &Scaron;iroki Brijeg, Ljubu&scaron;ki, Čitluk, Čapljina i Stolac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Hrvatsku republiku Herceg Bosnu utemeljio je magistar Mate Boban sa suradnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Institucionalno, Herceg Bosna je &scaron;titila hrvatski narod u BiH, kao i ostale narode koji su živjeli na njenom teritoriju i gurala ih u bolji položaj nego igdje drugdje jer je narod na teritoriju Herceg Bosne bio okrenut europskim vrijednostima i gospodarstvu. Herceg Bosna imala je sve predispozicije da nakon rata u pravom smislu riječi postane europski gigant - Mala &Scaron;vicarska, kako joj se i govorilo u tom vremenu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije, Herceg Bosnu se brutalno ugu&scaron;ilo preko međunarodnih centara moći, a njeni financijski tokovi sru&scaron;eni su napadom na Hercegovačku banku, jednu od najjačih financijskih institucija toga vremena u BiH i &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narod na teritoriju Herceg Bosne nikad se nije oporavio od nepravde, brutalnosti i kriminala koji je nad njim proveden.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://grude.com/fotografije?id=60" target="_blank"><em><strong>POGLEDAJTE FOTOGALERIJU IZ GRUDA IZ ŽUPE GORICA GDJE JE POKOPAN MAGISTAR MATE BOBAN</strong></em></a></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-28-017_matin_grob.jpgDragan Čović: Naš je zadatak sjećati se Mate Bobana i svih dragih ljudi koji su stvorili HR HB! Bez nje ne bi bilo BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2945129451Grude.com - klik u svijetMon, 28 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-28-017_hrhb_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon odavanja počasti na grobu predsjednika HR HB Mate Bobana u Gorici, općina Grude, svečana proslava rođendana Republike, nastavljena je u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom akademijom u ponedjeljak je u Mostaru obilježena 24. obljetnica osnutka Hrvatske republike Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijence je pred spomenikom palim hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače položilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH te izaslanstvo Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanoj akademiji, na kojoj je bilo upriličeno i predstavljanje troknjižja dr. Jadranka Prlića "Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg-Bosne", nazočili su, uz ostale, predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, premijer HNŽ-a Nevenko Herceg te predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Do&scaron;lo je vrijeme da se ove obljetnice obilježavaju na način da se s ponosom može kazati da smo stvarno uredili BiH po mjeri čovjeka i sva tri konstitutivna naroda i da možemo ovdje živjeti bolje. Duboko vjerujem da je zadatak svih nas koji smo se večeras ovdje okupili sjećati se svih onih dragih ljudi koji su pokrenuli jedan veliki projekt da bi BiH uopće preživjela kao država'', naglasio je Čović uoči svečane akademije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o knjizi Jadranka Prlića, koja je večeras predstavljena javnosti, Čović je kazao da se radi o djelu koje na vi&scaron;e od 2000 stranica govori i dokumentira značaj projekta hrvatskog naroda u BiH - projekta Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://abcportal.info/novosti/vijesti/herceg-bosna-je-bila-veliki-projekt-da-bi-bih-uopce-prezivjela-kao-drzava" target="_blank"><em><strong>ABCportal.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-28-017_hrhb_1.jpgIvo Josipović razotkriven! On je bio izvršni producent Thompsonovog hita 'Bojna Čavoglave'http://grude.com/clanak/?i=2943829438Grude.com - klik u svijetSun, 27 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-27-017_zadom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mesić je početkom devedesetih držao (pro)ustaške govore i pjevao 'Juru i Bobana' a Ivo Josipović je producirao pjesmu koju bi danas mnogi htjeli zabraniti iako je postala svojevrsna himna branitelja!<p>&nbsp;</p> <p>Malo je poznato da je i on &lsquo;usta&scaron;ovao&rsquo; početkom devedesetih. Dnevno.hr je u posjedu originalnog omota za toliko osporavanu pjesmu Marka Perkovića Thompsona &lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo; na kojem se vidi kako je izvr&scaron;ni producent u izdavačkoj kući &lsquo;Skalinada&rsquo; koja je 1992. godine izdala taj nosač zvuka bio upravo Ivo Josipović!!!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-27-017_zadom.jpgDodik: Službeni automobili se moraju kupovatihttp://grude.com/clanak/?i=2943329433Grude.com - klik u svijetSat, 26 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-26-6l9k9kpturbxy8ynwiwnjvlmgu0mdm1mdk3yzdhndhmymq1m2y1zty3ys5qcgerlalnblaawoghmqi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najavio je da će predložiti da se zakonski odredi da 10 posto od vrijednosti svakog nabavljenog automobila u javnim preduzećima i službama bude uplaćeno u Fond solidarnosti za liječenje djece u RS-u<p>Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ustvrdio je danas &ldquo;da se službeni automobili moraju kupovati, jer je to dio funkcioniranja vlasti, te da mu je žao &scaron;to mladi ljudi nemaju nimalo inicijative, osim da prave scene po tom pitanju&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je da nema nijedne države da ne koristi automobile. Dodik kaže da ne dolazi u obzir rastro&scaron;nost po pitanju nabavke službenih autombila. - Ali, svaki ministar u Vladi RS-a godi&scaron;nje napravi 100.000 kilometara puta i to nije nimalo jednostavno, bez obzira &scaron;ta o tome tko mislio, rekao je Dodik, prenosi <strong>Vecernji.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavio je da će predložiti da se zakonski odredi da 10 posto od vrijednosti svakog nabavljenog automobila u javnim preduzećima i službama bude uplaćeno u Fond solidarnosti za liječenje djece u RS-u. - To je moj odgovor na pitanje nabavke službenih automobila i mislim da na tu temu treba staviti točku - ustvrdio je Dodik u izjavi novinarima u Lakta&scaron;ima. Odbornik u banjalučkoj skup&scaron;tini Dra&scaron;ko Stanivuković i predstavnici Pokreta &ldquo;ReStart Srpska&rdquo; prikupili su oko tri tisuće potpisa građana za ograničavanje visine nabavke službenih automobila u Vladi Republike Srpske na maksimalno 50 tisuća KM. Dodik je danas posjetio gradili&scaron;te autoputa "9. siječnja" Banja Luka-Doboj, dionicu od petlje Mahovljani do Drugovića, u dužini od oko 10 kilometara, a koja bi u rujnu trebalo da bude pu&scaron;tena u promet.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-26-6l9k9kpturbxy8ynwiwnjvlmgu0mdm1mdk3yzdhndhmymq1m2y1zty3ys5qcgerlalnblaawoghmqi.jpgDodik: U Sarajevu se točno zna koliko košta kada nosite jedan dan maramuhttp://grude.com/clanak/?i=2940729407Grude.com - klik u svijetWed, 23 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-23-dodik-m.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da je austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz u pravu kada kaže da je pokrivanje žena u BiH i zemljama Balkana zabrinjavajuća pojava.<p>Na pitanje Srne da prokomentira izjavu Kurza da se "u Sarajevu ili Pri&scaron;tini ženama plaća da potpuno pokrivene izlaze na ulicu, kako bi promijenile sliku u gradu", kao i stav austrijskog MVP-a da zabrinjava povećana pojava potpunog pokrivanja žena u BiH i zemljama Balkana, jer to nije izraz religioznosti već simbol paralelnih dru&scaron;tava, Dodik je rekao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Svi znaju da se to plaća. U Sarajevu se točno zna koliko ko&scaron;ta kada nosite jedan dan maramu, tri dana, kada nosite subotom, nedjeljom ili nekim važnim praznikom. Ima žena koje to profesionalno rade, prate ih njihovi službenici, i koje za to primaju 300 KM", istakao je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je rekao da vjeruje da je ta tvrdnja ministra Kurza utemeljena na spoznajama ozbiljnih službi koje vode o tome računa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je da on nema potrebe da se saglasi sa Ministarstvom vanjskih poslova Austrije, niti sa austrijskim &scaron;efom diplomatije, jer su oni trebali da se slože ili potvrde ono o čemu su iz RS od ranije govorili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo ukazivali na to i ranije. Iz tog razloga, neki su u Europi govorili o nama kao o lo&scaron;im momcima, a sada, kada je sve to pokucalo na vrata Europe, onda imamo takve ocjene", rekao je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naglasio da će Europa primijetiti procese samo onda kada njih budu dirali, a sada je očigledno da ih diraju, s obzirom na to da je narastajući terorizam postao noćna mora Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nažalost, Euopa je propustila u pro&scaron;losti niz prilika da spriječi mogućnost takve radikalizacije i sada imaju problem", konstatirao je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-23-dodik-m.jpgLJUBIĆ: Ne izmjenili se Izborni zakon slijedi zasjedanje HNS BiH i “prelazak Rubikona”http://grude.com/clanak/?i=2937729377Grude.com - klik u svijetMon, 21 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-21-ljubic-colak2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S obzirom na pojedine spekulacije Ljubić je jasno naglasio kako ovaj put ni OHR ne može “bajpasirati” rješenja, budući da ne može protiv presuda Ustavnog suda BiH.<p>Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić naglasio je kako ističe vrijeme do kojeg bi trebalo provesti izmjenu izbornog zakonodavstva sukladno odlukama Ustavnog suda, a u slučaju da pravovremeno ne budu usvojene izmjene izbornog zakonodavstva koje će jamčiti legitimno predstavljanje, Glavno vijeće će predložiti Predsjedni&scaron;tvu HNS-a sazivanje izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora, javlja <a title="Hrvatski medijski servis" href="http://hms.ba/ljubic-ne-bude-li-promjene-izbornog-zakona-uslijedit-ce-izvanredno-zasjedanje-hns-bih/" target="_blank">Hrvatski Medijski Servis</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na tom bi zasjedanju, najavio je, trebale biti donesene strate&scaron;ke odluke koje će biti promjena paradigme prema partnerima u BiH i aktualnim rje&scaron;enjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>OHR ne može &ldquo;bajpasirati&rdquo;</strong></p> <p>Izmjena izbornog zakona je ključno pitanje za budućnost BiH, to treba biti jasno svima, naglasio je Ljubuć, kazav&scaron;i kako opstrukcije zahtjeva Hrvata za legitimnim predstavljanjem koje su izražene kroz protivljenje prijedlogu izmjene Izbornog zakona od dijela bo&scaron;njačkih stranaka vide kao poku&scaron;aj zadržavanja dominacije nad Hrvatima u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubić je naveo kako očekuju od svih da podrže Prijedlog izmjene Izbornog zakona koji će se uskoro naći na Zastupničkog domu državnog Parlamenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ukoliko ne, onda je odgovornost na strankama koje se protive da po ponude svoje rje&scaron;enje koje zadovoljiti osnovne zahtjeve odluke Ustavnog suda, a to znači mogućnost legitimnog predstavljanja sva tri naroda u institucijama u kojima je Ustavom predviđeno legitimno predstavljanje naroda-to su u prvom redu Domovi naroda na razini entiteta i države i Predsjedni&scaron;tvo, istaknuo je Ljubić, kazav&scaron;i kako je to minimum koji se može očekivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ukoliko se, pak, dogodi, &scaron;to ja očekujem da se neće dogoditi, da ne bi pravovremeno bile usvojene izmjene Izbornog zakona, stav je Glavnog vijeća da se predloži Predsjedni&scaron;tvu HNS-a da se sazove izvanredno zasjedanje HNS-a i da se donesu strate&scaron;ke odluke koje bi bile promjena na&scaron;e političke paradigme prema partnerima u BiH i aktualnim rje&scaron;enjima, a &scaron;to bi u izvjesnom smislu značilo &ldquo;prelazak Rubikona&rdquo;, naveo je Ljubić. A &scaron;to bi bilo preko Rubikona, pitanje je na koje je Ljubić odgovorio kako tek treba vidjeti kako će se situacija razvijati, no i kako se nada da se neće morati ući u tu fazu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Smatram da će prevladati odgovornost kod partnera da uspostavimo institucionalnu ravnotežu tri naroda temeljem odluka Ustavnog suda. &Scaron;to je iza Rubikona to će definirati Sabor. I kada Sabor definira te&scaron;ko je predvidjeti &scaron;to će se dogoditi, poručio je Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nadležnosti županija</strong></p> <p>S obzirom na pojedine spekulacije Ljubić je jasno naglasio kako ovaj put ni OHR ne može &ldquo;bajpasirati&rdquo; rje&scaron;enja, budući da ne može protiv presuda Ustavnog suda BiH. a tu je riječ o tri odluke-prva je kojom su osporene neustavne odredbe Izbornog zakona temeljem Ljubićeve apelacije; druga je stavljanje izvan snage članaka Izbornog zakona te treća koja se odnosi na odbijanje vitalnog nacionalnog interesa kojeg su povukli bo&scaron;njački izaslanici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash;To jasno ukazuje na put kojim treba ići da bi do&scaron;lo u situaciju institucionalne ravnopravnosti i političke stabilnosti i procesa razvoja BiH, poručio je Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim ovog pitanja na dnevnom je redu bila i problematika uzurpiranja nadležnosti županija u pogledu prirodnih resursa i raspolaganja prostorom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom kontekstu Ljubić je kazao kako je zaključak Glavnog vijeća da se jasno treba suprotstaviti uzurpaciji ustavnih nadležnosti općina i županije od strane federalnih vlasti kada su u pitanju prirodni resursi te je podsjetio na članke 2 i 3. federalnog Ustava prema kojima su raspolaganje resursima i prostorom podijeljene nadležnost Federacije i županija. Drugim riječima, dodao je, federalna i županijska vlast se oko ovih pitanja obvezno dogovaraju i usklađuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Za vrijeme dvije nelegitimne vlasti u Federaciji do&scaron;lo je kroz nametanja zakona i uzurpacije nadležnosti. Tražimo da se s tim prestane i da se uzurpirane nadležnosti vrate, poručio je Ljubić. Pritom, ovo se pitanje može vezati i uz tematiku neumskog akvatorija i mosta kopno-Pelje&scaron;ac, zbog čega je Ljubić ocijenio kako se pitanje gradnje mosta zloupotrebljava te je naveo kako most ne da ne &scaron;teti, već zapravo rje&scaron;ava prometne i ekolo&scaron;ke probleme Neuma, a s druge strane visina mosta jamči ne&scaron;kodljiv prolaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Postoje snažne tendencije bo&scaron;njačke politike i parapolitike da se Neumu namjeni sudbina koja ne odgovora građanima Neuma i HNŽ-a, odnosno da se tu gradi teretna luka. A onda se to dovodi u kontekstu mosta. Mislim da je krajnje vrijeme da se službena bo&scaron;njačka politika odmakne od mitomanije kojekakvih opskurnih udruga, istaknuo je Ljubić, dodav&scaron;i kako treba odbaciti i priče o nekakvim tankerima i nosačima zrakoplova. Podsjetio je kako je dogovor BiH i Hrvatske kroz stručne grupe primjer kako treba surađivati te kako se na kraju do&scaron;lo do visine mosta od 55 metara, a &scaron;to je vi&scaron;e od bilo kojeg broda koji je plovio Jadranom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Smatramo da ti gabariti jamče ne&scaron;kodljiv prolaz. To ne treba mije&scaron;ati s eventualnim sporenjima oko prava mora. To će se rje&scaron;avati na način kako dvije prijateljske zemlje trebaju rje&scaron;avati, dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najznačajnije pitanje za BiH</strong></p> <p>Bari&scaron;a Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a osvrnuo se na problematiku izbornog zakonodavstva te je kazao kako je to pitanje u ovom trenutku najznačajnije za BiH. Naglasio je kako želi vjerovati da će se ovom pitanju na Zastupničkom domu Parlamenta BiH prići vrlo ozbiljno. Pritom je kazao da bi bilo dobro da, ukoliko netko cijeni kako neka rje&scaron;enja u prijedlogu nisu najbolja, podnese amandmane. U svakom slučaju ovo pitanje treba rije&scaron;iti, smatra on do kraja godine; tim vi&scaron;e &scaron;to problematiku izbornog zakonodavstva nije dobro prenositi u iduću godinu koja je izborna. Kada je riječ o najavama prijedloga SDA Čolak je jasno naglasio kako nije ozbiljno vezati uz izborno zakonodavstvo pitanje presude Sejdić-Finci budući je za takvo &scaron;to potrebna promjena Ustava</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručio je kako su Hrvati spremni prihvatiti svakako rje&scaron;enje koje će osigurati izbor legitimnih predstavnika u Dom naroda i Predsjedni&scaron;tvo BiH. <br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-21-ljubic-colak2.jpgBandić dobio još jednu pravnu bitku, Ustavni sud srušio presuduhttp://grude.com/clanak/?i=2934329343Grude.com - klik u svijetFri, 18 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-18-mbandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rušenjem odluke Visokog upravnog suda, Ustavni sud zaštitio je Grad Zagreb od brojnih tužbi.<p>Ustavni sud RH donio je novu odluku koja ide u korist zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. Nakon &scaron;to su u listopadu pro&scaron;le godine supružnici sa Savice na sudu sru&scaron;ili odluku o cijeni odvoza otpada, Grad Zagreb žalio se Ustavnom sudu, koji je tužbu prihvatio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradskom odlukom, cijena zbrinjavanja otpada obračunavala se prema broju odvoza i veličini kanti, no to je, kako je lani ocijenio Visoki upravni sud u Zagrebu, bilo suprotno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. godine. Taj zakon propisuje da se odvoz smeća može naplaćivati po količini otpada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ru&scaron;enjem odluke Visokog upravnog suda, Ustavni sud za&scaron;titio je Grad Zagreb od brojnih tužbi. U međuvremenu je Čistoća već ostala bez dijela nenaplaćenih potraživanja za odvoz smeća, jer su se građani u ovr&scaron;nim postupcima zbog tih dugova pozivali upravo na presudu Visokog upravnog suda. Ona je, sve donedavno bila pravomoćna, ali ju je Ustavni sud, prihvativ&scaron;i sada dio Bandićeve ustavne tužbe, vratio na ponovno odlučivanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu je, upravo zbog te presude Visokog upravnog suda Grad Zagreb promijenio odluku o načinu obračuna cijene odvoza otpada, te bi svi građani s Čistoćom trebali sklopiti ugovore u kojima bi bila definirana veličina kante za smeće, odnosno spremnika za otpad koji zadužuju i čiji će se volumen, uz broj odvoza, obračunavati u jednadžbi. Dio građana već je to i učinio, no nakon ove odluke Ustavnog suda, opet bi se sve moglo promijeniti. Donosimo kronologiju slučaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Par sa Savice sru&scaron;io je cijenu odvoza smeća</strong></p> <p>Supružnici Dražen Aničić i Gordana Novak Aničić, uspjeli su lani u listopadu na Visokom upravnom sudu sru&scaron;iti odluku o cijeni odvoza otpada u Zagrebu. Odvoz smeća se u tom trenutku obračunavao prema volumenu zaduženog spremnika, odnosno jednostavnije rečeno, veličini kante za smeće, i broju odvoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospođa i gospodin Aničić su primjetili, a Visoki upravni sud potvrdio, kako Zakon o održivom gospodarenju otpadom uopće ne poznaje termin &lsquo;zaduženi volumen spremnika&rsquo;, već samo količinu stvarno preuzetog otpada. Zato je ocijenjeno da nije zakonito naplaćivati volumen kante, budući da ona, u trenutku odvoza, može biti i prazna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, &ldquo;korisnik usluge dužan je snositi tro&scaron;kove razmjerno količini otpada &scaron;to ga je predao&rdquo;, dok je &ldquo;davatelj usluge dužan obračunavati cijenu razmjerno količini predanog otpada&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Zagreb nije želio pristati na takav obračun</strong></p> <p>Pravni zastupnici Zagrebačkog holdinga, odnosno Čistoće, uvjeravali su Visoki upravni sud kako im je računica ipak zakonita. Nagla&scaron;avali su kako Zakon dopu&scaron;ta da se cijena usluge obračunava ili po masi ili po volumenu spremnika za otpad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, nedugo nakon presude u korist supružnika sa Savice, Čistoća ipak mijenja način obračuna cijene odvoza smeća u Zagrebu. Pozivajući se upravo na zaključke Visokog upravnog suda, u novoj odluci navodi kako se od sada korisnicima odvoz obračunava tako da sklope ugovor s Čistoćom, te sami odaberu broj i vrstu spremnika koji će zadužiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se ukupna naknada za prijevoz i zbrinjavanje mije&scaron;anog komunalnog otpada od prosinca pro&scaron;le godine određuje novom jednadžbom: umno&scaron;kom volumena spremnika za mije&scaron;ani komunalni otpad, broja odvoza u tijeku jednog mjeseca i naknade za preuzimanje jedne litre mije&scaron;anog komunalnog otpada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se činilo da je time ovaj gradski problem rije&scaron;en, Grad Zagreb se tu nije zaustavio, već je podnio tužbu Ustavnom sudu. Ona je sada djelomično i prihvaćena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. &Scaron;to je Grad Zagreb napisao u ustavnoj tužbi</strong></p> <p>U ustavnoj su tužbi naveli kako je Visoki upravni sud pogrije&scaron;io u tumačenju Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Naime, njegovim člankom 33., tvrde odvjetnici Grada Zagreba, daje se za pravo lokalnoj samoupravi da odabere između dvije mogućnosti: naplate odvoza smeća prema masi predanog otpada ili prema volumenu spremnika i broju pražnjenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Da je zakonodavac želio propisati da je riječ samo o volumenu otpada u spremniku, ne bi obračun vezao uz broj pražnjenja, jer je to apsurdno, budući da bi se zbrajanjem volumena otpada u spremniku do&scaron;lo do ukupno predanog volumena, pa broj pražnjenja ne bi bio ni potreban&rdquo;, stoji u ustavnoj tužbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Ustavni sud priznao je, dodu&scaron;e, kako Zagreb nedosljedno regulira naplatu smeća</strong></p> <p>Ustavni suci dali su im, dakle, za pravo. Zaključuju da je svojom presudom Visoki upravni sud, koji je prihvatio samo stvarnu količinu otpada kao obračunsku jedinicu, jednostavno pogrije&scaron;io.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se Ustavni sud u svojoj odluci ogradio i naglasio kako nije njegova zadaća tumačiti i primjenjivati pravo na konkretne slučajeve, te kako ne žele, &scaron;to im se često spočitavalo, biti neki sud trećeg ili četvrtog stupnja, sada je zaključio kako je u slučaju Grada Zagreba i njegove naplate odvoza smeća prekr&scaron;eno pravo na lokalnu samoupravu &scaron;to ga &scaron;titi Ustav RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodu&scaron;e, ustavni suci priznali su kako je cijela gradonačelnikova odluka koja regulira i cijenu odvoza smeća prilično nedosljedna u svojim odredbama. Zato očekuju da će Visoki upravni sud kada ju bude ponovno razmatrao, i to rije&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvor: <a title="Telegram hr" href="http://www.telegram.hr/politika-kriminal/sjecate-se-da-je-naplata-odvoza-smeca-u-zagrebu-proglasena-nelegalnom-e-pa-ustavni-sud-sad-je-srusio-tu-presudu/" target="_blank">telegram.hr</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-18-mbandic.jpgVlada i Skupština HNŽ-a na dnu http://grude.com/clanak/?i=2934729347Grude.com - klik u svijetFri, 18 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-18-cci-pola-godine-rada2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pad produktivnosti doživjele i Skupština te Vlada HNŽ-a, ističu u CCI-ju.<p>Skup&scaron;tina Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) je po produktivnosti na pretposljednjem, a po učinkovitosti, na posljednjem mjestu u odnosu na sve ostale zakonodavne institucije u zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajan pad produktivnosti u prvoj polovini 2017. godine doživjela je i županijska Vlada kako u sferi realizacije zakona tako i donesenih mjera.<br />Skup&scaron;tina na samom dnu</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati monitoringa rada Vlade i Skup&scaron;tine HNŽ-a za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine 2017. godine, koji je proveo Centar civilnih inicijativa (CCI) i koji su obznanjeni na dana&scaron;njoj konferenciji za novinare u Mostaru, govore naime da je Skup&scaron;tina HNŽ-a za pola godine realizirala, u potpunosti, tek 19 mjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manje od toga realizirala je tek Skup&scaron;tina Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ), njih 17, ali je ona ovaj rezultat ostvarila na manjem broju sjednica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, skup&scaron;tine Tuzlanske, Unsko-sanske i Bosansko-podrinjske županije su u istom razdoblju realizirale od 70 do 90 mjera, a Skup&scaron;tina kantona Sarajevo čak 109.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I po broju usvojenih zakona, Skup&scaron;tina HNŽ-a je na samom dnu. Za 6 mjeseci finalno je realizirala tek 3 zakona. Manje od nje jedino ima Skup&scaron;tina Hercegbosanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, napominju u CCI-ju, po broju usvojenih strategija u promatranom razdoblju Skup&scaron;tina HNŽ-a je iznad ostalih, odnosno, da su uz Skup&scaron;tinu USK-a jedini koji su u promatranom razdoblju razmatrali i usvojili neku strategiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominju i to da se radi o Strategiji razvoja na kojoj je dugo rađeno, koja je dugo čekana i da je HNŽ, praktično, posljednja županija koja je usvojila ovu izuzetno važnu strategiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bez ustavnih promjena</strong></p> <p>Nadalje, istaknuto je kako je HNŽ do nedavno bila prepoznatljiva i kao jedina županija koja nema Zakon o za&scaron;titi obitelji s djecom, odnosno da su usvajanje ovog zakona građani HNŽ-a čekali jo&scaron; od 1999. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u Županiji jo&scaron; uvijek nisu izvr&scaron;ene ustavne primjene kojima bi se implementirale presude Ustavnoga suda F BiH i Ustav županije usuglasio s Ustavom FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Poslovnikom o radu Skup&scaron;tine, kao nižim podzakonskim aktom, zagarantirano pravo srpskog naroda na konstitutivnost u ovoj županiji (kroz definiranu mogućnost formiranja tri kluba naroda) ključni zakonski akt Županije jo&scaron; uvijek nije usugla&scaron;en s Ustavom Federacije i države. Naime, na snazi je jo&scaron; uvijek Ustav HNŽ-a iz 1996. godine, po kojemu su samo Hrvati i Bo&scaron;njaci konstitutivni narodi, a službeni jezici su hrvatski i bosanski jezik, stoji u CCI-jevom obja&scaron;njenju rezultata monitoringa rada županijske Vlade i Skup&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pala produktivnost Vlade</strong></p> <p>U kontekstu lo&scaron;ih rezultata Skup&scaron;tine u prvoj polovini 2017. godine, u CCI-ju su ocijenili kako na izvjestan način odgovornost za to snosi zapravo Vlada kao priređivač najvećeg broja mjera koje dolaze na dnevni red Skup&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je naime u prvoj polovini 2017. godine doživjela značajan pad produktivnosti u odnosu na prethodno razdoblje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S 430 mjera razmotrenih u drugoj polovini 2016. palo se na 369, stoji u rezultatima monitoringa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slabije rezultate od Vlade HNŽ-a, u promatranom razdoblju, imale su jedino vlade Posavske, ZH i HB županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane Vlada Kantona Sarajevo, u istom je razdoblju, razmotrila tri puta vi&scaron;e mjera, podsjećaju u CCI-ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Realizirano 6 od 14 zakona</strong></p> <p>Pad u odnosu na prethodno razdoblje je značajan i u sferi realizacije zakona. Od 14 zakona utvrđenih u drugom polugodi&scaron;tu 2016. do&scaron;lo se na svega 6 u prvom polugodi&scaron;tu 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, obje institucije imaju problem s transparentno&scaron;ću na osnovnoj razini, odnosno s dostupno&scaron;ću podataka o njihovom radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod Skup&scaron;tine se suočavamo s nedostupno&scaron;ću informacija sa sjednica skup&scaron;tinskih radnih tijela, a kod Vlade s kr&scaron;enjem Poslovnika i neusvajanjem zapisnika koliko ih je utvrdila u čitavoj prvoj polovini godine, obja&scaron;njavaju u CCI-ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javna potro&scaron;nja i dalje guta najveći dio proračuna pa je najvi&scaron;e sredstava, Proračunom za 2017. godinu, za oblast "Plaće i naknade tro&scaron;kova zaposlenih" &ndash; planirano cca 111 milijuna maraka, &scaron;to je 57 posto od ukupnog proračuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proračunom za 2017. planirano je skromno smanjenje iznosa za bruto plaće i naknade tro&scaron;kova zaposlenih od cca 2 milijuna maraka.<br />Skromni poticaji</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prvi put su planirani poticaji u gospodarstvu, poljoprivredi, zanatstvu i turizmu, a posebno se ističe poticaj od 300.000 maraka za Zračnu luku Mostar, koja bi trebala biti u funkciji ne samo razvoja turizma nego i okosnica razvoja gospodarstva u ovom području. Međutim, izdvajanja su vrlo skromna", ocijenjeno je u CCI-ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve ove grane planirani su poticaji u visini od oko 2 milijuna maraka - dakle u visini smanjenja iznosa za plaće, zaključuje se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, CCI napominje kako Vlada HNŽ-a i dalje kr&scaron;i Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uz Vladu ZDK, Vlada HNŽ-a jedina je županijska vlada koja u svome sastavu, nema niti jednu žensku osobu, čime je prekr&scaron;en Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, koji precizno propisuje da je najmanja zastupljenost svakog spola 40 posto i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje, ovim zakonom, zahtjeva- dodaju u CCI-ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz ove nevladine organizacije ističu potrebu povećanja učinkovitosti i Vlade i Skup&scaron;tine HNŽ-a, u drugoj polovini 2017. i ostatku njihovog mandata, pogotovu u realizaciji zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukazali su također na potrebu organiziranja tematskih sjednica o mjerama za dugoročno rje&scaron;avanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ostalo, ističu i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija te usklađivanja primanja i privilegija političara s općom situacijom u dru&scaron;tvu, kao i pune transparentnosti u tom kontekstu.</p> <p><br />Grude.com/<strong>Bljesak.info</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-18-cci-pola-godine-rada2017.jpgNa današnji dan utemeljen je HDZ BiH! Karijeriste, foteljaše i uhljebe molimo da se maknu od stranke!http://grude.com/clanak/?i=2934929349Grude.com - klik u svijetFri, 18 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-18-017_hdz_bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan prije 27 godina utemeljena je Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, državotvorna stranka Hrvatske i BiH i stranka pod kojom je hrvatski narod ostvario dugo sanjanu slobodu.<p>&nbsp;</p> <p>I danas je bez HDZ-a nemoguće voditi bilo kakve aktivnosti u političkom životu, unatoč tome &scaron;to Hrvate u vlastitoj državi brojniji Bo&scaron;njaci poku&scaron;avaju razvlastiti, svesti ih na status manjine i istjerati iz njihove države!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao kolumnist portala Grude.com čestitam svim čestitim članovima, simpatizerima i osnivačima dan utemeljenja HDZ-a BiH, uz želju da karijeristi, uhljebi i fotelja&scaron;i odstupe od državotvorne stranke jer je HDZ stvoren kao stranka istinskih Hrvata, onih koji neće financirati nevjeste, zetove, kumove i druge s kojima su povezani, i onih koji neće zapo&scaron;ljavati savjetnike bez radnog iskustva dok djeca istinskih hrvatskih sinova moraju ići rovariti po Njemačkoj! HDZ je snaga, HDZ je pokret! HDZ je vi&scaron;e od stranke i zato se mole svi koji ne žele dobro hrvatskom narodu, a žele jačati privatnu moć i povezani su s HDZ-om BiH neka se maknu od HDZ-a!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) osnovana je na dana&scaron;nji dan prije 27. godina u Sarajevu, te je bila sudionik nacionalno-demokratskog pokreta Hrvata u Bosni i Hercegovini. Tijekom te&scaron;kog razdoblja Domovinskog rata i poraća HDZ BiH bio je i ostao, jamac opstojnosti Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HDZ BiH je državotvorna stranka koja u svih ovih 27. godina ne odstupa od temeljnih načela, okupljanja svih slojeva hrvatskog dru&scaron;tva na demokratskim načelima te očuvanje narodne tradicije i identiteta. I danas, nastavlja ba&scaron;tiniti ta načela.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-18-017_hdz_bih.jpgHahn postavio ultimatum za BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2929229292Grude.com - klik u svijetWed, 16 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-16-han-2-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Komentirajući činjenicu da je pitanje akciza podjelilo Parlament BiH i Vijeće ministara, ministar je rekao da bi volio bi da imamo kompletno riješen sustav financiranja putne infrastrukture ali i dodao da se traži rezervni plan u slučaju neusvajanja Zakona o akcizama.<p>Ismir Jusko, ministar prometa i veza BiH, kazao je za N1 kako je u prvih pet dana svog mandata imao sastanke s povjerenicom EU-a za promet Violetom Bulc i povjerenikom za pro&scaron;irenje Johannesom Hahnom koji su kazali da, ako BiH ne&scaron;to želi mijenjati, usvoji Transportnu strategiju i dovr&scaron;i most Svilaj na Savi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zavr&scaron;ili smo Transportnu strategiju. Veliki broj na&scaron;ih projekata ranije je bio odbijen jer nisu bili urađeni sukladno eu standardima. Okvirna transportna strategija je bila uvjet da idemo u Trst. Koliko smo dobro radili i lobirali pokazuje podatak da je BiH u Trstu dobila 4 projekta od ukupno 6 odobrenih&ldquo;, naveo je Jusko prema čijim su riječima pola milijarde KM bila sredstva koje je BiH trebala dobiti. On se, pak, nada da će to tako uskoro i biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Jedina smo zemlja regije koja nije potpisala ugovor o Transportnoj zajednici. Osoba sam koja ne gubi nadu. Povjerenica Bulc je bila kazala da potpi&scaron;emo ugovor te najavila dolazak u BiH. Nadam se da će se to desiti neposredno nakon godi&scaron;njih odmora. Ja se držim ustavne nadležnosti, a to je da državni ministar predstavlja BiH na međunarodnoj sceni&ldquo;, dodao je Jusko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U osvrtu na pismo povjerenika EU-a za europsku politiku susjedstva i pregovore o pro&scaron;irenju Hahna vlastima BiH nakon &scaron;to u Trstu BiH nije potpisala ugovor o Transportnoj zajednici, resorni je ministar naveo da u pismu Hahn ukazuje da BiH ima vremena do konca rujna te da će, ne potpi&scaron;e li BiH do tada ugovor, pola milijarde KM biti presumjereno drugim zemljama. &ldquo;To je luksuz koji BiH ne treba. Nadam se da ćemo potpisati ugovor o Transportnoj zajednici i dobiti sredstva. Ultimatum je postavljen pismom Hahna&ldquo;, rekao je ministar Jusko te dodao kako je u razgovorima s predstavnicima međunarodne zajednice stekao dojam da postoji dobra volja da se ne propustu ovakvu prilika za BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pola milijarde KM su iznimno velika sredstva, a to je samo inicijalno &scaron;to bismo dobili ulaskom u Transportnu zajednicu. Koristi koje slijede u narednim godinama su daleko veće od pola milijarde KM&ldquo;, pojasnio je Jusko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dijelu razgovora o činjenici da dogovora o brzoj cesti Beograd &ndash; Sarajevo i dalje nema, podsjetio je da je Parlament FBiH donio odluku da brza cesta ka Beogradu ide preko Tuzle, dok je prijedlog RS-a da ona ide od Istočnog Sarajeva preko Sokoca i Rogatice. &ldquo;Na idućem sastanku treba doći do usugla&scaron;avanja stavova i trebamo sjesti sa stručnjacima kako bismo utvrdili najbolju rutu. Nikome nije u interesu da odustane od ovakve prilike i trebamo iskoristiti pruženu ruku turskih investitora. Ne vjerujem da Srbija, kao ni BiH, ima namjeru odustati od te pružene ruke. U protivnom, ostat ćemo bez prilike da napravimo brzu cestu, bez investitora, poslat ćemo lo&scaron;u poruku potencijalnim investitorima&ldquo;, upozorava sugovornik N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući činjenicu da je pitanje akciza podjelilo Parlament BiH i Vijeće ministara, ministar je rekao da bi volio bi da imamo kompletno rije&scaron;en sustav financiranja putne infrastrukture ali i dodao da se traži rezervni plan u slučaju neusvajanja Zakona o akcizama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U osvrtu na situaciju u BHRT-u, Jusko je prenio da je Ministarstvo prometa i veza BiH opredijeljeno pomoći javnim emiterima a koja je iskazana izdvajanjem znatnih sredstava. &ldquo;Žao mi je &scaron;to Ministarstvo nema punu ingerenciju povesti procese o stabilizaciji javnih servisa&ldquo;, zaključio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-16-han-2-.jpgZBOG OVAKVIH SU VAŠA DJECA U NJEMAČKOJ: Lidija Bradara i uhljebi bez iskustvahttp://grude.com/clanak/?i=2929729297Grude.com - klik u svijetWed, 16 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-16-bradarini2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pet od osam savjetnika Lidije Bradare, predsjedavajuće Doma naroda PFBiH, ne ispunjava zakonske propise za imenovanje na te funkcije. Za njih je iz federalnog proračuna za dvije i pol godine potrošeno više od 306.000 maraka, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).<p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) Lidija Bradara je nezakonito imenovala pet od ukupno osam svojih savjetnika. Ona je prekr&scaron;ila federalne propise, postaviv&scaron;i za savjetnike osobe koje nisu imale potrebnih pet godina radnog iskustva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, jednom od njih to je bilo prvo zaposlenje, dok su ostali imali radno iskustvo od osam mjeseci do dvije godine. Većina njenih savjetnika su članovi stranaka ili rođaci i poznanici političara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Funkcioneri nisu dužni raspisivati natječaje pri zapo&scaron;ljavanju savjetnika &ndash; oni ih sami biraju. Ovo pravo iskoristila je i Bradara prilikom imenovanja svojih savjetnika. Njihova prosječna mjesečna primanja iznose od 2.100 do 2.600 KM. Za dvije godine i dva mjeseca za plaće i naknade Bradarinih savjetnika potro&scaron;eno je vi&scaron;e od 306.000 KM iz federalnog proračuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Zakonu o državnoj službi FBiH, iako nemaju status državnih službenika, savjetnici moraju ispunjavati iste uvjete kao i kandidati za pomoćnike rukovodećih državnih službenika. Te uvjete ne precizira Zakon već posebna Uredba prema kojoj je potrebno pet godina radnog iskustva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lidija Bradara je za predsjedavajuću Doma naroda PFBiH imenovana polovinom siječnja 2015. godine i do ožujka 2017. je postavila osam savjetnika. Oni je savjetuju iz oblasti: poljoprivrede, odnosa s međunarodnom zajednicom i nevladinim sektorom, ekonomije i dru&scaron;tvenih djelatnosti, pravde i uprave te zakonodavne djelatnosti. Troje su savjetnici za klubove hrvatskog, bo&scaron;njačkog i srpskog naroda i njih je izabrala na prijedloge predsjednika ovih klubova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bradara je imenovala duplo vi&scaron;e savjetnika nego njen prethodnik i kolega iz stranke Tomislav Martinović, zadržav&scaron;i dva savjetnika koja su radila u njegovom mandatu &ndash; stranačke kolege Gorana Božića i Slavena Zeljku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Op&scaron;irnije na:</p> <h1><a href="https://www.cin.ba/bradara-i-osam-savjetnika/" target="_blank"><span style="font-size: small;"><em><strong>Bradara i osam savjetnika</strong></em></span></a></h1>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-16-bradarini2.jpgČović: Protivljenje izgradnji Pelješkog mosta nije stav države BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2925129251Grude.com - klik u svijetMon, 14 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-14-dragan-covic-s.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da se pitanje izgradnje Pelješkog mosta iz završne faze svjesno nastoji vratiti na početak kako bi se dodatno zakomplicirali odnosi Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj i Europskoj uniji. <p>''Evidentno su u pozadini određeni partikularni interesi koji imaju za cilj političko pozicioniranje za predstojeće izbore. Ne vidim u tome opće interese Bosne i Hercegovine, niti problem Bosne i Hercegovine kao države - budući da je samo jedna stranka - post factum, iznijela određene zadr&scaron;ke. To nije stav države BiH. Ja bih ovo nazvao poku&scaron;ajima da se u na&scaron;em Neumu ponovno aktualiziraju teme kao &scaron;to su izgradnja luke, skladi&scaron;te ukapljenog plina i željeznice. To neće proći. Radi se o bezuspje&scaron;noj, od prije dobro poznatoj inicijativi, jednog dijela krajnje nacionalističkih probo&scaron;njačkih strategija da se od jednog ekolo&scaron;ki čistog prostora, turistički predodređenog, kao i jedinog izlaza na&scaron;e domovine na more, napravi ne&scaron;to sasvim drugo'', izjavio je Čović u intervjuu za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, projekt Pelje&scaron;kog mosta nije nacionalni projekt RH već strate&scaron;ki regionalni projekt EU-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o najavljenim posjetima hrvatske predsjednice i srbijanskog predsjednika Bosni i Hercegovini Čović je kazao kako je ''dogovor da oni budu krajem ovoga mjeseca ili tijekom rujna&ldquo;. Nakon toga moguće je, kaže, razgovarati i o trilateralnom sastanku koji će dodatno osnažiti uzajamno partnerstvo, te dati zamah operativnom rje&scaron;avanju otvorenih pitanja na razini odgovarajućih komponenti izvr&scaron;ne vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH Čović navodi da je Hrvatski narodni sabor BiH ponudio prvi prijedlog izmjena izbornog zakona, ali da su spremni prihvatiti i svako drugo rje&scaron;enje koje će jamčiti da jedan narod drugome ne može izabrati člana Predsjedni&scaron;tva BiH niti izaslanike u Dom naroda FBiH, a onda neizravno i u Dom naroda državnog parlamenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Neupitna je činjenica da, ukoliko se Izborni zakon ne izmjeni, neće se moći implementirati izborni rezultati, jer se bez odredbi Izbornog zakona koje je poni&scaron;tio Ustavni sud ne može konstituirati federalni Dom naroda, izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH niti Federalna vlada, kao ni državni Dom naroda'', kazao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako veliki broj bo&scaron;njačkih nacionalističkih struktura, &scaron;to kroz politiku, udruge, a posebno medije, zauzima agresivno-neprijateljski stav kao da su u sukobu s Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Njihovi ciljevi, bojim se, usmjereni su na krajnji cilj dekonstituiranja Hrvata - koje onda sigurno vodi u njihov nestanak u BiH. Taj proces bi se okončao ga&scaron;enjem županije kao nečega &scaron;to je dobro za Hrvate. Istina je, međutim, da bi time Hrvati izgubili jedino upori&scaron;te za konzumiranje autonomije u ključnim područjima za njihovo održanje i na koncu bi kao narod izgubili mjesto u takvoj BiH. Naravno da smo do kraja prozreli takve namjere i takvo &scaron;to nećemo dopustiti, već ćemo graditi BiH i po mjeri hrvatskog naroda i glavninu problema rije&scaron;iti već do idućih izbora'', kazao je Čović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-14-dragan-covic-s.jpgVRIJEME JE: Kreće inicijativa za obnovu Herceg Bosne!http://grude.com/clanak/?i=2918429184Grude.com - klik u svijetFri, 11 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-11-mario_karamatic_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obzirom na to da su i 'Washingtonski' i 'Daytonski' sporazum međunarodni, Hrvati se imaju pravo vratiti na početno stanje u pregovorima prije jednog i drugog sporazuma.<p>Sve su glasnije i če&scaron;će najave o obnovi Herceg Bosne. Prije nekoliko godina ona je bila 'tabu' tema, a danas se sve če&scaron;će koristi kao jedna od ideja za (re)organizaciju Bosne i Hercegovine. Ono &scaron;to nekima zvuči neostvarivo, za druge je vrlo jednostavno. Evo i kako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srijedu, 9. kolovoza, naslovnicu tiskovnog izdanja mostarskog 'Dnevnog lista' krasila je najava o inicijativi za obnovu Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH i izaslanik u klubu Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, za ovaj list je, između ostalog, naveo i to da će njegova stranka na Predsjedni&scaron;tvu HNS-a iznijeti prijedlog o obnavljanju Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ukoliko ne dođe do promjena Izbornog zakona u na&scaron;oj zemlji, to će biti konačna potvrda o diskriminaciji i majorizaciji Hrvata u BiH i Hrvatima kao jedina opcija ostaje pokretanje odredbi 'Bečke konvecnije' koja jamči ugroženoj strani u nekom međunarodnom sporazumu povratak na prethodno stanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obzirom na to da su i 'Washingtonski' i 'Daytonski' sporazum međunarodni, Hrvati se imaju pravo vratiti na početno stanje u pregovorima prije jednog i drugog sporazuma. Naime, i jedan i drugi sporazum su, kako kaže Karamatić, prekr&scaron;eni i grubo devastirani, najče&scaron;će na &scaron;tetu Hrvata. Odluke koje su donosili visoki predstavnici, mijenjajući na taj način izvorni 'Dayton' najvi&scaron;e &scaron;tete su nanijele upravo Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HSS BiH će iznijeti ovaj prijedlog na sjednici Predsjedni&scaron;tva HNS-a i prijedlog će, kako smatra Karamatić, biti prihvaćen. Ukoliko HNS ne prihvati prijedlog, onda će se s tom idejom nastupati u Hrvatskom saboru preko HSS-a, a o tome se i Kre&scaron;o Beljak očitovao na nedavno održanoj press-konferenciji u HD Herceg Stjepan Kosača u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki analitičari smatraju da je izgledniji scenarij neovisne Herceg Bosne od ostvarivanja trećeg entiteta, kanala na hrvatskom jeziku ili promjene Izbornog zakona, obzirom na to da bo&scaron;njačke političke elite odbijaju gotovo sve prijedloge hrvatskih stranaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostaje nam čekati jesen i pratiti, po svemu sudeći, vrući razvoj političke situacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Dnevnik.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-11-mario_karamatic_3.jpgTEK ŠTO JE PRISEGNUO BAKIRU Marinko Pejić se založio za ukidanje kantonahttp://grude.com/clanak/?i=2916829168Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-pejic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pejić se založio za ukidanje kantona, ističući kako je to “dobra ideja”.<p>Netom nakon &scaron;to je predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću obećao odlućnu borbu zajedno sa svim &ldquo;probosanskim snagama&rdquo; Marinko Pejić, predsjednik HNV-a, marionetske udruge bo&scaron;njačke politike, danas je i dijelom pokazao kako se namjerava boriti protiv i ono malo autonomije koje njegovi sunarodnjaci Hrvati imaju- a za račun tuđeg nacionalizma, prenosi <a title="Hrvatski medijski servis" href="http://hms.ba/tek-sto-je-prisegnuo-bakiru-marinko-pejic-se-zalozio-za-ukidanje-kantona/" target="_blank">Hrvatski Medijski Servis</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U intervju sarajevskom &ldquo;Oslobođenju&rdquo; Pejić se založio za ukidanje kantona, ističući kako je to &ldquo;dobra ideja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ovakva organizacija povlači prevelika novčana sredstva i smatram da je upravo to, uz katastrofalnu politiku, ono &scaron;to je bilo presudno u ovih posljednjih 25 godina i &scaron;to je doprinijelo da se BiH praktično ne pomakne s mjesta, kazao je Pejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako narod ne želi kantone, moramo ih ukinuti, zaključio je odnarođeni Pejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pejić je zanemario kako 80 posto proračunskog novca kantoni koriste za financiranje svojih ustavnih nadležnosti među kojima su i prosvjeta, kultura, sport, policija, te da se ukidanjem kantona novac ne bi mogao u&scaron;tedjeti, jer bi te djelatnosti i dalje trebalo finacirati. S druge, pak, strane Federacija BiH koja za ustavne funkcije tro&scaron;i 20 posto proračunskog novca, ima proračun koliko svi kantoni zajedno, pa se Pejić, ipak, nije založio za ukidanje Federacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukidanjem kantona Federacija bi bila pretvorena u unitarni entitet pod dominacijom Bo&scaron;njaka, za &scaron;to se mogu zalagati samo hrvatski vazali bo&scaron;njačke politike.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-pejic.jpgČOVIĆ: Oni koji BiH žele kao državu jednog naroda mene će imati za protivnikahttp://grude.com/clanak/?i=2910529105Grude.com - klik u svijetTue, 08 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-08-covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je da čini sve da BiH profunkcionira kao normalna zemlja, a to znači europska BiH u kojoj će tri konstitutivna naroda biti ravnopravna.<p>&ldquo;Jasno je da će oni koji misle napraviti neku drugačiju, unitarnu ili državu jednog naroda, pojedinca ili jedne politike, mene imati kao protivnika, &scaron;ta god oni o tome govorili&rdquo;, rekao je Čović za &ldquo;Glas Srpske&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da je u BiH neophodno vratiti koliko-toliko međusobno povjerenje koje je &ldquo;podobro uzdrmano&rdquo;, kako između razina BiH i entiteta, tako i unutar Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mehanizam koordinacije mora početi funkcionirati i ne može se vi&scaron;e izbjegavati njegova primjena kod stvari u kojima se mora po&scaron;tovati ustavna struktura zemlje. Pla&scaron;im se da neki misle da je dovoljno da smo donijeli ovaj mehanizam, a da mogu raditi po starom&rdquo;, kaže Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On smatra da je reformski put nezaustavljiv, iako neki žele da ga zaustave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Problem odnosa u Sarajevu jeste sukob ljevice i desnice na bo&scaron;njačkoj političkoj sceni, pa i odnose na relaciji pojedinaca i čitavih struktura SBB-a i SDA žele prenijeti na razinu BiH. Zato se uvijek traži krivac negdje izvan tog prostora, pa sam ja povremeno krivac, povremeno predsjednik Srpske Milorad Dodik, povremeno lider SBB-a Fahrudin Radončić&rdquo;, naveo je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o situaciji u Obavje&scaron;tajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Čović je naveo da su u ovoj agenciji evidentni unutarnji problemi i da bi morala do kraja biti demokratizirana i djelovati u skladu sa zakonom, a ne da odgovara željama pojedinaca, jedne stranke ili naroda, kao &scaron;to se već duže vrijeme sistemski i parasistemski poku&scaron;ava nametnuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući odluku Predsjedni&scaron;tva BiH da pozove predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da posjeti BiH, Čović je izrazio nadu da bi Vučić u BiH mogao biti u narednih 20 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>/HMS/</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-08-covic.jpgIzetbegović primio bošnjačkog Gruđanina, sina mu, nevjestu i sestrićahttp://grude.com/clanak/?i=2909529095Grude.com - klik u svijetMon, 07 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-07-017_bakir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović primio je izaslanstvo nekoliko hrvatskih udruga sa sjedištem u Sarajevu, na čelu s Marinkom Pejićem, predsjednikom Hrvatskog narodnog vijeća BiH.<p>&nbsp;</p> <p>U izaslanstvu jo&scaron; su pored Marinka Pejića bili njegov sin Marijo Pejić, predsjednik Komisije za koordinaciju hrvatskih nevladinih udruga iz Sarajeva, Željko Gudelj, član Upravnog odbora Udruge organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO-a Sarajevo i sin od sestre Marinka Pejića, te gospođica Ivana Krstanović, PR hrvatskih nevladinih udruga iz Sarajeva, inače buduća nevjesta i Marijeva dugogodi&scaron;nja djevojka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sin Marinka Pejića, podrijetlom Gruđanina, Marijo bio je direktor BHRT-a, a nakon prestanka mandata SDA i Bakir Izetbegović postavio ga je u Bosanski kulturni centar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelj Pejić preuzela je ulogu vodećih Hrvata u Sarajevu, postaviv&scaron;i se na stranu Bo&scaron;njaka, zatvarajući oči nad činjenicom da su svi Hrvati skoro napustili Sarajevo i da Bo&scaron;njaci Hrvatima biraju ilegalne i nelegitimne predstavnike, a za uzvrat su dobili praktički osnovne hrvatske udruge u Sarajevu koje se obilato financiraju od strane SDA politike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izetbegović tako nastavlja izgradnju antihrvatske platforme sa svojim sarajevskim plaćenicima koji se kriju iza hrvatskog predznaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-07-017_bakir.jpgGrabar-Kitarović: Žao nam je svakog života - hrvatskog i srpskoghttp://grude.com/clanak/?i=2903929039Grude.com - klik u svijetSat, 05 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-05-knin33.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> “Ne veselimo se ničijoj tuzi i vjerujemo u zajedničku budućnost svih hrvatskih građana”<p>Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u subotu kako se nada da ćemo jednog dana zajedno sa srpskom zajednicom biti u stanju zajedno obilježiti &ldquo;Oluju&rdquo; kao akciju koja je prekinula velikosrpsku agresiju i politiku u kojoj su žrtve bili i mnogi Srbi i koje su upravo njihovo lokalno vodstvo i vlasti iz Beograda istjerali iz njihovih domova, izraziv&scaron;i žaljenje zbog gubitka svakog života &ndash; hrvatskog i srpskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nadam se jednoga dana da ćemo biti u stanju zajedno obilježiti &ldquo;Oluju&rdquo; kao akciju koja je prekinula velikosrpsku agresiju, velikosrpsku politiku u kojoj su žrtve bili i mnogi Srbi i koje su upravo njihovo lokalno vodstvo i vlasti iz Beograda istjerali iz njihovih domova&rdquo;, rekla je Grabar-Kitarović novinarima u Kninu upitana trebaju li predstavnici Srpskog narodnog vijeća, koji će se pokraj Knina pokloniti srpskim žrtvama Oluje, biti u Kninu, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se Hrvatske tiče, rekla je, nama je žao svakog &ndash; života i srpskog i hrvatskog i svih koji su poginuli u Oluji i Domovinskom ratu općenito. &ldquo;Ne veselimo se ničijoj tuzi i vjerujemo u zajedničku budućnost svih hrvatskih građana&rdquo;, kazala je u subotu u Kninu predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. Dodala je da se slaže s kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem kada kaže da bi se trebalo pokloniti i srpskim žrtvama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-05-knin33.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgZbog političkih blokada, upitno je trebaju li se zastupnici uopće vraćati s godišnjih odmorahttp://grude.com/clanak/?i=2901829018Grude.com - klik u svijetFri, 04 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-04-5508147d-8e74-4650-8b84-3b63b0094cfb-dom-naroda-bih-12.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Državni i federalni Parlament na ljetnom su odmoru, a prije toga najvažnije zadatke nisu završili, piše Večernji list BiH. <p>Sve očitiji zastoj u zakonodavnom procesu djelomično je posljedica izostanka međustranačkog dogovora o bilo kojem značajnijem pitanju na razini Bosne i Hercegovine i Federacije, a s druge strane početka predizborne kampanje u kojoj stranke i zastupnici prednost daju populizmu umjesto istinskim reformama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dom naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH na posljednjem zasjedanju usvojio je svega nekoliko izvje&scaron;ća državnih institucija. Zastupnički dom se, umjesto novim zakonima i reformama, na svojoj srpanjskoj sjednici bavio gotovo isključivo nadzorom nad radom Obavje&scaron;tajno-sigurnosne agencije (OSA) i izvje&scaron;ćem o radu Vijeća ministara za 2016. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odnos zastupnika prema tom dokumentu pokazao je da zapravo parlamentarna većina ne postoji i da je upitno može li vi&scaron;e bilo koji prijedlog iz Vijeća ministara dobiti &ldquo;zeleno svjetlo&rdquo;. Primjerice, novi Zakon o tro&scaron;arinama, o kojem mnogi važni projekti i reforme ovise, unaprijed je osuđen na propast. Bilo kakva nova parlamentarna većina, odnosno nova koalicija, nije u razmatranju. Naprotiv, godinu dana prije izbora nitko ne bi ulazio u takav eksperiment.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to se s vi&scaron;e strana najavljuje je mogućnost okupljanja većine oko pojedinačnih projekata, odnosno zakona i odluka. To znači da bi se stranke vodile općim interesom, &scaron;to do sada kod mnogih nije bio ba&scaron; često slučaj. Takav bi interes trebao biti za reformu izbornoga zakonodavstva i proeuropske zakone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Realna su upozorenja da će pojedine stranke i zastupnici glasovati protiv određenih odluka čak i ako su svjesni potrebe njihova usvajanja. Razlog je, naravno, predizborna kampanja i populističko dodvoravanje biračkom tijelu. Ista očekivanja, ali i strahovi postoje i na federalnoj razini. Istina je da u Parlamentu Federacije BiH, barem formalno, parlamentarna većina postoji. Međutim, odnosi između koalicijskih partnera su takvi da nema jamstva da će bilo koje rje&scaron;enje koje Vlada uputi u parlamentarnu proceduru biti usvojeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Set braniteljskih zakona pro&scaron;ao je Zastupnički dom, ali je pitanje kako će proći u Domu naroda, gdje je parlamentarna većina jo&scaron; vi&scaron;e upitna. Dva izaslanika iz Laburističke stranke Fikreta Abdića, sigurno je, neće podržati zakonska rje&scaron;enja koja ne prepoznaju pripadnike vojnih formacija koje su se borile pod okriljem tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. S druge strane, na čekanju su porezni zakoni i niz drugih iz Reformske agende.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-04-5508147d-8e74-4650-8b84-3b63b0094cfb-dom-naroda-bih-12.jpgLovrinović: Nećemo odustati od RTV kanala na hrvatskom jezikuhttp://grude.com/clanak/?i=2895128951Grude.com - klik u svijetTue, 01 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-01-lovrinovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>On je najavio da će članovima Interresorne radne grupe ponuditi svoje viđenje primjene zakona o Јavnom RTV sustavu.<p>Zastupnik HDZ BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skup&scaron;tine BiH Nikola Lovrinović izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu da ova stranka neće odustati od zahtjeva za uvođenje RTV kanala na hrvatskom jeziku, ističući da to pitanje nema veze s lo&scaron;im funkcioniranjem RTV sustava. Prema njegovim riječima, HDZ nije sudjelovao u razgrađivanju javnog RTV sustava u BiH, niti je mogao doprinijeti neprovođenju zakona koji tretira rad sustava, pi&scaron;e Srna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Naprotiv, HDZ je radio sve da se omogući provođenje Zakona o Јavnom RTV sustavu&rdquo;, rekao je Lovrinović novinarima, podsjećajući da je Zakon 2005. godine nametnuo visoki predstavnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lovrinović je danas predsjedavao konstitutivnom sjednicom Interresorne radne za analizu primjene Zakona o Јavnom RTV sustavu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Osobno mi je odavno jasno, &scaron;to nije stav dana&scaron;nje komisije, da je zakon neusprovodiv i da je najveći uzrok lo&scaron;e situacije u kojoj se danas nalazi RTV sustav, odnosno servisi&rdquo;, istaknuo je Lovrinović. Smatra da je rje&scaron;enje u dono&scaron;enju novog zakona koji bi na novim principima postavio odnose u sistemu. &ldquo;Do sada za to nije bilo raspoloženja unutar Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, ni resornom ministarstvu&rdquo;, rekao je Lovrinović, navodeći da je lo&scaron;oj situaciji najvi&scaron;e doprinio Upravni odbor RTV sistema jer nije posvećivao dovoljnu pažnju neprovođenju zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Lovrinovićevim riječima, sve to je dovelo da Odbor sustava ne može funkcionirati, a javni RTV servisi se međusobno optužuju kada su u pitanju međusobna dugovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ne zna se do koje se godine do&scaron;lo, koji je iznos u pitanju, entitetski emiteri optužuju BRHT da je dužan njima&rdquo;, naveo je Lovrinović. On je najavio da će članovima Interresorne radne grupe ponuditi svoje viđenje primjene zakona o Јavnom RTV sustavu i &scaron;to je dovelo do toga da sistem skoro u potpunosti ne funkcionira. Interresornu radnu grupu u svibnju je formiralo Vijeće ministara BiH na osnovu zaključka Parlamentarne skup&scaron;tine BiH donijetog prije vi&scaron;e od godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Devetočlanu radnu grupu čine predstavnici oba doma Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, Vijeća ministara i Odbora Јavnog RTV sustava. Lovrinović je rekao da bi naredna sjednica Interresorne radne grupe, do koje bi njeni članovi trebalo da analiziraju primjenu postojećeg zakona, trebala održati krajem kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-01-lovrinovic.jpgNIJE IZDRŽAO: Trumpov direktor komunikacija dao ostavku nakon samo 10 danahttp://grude.com/clanak/?i=2894928949Grude.com - klik u svijetMon, 31 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-scaramucci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Anthony Scaramucci dao je ostavku na mjesto direktora komunikacija Bijele kuće nakon samo 10 dana, pišu ABC i New York Times. <p>Ostavka je do&scaron;la nakon kontoverznog tjedna za ovog biznismena, koji je odmah nakon dolaska na poziciju direktora komunikacija izvrijeđao druge kolege u Trumpovoj administraciji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-scaramucci.jpgŠpirić: U pravu su oni koji već dugo tvrde da se OSA pretvara u bošnjačku službuhttp://grude.com/clanak/?i=2891728917Grude.com - klik u svijetSun, 30 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-30-spiric-1024x683.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pravo je pitanje odvija li se u BiH proces arapizacije ili europeizacije. Kad budemo imali na to odgovor, puno toga će nam biti jasnije<p>''Nemam ja problema sa smjenom. To je manje bitno za mene. Ono &scaron;to meni smeta je poku&scaron;aj inkriminacije i plasiranja neistina kako bi se do&scaron;lo do nečega &scaron;to nalikuje na metode kojima se institucije ne bi trebale služiti. Kao predsjednik Povjerenstva sam se zalagao da unaprijedimo demokratske standarde, da se osigura parlamentarni nadzor na radom OSA-e, a s druge strane, da se osigura unutarnja kontrola kroz dužnost glavnog inspektora, koja je u potpunosti unakažena. Njemu je onemogućen pristup podacima i jasno je da se kr&scaron;i zakon u tom slučaju. Svugdje u svijetu stavlja se posebna pozornost nad parlamentarni nadzor obavje&scaron;tajnog sektora. Kada te službe izađu iz zakona, to postaje jako opasno. Pona&scaron;anje obavje&scaron;tajnih službi osjećam na svojim leđima, a moj je zadatak, bez obzira na to, boriti se da u tu situaciju ne dođu građani'', kazao je u razgovoru za <strong>Večernji list</strong> zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skup&scaron;tine BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;pirićeva smjena s mjesta predsjednika Povjerenstva za nadzor nad OSA-om pokrenula je lavinu događaja, tvrde spomenute novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje novinara o tome ima li vi&scaron;e ikakvoga nadzora nad OSA-om, &Scaron;pirić je rekao: ''OSA nema parlamentarnog nadzora. OSA-u sada kontroliraju s onih mjesta koja su imenovala njezin menadžment, malo izvana i mislim da se do&scaron;lo u situaciju da su u pravu oni koji već dugo vremena tvrde da se OSA pretvara u AID 2 ili bo&scaron;njačku službu. To je opasno za Bosnu i Hercegovinu. Da smo normalna zemlja, zalagali bismo se za po&scaron;tivanje standarda koji vrijede svugdje u svijetu. A ovo sada je opasno za državu''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Postoji li paradržava u ovoj državi?'', glasilo je jedno od Večernjakovih pitanja upućenih &Scaron;piriću na &scaron;to je on kazao: ''Ta paradržava nikada nije ni uga&scaron;ena. Samo sada dolazi do izražaja. Ovdje je pitanje vertikale OSA - SIPA - Sud BiH koja odlučuje koga se treba procesuirati, diskreditirat i to je jako opasna stvar koja nam se događa. Iskreno, volio bih da sam u krivu, da ovo nije tako, ali bojim se kako nam u pravu. Uskoro ćemo svi to osjetiti na svojoj koži''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju razgovora dotaknuo se sve većeg doseljavanja Arapa u BiH, točnije u okolicu Sarajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Možete li zamisliti da postoji 300 agencija u okolici Sarajeva koje se bave nekretninama, imaju 80 lokacija na kojima grade naselja za 150.000 ljudi s istoka. To je snažan proces demografskih promjena i jedan od načina da isele ljude koji žive ovdje. Pravo je pitanje odvija li se u BiH proces arapizacije ili europeizacije. Kad budemo imali na to odgovor, puno toga će nam biti jasnije'', zaključio je &Scaron;pirić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-30-spiric-1024x683.jpgSjednica Vlade ZHŽ-a: Evo koje su odluke donesenehttp://grude.com/clanak/?i=2887728877Grude.com - klik u svijetFri, 28 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-28-vlada_zzh_zgrada_004.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak 27. srpnja 2017. godine u Širokom Brijegu je održana 76. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke, na kojoj je Vlada, između ostaloga, utvrdila Nacrt Zakona o radu, te isti uputila u daljnju proceduru Skupštine Županije Zapadnohercegovačke. <p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici Vlada je donijela sljedeće odluke:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o raspoređivanju sredstava &bdquo;Tekući prijenosi za Sveučili&scaron;te u Mostaru, Studentski centar u Mostaru i Zavod za &scaron;kolstvo&ldquo;;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o otvaranju posebnog transakcijskog računa u okviru Jedinstvenog računa riznice za uplatu predujma od Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske vezano za projekt PESCAR;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a Županije Zapadnohercegovačke i</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Uprave civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-28-vlada_zzh_zgrada_004.jpgPlenković: Presuda ECJ-a neće rezultirati vraćanjem znatnog broja migranata u RHhttp://grude.com/clanak/?i=2885028850Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-27-plenkovic_europa5-090517.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Plenković kaže kako je pogrešna interpretacija da su presude donesene protiv RH.<p>Hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak je izjavio da ne postoji bojazan o vraćanju u Hrvatsku znatnog broja migranata koji su tijekom migrantske krize nezakonito u&scaron;li u Europsku uniju, a temeljem presude Europskog suda pravde (ECJ) koji je u srijedu odlučio da se pravila, po kojoj izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Presuda ECJ ne mijenja dosada&scaron;nju praksu niti proceduru postupanja Republike Hrvatske koja će biti u skladu i s nacionalnim propisima, pravnom stečevinom EU i s međunarodnim pravom. A tumačenjem propisa EU ocjenjujemo da zbog proteka vremena od nezakonitih ulaza migranata na teritorij država članica lani ne postoji bojazan da će ove presude rezultirati vraćanjem znatnijeg broja osoba koje su u razdoblju od rujna 2015. do travnja 2016. godine pro&scaron;le kroz teritorij Hrvatske", kazao je Plenković, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plenković kaže kako je pogre&scaron;na interpretacija da su presude donesene protiv RH te podsjeća da Hrvatska nije bila ni stranka u postupku pred sudom, već je riječ, dodaje, o očitovanju suda na inicijativu slovenskog i austrijskog pravosuđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europski sud pravde (ECJ) u Luxembourgu odlučio je u srijedu da se pravila, po kojoj izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-27-plenkovic_europa5-090517.jpgVIDEO Juncker prekinut pozivom: Žena me zove, ne, ipak je Merkel...http://grude.com/clanak/?i=2886128861Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-27-600_1501169250junker_youtube.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker prekinuo je danas konferenciju za medije kako bi odgovorio na telefonski poziv, misleći da ga zove supruga. <p>Na konferenciji u Bruxellesu koju je predsjednik Europske komisije držao s premijerom Slovačke Robertom Ficom, Junckeru je zazvonio mobilni telefon koji je ostavio u svom sakou.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je moja žena, oprostite - rekao je Juncker, staviv&scaron;i ruku u džep kako bi prona&scaron;ao mobitel, ali nakon &scaron;to ga je uzeo, rekao je "ne, to je bila gospođa Merkel", nakon čega su se u sali svi slatko nasmijali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Juncker je odbio Angelin poziv, &scaron;to je novinarima bilo jo&scaron; zanimljivije. Strani mediji prenose da većina političara ne bi ni trenutak oklijevala da se jave na telefon najmoćnijoj ženi u Europi, ali je to Juncker bez razmi&scaron;ljanja uradio pred svim novinarima, prenosi Faktor.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/LPMUnYzx62Y" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-27-600_1501169250junker_youtube.jpgRepublikanci: Tužiteljstvo BiH progoni pripadnike HVO-a, a HDZ BiH podržava njihova izvješćahttp://grude.com/clanak/?i=2882028820Grude.com - klik u svijetWed, 26 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-26-w6qaqkij_tuziteljstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Što je to pozitivno u radu Tužiteljstva BiH pa dva HDZ-a u Domu Naroda nisu glasovala protiv izvješća o radu ove institucije?<p>Za&scaron;to županijske vlade, uz podr&scaron;ku hrvatskih ministara, novcem poreskih obveznika financiraju projekte i rad privatnih NVO koje &scaron;ire neistine i hu&scaron;kaju narod, navodi HRS u priopćenju za medije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Republikanci navode kako Tužiteljstvo BiH u najvećoj mjeri optužuje pripadnike HVO-a a da HDZ BiH njihova izvje&scaron;ća ocjenjuju pozitivnim.</p> <p>"Tužiteljstvo BiH selektivnim pristupom optužnicama optužuje u najvećoj mjeri pripadnike HVO-a, retroaktivno primjenjujući kazneni zakon na osnovu različitih pravnih kvalifikacija za ista kaznena djela, ovisno o nacionalnosti osumnjičenika. Na osnovu sadržaja optužnica, zaključuje se kako je HVO zločinačka organizacija, Domovinski rat zločinački projekat, a Republika Hrvatska odgovorna za &bdquo;sustavno protjerivanje ne-Hrvata&ldquo;. Suprotno presudi Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, pripadnike ABiH se tretira na osnovu KZ SFRJ, dok se pripadnike HVO-a tretira na osnovu KZ BiH. Za isto kazneno djelo pripadnicima HVO-a se sudi za &bdquo;ratne zločine protiv čovječnosti&ldquo;, dok se pripadnicima ABiH sudi za &bdquo;zločine protiv ratnih zarobljenika&ldquo;" , navedeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaju i kako je Tužiteljstvo BiH u službi bo&scaron;njačke politike.</p> <p>"Dana 25.7.2017. je 25. obljetnica najvećeg masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima od strane VRS u selu Bri&scaron;evu, gdje je masakrirano 68 hrvatskih civila i selo sravnjeno sa zemljom. Tužiteljstvo nikada nije podiglo optužnicu protiv bilo koga odgovornog za ovaj zločin, niti su se odgovorni i njihovi nalogodavci ikada procesuirali. Treba li uopće napominjati kako se za većinu masovnih zločina počinjenih nad Hrvatima uopće ne traže krivci i nalogodavci? Rad ovakvog Tužiteljstva, koje se u potpunosti stavilo u službu bo&scaron;njačke političke oligarhije koja želi pisati neku alternativnu verziju povijesti, u Domu naroda HDZ BiH je ocijenio pozitivnim, dok je HDZ1990 bio suzdržan. Dakle, jedni bez ikakvih zamjerki, drugi bez &bdquo;većih&ldquo; zamjerki", navodi se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominju kako je Safet Oručević uz podr&scaron;ku hrvatskih ministara formirao odjel za ratne zločine.</p> <p>"Isto tako, na sjednici Vlade HNŽ od 30.06.2017. odobreno je 410 000 KM za &bdquo;potporu projektima vi&scaron;e institucija na području HNŽ&ldquo; i &bdquo;afirmiranju i održivom razvitku turizma u HNŽ&ldquo;. Budući da je jedna od &bdquo;institucija&ldquo; koje su dobile novac poreskih obveznika, uz podr&scaron;ku hrvatskih ministara, i Safet Oručević, za potrebe svoje privatne organizacije koja će &bdquo;formirati odjel za ratne zločine&ldquo;, dana 07.07.2017. smo službenim putem, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, tražili da nam se u zakonskom roku dostave podaci o namjeni dodijeljenih novčanih sredstava. Unatoč tome &scaron;to ih Zakon na to obvezuje, Vlada HNŽ u zakonskom roku koji je istekao, nije dostavila informaciju. Budući da se 21.07. održavala i tematska sjednica Skup&scaron;tine HNŽ ba&scaron; na temu braniteljske populacije, pismenim putem smo tražili da se i na toj instituciji postavi upit na ovu temu, no i to je bilo uzalud", priopćeno je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-26-w6qaqkij_tuziteljstvo.jpgOtkazan današnji ručak lidera u Mostaru http://grude.com/clanak/?i=2883028830Grude.com - klik u svijetWed, 26 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-26-covic-objasnjava-feni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako javljaju agencije, nakon što je svoj dolazak na sastanak otkazao Bakir, to je učinio i Fahrudin. Dodik je potvrdio, a Ivanić se dvoumio.<p>Dana&scaron;nji, dugo najavljivanji sastanak političkih lidera u Mostaru, pod pokroviteljstvom Dragana Čovića, lidera HDZ-a i predsjedavajućeg Predsjedni&scaron;tva BiH, je otkazan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Otkazan dana&scaron;nji sastanak lidera u Mostaru! Planirani radni ručak predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragana Čovića i članova Predsjedni&scaron;tva BiH Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića u Mostaru, s početkom u 13.00 sati, otkazuje se zbog nemogućnosti dolaska određenog broja sudionika'', navedeno je u priopćenju iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako javljaju agencije, nakon &scaron;to je svoj dolazak na sastanak otkazao Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, isto je u telefonskom razgovoru sa Čovićem učinio i Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a, pa je shodno tome Čović po svemu sudeći zaključio da je sastanak u "krnjem" sastavu bespredmetno organizirati, prenose <strong>Nezavisne.com.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj dolazak je jedino bio potvrdio Milorad Dodik, predsjendik SNSD-a, dok se Mladen Ivanić, član Predsjedni&scaron;tva BiH i predstavnik Saveza za promjene, dvoumio, &scaron;to je potvrdio i lider PDP-a Branislav Borenović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sastanak u formatu u kojem je Dodik za nas gubi smisao. Mi smo većina na nivou institucija BiH i prvo mi trebamo razgovarati, a tek nakon toga da se obavijeste drugi politički subjekti. Imamo pravo da kažemo kako na sastanku s Dodikom nema smisla sjediti", rekao je ranije Borenović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije poznato hoće se sada sastati Čović i Dodik, budući da je ne&scaron;to ranije planiran i najavljen njihov zajednički ručak u Mostaru.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: FENA</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-26-covic-objasnjava-feni.jpgOdobreno otvaranje konzulata Hrvatske sa sjedištem u Vitezu i Livnuhttp://grude.com/clanak/?i=2881028810Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-25-qleutfvr_predsjednistvo_475_316_85_s_c1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedništvo BiH je dalo suglasnost za otvaranje konzulata Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Vitezu i Livnu. <p>Predsjedni&scaron;tvo Bosne i Hercegovine danas je na 37. redovitoj sjednici primilo k znanju Informaciju predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića o poduzetim i preostalim aktivnostima u vezi pripreme odgovora na Upitnik Europske komisije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo BiH je dalo suglasnost za otvaranje konzulata Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini sa sjedi&scaron;tem u Vitezu i Livnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državno predsjedni&scaron;tvo će pozvat predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića u službeni posjet Bosni i Hercegovini. Predsjedni&scaron;tvo BiH je razmatrajući Izvje&scaron;će sa sastanka Sjevernoatlantskog vijeća na razini stalnih predstavnika (NAC)+BiH održanog 20. lipnja u Bruxellesu donijelo zaključak kojim je zadužilo Ministarstvo obrane BiH da ubrza aktivnosti na knjiženju nepokretnih perspektivnih vojnih lokacija te da o tijeku aktivnosti obavijesti Predsjedni&scaron;tvo BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donesena je Odluka o prihvaćanju Amandmana broj 3 na Ugovor o financiranju sklopljen od i između Europske investicijske banke, Bosne i Hercegovine i Federacije BiH 15. srpnja 2008. godine u Sarajevu i 18. kolovoza 2008. godine u Luxembourgu i naknadni Amandman na Ugovor/Vodovod i kanalizacija u Federaciji BiH &ndash; Fi 24.569 ( &bdquo;Ugovor o financiranju&ldquo;). Predsjedni&scaron;tvo BiH je donijelo odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma Vijeća ministara BiH i Vlade Narodne Republike Kine o međusobnom ukidanju viza za nositelja putovnica i sporazuma Ministarstva obrane BiH i Ministarstva narodne obrane Narodne Republike Kine o vojnoj pomoći Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donesene su i odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o razumijevanju u oblasti sporta Bosne i Hercegovine i Kraljevine Bahrein i sporazuma o grant sredstvima Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norve&scaron;ke i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za unapređenje sigurnosti žena i odgovora na rodno zasnovanu diskriminaciju i nasilje u Bosni i Hercegovini. Predsjedni&scaron;tvo BiH je odobrilo zaključivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava između Sredi&scaron;njeg izbornog povjerenstva BiH i Vijeća Europe za provođenje dodatne obuke trenera, predsjednika i članova biračkih odbora i Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava između SIP-a BiH i Vijeća Europe za pripremu, dizajn i tiskanje bro&scaron;ure &bdquo;Nove tehnologije u izbornom procesu &ndash; izazovi i mogućnosti primjene u Bosni i Hercegovini&ldquo;, priopćeno je iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-25-qleutfvr_predsjednistvo_475_316_85_s_c1.jpgIstraživanje: HDZ je i dalje prvi izbor Hrvata, SDP zaostaje više od 11 posto, Bandić peta opcijahttp://grude.com/clanak/?i=2881228812Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-25-plenkovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HDZ je i dalje prvi izbor građana jer uživa potporu od 33,6 posto, ali je popularnost pala zbog nesnalaženja u komunikaciji kad su izbili veliki požari u Dalmaciji.<p>&nbsp;</p> <p>SDP je zabilježio blagi porast popularnosti, ali i dalje zaostaje za HDZ-om vi&scaron;e od 11 posto. SDP, dakle, u ovome trenutku može računati na 22,4 posto potpore ispitanih, &scaron;to je 0,2 posto vi&scaron;e nego u lipnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treća opcija u ovom trenutku u Hrvatskoj je Živi zid koji srpanj zavr&scaron;ava s potporom od 7,6 posto, &scaron;to je 0,3 posto vi&scaron;e nego mjesec prije, dok Most i dalje pada i sad je na 6,2 posto. Mjesec ranije stranka Bože Petrova imala je 7,4 posto, a kada se Vlada tek sastavila, dok su bili u njoj, imali su potporu od 9,9 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stranka Milana Bandića uživa potporu od 4,7 posto, slijedi HSS s 2,7 posto, HNS uživa manju potporu nego mjesec prije i sad je tek na 1,9 posto, IDS je na 1,7, HSU na 1,6, dok Pametno može računati na potporu od 1,6 posto. Posljednja stranka iznad jedan posto je Promijenimo Hrvatsku koja ima potporu od 1,2 posto. Ostale stranke imaju manje od jedan posto ili ukupno 3,7 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za neku drugu stranku glasovalo bi 1,8 posto birača, a neodlučnih je 9,1 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-25-plenkovic.jpegBošnjački mediji počeli kampanju za prvog Hrvata: Čoviću na megdan šalju Kukića i Zelenikuhttp://grude.com/clanak/?i=2876128761Grude.com - klik u svijetMon, 24 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-24-diana_zelenika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Klix.ba i srodni bošnjački mediji počeli su raditi slagalicu svojih favorita za člana Predsjedništva BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Nekad su rado favorizirali i gledali kao prvog čovjeka Hrvata Željka Kom&scaron;ića, a u posljednje vrijeme podržavaju neizostavnog Posu&scaron;aka Slavu Kukića koji se, kako bi prikrio vi&scaron;emilijunski kriminal nekad u Eronetu, odlučio raditi protiv svog naroda. A ovih dana, isturili su jo&scaron; jedno ime, a radi se o Diani Zeleniki. Kako bi joj jo&scaron; dali na snazi mediji guraju predsjednika jednog od desetaka HSP-ova u BiH Nikolu Raguža. Upravo on je posljednjih dana osnovao jo&scaron; jedan HSP kako bi dodatno zbunio javnost i simpatizere, uz HSS, najstarije hrvatske stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana na tapeti zagovornika ovakve, propale i neuspje&scaron;ne BiH kojoj bi na čelu bio netko tko nema podr&scaron;ku Hrvata, također je i Martin Raguž. Biv&scaron;i &scaron;ef HDZ-a 1990. podržao je izmjene izbornog zakona u Domu naroda, a upravo na taj način spriječio bi se izborni inženjering i mogućnost da Hrvatima netko drugi bira predstavnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitke Martinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-24-diana_zelenika.jpgDamir Krstičević ostaje ministar obranehttp://grude.com/clanak/?i=2877028770Grude.com - klik u svijetMon, 24 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-24-krstic18817_01.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević priopćio je da je nakon brojnih razgovora s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem, odlučio i dalje nastaviti obnašati dužnosti potpredsjednika Vlade i ministra obrane.<p><em>Javnosti su poznati razlozi zbog kojih sam ponudio ostavku, već sam ih vi&scaron;e puta javno obrazložio i želim odlučno demantirati bilo kakav drugi skriveni razlog ili motiv.</em><br /><em>Pripadnici Oružanih snaga zajedno sa svim ostalim gasiteljima uz nadljudske su napore obavili ogroman posao u obrani od katastrofalnog požara i ovom prilikom im od srca zahvaljujem, rekao je Krstičević.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Proteklih dana zvali su me pripadnici HV-a, kolege generali i ministri, međutim posebno sam zahvalan predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću na bezrezervnoj potpori ne samo meni, nego &scaron;to je jo&scaron; važnije i svim projektima koje sam zajedno sa svojim timom pokrenuo u svrhu jačanja Oružanih snaga RH i izgradnje boljeg i učinkovitijeg sustava domovinske sigurnosti. Upravo je ta potpora razlog ove moje odluke.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Čast mi je biti na čelu Ministarstva obrane i sa svojim timom te u suradnji s drugim ministarstvima i predsjednicom Republike i vrhovnom zapovjednicom Oružanih snaga Kolindom Grabar-Kitarović nastaviti velike projekte od iznimne važnosti za jačanje Oružanih snaga, sigurnosti, prosperiteta i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske</em>, kaže se u priopćenju, prenosi<strong> HRT.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Krstičević zahvaljuje prijateljima hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i brojnim građankama i građanima koji su mu ovih dana slali poruke potpore.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-24-krstic18817_01.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgMario Karamatić nova žrtva bošnjačkih radikalahttp://grude.com/clanak/?i=2873028730Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-22-dom_naroda_karamatic_raguz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Karamatić je izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i nerijetko služi medijima kao zanimljiv materijal iz jednostavnog razloga. <p>Naime, njegova izlaganja u Parlamentarnoj skup&scaron;tini zaista i jesu zanimljiva. Ponekad ekscentrična, no medijima zanimljiva, a bo&scaron;njačkim radikalima - nedopustiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je Nino Raspudić gostovao u Pressingu N1 televizije gdje je ponavljao uobičajene teze zbog kojih je prozvan usta&scaron;om, fa&scaron;istom, djeljiteljem Bosne i drugim sličnim opisnim pridjevima. O tome je dnevnik.ba pisao u kontekstu nemogućnosti takve vrste suživota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Malo vi&scaron;e od mjesec dana nakon Raspudićevog gostovanja, na meti je Mario Karamatić, ponovno jedan bh Hrvat. Optužbe su ponovno neutemeljene i odaju vi&scaron;e-manje patalo&scaron;ku mržnju prema bh Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karamatić je izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skup&scaron;tine Bosne i Hercegovine i nerijetko služi medijima kao zanimljiv materijal iz jednostavnog razloga. Naime, njegova izlaganja u Parlamentarnoj skup&scaron;tini zaista i jesu zanimljiva. Ponekad ekscentrična, no medijima zanimljiva, a bo&scaron;njačkim radikalima - nedopustiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, stvar dobro poznajemo samo ako joj znamo uzrok, rekao je davno neki poznati filozof. A uzrok tome &scaron;to Karamatić smeta bo&scaron;njačkim radikalima je jednostavan. Najče&scaron;će priča istinu i priča onako, izvorno hss-ovski, narodno. I onda je sporno kad iznese svoj stav o Javnom RTV sustavu iako nema validnih argumenata koji mogu pobiti taj stav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnoviji gnjev kod dijela Bo&scaron;njaka Karamatić je izazvao na raspravi sjednice Doma naroda po pitanju HNS-ovog prijedloga Izbornog zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karamatić je kazao da će u slučaju novog nametanja predstavnika Hrvatima to ujedno biti i kraj Bosne i Hercegovine. Ni tu nema ni&scaron;ta sporno. Za&scaron;to bi neki pojedinac kao dio koji pripada kolektivu koji se zove hrvatski narod i ima Ustavom zajamčena prava pristao na to da mu Bo&scaron;njaci biraju predstavnike? Bo&scaron;njaci ili Srbi također ne bi pristali na to od strane Hrvata, no Bo&scaron;njacima je to sporno i odmah idu u diskreditaciju Karamatića kao takvog i nazivaju ga usta&scaron;om, mrziteljem Bosne i tome slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I onda slijede prijetnje i uvrede na dru&scaron;tvenim mrežama. I nakon Nine Raspudića, povijest se ponovi po tko zna koji put. Ako se pojavi netko kao "glasnik" bh Hrvata, bo&scaron;njački ekstremisti ga poku&scaron;aju diskreditirati, upla&scaron;iti i omalovažiti. Za potrebe ovog teksta izdvojen je samo mali dio komentara, ukolio sumnjate, provjerite komentare na portalima koji djeluju u dominantno bo&scaron;njačkom području i na bosanskom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I zaista, nakon takvih činova, Karamatićeve riječi dobiju smisao i sasvim novu konturu: naime, možda se zaista bliži kraj (ovakvoj) Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Dnevnik ba" href="http://www.dnevnik.ba/teme/mario-karamatic-nova-zrtva-bosnjackih-radikala" target="_blank">Dnevnik.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-22-dom_naroda_karamatic_raguz.jpgKrstičević: Moja misija je završena; Hebrang: Nekim snagama smeta bivši general na čelu sigurnostihttp://grude.com/clanak/?i=2868328683Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-20-550936.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Moja misija je završena", kazao je sinoć u emisiji Otvoreno na HRT-u ministar obrane Damir Krstičević. <p>A da Krstičevićeva misija nije gotova, siguran je ministar unutarnjih poslova <strong>Davor Božinović</strong>. I biv&scaron;i ministri obrane <strong>Andrija Hebrang</strong> i<strong> Željka Antunović</strong> smatraju da <strong>Krstičević</strong> treba ostati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da se radi o odličnom ministru i ja se nadam da ovo neće biti epilog. Siguran sam da misija generala Krstičevića nije zavr&scaron;ena", rekao je <strong>Davor Božinović</strong>. Smatra da je u požaru u Splitu i okolici odrađen vrhunski posao s obzirom na njegove razmjere. Za izjave predsjednice<strong> Kolinde Grabar Kitarović</strong> kazao je da su one bile u smjeru svih onih koji su zaključili da je odrađen odličan posao, prenosi Index.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da su u pitanju bili ekstremni vremenski uvjeti i da se postrojbe ne mogu prebacivati onako kako bi se htjelo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-20-550936.jpegHNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH dobiva 
potporu u Domu narodahttp://grude.com/clanak/?i=2865828658Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-19-9a1737197ec5a2bdcd20.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čak da svih pet bošnjačkih izaslanika bude glasovalo protiv izmjena Izbornog zakona koji uređuje pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, izaslanika za Dom naroda FBiH, kao i izbor vijećnika u Gradsko vijeće Mostara, prijedlog zakona koji je stigao iz HNS-a BiH imao bi dovoljnu potporu.<p>&nbsp;</p> <p>U pisarnicu Doma naroda Parlamenta BiH jučer je stigla odluka Ustavnoga suda BiH kojom je odbačen prigovor o ugrožavanju vitalnog bo&scaron;njačkoga nacionalnog interesa. Ta će se točka danas naći na sjednici Doma naroda na kojoj će se glasovati o prijedlogu koji su u proceduru poslali iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH Bari&scaron;a Čolak ne vidi ni&scaron;ta prijeporno za nastavak daljnje procedure. &ldquo;Nema vi&scaron;e ni&scaron;ta prijeporno. O tome ćemo razgovarati na sjednici Kolegija, a onda i na sjednici Doma naroda. Svako moguće stavljanje prigovora u daljnju proceduru bila bi potvrda onoga &scaron;to odavno znamo&rdquo;, rekao je Čolak. On očekuje da će izmjene zakona koje se tiču prigovora hrvatske strane dobiti većinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SDA &ldquo;ima&rdquo; prijedlog</strong></p> <p>&ldquo;Ovaj je zakon takav da ne diskriminira nikoga, a omogućava Hrvatima da mogu birati svoje predstavnike u vlasti kako im to ne bi ubuduće činili brojniji narodi. Nema ni&scaron;ta normalnije nego inzistirati na tome načelu&rdquo;, objasnio je Čolak u izjavi za Večernjak. No, nisu takvoga stajali&scaron;ta među bo&scaron;njačkim izaslanicima u Domu naroda. Najeksplicitniji je bio dopredsjednik SDA Halid Genjac, inače ginekolog, koji je poručio kako SDA neće poduprijeti prijedloge Hrvata jer su &scaron;tetni za &ldquo;vitalne nacionalne interese Bo&scaron;njaka&rdquo;. &ldquo;Nećemo podržati, kako smo naveli u žalbi Ustavnom sudu, takav zakon jer je destruktivan za vitalne nacionalne interese Bo&scaron;njaka, i to u sva tri elementa, izbora Predsjedni&scaron;tva i izaslanika za Dom naroda&rdquo;, naveo je Genjac. On nije, međutim, isključio mogućnost da zakon bude usvojen u Domu naroda i pri tome je naveo kako Stranka demokratske akcije navodno ima spreman prijedlog izmjena Izbornog zakona koje su izradili pravni stručnjaci te stranke. &ldquo;O tome ćemo se sutra izja&scaron;njavati, međutim, ako se usvoji na Domu naroda, takav prijedlog ide na Zastupnički dom. Sve je pitanje pretpostavki i procjene. Možda bude prihvaćen u Domu naroda, ali te&scaron;ko u Zastupničkom domu zbog raspoloženja i odnosa stranaka. Ako ne bude usvojen, mi dostavljamo u parlamentarnu proceduru zakon koji je na&scaron;a skupina stručnjaka načinila i on će ići u parlamentarnu proceduru&rdquo;, dodao je Genjac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Osam od petnaest</strong></p> <p>Kako stvari stoje, čak da svih pet bo&scaron;njačkih izaslanika bude glasovalo protiv izmjena Izbornog zakona koji uređuje pitanje izbora članova Predsjedni&scaron;tva BiH, izaslanika za Dom naroda FBiH, kao i izbor vijećnika u Gradsko vijeće Mostara, prijedlog zakona koji je stigao iz HNS-a BiH imao bi dovoljnu potporu. S pet ruku Hrvata iz dvaju HDZ-ova i HSS-a te jo&scaron; tri koje osiguravaju izaslanici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata i koalicijskoga Demokratskog narodnog saveza, dobiva se potrebnih natpolovičnih osam od petnaest ruku. &ldquo;Predloženi Izbori zakon ima na&scaron;u potporu. Vidjeli smo to kao mogućnost da se pobolj&scaron;a i pozicija Srba. To je korektan zakon imajući u vidu prakse nadglasavanja&rdquo;, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-19-9a1737197ec5a2bdcd20.jpegOD DANAS PREDSJEDAVAJUĆI Čović: Izbori će biti održani u listopadu 2018. po novom izbornom zakonuhttp://grude.com/clanak/?i=2861328613Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-17-dragan-covic-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promjenama koje su uslijedile u izbornom zakonodavstvu činom da je Ustavni sud izvukao iz Izbornog zakona sporne članke, a u kojima je bila definirana uloga Središnjeg izbornog povjerenstva, koja samim tim uopće više ne postoji, nastao je ogroman problem.<p>Moj zadatak će biti i ja ću u njemu uspjeti, promijeniti Izborni zakon i izbjeći mogućnost da netko osporava zakazivanje i provedbu izbora. Izbori će sigurno biti, kao &scaron;to je i planirano, prvog vikenda u desetom mjesecu sljedeće godine &ndash; izjavio je u razgovoru za Fenu predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, koji danas preuzima osmomjesečno predsjedanje državnim predsjedni&scaron;tvom, pi&scaron;e <strong>FENA.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući stavove nekih stranaka kako CIP i bez promjena Izbornog zakona može 2018. godine provesti izbore za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i omogućiti uspostavu vlasti na svim razinama, Čović ističe kako su Ustav i zakon tu potpuno jasni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Sve institucije ove države koje su zadužene za provedbu izbora moraju krenuti od Ustava i Izbornog zakona pa i institucije izvana koje nadziru provedbu izbora. Na primjeru ponovljenih izbora u Stocu vidjeli smo tko to sve nadzire pod posebnom lupom. Mi ćemo jednostavno morati promijeniti izborno zakonodavstvo. U ovako te&scaron;kim uvjetima to neće biti lako. Jer, ako nemate vlast, parlamentarne većine, s kim ćete uopće to dogovoriti &ndash; ističe Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj godini je, kaže, potrebno uložiti mnogo truda kako bi se usvojile izmjene Izbornog zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-One možda neće biti temeljite za neke druge stvari, ali će biti dovoljne za izborni ciklus 2018. godine, kako bi izbori mogli biti provedeni po ustavu i zakonu &ndash; nagla&scaron;ava on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U situaciji kada vlast faktički ne funkcionira to neće biti nimalo lako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-To da ne funkcionira vlast na svim razinama nije samo dojam, već praktično pona&scaron;anje duže vrijeme. Neki mi zamjeraju &scaron;to to govorim javno, a govorim samo zbog toga da preuzmemo odgovornost i da ispravimo tu anomaliju, jer smo svjesni da ćemo do idućih izbora imati ovakvu vlast kakva god da je. Izvr&scaron;na vlast nema u zakonodavnoj vlasti nužnu potporu za funkcioniranje. To se vidi svakodnevno, imali smo priliku vidjeti to i za vrijeme boravka predsjedatelja Vijeća ministara s jednim ili dvojicom kolega u Bruxellesu, pa onda i ovaj summit u Trstu. Mi ključne stvari koje smo u proteklih &scaron;est mjeseci trebali pripremiti nismo pripremili, a odemo onda i sramotimo se tamo. Ne znam iz čijih potreba smo to uradili, a da nismo doma zavr&scaron;ili sve stvari koje smo trebali i mogli zavr&scaron;iti. Ako imamo vlast to se zavr&scaron;i za 15 sekundi. Kada nemamo vlast snalazimo se na različite načine, a ja bih rekao da to snalaženje ba&scaron; ne ide dobro &ndash; kaže Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju prioriteti tijekom njegovog predsjedanja Predsjedni&scaron;tvom BiH Čović posebno ističe europski put. Već sutra će u Bruxellesu imati sastanak s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i jo&scaron; nekim europskim dužnosnicima, a u utorak i s europskom povjerenicom za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Time &scaron;aljemo jasnu poruku europske BiH. Postoje oni koji su do sada pomalo taktizirali i tražili koga će optužiti za neki neuspjeh, jer bojim se da je to bila strategija, a ne kako napraviti uspjeh. Želja je vidno to, taj odnos, promijeniti u ovih osam mjeseci. Trebamo stvoriti ambijent da mi do kraja ove godine dobijemo MAP, a ne da pričamo o njemu. To je preznačajno, jer se veže za NATO savez kao jedna faza u procesu. A drugo je kandidacijski status za Europsku uniju. Taj kandidacijski status evidentno mora doći do sljedećih izbora. Ja sam bio siguran da će to biti ostvareno do kraja ove godine. Međutim, izgubili smo previ&scaron;e vremena, proteklih 12-13 mjeseci, jer smo u fazi snalaženja kako da uspostavimo funkcionalnu parlamentarnu većinu koja evidentno već duže vremena ne radi &ndash; kaže Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poja&scaron;njava kako je sve krenulo s revizijom tužbe protiv Srbije koja je zakomplicirala odnose i pokazala &bdquo;koliko imamo parasustava u sustavu&ldquo;. Potom su, kaže, naru&scaron;eni i prijateljski i kolegijalni odnosi, ono &scaron;to bi u Predsjedni&scaron;tvu trebalo normalno postojati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Danas odrađujemo taj posao. Odnos između trojice kolega je na jednoj profesionalnoj razini, rekao bih korektan. No, to nije dovoljno za ovo &scaron;to mi radimo, jer mi nismo samo tri člana Predsjedni&scaron;tva. Da je samo u pitanju na&scaron;a ustavna nadležnost i odluke Predsjedni&scaron;tva ja bih rekao da je na&scaron; rad korektan. Međutim, mi smo i ključni ljudi u političkim strankama koje predvode vlast na svim razinama u BiH i to od nas traži mnogo vi&scaron;e nego &scaron;to je uloga člana Predsjedni&scaron;tva. I to je ono &scaron;to mi je cilj pojačati &ndash; navodi Čović u razgovoru za Fenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom narednih osam mjeseci, svakog mjeseca će Predsjedni&scaron;tvo biti negdje u svijetu i iz svijeta će državnici dolaziti u BiH. To je jedna dinamika, napominje Čović, koja na BiH treba vratiti neka pozitivna gledi&scaron;ta iz svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Pričati o pozitivnim stvarima i nastojati ih provesti, a ne optuživati bilo koga, bez obzira &scaron;to ja mislio tko je krivac i tko pravi opstrukciju, jer na tom konceptu ne možemo dobiti prijatelje. Treba znati da &scaron;to smo bliže danu izbora pojačavat će se odnos prema izbornom danu. Drugim riječima, kritizerstvo će biti maksimalno i sve one stranke koje danas nisu u vlasti imat će svoju opozicijsku potrebu da se dokažu, a i dobar dio onih koji su u vlasti već jasno pokazuju da ova vlast ne funkcionira. Imate cijele stranke koje su formalno protiv onoga &scaron;to vlast radi, a u vlasti su. Primjer su tro&scaron;arine, gdje je cijeli niz stranaka protiv toga, a njihovi predstavnici su u vlasti. Također, SBB vrlo jasno govori da nije vi&scaron;e dio ovog projekta, a da ne kažem &scaron;to su se neke stranke pocijepale pa jedan dio zastupnika ne daje potporu na državnoj ili federalnoj razini. To su realni problemi, ali uvjeren sam da ćemo s jednom jasnom agendom u idućih osam mjeseci situaciju uspjeti stabilizirati &ndash; ističe Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju odnosi sa susjednim zemljama, cilj je, kaže, napraviti mnogo bolje odnose od onih koji su bili zadnjih godinu ili godinu i pol dana. S Crnom Gorom ne postoje otvorena pitanja, a &scaron;to se tiče Hrvatske i Srbije tu je bilo mnogo problema u njihovoj komunikaciji, a onda se to, nagla&scaron;ava Čović, htjeli mi to ili ne, odražava na BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-To su susjedi koji nas okružuju i 95 posto na&scaron;e granice je s te dvije zemlje. I mislim da smo tu napravili veliki iskorak. O njemu nismo puno pričali. Na takav način mislim i ovih osam mjeseci praviti te iskorake. Vjerujem da će u sljedeća dva-tri mjeseca biti intenzivna suradnja Zagreba i Beograda o puno pitanja koje se tiču njihovih odnosa, a to će uveliko relaksirati na&scaron;u komunikaciju i s Beogradom i sa Zagrebom. Siguran sam da će predsjednik Vučić biti jedan od prvih koji će službeno posjetiti BiH. Usmeno smo već sve iskomunicirali. Vjerujem da ćemo na idućoj sjednici napraviti jedan okvirni plan poziva predsjednicima koji bi trebali doći. Mislim da će i predsjednica Hrvatske također, odmah početkom jeseni, biti kod nas u posjetu. I oni će se međusobno vjerojatno sresti do tih sastanaka, a to bi onda trebalo uveliko rije&scaron;iti puno otvorenih gospodarskih pitanja na&scaron;ih žitelja koji su se iseljavali s jednog, drugog ili trećeg prostora i olak&scaron;avati im život &ndash; kaže hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe i međusobnu povezanost zemalja i uvjetovanost jednih na druge. Infrastruktura nam je prevažna i mnoga pravna pitanja su međusobno povezana s gospodarskim. Kako kaže, nije to samo pitanje Agrokora, već i ogromne trgovinske razmjene između ove tri države, &scaron;to nas neminovno upućuje jedne na druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući ponovljeno problematiziranje izgradnje Pelje&scaron;kog mosta iz nekih krugova u BiH Čović kaže kako on tu ne vidi nikakav problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Naravno, uvijek će se pojaviti neki &bdquo;dobročinitelj BiH&ldquo; koji će pokazati svoju stra&scaron;nu zabrinutost za pravni status izlaska na more BiH. Mislim da je Hrvatska postupila krajnje profesionalno. Ispo&scaron;tovali su najvi&scaron;e moguće standarde i kada su u pitanju gabariti mosta. Hrvatska time olak&scaron;ava BiH puno stvari. Izgradnjom tog mosta i brze ceste preko Pelje&scaron;ca uveliko će se rasteretiti ovaj magistralni dio oko Neuma koji je danas formalno blokiran. Mi ćemo ubrzano graditi na&scaron;u cestu od Stoca prema Neumu, tako da ćemo s te strane probleme rije&scaron;iti, ali ovo govorim zato &scaron;to ćemo, u dogovoru s Hrvatskom, Jadransko-jonski koridor na neki način trasirati kroz BiH, kroz Popovo polje nekih 70 kilometara, od granice s Crnom Gorom do Počitelja. I to bi bio taj jedan korektan dobrosusjedski, prijateljski odnos. Tako da bilo kakvo prizivanje nekih standarda i uvlačenje novih problema ne koristi. To su isti oni ljudi koji su poku&scaron;ali osporiti ratificiranje sporazuma o granici s Crnom Gorom. Kako tamo nisu uspjeli, neće ni ovdje. Ja bih želio da se Pelje&scaron;ki most &scaron;to prije gradi, jer će to i nama uveliko pomoći &ndash; nagla&scaron;ava Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proteklih dana pojavile su se informacije o navodnom zaokretu u njemačkoj politici prema BiH i favoriziranju koncepta građanske države u BiH. Osvrčući se na to Čović kaže da je nama već sudbina namijenila da svatko u BiH može kao dio bilo koje administracije iz svijeta, a posebno one koje su se vezale kao potpisnice Daytonskog sporazuma, slati poruke, utjecati na kvalitetu života ovdje, poticati nas na promjene, a da ni sami nemaju jasnog stava &scaron;to zapravo žele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Zato i jesmo imali sve ove uspone i padove. Neke administracije su imale dominantan utjecaj pet-&scaron;est godina pa su se potpuno povlačile s ovog prostora i to rade naizmjenično vruće-hladno. I mi se time ne trebamo opteretiti. Postoje različite razine vlasti, kao i kod nas, u tim administracijama i pitanje je zna li centrala neke vlasti iz bilo koje od tih administracija uopće &scaron;to radi neki njihov dužnosnik ovdje, jer su im prioritet neka druga područja. Tu mislim i na američku, njemačku, britansku, tursku, rusku i svaku drugu administraciju. I naravno, na&scaron;e je da držimo dobre odnose s onima koji su ovdje, jer te&scaron;ko možemo dobaciti svojim stavom do ključnih ljudi koji upravljaju tim administracijama &ndash; kaže Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od pravaca kojim nastoji ići u idućih osam mjeseci, koliko će predsjedati Predsjedni&scaron;tvom BiH, upravo je doći i do Washingtona, Moskve, Berlina i Pariza i na tome će se raditi kako bi se ta vrsta komunikacije uspostavila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ja uopće ne nasjedam na ove spinove, tako ću ih nazvati, jer oni ni&scaron;ta drugo i nisu, da neka od administracija želi potpuno promijeniti koncept života u političkom, dru&scaron;tvenom, organizacijskom smislu u BiH tako &scaron;to će ovdje stvoriti neku unitarnu i građansku državu, a do jučer je želio ne&scaron;to drugo. Mi imamo jasne okvire ovdje. Jedan je daytonski okvir, koji je potro&scaron;en ili ne, ali jo&scaron; uvijek je ovdje. Imamo s druge strane zaključke ili vrlo jasne rezolucije Europskog parlamenta koje govore o federalizmu i decentralizaciji BiH i treće imamo ono &scaron;to je danas u BiH, &scaron;to ne funkcionira i &scaron;to treba promijeniti. Siguran sam da ćemo kad zavr&scaron;imo izborni ciklus 2018. godine, odmah i prije uspostave vlasti, krenuti s tim popravkama uz pomoć prijatelja izvana. Uvjeren sam da postoji jedna blagonaklonost većine tih administracija prema BiH &ndash; ističe Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira &scaron;to tko od njih misli, kaže, svi su nam blagonakloni i smatraju da treba ubrzati na&scaron; kandidacijski status u EU, jer taj na&scaron; kontakt s institucijama EU ne&scaron;to znači i njima. Do nas je, dodaje, da napravimo neki iskorak i onda ćemo vidjeti da tamo imamo prave prijatelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Na isti način mislim da nova američka administracija djeluje prema nama. Mnogi će se iznenaditi najesen kako će te velike administracije poslati poruke prema BiH. BiH je nedjeljiva i svi oni koji zazivaju raspad ove države neće biti u prilici to dočekati niti će ovdje biti neke agresivnosti u smislu sigurnosti ma koliko netko paraobavje&scaron;tajno i parasustavno djelovao ovdje. Mi se moramo izboriti da ovo profunkcionira. I to je moj zadatak u idućih 12 mjeseci. Ne smijemo si dozvoliti da kalkuliramo s predizbornom kampanjom koja traje 15 ili 16 mjeseci. To je porazno i za poziciju, ali i za opoziciju. Jer, to &scaron;to će netko misliti da smo mi lo&scaron;i i da će sve ono dobro &scaron;to smo mi uradili sru&scaron;iti i da će njemu biti dobro nakon 2018. godine je glupa taktika &ndash; tvrdi Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjeća da mi zaostajemo vidno za Crnom Gorom koja je u NATO-u i koja je otvorila brojna poglavlja s EU. Srbija također ubrzano ide ka EU i dobit će odrije&scaron;ene ruke ka EU, &scaron;to je, nagla&scaron;ava Čović, bitno znati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Koncepcija odnosa prema Srbiji i njemačke i američke i ruske i svih drugih administracija je podržati Srbiju na tom putu. Mi smo negdje između toga i bili bi politički glupi ne prihvatiti taj izazov. Ja sam uvjeren da smo ga prepoznali i bez obzira na ove sitne iskrice koje nam neki političari izvana &scaron;alju, uvjeren sam da imamo mnogo prijatelja koji nam žele pomoći, ali i mi ne&scaron;to, barem ono osnovno &scaron;to smo obećali, moramo uraditi. Ja kao optimističan čovjek prepoznajem &scaron;to bismo sve mi u idućih 12 mjeseci dobroga mogli učiniti &ndash; zaključuje hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za <strong>Fenu.</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-17-dragan-covic-2.jpgPlenković podržao Posušanina Vanju Gavrana u Saboru RH: HDZ-ovci iz BiH Ljubić i Raguž bili protivhttp://grude.com/clanak/?i=2861928619Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-17-plenki_i_vanja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sabor Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade te zemlje, velikom većinom glasova (97) imenovao je Vanju Gavrana članom Vijeća za elektroničke medije.<p>&nbsp;</p> <p>Gavran je član Sredi&scaron;nje uprave Napretka, predsjednik Paneuropske unije BiH, Posu&scaron;anin, novinar, a znan i kao glasogovornik HT Eroneta u eri dok je njime upravljala Platforma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zbilja, velika čast, odgovornost i obveza&ldquo;, pohvalio se Gavran i na dru&scaron;tvenim mrežama, gdje mu je status o imenovanju &bdquo;lajkao&ldquo; i donedavni nuncij u Hrvatskoj, a prethodno i u BiH Alessandro D&rsquo;Errico.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, unatoč svemu protiv njega su u Zagrebu glasovala dvojica zastupnika iz BIH &ndash; Božo Ljubić i Željko Raguž, zastupnici HDZ-a izabrani na listi 11. izborne jedinice &ndash; iz BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasovanje protiv prijedloga Vlade koju čini HDZ u najmanju ruku začudilo je kolege u saborskim klupama, pogotovo jer je i Odbor za medije i informatizaciju jednoglasno dao svoje mi&scaron;ljenje, &scaron;to znači da su Ljubić i Raguž glasovali protiv Vlade. U zraku je u Hrvatskoj ostalo pitanje hoće li tako postupiti i u pitanjima kada će njihova glas biti prevaga, a ne samo stajali&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH se pak otprilike zna koji su razlozi da su Hercegovci u Zagrebu glasovali protiv Hercegovca. Za podsjetiti je u tom kontekstu da je Gavran bliski suradnik predsjednika Napretka prof. dr. Franje Topića, a da je bio i glasnogovornik Eroneta u vrijeme Hrvatima u BIH mrske biv&scaron;e uprave na čelu sa Stipom Prlićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Gavran u Vijeće za elektroničke medije dolazi s Al Jazeere Balkans gdje je radio zadnje dvije godine. Kako je u izvrsnim odnosima sa biv&scaron;im HDZ-ovim ministrom Bari&scaron;ićem smatra se da ga je on i predložio.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://hip.ba/2017/07/17/plenkovic-predlozio-hercegovca-a-ljubic-i-raguz-glasovali-protiv/" target="_blank"><em><strong>Hip</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-17-plenki_i_vanja.jpgU utorak sjednica Vlade ZHŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=2857828578Grude.com - klik u svijetSat, 15 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-15-vlada_zhz_zgrada_2015_001.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U utorak 18. srpnja 2017. godine, s početkom u 11.ᴼᴼ sati, održat će se 75. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.<p>&nbsp;Sjednica će se održati u dvorani za sastanke Vlade Županije Zapadnohercegovačke u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p><br />Dnevni red:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Izvod iz Zapisnika sa 74. sjednice Vlade Županije Zapadnohercegovačke<br />2. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o &scaron;umama<br />3. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi Županije Zapadnohercegovačke<br />4. Prijedlog Uredbe o registru državnih službenika i namje&scaron;tenika uposlenih u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj<br />5. Izvje&scaron;će o izvr&scaron;enju proračuna Županije Zapadnohercegovačke u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2017. godine<br />6. Prijedlog Odluke o otvaranju posebnog transakcijskog računa u okviru Jedinstvenog računa riznice za sredstva za za&scaron;titu, unapređenje i podizanje novih &scaron;uma i za ruralni razvoj<br />7. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 2343 k.o. Vitina Gornja, Ljubu&scaron;ki<br />8. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 3250 k.o. Mokro i dijelu k.č. broj 2502 k.o. Uzarići, &Scaron;iroki Brijeg<br />9. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 765/1 k.o. Dobrkovići, &Scaron;iroki Brijeg<br />10. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 1219/16 k.o. Ružići, Grude<br />11. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 408/4 k.o. Ružići, Grude<br />12. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa i uprave Županije Zapadnohercegovačke<br />13. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Stručne službe Vlade Županije Zapadnohercegovačke<br />14. Prijedlog Rje&scaron;enja o razrje&scaron;enju Policijskog odbora Županije Zapadnohercegovačke<br />15. Prijedlog Rje&scaron;enja o imenovanju Policijskog odbora Županije Zapadnohercegovačke<br />16. Tekuća pitanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-15-vlada_zhz_zgrada_2015_001.jpgBiskup Komarica: Hrvatske predstavnike ćemo pamtiti po nečinjenju, doveli su narod pred nestanakhttp://grude.com/clanak/?i=2854528545Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-14-komarica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biskup banjalučki Franjo Komarica u razgovoru za N1 kazao je da se stidi pojedinih političara u Bosni i Hercegovini i postavio im pitanje šta su učinili za narode u našoj zemlji.<p>&nbsp;</p> <p>"Svatko može vidjeti istinu. Svjesni smo progona katolika u ovom kraju. Od svih donacija za povratnike katolici jedva da su dobili tri posto, a jo&scaron; manje u ovom kraju. Imamo dvostruko manje katolika nego &scaron;to ih je bilo tijekom rata. Molio sam entitetske vođe da naprave put, uvedu struju, omoguće opstanak katolicima i to znaju svi 'dodici'. Istina smeta onoga koji ne želi istinu. Mi smo i njemu (Dodiku) i vladama u Sarajevu i Hrvatskoj upućivali apele sa 20 točaka, ali nema nikakvog odgovora. Za&scaron;to domaći, entitetski i državni ministri ne prime građane, za&scaron;to ih omalovažavaju. Ja kao biskup ne smijem &scaron;utjeti, to mi je dužnost. Ovdje se cementira zločin i kažnjavaju žrtve", poručio je Komarica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je i&scaron;ao po svijetu, pitao u Briselu, Washingtonu i Berlinu za&scaron;to su dopustili da bude ovakva situacija u BiH. Na pitanje voditelja Novog dana &scaron;ta su mu odgovorili strani političari, Komarica je kazao kako "oni ne žele kontroliranu državu nego pravni kaos".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodikove te&scaron;ke optužbe na račun Komarice nisu polučile reakcije vodećih hrvatskih političara u BiH. Ovakav razvoj situacije nije posebno iznenadio biskupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne bi situacija bila ovakva da su se oni angažirali kako su se trebali angažirati. Tužno je da Banja Luka, koja je bila poznata po tisućama velikih Hrvata, da nema niti jednu hrvatsku instituciju. Gdje su moji predstavnici Hrvata, &scaron;to su uradili? Uradili su toliko da je hrvatski narod pred potpunim nestankom. Žao mi ih je &scaron;to su se kompromitirali. Crkva pamti sve, a oni će ući u povijest po svome nečinjenju. Meni je žao &scaron;to je moja generacija političara ovakva, stidim ih se &scaron;ta su uradili sa mojom zemljom, &scaron;ta su uradili sa mojim narodima. Gdje vam je pravo, humanost, to nisu europske civilizacijske vrijednosti", istaknuo je za<em><strong> <a href="http://ba.n1info.com/a174462/Vijesti/Vijesti/Franjo-Komarica-u-Novom-danu.html" target="_blank">N1.</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-14-komarica.jpgPrihvaćen zahtjev ZHŽ-a za prijem u članstvo Jadransko-jonske euroregijehttp://grude.com/clanak/?i=2853028530Grude.com - klik u svijetThu, 13 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-13-jedan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić sudjelovao je jučer na sastanku Izvršnog odbora Jadransko-jonske euroregije koji je održan u Bruxellesu. <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Ćosić je sudjelovao na sastanku povodom prijema Županije Zapadnohercegovačke u članstvo ove ugledne Euroregije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, na prethodno održanoj sjednici Skup&scaron;tine regije, službeno je prihvaćen zahtjev Županije za prijem u članstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jadransko-jonska euroregija je organizacija koja okuplja članove iz partnerskih zemalja ove regije kao sto je Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Italija, Slovenija, Crna Gora, Albanija i Grčka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Ćosić je na sastanku predstavio ZHŽ i izrazio spremnost za jačanje suradnje u razvojnim projektima s partnerima iz susjednih regija koji podržavaju politike i inicijative iz Strategije za Jadransko-jonsku regiju - EUSAIR.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku se također razgovaralo o inicijativi za uspostavljanje mreže gradova, sveučili&scaron;ta i gospodarskih komora partnerskih regija s ciljem pro&scaron;irenja suradnje s partnerima na lokalnoj razini kao ključnim dionicima razvoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanku je također nazočio Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovacko-neretvanske županije te Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, priopćeno je iz Vlade ZHŽ-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-13-jedan.jpgLjubić protiv Njemačke: Ne mogu državu dati Bošnjacima jer je to kršenje Ustava BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2849828498Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-12-izbori_glas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer se u medijima pojavila informacija kako će navodno, Njemačka, po želji Erdogana tražiti krucijalne izmjene BIH Ustava. Bez privole SAD-a. Tek tako uniltararno.<p>&nbsp;</p> <p>U sarajevskim medijima jedni su tu informaciju protumačili kao spin, drugi kao ne&scaron;to posve očekivano. No nije ba&scaron; očekivano u međunarodnom pravu da se međunarodni ugovor mijenja na taj način. O tome je u Studiju 4 HRT-a govorio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskoga narodnog sabora BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubić u tome ne vidi interes Njemačke. Prema njegovim riječima, inzistiranje na BiH kao građanskoj državi poni&scaron;tava Ustav BiH u kojem su navedena tri konstitutivna naroda. Ustav je donesen na mirovnoj konferenciji u Daytonu i on se može izmijeniti samo na novoj mirovnoj konferenciji uz sudjelovanje i Hrvatske i Srbije. Taj pristup je neprihvatljiv i neprimjeren Bosni i Hercegovini, ustvrdio je Ljubić, prenosi HMS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako je nužno izmijeniti izborni zakon koji bi omogućio Hrvatima da biraju svoje predstavnike u tijelima države. Hrvatska je uspjela četiri puta blokirati njemačku inicijativu pa je EU iza&scaron;la s kompromisnim stajali&scaron;tima u kojima se ističe važnost reforme izbornog zakona koji je malim, ali sukcesivnim promjenama doveo do situacija da predstavnike Hrvata biraju drugi narodi: dva puta u zaključcima Vijeća EU, u dokumentu EU prema Vijeću sigurnosti UN-a za raspravu o BiH te u dokumentu oko provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH. U diplomatskim krugovima tvrdi se da je turski predsjednik Recep Erdoğan izlobirao kod njemačke kancelarke Angele Merkel da Njemačka pokrene inicijativu za novo preuređenje BiH, a neki izvori kažu da se navodno već pi&scaron;e promemorija po kojoj bi se BiH uredilo kao građansku državu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-12-izbori_glas.jpgDodik potvrdio Čoviću: Podržavamo izmjenu izbornog zakona i pitanje kanala na hrvatskom jeziku!http://grude.com/clanak/?i=2850128501Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-12-017_covic_dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a Dragan Čović sastao se danas u Mostaru s predsjednikom entiteta Republika Srpska i SNSD-a Miloradom Dodikom. Nakon sastanka na kojem je bilo govora o suradnji HDZ-a i SNSD-a javnosti su se obratili predsjednici ovih dviju stranaka.<p>&nbsp;</p> <p>Čović je rekao kako su razgovarali o suradnji dviju stranaka na svim razinama pa i u mjestima gdje nema predstavnika jedne ili druge stranke te nastojanjima da grade zajedničke interese kako bi se stabilizirali odnosi u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Razgovarali smo i o funkcioniranju Vijeća ministara BiH, parlamentarnih skup&scaron;tina i nižih razina vlasti i &scaron;ta bi trebalo raditi, ali dotaknuli smo se i ranijih tema kao &scaron;to su Ustavni sud BiH i druge institucije. Želimo da sve institucije rade u skladu s Ustavom BiH. Dotaknuli smo se i gospodarstva jer su tu i direktori elektroprivreda i napravili smo preduvjete za sporazum o suradnji kako bismo ojačali tu povezanost", rekao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodik je istaknuo kako je ovo primjer dobre suradnje koju realiziraju kroz djelovanje te je izrazio zadovoljstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne odustajemo od onoga &scaron;to je na&scaron; strate&scaron;ki cilj, a to je da BiH djeluje u okvirima Daytona, da se rije&scaron;i pitanje izbornog zakona, pitanje kanala na hrvatskom jeziku, a s na&scaron;e strane da se rije&scaron;i problem u Vijeću ministara BiH i da se uključe na&scaron;i stavovi na razini države. Izborni zakon koji je predložio HDZ ima na&scaron;u podr&scaron;ku jer je to i mogućnost da se pobolj&scaron;a pozicija Srba u federalnom parlamentu. Zakon je neophodan zbog preglasavanja i ne možemo imati sustav u kojem jedan narod bira predsjednika drugog naroda", rekao je Dodik dodav&scaron;i kako su razgovarali i o podr&scaron;ci Hrvatima povratnicima u Republiku Srpsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako Vijeće ministara BiH smatra produženom rukom Predsjedni&scaron;tva BiH te da ovakav saziv uopće nema podr&scaron;ku Republike Srpske. Naglasio je kako Vijeće ministara BiH radi na ru&scaron;enju RS-a, izuzev predstavnika hrvatskog naroda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-12-017_covic_dodik.jpgNIJEMCI, GROBARI HRVATA: Merkel podržava Erdoganov prijedlog da Bošnjaci biraju predstavnike Hrvatima u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2846028460Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-merkel_erdogan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Četiri se puta u posljednjih osam mjeseci između Hrvatske i Njemačke, iza zatvorenih vrata institucija EU, događao žestok verbalni okršaj. Svaki put zbog Bosne i Hercegovine, kad se pripremalo zajedničko stajalište EU o toj državi. <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka i Hrvatska u pogledu BiH imaju drukčiji pristup &ndash; Njemačka inzistira da BiH bude uređena kao građanska država, &scaron;to je koncept po kojem građanin prava crpi i uživa kao građanin i pojedinac, a ne kao pripadnik neke (etničke) skupine i kao takav primjenjiv je u većini država, a Hrvatska se tome protivi, apostrofirajući specifičnost BiH te smatrajući da bi takvo rje&scaron;enje imalo kobne posljedice po stabilnost te države i po hrvatski narod te inzistira na izmjeni izbornog zakonodavstva kao preduvjetu i jamstvu jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog BiH o&scaron;tro za arbitražu Hrvatska je uspjela sva četiri puta blokirati njemačku inicijativu pa je EU iza&scaron;la s kompromisnim stajali&scaron;tima u kojima se ističe važnost reforme izbornog zakona koji je malim, ali sukcesivnim promjenama doveo do situacija da predstavnike Hrvata biraju drugi narodi: dva puta u zaključcima Vijeća EU, u dokumentu EU prema Vijeću sigurnosti UN-a za raspravu o BiH te u dokumentu oko provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U diplomatskim krugovima tvrdi se da je turski predsjednik Recep Erdoğan izlobirao kod njemačke kancelarke Angele Merkel da Njemačka pokrene inicijativu za novo preuređenje BiH, a neki izvori kažu da se navodno već pi&scaron;e promemorija po kojoj bi se BiH uredilo kao građansku državu. Hrvatska, koja ima ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima izvan BiH, o &ldquo;neprikladnosti&rdquo; njemačke inicijative o građanskom konceptu BiH konstantno razgovara i obja&scaron;njava opasnosti međunarodnim partnerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I taj spor oko koncepta BiH jedan je od elemenata u kojem treba promatrati njemački o&scaron;tri stav prema Hrvatskoj u vezi s arbitražom sa Slovenijom. No gdje je pravi, su&scaron;tinski problem &ldquo;njemačkog&rdquo; koncepta i gdje on pada? &ndash; Koncept međunarodne zajednice u vrijeme Daytona i Pariza 1995. je 1-2-3 (jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda), zahvaljujući i ranijem dogovoru iz Washingtona o federaciji kao i izmijenjenim strate&scaron;kim okolnostima nakon akcije Oluja. Ne može neka druga međunarodna zajednica, nominalno slična, s ex-post, naknadnim pristupom, inspiriranim kroz presude Europskog suda za ljudska prava, a u EU-logici (od Daytona do Bruxellesa) ostati na BiH bez ravnopravna tri konstitutivna naroda &ndash; a zadržati dva entiteta i inzistirati na jednoj državi, upozoravaju te dodaju kako je RH najveći zagovornik cjelovite, ravnopravne (tri naroda plus drugi), funkcionalne i europske BiH &ndash; kaže politički izvor iz Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poku&scaron;aj da se daytonski ustav, koji sadrži identične elemente, ključno modificira te se hibridni federalističko-konsocijacijski pristup zamijeni građanskim, tipičnim za države koje nisu vi&scaron;enacionalne, doveo bi vjerojatno do istih isku&scaron;enja s kojima se suočavala i biv&scaron;a Jugoslavija početkom 90-ih godina pro&scaron;log stoljeća. Uostalom, BiH se uvijek i u toj biv&scaron;oj zajednici predstavljala Jugoslavijom u malom. BiH se sada sastoji od dva entiteta &ndash; Federacije BiH s dominacijom Bo&scaron;njaka i Republike Srpske koja je doslovno srpska državica unutar BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu Federacije deset je županija od kojih su Hrvati većina u njih četiri te se uz postojanje dva doma Parlamenta uspijevaju održati donekle ravnopravnima s Bo&scaron;njacima koji su četiri puta brojniji. Ukidanje institucija koje bi jamčile nacionalnu samobitnost, a naročito karaktera da su Hrvati, Srbi i Bo&scaron;njaci sastavni (konstitutivni) dio zemlje, vratilo bi BiH u poziciju nestabilne Jugoslavije u kojoj su Srbi imali dominaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slučaju BiH, Bo&scaron;njaci sada drže ključeve rje&scaron;enja ili novog zapleta. Prvi ispit je izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio da brojniji Bo&scaron;njaci biraju Hrvatima političke predstavnike u Dom naroda. Bo&scaron;njačke stranke tome se o&scaron;tro protive jer znaju da će izgubiti mogućnost kakvu su koristili 2000. i 2010. kad su izabrale protuhrvatske vlade bez sudjelovanja stranaka koje su među Hrvatima osvojile čak 95 posto glasova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni&scaron;ta ne ide na &scaron;tetu bilo kojeg naroda i entiteta, ali omogućuje Hrvatima da kao Srbi i Bo&scaron;njaci budu u stanju izabrati legitimne predstavnike u Predsjedni&scaron;tvu BiH i Domu narodu. Ranije smo imali manipulacije Izbornog zakona gdje su na mjesta predviđena za predstavnike hrvatskog naroda postavljani voljom drugih naroda pripadnici hrvatskog naroda &ndash; ocijenio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH i aktualni saborski zastupnik Božo Ljubić. Ljubić je skeptičan da BiH može preživjeti s novim eksperimentima s dokidanjem nacionalno koncipiranih institucija, a to ne smatra ni protivnim europskim standardima, a dokaz za to su i Belgija, &Scaron;panjolska, Velika Britanija i druge zemlje sa složenom vi&scaron;enacionalnom strukturom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-merkel_erdogan.jpgHDZ povećava prednost pred ostalim strankama: Plenković i Grabar Kitarović najpopularniji političarihttp://grude.com/clanak/?i=2843328433Grude.com - klik u svijetSat, 08 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-08-plenkovic_kolinda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom srpnja (od 3. do 5. srpnja), pokazuje nastavak trenda povećanja prednosti HDZ-a u odnosu na glavnu opozicijsku stranku SDP, piše N1.<p>&nbsp;</p> <p>Radi se o trendu koji je započeo pred posljednje parlamentarne izbore te se uz povremene oscilacije nastavio do ovomjesečnih deset i pol postotnih bodova razlike u korist HDZ-a. Također, valja napomenuti i kako je smirivanje političke napetosti formiranjem nove parlamentarne većine utjecalo i na percepciju rada Vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 34,3 posto (prema 34 posto iz lipnja). Rejting HDZ-a nisu ugrozili ni stvaranje nove političke stranke Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića na desnom spektru, ni formiranje nove koalicije s nekad svjetonazorski neprihvatljivim HNS-om.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SDP je pak u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježio pad izborne podr&scaron;ke te početkom srpnja bilježi izbornu potporu od 23,8 posto (prema 24,8 posto iz lipnja). Most je zadržao svoje treće mjesto sada s izborom od 6,4 posto (prije mjesec dana 7,2 posto, a prije dva mjeseca 10,2 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 6,1 posto (jednako kao i prethodni mjesec), HNS je na petom mjestu s izborom od 2,5 posto (u odnosu na 3 posto iz lipnja), a HSS je na &scaron;estom mjestu s 2,4 posto (prije mjesec dana 2,9 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko 2 posto izborne podr&scaron;ke bilježe tri stranke: Stranka rada i solidarnost BM 365 (2,2%), Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića (2 posto) i Pametno (1,9 posto). Slijedi skupina od pet stranaka s izborom od oko jedan posto: IDS (1,2%), HSP AS (1,1%), HDSB (0,9%), te HSU i HSLS (po 0,7%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3%, dok je 10,8% neodlučnih. Iz pokazatelja o međumjesečnom kretanju izborne podr&scaron;ke stranke su grupirane u tri skupine, <strong><a href="http://hr.n1info.com/a216799/Vijesti/Novi-CRO-Demoskop-Je-li-HDZ-u-naskodila-koalicija-s-HNS-om.html" target="_blank">pi&scaron;e N1</a></strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer <strong>Andrej Plenković </strong>s izborom od 18,8 posto (u odnosu na 16,3 posto iz lipnja). Na drugom je mjestu predsjednica <strong>Kolinda Grabar-Kitarović</strong> s 15 posto izbora (prema 11,6 posto iz lipnja). Treće mjesto drži "Nitko" (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 14,9 posto (prema lipanjskih 15,8 posto). Slijedi<strong> Anka Mrak Tarita&scaron;</strong> s izborom od 8,7 posto (u lipnju 9,4 posto), dok je na petom mjestu<strong> Ivan Pernar</strong> (4,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara jo&scaron; su <strong>Zoran Milanović</strong> (4,6 posto), <strong>Milan Bandić </strong>(2,9 posto), <strong>Zlatko Hasanbegović </strong>i <strong>Božo Petrov</strong> (2,8 posto), te <strong>Davor Bernardić</strong> (2,4 posto).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-08-plenkovic_kolinda.jpgBranimir Glavaš ponovno na čelu HDSSB-ahttp://grude.com/clanak/?i=2843628436Grude.com - klik u svijetSat, 08 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-08-pxl_130416_12849741.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HDSSB inzistira da se budućnost suradnje s HDZ-om na županijskoj razini nužno veže s postojećom suradnjom na nacionalnoj razini<p>Glavni odbor HDSSB-a imenovao je saborskog zastupnika i utemeljitelja stranke Branimira Glava&scaron;a vr&scaron;iteljem dužnosti predsjednika HDSSB-a, izvijestili su u subotu u osječkoj sredi&scaron;njici ove stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni odbor takvu je odluku donio nakon &scaron;to je dosada&scaron;nji predsjednik stranke Dragan Vulin krajem lipnja podnio neopozivu ostavku na tu dužnost i članstvo u stranci, prozivajući Glava&scaron;a da stoji iza svih napada na stranačko vodstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Glavnog odbora Josip Salapić u subotu je s konferencije za novinare poručio kako Glava&scaron; ima obvezu organizirati novi izvanredni izborni sabor HDSSB-a, koji će izabrati novo stranačko vodstvo. Kazao je i kako je to stranačko tijelo, s obzirom da nije imalo informacije o koalicijama koje je nakon lokalnih izbora Vulin sklapao u Osijeku i Osječko-baranjskoj, odlučilo raskinuti koaliciju u osječkom Gradskom vijeću, javlja Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Biv&scaron;i čelnici i vijećnici HDSSB-a koji su potpisali koalicije dužni su stranci vratiti mandate u Gradskom vijeću i Županijskoj skup&scaron;tini", istaknuo je Salapić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glava&scaron; je izvijestio kako u arhivi stranke ne postoji nijedan dokument o potpisivanju koalicijskog sporazuma u Gradskom vijeću i Županijskoj skup&scaron;tini, ustvrdiv&scaron;i kako su koalicije rezultat odluka i stavova biv&scaron;ih čelnika Vulina i Karla &Scaron;atvara, a nije ni održana sjednica Predsjedni&scaron;tva koje bi odobrilo takve koalicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"HDSSB inzistira da se budućnost suradnje s HDZ-om na županijskoj razini nužno veže s postojećom suradnjom na nacionalnoj razini. Ne može se dogoditi da HDSSB na nacionalnoj razini održava parlamentarnu većinu, a da će se HDZ na županijskoj razini pona&scaron;ati na drugi način i davati legitimitet ljudima koji su ukrali mandate HDSSB-u", poručio je Glava&scaron;.<span style="font-size: 10px;">B</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: 10px;">Biv&scaron;ečelnike i članove stranke koji su napustili HDSSB pozvao je da vrate mandate stranci, najaviv&scaron;i kako će koristiti sva pravna sredstva da bi se to ostvarilo. Najavio je i analizu svih stranačkih financijskih izvje&scaron;ća te će, utvrdi li da je potro&scaron;eno vi&scaron;e nego &scaron;to je navedeno, tražiti od nadležnih državnih institucija da provedu kontrolu tro&scaron;enja sredstava.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na najave Vulina i &Scaron;atvara da će u Županijskoj skup&scaron;tini i Gradskom vijeću nastaviti djelovati kao nezavisni vijećnici te dio većine u tim tijelima, novinari su Glava&scaron;a pitali hoće li od HDZ-a tražiti smjenu Vulina s mjesta predsjednika Županijske skup&scaron;tine, na &scaron;to je odgovorio kako je tome jo&scaron; rano govoriti. "Moramo prvo vidjeti &scaron;to pi&scaron;e u sporazumu, pa ćemo tek onda moći dogovoriti detalje oko buduće suradnje. Za sada nećemo ni&scaron;ta mijenjati dok ne vidimo sadržaj sporazuma", rekao je Glava&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako će izvanredni stranački sabor izabrati novo vodstvo HDSSB-a, jer ga&scaron;enje stranke ne dolazi u obzir, već se u &scaron;to kraćem vremenu treba konsolidirati i nastavi političko djelovanje. Nije jo&scaron;, kaže, siguran hoće li se kandidirati za predsjednika HDSSB-a, radije bi da se toga prihvati netko mlađi, a osobno bi, tvrdi, bio sretan kad bi se biv&scaron;i osječki gradonačelnik Kre&scaron;imir Bubalo, nakon &scaron;to okonča poslovnu karijeru, odlučio vratiti u politiku.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-08-pxl_130416_12849741.jpgNevenko Herceg najpremijer BiH, jugoistočne i središnje Europehttp://grude.com/clanak/?i=2840628406Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-07-017_nevenko_herceg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Ravnateljstva - Direkcije agencije za izbor i promoviranje najmenadžera BiH, jugoistočne i središnje Europe, jučer je prof. dr. sc. Nevenku Hercegu, predsjedniku Vlade HNŽ-a, uručena prestižna međunarodna nagrada “Najpremijer Bosne i Hercegovine, jugoistočne i središnje Europe 2017.”.<p>&nbsp;</p> <p>Odluku je donio europski neovisni žiri, pi&scaron;e Večernji list BiH. &ldquo;Iznimno sam poča&scaron;ćen dodijeljenom nagradom i od srca zahvaljujem neovisnom ocjenjivačkom sudu koji me nominirao i izabrao za nagradu &lsquo;Najpremijer Bosne i Hercegovine, jugoistočne i sredi&scaron;nje Europe 2017.&rsquo;&rdquo;, rekao je u pozdravnom govoru nazočnima predsjednik Herceg, istaknuv&scaron;i da je preuzimanjem mandata s kolegama u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije odlučeno da postupanje s pozorno&scaron;ću dobrog gospodara mora biti ideja vodilja svakog na&scaron;eg resora, ministra i Vlade u cjelini jer samo na&scaron; trud donosi dobre rezultate koje je, ipak, netko prepoznao, o njima progovorio, a ovom nagradom i priznao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zato ovu vrijednu nagradu doživljavam kao javno priznanje ne samo meni osobno nego i cjelokupnom sazivu Vlade kojoj sam na čelu te Skup&scaron;tini Hercegovačko-neretvanske županije koja nas partnerski prati i podupire u radu. Da smo mogli vi&scaron;e, možda i jesmo. Uvijek se može vi&scaron;e i bolje, a ova nagrada će svakako biti poticaj za nastavak na&scaron;ih aktivnosti kako bismo napravili jo&scaron; jedan pomak u pozitivnom smislu i na&scaron;u županiju učinili jo&scaron; uspje&scaron;nijom&rdquo;, zaključio je predsjednik Herceg. Inače, neovisna Agencija za izbor najmenadžer osnovana je 1995. godine u Zenici, i od tada svake godine, već punih dvadeset godina, bira najuspje&scaron;nije iz svih oblasti biznisa. S dodjelom nagrada počelo se godinu ranije, ali je, zbog ratnih okolnosti, nagrada bila ograničena samo na ZD županiju, pa se već sljedeće godine osnovalo Agenciji i etabliralo kao dana&scaron;nju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebni žiri Nagrada je najprije dodjeljivana samo za BiH, ali se projekt ra&scaron;irio i, već 19. put ove, 2017. godine, birali su najbolje iz cijele regije ovog dijela Europe! Sama manifestacija održava se u cilju da se promoviraju ljudi koji stvaraju dobro i za sebe i svoju okolinu te omogućuju ne samo probitak već i umjetnost i kulturu koja ovisi o njima. Posebni žiri čine članovi iz vi&scaron;e država okruženja i regije sredi&scaron;nje i jugoistočne Europe Tomislav Antunović, predsjedatelj Posebnog žirija, Elvira Begović, dopredsjednica Posebnog žirija, Ruždija Tuzović, dopredsjednik Posebnog žirija, Emil Vasilev, Julijana Mikulić Jurković, Iztok Seljak, dopredsjedatelj Žirija (Slovenija), Branko Azeski, (Makedonija), Flamur Gashi (Republika Albanija i Kosovo), dr. Bruno Bojić (Bosna i Hercegovina), Angela Auer (Republika Austrija), Pane &Scaron;krbić, glavni tajnik Žirija (BiH), Željko Maru&scaron;ić, (Republika Hrvatska), Thomas Wilbert (Savezna Republika Njemačka), Aleksandar Međedović, dopredsjedatelj Žirija (Republika Turska), Zlatko Masksimović (Bosna i Hercegovina).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-07-017_nevenko_herceg.jpgZajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade RH u Sarajevuhttp://grude.com/clanak/?i=2840828408Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-07-pl-zv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sarajevu će se održati zajednička sjednica Vijeće ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske.<p>Ovo je druga zajednička sjednica dviju vlada nakon prve održane u lipnju 2010. godine u Splitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić najavio je da na dnevnom redu zajedničke sjednice s Vladom RH biti većina otvorenih pitanja u odnosima između dviju država, no posebna će pozornost biti posvećena onima koja se mogu rje&scaron;iti razmjerno brzo i od čega obje zemlje mogu imati izravnu korist, javlja <strong>HRT.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavljeno je da bi među temama trebala biti uspostava zajedničkog tima za pregovore s Hrvatskom o primjeni Konvencije UN-a o pravu mora i razgraničenja na moru, izgradnja mosta na Savi kod Gradi&scaron;ke, projekt izgradnje Jadransko-jonske autoceste, razmatranje sporazuma o kori&scaron;tenju i održavanju cestovnih graničnih mostova na zajedničkoj državnoj granici. Osim toga, zaključit će se i nekoliko sporazuma, memoranduma, protokola i ugovora između dviju država, a razgovarat će se i o trgovinskoj razmjeni i temama iz područja pravosuđa, o krizi u Agrokoru i mogućim posljedicama po BiH, a navodno i o zahtjevu BiH da Hrvatska odustane od planova gradnje odlagali&scaron;ta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon jučera&scaron;njeg susreta s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da Hrvatska želi susjednoj, prijateljskoj državi pružiti ruku na njenom europskom putu, a ujedno i rije&scaron;iti neka otvorena pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvizdić je jučer za HRT izjavio da BiH s RH mora rije&scaron;iti neka pitanja za unapređenje odnosa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-07-pl-zv.jpgZvizdić nakon zajedničke sjednice: Građanima iz FBiH omogućena kupovina nekretnina u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=2841928419Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-07-thumb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon završene zajedničke sjednice Vijeća ministara (VM) BiH i Vlade Republike Hrvatske javnosti su se obratili predsjedavajući VMBiH Denis Zvizdić i premijer Hrvatske Andrej Plenković.<p><br />Zvizdić je rekao da je razmatrano vi&scaron;e od 50 točaka koji su se na&scaron;li na dnevnom redu i da to pokazuje spremnost dviju vlade da se nastavi raditi na unaprjeđenju odnosa između BiH i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, posebno je istaknute su europske integracije BiH &scaron;to je na&scaron;oj zemlji najvažniji vanjskopolitički prioritet te o lak&scaron;i protok roba, kapitala i ljudi. Zvizdić je rekao da je dogovoreno otvaranje novih graničnih prijelaza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Vijeća ministara BiH kazao je da nisu izostavljene ni teme koje opterećuju odnose BiH i Hrvatske poput odlaganja nuklearnog otpada. On je rekao da je rije&scaron;eno pitanje u domenu imovinskih prava tj. kupovine nekretnina od građana FBiH u Hrvatskoj, pi&scaron;e <a href="https://www.klix.ba/vijesti/bih/zvizdic-nakon-zajednicke-sjednice-gradjanima-iz-fbih-omogucena-kupovina-nekretnina-u-hrvatskoj/170707066" target="_blank">Klix.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvizdić je ocijenio da su odnosi BiH i Hrvatske izrazito prijateljski i da susjedna zemlja snažno lobira u smislu EU integracija BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plenković je kazao da je za njih važno da ovaj sastanak ostane referentan u mozaiku odnose Hrvatske i BiH. Kako kaže, činjenica je da se u trosatnoj raspravi pro&scaron;lo 50 točaka dnevnog reda u kojima su se dotakli svih važnih pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da Hrvatskoj nema važnije države od BiH u bilateralnom smislu. On je rekao da Hrvatska ima namjeru snažno podupirati BiH kao cjelovitu državu na putu ka EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Hrvatske kazao je da je Hrvatska uložila vi&scaron;e od milijardu eura u BiH u proteklih nekoliko godina i da je za Hrvatsku jako važan položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda u na&scaron;oj zemlji. Istakao je da od svih očekuju da urede odnose u BiH i ispune sve kriterije koji su nužni kako bi taj proces bio uređen prije izbora 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plenković je rekao da BiH u Hrvatskoj ima partnera, prijatelja i najsnažnije zagovornika EU puta. Kako kaže, povjerenje koje grade vlasti iskoristit će za rje&scaron;avanje svih pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zajedničke sjednice potpisano je nekoliko bilateralnih sporazuma, ugovora, memoranduma i protokola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Hrvatske Marija Pejčinović - Burić potpisali su Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH o europskom partnerstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Protokol o suradnji između Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH u traženju nestalih osoba potpisali su ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zamjenik ministar sigurnosti BiH Mijo Kre&scaron;ić i predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost u hrvatskoj vladi Pjer &Scaron;imunović potpisali su Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH o uzajamnoj za&scaron;titi tajnih podataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske o suradnji u oblasti turizma potpisali su ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko &Scaron;arović i ministar turizma u Vladi Republike Hrvatske Gari Cappelli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u Vladi Republike Hrvatske Nada Murganić potpisali su Memorandum o suradnji u području mladih između Ministarstva civilnih poslova BiH i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Hrvatske.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-07-thumb.jpgU Mostaru Mesić i ostaci propalih 'kumrovečkih đaka' brutalno vrijeđali Franju Tuđmanahttp://grude.com/clanak/?i=2834028340Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-03-stipe_mesic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proteklog vikenda u Mostaru je održano predstavljanje brošure ‘Stenogrami o podjeli Bosne’, čije je prezentiranje burno odjeknulo na hercegovačkom tlu.<p>&nbsp;</p> <p>Takvo &scaron;to ne treba previ&scaron;e čuditi kada se zna da su sudionici prezentacije među ostalima bili i čuveni povjesničar, a odnedavna i političar Dragan Markovina te vječni biv&scaron;i predsjednik Stipe Mesić, čovjek koji je od 90-ih prema ovamo promijenio čitavu paletu političkih orijentacija. U uvodu se okupljenima i zainteresiranima obratio sam Markovina koji je odmah na početku Hrvatsku nazvao &rdquo;lijepom njihovom&rdquo;. Potom je nastavio nizati uvrede na račun pokojnog predsjednika Franje Tuđmana i Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim je na scenu stupio Senad Pečanin, biv&scaron;i novinar, a danas odvjetnik koji je svoje izlaganje iskoristio kako bi nahvalio Mesića, osobito stoga &scaron;to je smijenio 12 generala među kojima i Gotovinu, navodeći da su oni sabotirali suradnju s Haa&scaron;kim sudom i da ih je biv&scaron;i predsjednik stoga maknuo. Potom je mikrofon preuzeo Drago Bojić, čovjek čije pisane uratke među ostalim možete pronaći na Novostima. On pak konstatira da se u Hrvatskoj zatire antifa&scaron;izam, a muči ga i to &scaron;to je Tuđman previ&scaron;e hvaljen u na&scaron;emu dru&scaron;tvu. Bojića smeta i &scaron;to se u Bosni i Hercegovini organizirao koncert u znak potpore bosanskohercegovačkim generalima u Haagu te ujedno BiH Hrvate naziva slijepima, pa čak i glupima jer su slijedili Tuđmana.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Na spomenutoj tribini ogla&scaron;ava se opet povjesničar Markovina navodeći da&nbsp;i na&scaron;i kolju, a onda najavljuje i <strong>Viktora Ivančića</strong> koji je krenuo s napadom na Deklaraciju o Domovinskom ratu u kojoj stoji da Hrvatska nije izvr&scaron;ila agresiju na BiH. Ističe i da je najjači argument onih koji tvrde da agresije Hrvatske na BiH nije bilo to &scaron;to nema formalne odluke nijednog tijela RH o tome da HV ide u BiH, ali, kako nastavlja, onda najvi&scaron;e tijelo donosi ukaz o tome da nije bilo agresije na susjednu nam državu. I Ivančić se obru&scaron;io na pokojnog predsjednika Tuđmana, ali i na Hrvatsku. Spominju se na tribini Miroslav Tuđman, Nino Raspudić i Ivo Lučić.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&Scaron;lag na torti bio je&nbsp;<strong>biv&scaron;i predsjednik Mesić</strong> kojega je publika dočekala brojnim ovacijama. Kazao je tako da predsjednik Tuđman nije želio da referendum o samostalnosti BiH uspije. Uz to se prisjetio voljenoga druga Tita kojega je nahvalio obru&scaron;iv&scaron;i se na ru&scaron;enje mar&scaron;alova Trga u sredi&scaron;tu Zagreba.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Da nije bilo Tita, ne bi bilo Hrvatske&rdquo;, konstatirao je Mesić te dodao da je Mar&scaron;al izgradio Jugoslaviju kao federalnu, a ne unitarnu državu, te je među ostalim naveo&nbsp;da on &ndash; kada želi znati &scaron;to se stvarno događa u Hrvatskoj &ndash; kupi Novosti.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><a href="http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/audio-mesic-markovina-i-ivancic-u-mostaru-hvalili-tita-vrijedali-hrvatsku-rat-i-tudmana-1039398/" target="_blank"><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-03-stipe_mesic.jpgUkida se jubilarna nagrada zaposlenim u institucijama BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2827828278Grude.com - klik u svijetFri, 30 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-30-parlament_bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH danas je podržao principe Prijedloga zakona o dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kao i Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu u institucijama BiH, čiji je predlagač Zastupnički dom državnog parlamenta. <p>Predloženim zakonskim rje&scaron;enjima predviđa se ukidanje prava na isplatu jubilarne nagrade za izabrane i imenovane dužnosnike u institucijama BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Delegati su usvojili i zaključak prema kojem Dom naroda PSBiH traži od Vijeća ministara BiH da do isteka druge faze u nadležnoj parlamentarnoj komisiji dostavi amandman s taksativno nabrojanim osobama na koje se odnosi zakon, odnosno tko su izabrani i imenovani dužnosnici, a sukladno iznesenim stavovima predstavnika Ministarstva financija i trezora BiH na sjednici Komisije za financije i proračun.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-30-parlament_bih.jpgČović: Bošnjačka strana pokušat će podijeliti hrvatsko izborno tijelohttp://grude.com/clanak/?i=2825628256Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promjene izbornog zakonodavstva moraju se riješiti do kraja ove, predizborne godine, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u razgovoru za Dnevnik Naše TV u srijedu.<p>&nbsp;Ako se to ne rije&scaron;i, bo&scaron;njačka strana u Federaciji opet će, kaže, poku&scaron;ati podijeliti hrvatsko izborno tijelo obavje&scaron;tajnim i poluobavje&scaron;tajnim igrama te političkim marketingom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uskoro istječe rok koji je Ustavni sud BiH odredio za promjene Izbornog zakona BiH. Čović je rekao da je uvjeren da će zakon ipak biti izmijenjen prije izbora 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vjerujem da ćemo početkom srpnja dobiti odgovor Ustavnog suda na zahtjev za za&scaron;titu nacionalnog interesa bo&scaron;njačke strane. To bi značilo da u devetom i desetom mjesecu moramo napraviti politički pritisak među strankama koje slično razmi&scaron;ljaju o izbornom zakonodavstvu. Moramo rije&scaron;iti pitanje Izbornog zakona u ovoj, predizbornoj godini. Postoje oni koji su htjeli stvoriti nervozu, pritisak na terenu, kako bi zadržali status quo, da oni i dalje biraju na&scaron;e predstavnike u Dom naroda i Predsjedni&scaron;tvo BiH. Siguran sam da u tome neće uspjeti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čelnik HDZ-a BiH laže da optimizam za to temelji na dogovoru s predstavnicima SDA-a te snazi unutar HNS-a kad je u pitanju odnos prema izbornom zakonodavstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ne želim komentirati riječi gospodina Izetbegovića. Bo&scaron;njačka pozicija je lak&scaron;a jer ih ima tri i pol puta vi&scaron;e u Federaciji. Kako sada stvari stoje, Bo&scaron;njaci će i dalje koristiti svoje pravo da biraju na&scaron;e predstavnike s 200 do 300 tisuća glasova. Obavje&scaron;tajnim, poluobavje&scaron;tajnim i igrama političkog marketinga poku&scaron;at će podijeliti hrvatsko glasačko tijelo. Idući korak je reorganizacija BiH po njihovoj mjeri. S druge strane, imam viziju kako napraviti te stvari. Govorimo o krajnje ozbiljnom zahvatu izmjene bh. zakonodavstva. Moramo biti svjesni da je to samo mali kamenčić u mozaiku onoga &scaron;to moramo napraviti u iduće dvije godine. Uvjet za održavanje izbora 2018. je odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda. Razgovori o preustroju BiH vodit će se odmah poslije izbora 2018.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>SDA je imao primjerdbe da je HNS malo doradio prethodno usugla&scaron;eni stav, dodaje Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;O izborima za Predsjedni&scaron;tvo BiH je potpuno usugla&scaron;eno s njima. &Scaron;to se tiče Doma naroda, preostalo je dogovoriti mehanizam kako birati zastupnike iz deset županija. Na&scaron; je prijedlog da se biraju samo tamo gdje ima predstavnika svih triju naroda, da dogovorimo određeni koeficijent, da to bude odraz konstitutivnosti. Za takvu odluku trebalo bi promijeniti ne&scaron;to i u federalnom zakonodavstvu jer je tamo predviđeno da iz svake županije mora biti izabran predstavnik minimalno jednog naroda. To bi značilo da se, primjerice, Bo&scaron;njak bira u zapadnoj Hercegovini kao &scaron;to se Srbin bira u Goraždu. Tu smo ostali u raskoraku, mada smo i te stvari u zavr&scaron;noj fazi bili usuglasili&rdquo;, rekao je Čović u Dnevniku Na&scaron;e TV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Onda je zapelo kod odlučivanja u Domu naroda. Mi inzistiramo da se u Domu naroda odlučuje natpolovičnom većinom koja će uključivati natpolovičnu većinu svakog kluba naroda. Na taj bi se način sva tri naroda dovela u istu poziciju. Bo&scaron;njaci su zahtijevali da tu točno definiramo set pitanja o kojima će se na taj način odlučivati. To su stvari koje smo usuglasili na zavidnoj razini sa SDA-om. Shvatili smo da predstavnici SDA-a političkim manevrom poku&scaron;avaju izbjeći dogovor, tj. razvući to pitanje iza 2018. godine. Zato smo krenuli o tome preko HNS-a, a oni će i dalje demantirati neke stvari. Upoznao sam američku i druge delegacije zainteresirane za BiH o na&scaron;im pregovorima koji su dokumentirani jer je svaki dogovor popraćen zapisnikom, dodu&scaron;e na&scaron;im, bez supotpisa.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović, koji u srpnju počinje predsjedavanje Predsjedni&scaron;tvom, kaže da je svaki prijedlog koji Hrvatima omogućuje da sami biraju svoje predstavnike, kao i Bo&scaron;njaci te Srbi, prihvatljiv HNS-u. Moguće je, dodaje, da će doći do promjena prijedloga koji je poslan u parlamentarnu proceduru, ali je bitno da se ne dočekaju izbori u situaciji da Hrvatima drugi mogu birati predstavnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Te odredbe Izbornog zakona morat će se promijeniti jer Ustavni sud u devetom ili desetom mjesecu mora počistiti sve odredbe za koje je sam presudio da su neustavne. Očekujem da će do kraja rujna Ustavni sud poni&scaron;titi te odredbe jer nećemo moći primijeniti izborne odluke ako ne poni&scaron;timo te odredbe Izbornog zakona. Ako se to ne bi dogodilo, ne bismo mogli primijeniti rezultate izbora za Predsjedni&scaron;tvo te za Domove naroda na razini entiteta i države&rdquo;, rekao je Čović za<strong> Dnevnik Na&scaron;e TV.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavio je da će odmah po preuzimanju predsjedavanja inicirati sastanke s liderima na državnoj razini zbog blokade institucija na državnoj i federalnoj razini zbog nepostojanja većine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Postoji politički prostor koji je potpuno zanemaren u posljednjih 10-15 mjeseci. Iz toga se rodila ova politička kriza koja se pretvorila u parlamentarnu, i na razini Federacije i na razini BiH. U razdoblju na&scaron;eg predsjedavanja moramo pokazati koje instrumente imamo u svojim rukama. Do kraja godine ili početkom iduće moramo doći do kandidatskog statusa za članstvo u EU&rdquo;, kaže Čović te dodaje da je situacija bila puno gora početkom 2016., kad je BiH ipak uspjela predati zahtjev za pristupanje Europskoj uniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sada moramo dobiti kandidatski status i otvoriti aktiviranje akcijskog plana za pristupanje NATO-u (MAP). Taj posao ćemo zavr&scaron;iti ili u osam mjeseci moga predsjedavanja ili koji mjesec iza toga. U mnogim administracijama u Europskoj uniji je jako aktivna situacija. Pokazuju veliki interes za BiH. Ne bi nas trebalo iznenaditi da neke od uglednijih političkih administracija u svijetu zbog političkih trgovanja oko BiH iziđu s konkretnim političkim stavovima. Imali smo odluku Europskog parlamenta o potrebi federalizacije odnosa u BiH. Moguće je da će nam u idućih 15 dana doći nove poruke, novi prijedlozi budući da s federalizmom nismo ni poku&scaron;ali. S druge strane, odmah poslije izbora 2018. moramo rije&scaron;iti pitanje ustavnosti položaja sva tri naroda, tj. reorganizacije BiH. Dobili smo jedan ustroj 1995., sada moramo dogovoriti nekakvu preinaku. Životno nam je važno da budemo politički faktor. Danas to jesmo, ne može se ne&scaron;to dogovarati bez predstavnika Hrvata. Bo&scaron;njačka strana ili &ldquo;političko Sarajevo&rdquo; će nas poku&scaron;ati podijeliti. I ovih dana pregovaraju s nekim manjim strankama koje nisu u HNS-u, daju im novac i slično.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom svega toga BiH se suočava i s demografskom krizom. Mladi sve vi&scaron;e odlaze tražiti posao u inozemstvo, natalitet je opao. Čović ističe da to nije problem koji je karakterističan samo za BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Hrvatska nema problema o kojima mi govorimo, ali u Hrvatskom saboru ključno je pitanje demografije, odlaska mladih. U BiH nismo uspjeli stvoriti vjeru da BiH može funkcionirati kao normalna država, da kao mlada osoba koja stvara obitelj možete živjeti ovdje. Treba nam jasna demografska strategija u BiH ili, jo&scaron; konkretnije, demografska strategija među Hrvatima u svijetu. Takva strategija nije potpuna bez Hrvata u BiH. Gotovo polovica stanovni&scaron;tva Hrvatske potječe iz BiH. Koliko god je važno otvaranje radnih mjesta, mora se stvoriti političko ozračje da se ovdje može živjeti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve izraženije naseljavanje Arapa u BiH smatra dijelom muslimanske demografske strategije: &ldquo;Zato pričam o demografskoj strategiji Hrvata. Tako i drugi pričaju o demografskoj strategiji muslimana na ovim prostorima.&rdquo;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/OHZSsL8uNbA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-covic.jpgDALIĆ NA PRSTENOVOM POSLOVNOM FORUMU: Mi Hrvati iz Hrvatske i BiH jedan smo narodhttp://grude.com/clanak/?i=2822728227Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-md.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Udruge bosanskih Hrvata Prsten jučer je u dvorani Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, koja je i suorganizator ovog poslovnog skupa, održan Prstenov poslovni forum Zagreb 2017. <p>Forum se, kako prenosi <a title="HMS" href="http://hms.ba/" target="_blank">Hrvatski Medijski Servis</a>, održao pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a temeljna zadaća mu je bila poticanje unapređenja institucionalnog okvira za izgradnju poslovne konkurentnosti u jugoistočnoj Europi te prevladavanje postojećih prepreka u poslovanju u toj regiji, prije svega u poslovanju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Hrvatska je najstrože regulirana zemlja Europske Unije prema pokazatelju koji mjeri stupanj administrativnog opterećenja, regulatornu restriktivnost i utjecaj državnog vlasni&scaron;tva na trži&scaron;te, a prema OE&not;CD-ovim podacima, udjel državnog sektora na trži&scaron;tu veći je samo u pet zemalja, točnije u Kini, Turskoj, Poljskoj, Rusiji i Rumunjskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz predstavnike Udruge Prsten, na čijem je čelu prof. Mijo Marić, i istaknute hrvatske gospodarstvenike, na Forumu su sudjelovali i visoki dužnosnici Republike Hrvatske, ministar za&scaron;tite okoli&scaron;a i energetike Tomislav Ćorić, ministar uprave Lovro Ku&scaron;čević, posebni savjetnik za gospodarstvo Predsjednice RH Marko Jurčić, te mr. Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dalić: Cilj nam je da se Hrvati pozicioniraju kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH</strong></p> <p>Uvodni i pozdravni govor održala je potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva Martina Dalić koja je kazala kako &ldquo;poduzetnici spajaju i osnažuju činjenicu da smo mi Hrvati iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine jedan narod&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nesporno je da uspjeh RH i stanje u RH nedvojbeno utječu i na stanje u BiH te položaj Hrvata u toj državi, gdje nam je cilj da se Hrvati pozicioniraju kao ravnopravan i konstitutivan narod, kazala je Dalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o predstojećim reformama na vi&scaron;e razina, potpredsjednica Dalić zaključila je kako je pred nama ogroman i težak zadatak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-S obzirom na rast izvoza te jačanje industrijske proizvodnje i trgovine ima razloga za optimizam, no ipak nema razloga za samozadovoljstvo, poručila je Dalić. Istaknula je nužnost nadoknađivanja propu&scaron;tenih prilika i izgubljenog vremena &bdquo;kako bismo RH postavili na putanju moderne i prosperitetne države, države u kojoj na&scaron;a djeca ostaju zato &scaron;to to žele, a ne zato &scaron;to nemaju drugog izbora&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nećemo zaboraviti na&scaron; identitet niti na&scaron;e vrijednosti, no upravo zbog toga, kao i zbog na&scaron;e djece, moramo biti usmjereni na budućnost&ldquo;, poručila je u svom obraćanju potpredsjednica Dalić, zaključiv&scaron;i kako &bdquo;moramo polako i uporno djelovati na otklanjanju socijalističkih strahova koji opterećuju dru&scaron;tvo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tipurić: Snažna orijentacija na izvoz</strong></p> <p>Nakon uvodnih dobrodo&scaron;lica, stručno viđenje problematike gospodarskih odnosa dao je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darko Tipurić, istaknuv&scaron;i kako je &bdquo;Hrvatska mala zemlja, osjetljiva na globalna gibanja i trendove, pa je te&scaron;ko zamisliti razvoj bez supstancijalne uloge države i njezine snažne ekonomske politike&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Neprijeporna je, ponajprije, snažna orijentacija na izvoz i aktivnu internacionalizaciju na temelju inovacija i invencija u industriji i informacijskom sektoru. U izgradnji nacionalne konkurentnosti mjerilo mora biti svjetsko trži&scaron;te, a temelji trebaju biti rast produktivnosti i kvalitete procesa te proizvoda i usluga hrvatskih poduzeća. Izvoz je za malu zemlju kao &scaron;to je Hrvatska, krucijalna točka oko koje se treba okretati cjelokupna ekonomska i industrijska politika s aktivnom ulogom države u stvaranju poticajnog okvira industrijskoga razvoja, nezaobilaznom ulogom izabranih strate&scaron;kih djelatnosti i jednog broja bitnih državnih poduzeća, naglasio je Tipurić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okupljenima su se obratili i profesor Pravnog fakulteta Mladen Vedri&scaron; i savjetnik Predsjednice RH Marko Jurčić. Ugledni predavači naglasili su kako je uloga države uvijek važna, neovisno koji ekonomski diskurs imamo i na koji se naslanjamo &ndash; i to u razvoju institucija, stvaranju pozitivnog okruženja i poslovne klime, prevladavanju zapreka i poticanju poduzetni&scaron;tva, a kako bi se dosegnuli ciljevi povećanja blagostanja i socijalne uravnoteženosti. To znači potrebu snažne orijentacije na izvoz i aktivnu internacionalizaciju na temelju inovacija i invencija u industriji i informacijskom sektoru, a tu država mora dati golemi obol. Neprijeporno je kako je u izgradnji nacionalne konkurentnosti mjerilo svjetsko trži&scaron;te, a temelji trebaju biti rast produktivnosti i kvalitete procesa te proizvoda i usluga hrvatskih poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zubak: Hrvatskoj treba novi ekonomski model</strong></p> <p>U sredi&scaron;njem dijelu Foruma, u formi otvorenog panela, sudionici su raspravljali o problemima s kojima se suočavaju u svojem poslu, trenutačnom stanju i izazovima te posebno o mogućnostima razvoja poslovnih poveznica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na panelu su uz prof. dr. Darka Tipurića sudjelovali i uspje&scaron;ni hrvatski gospodarstvenici i poduzetnici Svjetlan Stanić, Stanić Grupa, mr. Ante Mandić, IN2 Grupa, Krunoslav Kapetanović iz Ville Kapetanović, Marko Pipunić, vlasnik tvrtke Žito Osijek, ujedno predsjednik Kluba poduzetnika Udruge bosanskih Hrvata Prsten, te Pavo Zubak, vlasnik AutoZubak grupe koji je naglasio kako &bdquo;Hrvatskoj treba novi ekonomski model&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Cilj tog modela je stvaranje izvozno orijentiranog gospodarstva zasnovanog na novim tehnologijama. Poticajno investicijsko okruženje nije moguće bez prilagodbe porezne politike koja mora biti konkurentna susjednim zemljama po poreznim stopama i olak&scaron;icama. Uklanjanje brojnih administrativnih prepreka nije pitanje strategije nego nužnost koju, mislim, ne treba dodatno elaborirati.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klub poduzetnika Prstena, koji je operativni organizator ovog skupa, osnovan je krajem 2014. godine s ciljem poticanja međusobnog upoznavanja, umrežavanja i poslovne suradnje njezinih članica. Trenutačno broji 200 članova iz RH, BiH te zemalja njemačkog govornog područja, a članice su sve pravne osobe Udruge Prsten, koje, bez obzira na veličinu tvrtke ili obrta ravnopravno sudjeluju u aktivnostima Kluba. U travnju ove godine, Klub poduzetnika Prstena predstavio je i Portal Kluba poduzetnika, platformu za međusobnu suradnju i razmjenu dobara i usluga članica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O udruzi bosanskih Hrvata PRSTEN</strong></p> <p>Udruga bosanskih Hrvata Prsten vodeća je nepolitička i neprofitna Udruga u Hrvatskoj za promicanje i za&scaron;titu tradicije, kulture, gospodarske suradnje, druženja i humanitarnog djelovanja Hrvata u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u cilju očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta. Udruga okuplja brojne gospodarstvenike, intelektualce, liječnike, sporta&scaron;e, humaniste, umjetnike i sve ljude dobre volje, a najvažniji projekt Udruge svakako je Zaklada Prsten koja stipendira talentirane učenike i studente s područja BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-md.jpgPOGLEDAJTE OVU FOTOGRAFIJU: Pa pročitajte koliko zarađuju bh. funkcioneri prije nego što krenete za Njemačkuhttp://grude.com/clanak/?i=2820128201Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-siromastvo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U državi u kojoj prosječna plaća zaposlenog radnika iznosi nešto više od 800 KM, mjesečna primanja državnih funkcionera prelaze i 7.000 KM. Na popisu najplaćenijih nalaze se suci Ustavnog suda BiH, državni parlamentarci, članovi Predsjedništva BiH, državni tužitelji, članovi Središnjeg izbornog povjerenstva i glavni revizor Ureda za reviziju institucija BiH.<div class="uvod uvod-clanka hidden-xs">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_vijesti">Prema podacima koje je <strong><a href="https://www.klix.ba/vijesti/bih/istrazujemo-ovo-je-spisak-50-najplacenijih-drzavnih-funkcionera-u-bih/170627003#1" target="_blank">Klix.ba</a></strong> dobio iz Ministarstva financija i trezora BiH uvjerljivo najplaćeniji je predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman, čija su primanja u svibnju ove godine iznosila 7.259,20 KM. Ćemanu je samo u razdoblju od siječnja do svibnja 2017. godine iz proračuna BiH isplaćeno nevjerovatnih 35.931,99 KM.</div> <div class="tekst clanak_vijesti"><br /> <br /> Odmah ispod njega nalazi se biv&scaron;a zamjenica direktora Tajni&scaron;tva Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Amra Ja&scaron;arević koja je na popis najplaćenijih državnih funkcionera dospjela zahvaljujući dobivenoj otpremnini od 35.070,76 KM.</div> <div class="tekst clanak_vijesti">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_vijesti"><br /> Sutkinja Ustavnog suda BiH Seada Palavrić u prva četiri mjeseca ove godine zaradila je 34.204,14 KM, a njena neto plaća u svibnju iznosila je 6.875,23 KM. Ne&scaron;to manje, odnosno 32.966,98 KM, zaradio je sudac Ustavnog suda BiH Mato Tadić koji je u svibnju primio plaću u neto iznosu 5.934,39 KM.</div> <div class="tekst clanak_vijesti"><br /> <br /> Podaci Ministarstva financija i trezora BiH pokazuju da su u na&scaron;oj zemlji dobro plaćeni zastupnici i izaslanici u Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH. Tako je od siječnja do svibnja ove godine Bari&scaron;i Čolaku isplaćeno 32.245,47 KM, Zdenki Džambas 32.040,85 KM, Predragu Kožulu 31.642,82 KM, Mirsadu Đonlagiću 31.425,60, Borjani Kri&scaron;to 31.205,79 KM, a Ognjenu Tadiću 30.919.98 KM.</div> <div class="tekst clanak_vijesti"><br /> <br /> Od siječnja do svibnja vrlo dobro su zarađivali i Nikola Lovrinović (30.489,90 KM), Ljilja Zovko (30.465,64 KM), &Scaron;emsudin Mehmedović (30.356.55 KM), Mario Karamatić (29.626,69 KM), Sead Kadić (29.490,68 KM), Safet Softić (29.429,00 KM) i Mladen Bosić (29.048,39 KM).</div> <div class="tekst clanak_vijesti"><br /> <br /> Na popisu najplaćenijih nalaze se i parlamentarci koji su dio opozicije na državnoj razini. U prva četiri mjeseca ove godine Diana Zelenika zaradila je 30.404,15 KM, Lazar Prodanović 29.525,22 KM, Neboj&scaron;a Radmanović 29.427,89 KM, Sredoje Nović 29.367,24 KM, Milica Marković 29.096.35 KM, Sadik Ahmetović 29.023,13 KM, Du&scaron;anka Majkić 28.878,89 KM, Denis Bećirović 28460.62 KM, Mirsad Me&scaron;ić 28.355,89 KM, Sifet Podžić 28.314,81 KM, Hanka Vajzović 28.162,40 KM, Mensura Beganović 28.130,48 KM i Zaim Backović 28.034,15 KM.</div> <div class="tekst clanak_vijesti"><br /> <br /> &Scaron;to se tiče članova Predsjedni&scaron;tva BiH, u razdoblju od siječnja do svibnja najplaćeniji je bio Mladen Ivanić koji je dobio 29.299,32 KM. Njegova plaća u svibnja iznosila je 5.922.59 KM. Odmah ispod njega nalazi se Dragan Čović koji je za prva četiri mjeseca ko&scaron;tao građane 29.281,27 KM. Čović je u svibnju, prema podacima Ministarstva financija BiH, imao neto plaću u iznosu od 5.703,60 KM. Ne&scaron;to veću mjesečnu plaću u svibnju imao je Bakir Izetbegović (5.715,36 KM) koji je za prva četiri mjeseca dobio 28.517,00 KM iz proračuna BiH.</div> <div class="tekst clanak_vijesti"><br /> <br /> Na drugoj strani, prema <a href="https://www.klix.ba/biznis/najvece-place-u-opcini-centar-sarajevo-a-najmanje-u-doboj-istoku/170621093" target="_blank">posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku</a>, prosječna isplaćena neto plaća u Federaciji BiH, za 2016. godinu, iznosi 839 KM.</div> <div class="tekst clanak_vijesti"><br /> <br /> Najveća isplaćena neto plaća ostvarena je u Sarajevskoj županiji i iznosi 1.018 KM, zatim slijedi HNŽ 928 KM, HBŽ sa 848 KM, USŽ 811 KM, ZHŽ 759 KM.</div> <div class="tekst clanak_vijesti"><br /> <br /> Najniža plaća zabilježena je u SBŽ 678 KM, zatim slijedi ZDŽ 730 KM, PŽ 730 KM, TŽ 744 KM i BPŽ 746 KM.</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-siromastvo.jpegBandić: Neka se Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=2820328203Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sazvao je konferenciju za novinare u 18 sati ispred Glazbene akademije na Trgu maršala Tita i kazao kako predlaže da se taj Trg preimenuje u Trg Republike Hrvatske. <p>Gradonačelnik se zahvalio svim novinarima koji su do&scaron;li na konferenciju za novinare i kazao kako se nada da će se večeras rije&scaron;iti problem, odnosno dijelom prijepor i dijelom najprizemniji hrvatski problem. Jo&scaron; odzvanjaju protesti ljevice prije neki dan, a onda i desnice prije par mjeseci. I tako iz godine u godinu, kruha i igara, zabavljanja ljudi s temama iz na&scaron;e pro&scaron;losti, rekao je Bandić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inzistirao sam i mislio da ima dovoljno razuma da narod odluči na referendumu. A vidim da nema, i to kod onih koji su birani od naroda. Budući da imam 61 godinu i &scaron;esti mandat na čelu Grada Zagreba i da znam čitati znakove vremena u gradu, malo i &scaron;ire, te slu&scaron;ati bilo i puls na&scaron;ih ljudi u ovome gradu - drznuo sam se nakon &scaron;estog mandata i posljednjih 150.000 glasova koje sam dobio, predložiti ne&scaron;to protiv čega nitko normalan u ovom zemlji ne bi trebao biti, osim onih koji liječe svoje frustracije. Ali, oni me ne zanimaju, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nalazimo se ispred Glazbene akademije na sjeverozapadnom kutu jo&scaron; uvijek Trga mar&scaron;ala Tita. Lijevo od nas je Leksikografski zavod, a sjeverno jedno od najvećih djela Me&scaron;trovića, Hrvatska majka, sa najznačajnijim i najvećim Sveučili&scaron;tem u Hrvatskoj i Pravni fakultet. Između Sveučili&scaron;ta i Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta je Me&scaron;trovićev Zdenac života. Lijevo je legendarna Kazali&scaron;na kavana koju ćemo također vratiti, a ispod je Učiteljski dom. Južno je Tucman, Kolo, Hrvatski sokol i Dramska akademija. Me&scaron;trovićev Zdenac je na sjeveru i Marko Marulić na jugu. Desno od nas je Muzej suvremene umjetnosti, izjavio je Milan Bandić misleći na Muzej za umjetnost i obrt. Na ishodi&scaron;noj točki, jo&scaron; uvijek Trga mar&scaron;ala Tita, je sredi&scaron;nji hram hrvatske kulture - Hrvatsko narodno kazali&scaron;te. Stoga ovaj trg zaslužuje da nosi najljep&scaron;e i najvažnije ime trga u Republici Hrvatskoj. Zagreb ga, nažalost, nema i mnogi veliki gradovi. Moj prijedlog će biti Odboru za preimenovanje ulica i trgova, na prvoj sjednici Skup&scaron;tine, da se ovaj trg s ovim nacionalnim simbolima i znamenjem zove - Trg Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to reče Mato&scaron; - dok je srca bit će i Kroacije, a ja ću dodati: Dok je Trga Republike Hrvatske, bit će i Hrvatske, kazao je Milan Bandić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-bandic.jpgGrabar-Kitarović: Hrvati u BiH moraju biti u žarištu nacionalnih i državnih interesa Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=2818028180Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-kolinda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je na prijemu na Pantovčaku da u žarištu nacionalnih i državnih interesa moraju biti Hrvati u Bosni i Hercegovini gdje su konstitutivan povijesni narod, ali im prijeti da postanu manjina, kazala je.<p>&ldquo;Inzistiram i uvijek ću inzistirati na jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zato treba najozbiljnije pristupiti rje&scaron;avanju političkih pitanja kao &scaron;to je hitna promjena izbornog zakona&rdquo;, poručila je te dodala da je BiH nužno &scaron;to prije &ldquo;povući&rdquo; prema euroatlantskim integracijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grabar-Kitarović je na inauguraciji srpskog predsjednika Aleksandra Vučića nazočila, prije svega, kako je kazala, radi nastavka i osnaženja međudržavnog dijaloga i poručila da smatra da Hrvatska i Srbija moraju imati stalan i konstruktivan dijalog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Učinila sam to u duhu dobrih običaja, ali prije svega radi nastavka i osnaženja međudržavnog dijaloga, kojem je temelj Subotička deklaracija. Držim da Hrvatska i Srbija moraju imati stalan i, nadamo se, konstruktivan dijalog, kako o bilateralnim pitanjima, tako i o svim pitanjima od interesa za zemlje Jugoistočne Europe&rdquo;, rekla je Grabar-Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obraćajući se na prijamu povodom obilježavanja Dana državnosti Hrvatske ona je naglasila da su rane iz rata u Hrvatskoj jo&scaron; svježe i bolne i da neke nikada neće zacijeliti, posebno kod onih koji traže svoje nestale, prenosi Pogled.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Moramo učiniti sve kako bismo ih prona&scaron;li. I pravo na obilježen grob ljudsko je pravo. To je prije svega humanitarno pitanje, ali je i političko, o kojem sam razgovarala i ponovno ću razgovarati sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem&rdquo;, poručila je hrvatska predsjednica na prijamu na Pantovčaku.<br /><br /></p> <p>Ona je izrazila vjeru u &ldquo;dobru volju&rdquo; i razrje&scaron;avanje tog &ldquo;velikog i te&scaron;kog pitanja&rdquo; kako bi se i tako učinio &ldquo;važan korak&rdquo; ka stvarnoj normalizaciji odnosa dvije države i naroda&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Podsjetiv&scaron;i na 25. lipanj 1991. godine i dono&scaron;enje Deklaracije o progla&scaron;enju suverene i samostalne Hrvatske, Grabar-Kitarović je rekla da se od tada nije dovoljno pažnje posvetilo pitanjima unutarnjeg uređenja i poručila da se treba usmjeriti na budućnost, na provedbu politike koja će u prvi plan staviti rje&scaron;enje egzistencijalnih pitanja. Naglasak je stavila na pet politika: demografsku obnovu, gospodarsku obnovu, obrazovnu reformu, sigurnosnu politiku, te fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju radi ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-kolinda.jpgDRAGAN ČOVIĆ: S nekim strankama HNS-a Bošnjaci već pregovaraju! Neki su opet spremni izdatihttp://grude.com/clanak/?i=2809928099Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-017_dragan_covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rok za provedbu odluke Ustavnog suda BiH glede izmjene Izbornog zakona koji se tiče legitimnog izbora izaslanika u Dom naroda istječe 6. srpnja. <p>&nbsp;</p> <p>Trenutačno se očekuju dvije odluke Ustavnoga suda - oko vitalnog interesa Bo&scaron;njaka i neprovedbe odluke o apelaciji glede Izbornog zakona. Kao imperativ, čak i u sada&scaron;njoj situaciji paralize vlasti na gotovo svim razinama, postavlja se izmjena Izbornog zakona. Hrvatski član Predsjedni&scaron;tva i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Večernji list ističe da vjeruje kako će, unatoč taktiziranju bo&scaron;njačkih stranaka, do tih izmjena koje Hrvatima daju jednaku priliku odlučivati ipak doći do kraja godine.
</p> <div class="article__body_banner">&nbsp;</div> <p><strong>Približava se rok vezan uz izmjene Izbornog zakona. Očito neće doći do njegove izmjene. &Scaron;to onda?</strong><br /> - Očekujem da u oba pojedinačna slučaja nemamo ugroženost vitalnog nacionalnog interesa, ali i da se potvrdi raniji stav o samim odredbama Izbornog zakona. Iako ne želim ni na kakav način prejudicirati, nadam se kako ćemo već najesen morati intenzivno raditi u Parlamentu kako bi se donijelo izmjene zakona uz eventualne korekcije prijedloga HNS-a. Ne robujemo formi toga prijedloga, ali je prevažan dio po kojemu jedan narod ne može drugome birati političke predstavnike kako u klubove domova naroda tako i one za člana Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>
Jeste li vodili razgovore sa SDA o HNS-ovu prijedlogu izmjena Izbornog zakona i drugim bo&scaron;njačkim strankama i &scaron;to je s njihovim prijedlogom?</strong><br /> - Njihova prijedloga formalno nema u proceduri, a &scaron;to se tiče makar izbora člana Predsjedni&scaron;tva, na&scaron; je prijedlog uvelike usugla&scaron;en sa SDA i ideja o tome do&scaron;la je iz redova te stranke. To sam rekao eurozastupnicima Predi, Piculi, ali i Wigemarku na sastanku na kojemu je bio i Izetbegović. Zbog čega SDA jo&scaron; uvijek taktizira, ne znam. Jer taj posao ćemo morati zavr&scaron;iti u ovoj godini. Bojim se da s druge strane imate klasično nadmudrivanje u Sarajevu po kojemu, čim jedna strana ne&scaron;to prihvati, druga je protiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ako se ne promijeni Izborni zakon BiH, hoće li se održati izbori?</strong><br /> - Formalno, izbori se mogu održati, ali provedbu izbornih rezultata nemoguće je izvesti. Nema smisla ući u izborni proces, a ne moći provesti rezultate. Da su nam izmjene Izbornog zakona potrebne, svjesne su mislim i sve tri strane u BiH i međunarodna zajednica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Često se može čuti pitanje za&scaron;to stranke HNS-a ne blokiraju sve procese dok se ne promijeni Izborni zakon ili će pak Hrvati čekati novog Kom&scaron;ića?</strong><br /> - Na&scaron;e opredjeljenje nije bilo kakva blokada, nego voditi BiH prema EU, unutarnjoj stabilnosti te, naravno, potrebi reorganiziranja odnosa u BiH, &scaron;to je proces koji će uslijediti nakon izbora 2018. Takvim stavom odgovaramo svima onima koji bi optužili Hrvate, a sami blokiraju procese. U BiH se jo&scaron; uvijek taktizira tko će i kako predati upitnik, Mehanizam koordinacije nitko ne želi provesti. Sve se svodi na to da se zadrži status quo. Stranke HNS-a i HDZ-a zbog toga sve čine kako bi se procesi događali i zato vjerujem da ćemo dobiti potpore za izmjenu Izbornog zakona. U suprotnom, bavit ćemo se sami sobom. Nažalost, sada imamo opći zastoj od županija do države jer nemamo povjerenja i partnerstva, rekao je Čović za Večernji list.&nbsp;</p> <p><br /> <br /> <strong>Kako potaknuti redefiniranje odnosa triju naroda ili riskiramo da u BiH dođe do stanja trajnog zamrznutoga konflikta?</strong><br /> - Siguran sam da do izbora nećemo napraviti značajniji iskorak. Već sada se određene stranke pregrupiraju, biraju partnere za izbore i u takvome ozračju nije moguće voditi velike procese. Moj nedavni razgovor s Dodikom u Banjoj Luci neki su tumačili kao pravljenje novog saveza, a razgovarali smo o praktičnim, životnim temama. Razgovarao sam ovoga tjedna s Radončićem o svim problemima, kao i Izetbegovićem te nositeljima vlasti u FBiH... kako bismo potaknuli promjene jer smo u krizi. Redefiniranje odnosa među narodima moguće je jedino praviti izmjenom Ustava do koje će morati doći. Nakon izbora treba tražiti žurno rje&scaron;enje ustavnog preuređenja kako ne bismo imali prepreke kakve danas imamo, a da s druge strane osiguramo jednakost sva tri konstitutivna naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>
<strong>Posljednjih dana u javnosti su se pojavile priče o problemima u HNS-u, da pojedine stranke uvjetuju, istupaju. Kako to komentirate?</strong><br /> - To je potvrda da je predizborna kampanja počela. S nekim članicama HNS-a već se dugo pregovara u redovima Bo&scaron;njaka. Traži se alibi kako bi poku&scaron;ali na&scaron;tetiti HNS-u. No, HNS je toliko snažan da mu se ne može na&scaron;tetiti. Ali evidentno je da netko u svrhu idućih izbora ima potrebe stvarati ozračje nezadovoljstva. A sve odluke na Predsjedni&scaron;tvu HNS-a donose se jednoglasno. I to očito nekome smeta. Svakome je dopu&scaron;teno ponuditi prijedlog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>A možda je upravo to problem &scaron;to je HNS počeo nuditi prijedloge prema vani?!</strong><br /> - To jest jedan od važnijih problema. Kada smo predložili izmjene Izbornog zakona usvojen je u svim tijelima HNS-a. Kada je sve zavr&scaron;eno, onda netko komentira kako je trebalo drukčije. S druge strane, i dobar dio stranaka u Glavno vijeće i pojedine odjele nije predložio svoje ljude, a onda su nezadovoljni i komentiraju rad HNS-a. Unatoč svemu, HNS je uvelike zaživio i mnogima smeta jer je velika snaga. Uvezao je nacionalno biće Hrvata i bez njega se ne mogu donositi odluke u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>
Okupljanja pojedinih stranaka podsjeća na stvaranje protuhrvatske platforme, alijanse, kao &scaron;to je to bilo u pro&scaron;losti. Kako na to gledate?</strong><br /> - Jedan dio bo&scaron;njačkih stranaka to radi na desnici i na ljevici. Ako bi i uspjeli, ponovili bi recept alijanse ili platforme koje su napravile najveću &scaron;tetu i zastoje u BiH. S druge strane, kada pojedinačno razgovarate s predsjednicima tih stranaka, sve to demantiraju i poručuju kako ne žele ponovno uime Hrvata donositi odluke. Ali kada vidite Hrvate koje se motivira da govore protiv stajali&scaron;ta HNS-a i HDZ-a, jasno je da se sve radi u cilju podjele Hrvata. Cilj je unijeti razdor u Posavinu, razdvojiti sredi&scaron;nju Bosnu od Hercegovine, kako bi lak&scaron;e nama vladali. To su ljudi koje danas vidite na ekranima, koji zarađuju na činjenici da sudjeluju u podjelama Hrvata, razne paraslužbe, prokazani spletkaro&scaron;i. To neće dopustiti ni HNS ni HDZ jer svako rje&scaron;enje za Hrvate sažima ideju svih prostora BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>
Uvijek ste optimistični, ali nedavno ste rekli kako će vlast sljedećih godinu i pol biti na &ldquo;infuziji&rdquo;?!</strong><br /> - Objektivno govoreći, izgubili smo parlamentarnu većinu. Ne možemo se dogovoriti o ključnim stvarima koje bi trebale biti žila kucavica investicijskog zamaha, primjerice, tro&scaron;arinama kada je u pitanju izgradnja cesta. Oko toga su se SDS i SDA podijelili. Nakon toga je pozivan drugi partner SNSD da pomaže. Zagovaram da u ostatku mandata držimo ovo malo partnerstva koje imamo kako bismo ključne planove iz Reformske agende proveli. Te&scaron;ko možete objasniti obećanja o 100.000 radnih mjesta ili investicije u autoceste, energetiku, a imate potpuni zastoj. U Parlamentu padaju zakoni o &scaron;umama, MIO-u... Sve se blokira. Ako se pokaže povjerenje, sve obveze koje stoje ispred nas mogu se okončati u mjesec i pol dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bilo je govora o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH, ulasku SNSD-a u vlast te stabilizaciji većine na državnoj razini?</strong><br /> - To nije bila tema razgovora između Dodika i mene pro&scaron;li tjedan. SNSD je na izvjestan način dio parlamentarne većine kada govorimo o određenim zakonima. Kada je izvr&scaron;na vlast u pitanju, ne želim govoriti uime Dodika, no mogu reći da je preiskusan političar da bi upao u takvu napast. On će jasno željeti pokazati da ova struktura srpskih predstavnika nije u stanju odgovoriti tom pozivu, ali sve u cilju pobjede na sljedećim izborima. Zato nije realno ni moguće napraviti rekonstrukcije na državnoj razini, kao ni u entitetima, županijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za&scaron;to se ne provodi Mehanizam koordinacije, zavr&scaron;ava upitnik..., ne napreduje se prema EU?!</strong><br /> - Nažalost i ovdje imamo taktiku zaobilaženja identičnu onoj kao kada smo donosili Mehanizam koordinacije. A sve treba proći kako se preciziralo kroz Mehanizam koordinacije. Trebale su nam tri godine da se usuglasimo, a dva smo ga puta usvajali na Vijeću ministara. Svi koji misle da i dalje mogu blokirati procese, neće uspjeti. Možda će nam oduzeti dva-tri mjeseca, ali to neće imati učinka. Sljedećeg mjeseca preuzimam predsjedanje Predsjedni&scaron;tvom i na&scaron;a inicijativa je ubrzati dinamiku kao &scaron;to smo to radili i u prethodnoj rotaciji. Čak i kada smo predavali zahtjev za EU bilo je različitih komentara, da je preuranjen, nevjerodostojan, a onda je prihvaćen. I sada čujemo kako ćemo status kandidata dobiti 2020., ali ja vjerujem u ovom mandatu. Činjenica je da pravih zapreka nema. Jedine su one političkog nepovjerenja i sitna izigravanja kako bismo imali jo&scaron; iseljavanja ljudi i drugih problema. Tvrdim da su Hrvati danas najsnažniji kao europski narod. Mi smo danas pred vratima rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Idete u Beograd na inauguraciju predsjednika Aleksandra Vučića. Dobiva li Srbija novo lice?</strong><br /> - Na inauguraciju idu sva tri člana Predsjedni&scaron;tva. Srbija se sigurno stavlja u epicentar događanja na području JI Europe. Koliko će u tome uspjeti i koliko s time idu druge zadaće koje se moraju napraviti u preslagivanju odnosa istočno od BiH, ne znam, ali Vučić je takvu ulogu preuzeo i njome je zadovoljan. Kada smo imali razgovore kroz proces &ldquo;Brdo-Brijuni&rdquo; i kada se vodila rasprava između lidera Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije, Albanije, jasno je istaknuta liderska pozicija Vučića koji želi rije&scaron;iti probleme koji postoje, rekao je Čović za Večernji list.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako gledate na rasplet krize u RH i koliko ova Vlada može biti od pomoći BiH i Hrvatima?</strong><br /> - Možda će zvučati &scaron;okantno ako kažem da ova Vlada ili RH ne trebaju uopće pomagati Hrvatima u BiH. Trebaju pomagati sebi preko Hrvata u BiH. To su dvije različite teze. Hrvatska, ako misli dugoročno imati demografsku i razvojnu strategiju, mora imati jasan odnos prema susjedu s kojim dijeli 1000 km granice. Sada imamo Vladu, predsjednicu, većinu u Saboru koja identično gleda na ta pitanja kao i mi. Vitalni je interes Hrvatske s druge strane imati one koji su nekada bili čuvari granice. Danas se iz Hrvatske u BiH prodaje robe u milijardama, a konzumenti su dominantno opet Hrvati. Ovaj prostor demografski neće moći dugo zadovoljiti potrebe Hrvatske i tu će strategiju morati promijeniti na način ne da potiču odlazak mladih Hrvata odavde nego ih očuvaju. A to znači jačanje bolnica, sveučili&scaron;ta, obrazovanja, podizanje kvalitete života. Na nama je zajedno graditi tu strategiju. S premijerom Plenkovićem surađujemo izvrsno po puno elemenata o kojima sam do sada govorio, s predsjednicom imamo skoro svakodnevne kontakte o potrebi da se za&scaron;tite interesi Hrvata u BiH kao konstitutivnoga naroda. To je za nas prevažno. S druge strane, ne samo Hrvatskoj, jasno je da su Hrvati strate&scaron;ki partneri i jedini koji danas traže sustavno organiziranu, ali pravednu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sudjelovali ste na konferenciji Haa&scaron;kog suda jučer u Sarajevu, a nedavno ste posjetili &scaron;estoricu Hrvata u haa&scaron;kom pritvoru. Kako gledate na presudu u studenome, ali i zatvaranje Haa&scaron;koga suda?</strong><br /> - Pro&scaron;le godine bio sam sa svima zajedno u Haagu, a ovoga puta sam se susreo pojedinačno s petoricom Hrvata - Jadrankom Prlićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem, Milivojem Petkovićem i Slobodanom Praljkom, a Berislav Pu&scaron;ić je u Zagrebu. Oni očekuju drugostupanjsku presudu za nekoliko mjeseci, a kako ih osobno sve poznajem, želio sam čuti kako su, kako izdržavaju. Dovoljno je znati da su prije 13 godina oti&scaron;li u pritvor i nakon toga imaju posve drukčiji režim života. Suočavaju se i s bezbroj dezinformacija. Uvjereni su da nemaju za&scaron;to biti krivi, a kamoli da su dio navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata. Netko će kazati da nije državnički obići ih, ali mislim da je to vi&scaron;e nego državnički potez u ovakvoj BiH, čime se &scaron;alje poruka da tim ljudima nismo ni na koji način okrenuli leđa. Svatko treba odgovarati za zločine koje je počinio, bez iznimke. Ali je pri tome bitno osigurati da nemamo selektivnosti primjene prava. Danas imamo na tisuće žrtava za koje se ne zna gdje su i tko je izvr&scaron;io zločin. Pogledajte samo selektivnost koja se provodi postojanjem dvaju zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ocjenjujete ambicije s održavanja konferencije o nasljeđu Haa&scaron;kog suda?</strong><br /> - Haa&scaron;ki sud zavr&scaron;ava rad i nakon toga će funkcionirati poseban mehanizam. Tamo je jo&scaron; 11 ljudi, govorimo o 5 Hrvata i 6 Srba, a za njih će proces trajati. Treba odgovoriti imamo li vi&scaron;e povjerenja i pomirenja među sobom nakon &scaron;to se otvorio taj sud. Potro&scaron;ene su stotine milijuna, pro&scaron;lo vi&scaron;e od dva desetljeća od zavr&scaron;etka rata, a mi smo jo&scaron; kod nekih stvari na početku. Nisu zadovoljne žrtve ni među Hrvatima, Srbima ili Bo&scaron;njacima. Kada sam razgovarao s predsjednikom Haa&scaron;kog suda rekao sam da se procesi trebaju zavr&scaron;iti u nekoliko godina koristeći isti sustav vrijednosti, bez selektivnosti ili pak vjerovanja kako je netko žrtva pa da se unaprijed amnestira od odgovornosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imenovana je nova Vlada u Hercegbosanskoj županiji, izabran novi premijer i ministri. Spominjali su se i problemi unutar HDZ-a. Ima li ih?</strong><br /> - Imamo dosta problema u vlasti na svim razinama. Postavlja se pitanje imamo li većinu i u HNŽ-u. Godinu dana se čekalo glede odluke o premje&scaron;tanju Vlade, o sportskoj dvorani... Kada je u pitanju HBŽ, izvjesno vrijeme prepoznali smo problem u komunikaciji predsjednika Vlade s ostalim ministrima. I tu nije nikakav problem unutar HDZ-a, nego izbora pojedinca. HDZ je jednoglasno donio odluku o smjeni premijera i do&scaron;lo je do preslagivanja unutar srpskog naroda. Vjerujem da će novi premijer s većinom krenuti vrlo dinamično raditi jer imamo nepotrebni zastoj. Vlast čine stranke koje imaju partnerski odnos i nema razloga da sve ne funkcionira. Ne postoji raskol unutar HDZ-a. To će se najbolje pokazati kada se krene s novom strukturom. Ovo je pokazatelj da nismo dobro vodili kadrovsku strukturu unutar HDZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>
Zakon o RTV sustavu koji je predložio HNS ide u parlamentarnu proceduru iako ne postoji stabilna većina. Ima li se razloga za optimizam?</strong><br /> - Taj prijedlog ide preko Doma naroda, ali neće biti po ubrzanoj, nego redovitoj proceduri. Ovaj zakon će rije&scaron;iti problem funkcioniranja RTV sustava na isti način za predstavnike hrvatskog, bo&scaron;njačkoga i srpskog naroda bez obzira kako to bilo. Sve drugo će stvoriti problem. Vidite koliko se traži način za rje&scaron;avanje problema financiranja BHRT-a. Svake godine smi&scaron;ljamo modele i u međuvremenu se stalno upozorava da će se ugasiti. Kao HNS i HDZ, tražimo da se ovo pitanje trajno rije&scaron;i. Prijedlog s vi&scaron;e varijanti koji je do&scaron;ao iz HNS-a prihvatljiv je svima i moja procjena je da ćemo ga imati usvojenoga u sljedećih godinu dana. Tim prijedlogom se može pronaći način za financiranje svega onoga &scaron;to danas čini infrastrukturu, a pri tome želimo posve isključiti mogućnost majorizacije jednoga naroda koja se sada događa. Nije čak bitno sjedi li Hrvat ili priča hrvatski u jednoj od RTV kuća, nego je bitan sadržaj i zastupljenost područja na kojima žive Hrvati,&nbsp;rekao je Čović u intervjuu za <a href="http://www.vecernji.ba" target="_blank"><em><strong>Večernji list.</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-017_dragan_covic.jpgOdržana sjednica Vlade ZHŽ-a: Evo koje su odluke donesenehttp://grude.com/clanak/?i=2808828088Grude.com - klik u svijetThu, 22 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-22-zdenko-cosic-19012015.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u Širokom Brijegu, pod predsjedavanjem predsjednika Zdenka Ćosića, održana 73. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.<p>Na dana&scaron;njoj sjednici usvojeno je Izvje&scaron;će o izvr&scaron;enju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje od 1. 1. do 31. 12. 2016. godine, koje je upućeno u daljnju proceduru Skup&scaron;tine Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k. č. broj 2019/1 k. o. Ljubotići, &Scaron;iroki Brijeg;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k. č. broj 198/1 k. o. Mokro, &Scaron;iroki Brijeg;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k. č. broj 735/1 k. o. Dobrkovići, &Scaron;iroki Brijeg;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k. č. broj 765/1 k. o. Dobrkovići, &Scaron;iroki Brijeg;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k. č. broj 1382/1 k. o. Dobrkovići, &Scaron;iroki Brijeg te</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k. č. broj 710 k. o. Vitina Donja, Ljubotići.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-22-zdenko-cosic-19012015.jpgKolinda G.K.: Nužno rješavanje pitanja prezaduženosti građanahttp://grude.com/clanak/?i=2802328023Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-kolinda203a_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na kraju travnja u Hrvatskoj je bilo gotovo 329 tisuća blokiranih građana, čiji je dug iznosio više od 42 milijarde kuna. I broj građana i njihov dug porasli su u odnosu na prošlu godinu.<p>Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović rekla je na okruglom stolu posvećenom problemu 330 tisuća blokiranih hrvatskih građana da je postojeći ovr&scaron;ni zakon duboko nepravedan i neodrživ zbog čega bi umjesto najavljenih izmjena bilo bolje pripremiti potpuno novo zakonsko rje&scaron;enje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran bila je tema okruglog stola na kojem su u Uredu predsjednice Republike sudjelovali ministri financija i pravosuđa te predstavnici Hrvatskog sabora, akademske zajednice i udruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rasprava je prema riječima predsjednice pokazala da je ovr&scaron;ni zakon duboko nepravedan i neodrživ jer ovr&scaron;enike najblaže rečeno stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na vjerovnike zbog čega su nužne njegove izmjene ili, bolje, priprema novog ovr&scaron;nog zakona kako bi se omogućila ravnopravnost, za&scaron;titilo najsiroma&scaron;nije i vratilo povjerenje u pravosuđe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica također smatra da je uz jačanje prevencije potrebno intervenirati u ovla&scaron;tenje Fine, koja prilikom zahtjeva za naplatu blokira sve računa dužnika čak i u slučaju kad na samo jednom računu ima dovoljno novca za podmiriti iznos tražbine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivačica Projekta Blokirani Deblokirajmo Hrvatsku Miriam Kervatin, koja je vodila raspravu, rekla je da se problem blokiranih generira od 2011., kada je posao blokiranja dužnika preuzela Fina koja je provela vi&scaron;e od 7,8 milijuna ovrha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem 2010. bilo 25 tisuća blokiranih, a već krajem 2011. njih 166 tisuća. Dug je u siječnju 2011. iznosio &scaron;est milijardi kuna, a danas iznosi 42 milijarde i raste. Zabrinjavajuće je da je krajem 2014. iznos ukupnog duga blokiranih prema&scaron;io dug privrede, &scaron;to se nikad nije dogodilo u svijetu, pa ni u najzaostalijim krajevima, rekla je Kervatin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog nezaustavljivog rasta duga blokiranih Hrvatska je do&scaron;la u situaciju da ovrhe brže od mača kroje demografsku strukturu Hrvatske, upozorila je Kervatin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Demografi Stjepan &Scaron;terc i Anđelko Akrap upozorili su da je problem blokiranih jedan od ključnih razloga iseljavanja i nestanka Hrvatske. &Scaron;terc kaže da je država Hrvatska u 2017. u&scaron;la s najvećom smrtnosti otkad postoji. U travnju je bilo najmanje rođenih, a rodnost je u odnosu na lani smanjena za čak 15 posto. &Scaron;terc, koji je i sam bio blokiran, rekao je da su faktoring kuće u&scaron;le u dug hrvatskih građana bez pravnog propisa koji je Hanfa trebala donijeti i da je taj dug prodan za 10 ili 15 posto vrijednosti. Po njegovim riječima dug su bili spremni otkupiti iseljenici, da su imali partnere u Vladi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>100.000 građana blokirano zbog duga do pet tisuća kuna</strong></p> <p>Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolaku&scaron;ić rekao je da je u Hrvatskoj prema podacima Fine blokirano sto tisuća građana zbog duga do pet tisuća kuna. Upozorio je da mala blokada nije i mali problem jer dužnici vi&scaron;e ne mogu platiti ni jedan račun pa upadaju iz blokade u blokadu. Smatra da zbog toga treba donijeti propis po uzoru na Austriju ili Sloveniju, gdje se ovrhe vode pred sudovima, čime se dobiva ustavnost postupka, usklađenost s europskom poveljom o pravima građanina i znatno smanjuje tro&scaron;kove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar pravosuđa Dražen Bo&scaron;njaković rekao je da se izmjenama ovr&scaron;nog zakona planira propisati da se ne može prodati nekretnina ispod određenog iznosa kao i da jedina nekretnina ne može biti premet ovrhe, a ako ipak dođe do ovrhe, da onda država ovr&scaron;eniku omogući smje&scaron;taj. Namjera je također dignut cenzus neovr&scaron;ivog dijela plaće ili mirovine s dvije trećine na tri četvrtine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar financija Zdravko Marić rekao je da se 95 posto slučajeva odnosi na dugovanja koja sežu preko godinu dana i da se najvi&scaron;e duguje bankama i financijskim institucijama, preko 50 posto, dok država u tom dugu sudjeluje s 12,3 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnica Hrvatske udruge banaka Helena Ilić smatra da prije rje&scaron;avanja problema treba vidjeti po kojoj su osnovi i u kojem roku nastali dugovi te tko su osobe kojima treba pomoći. Dodala je da žele aktivno sudjelovati u rje&scaron;avanju problema, ali i da moraju novim generacijama omogućiti razvoj, a da ne diskriminiraju građane koji na vrijeme plaćaju svoja zaduženja.<br /><br /></p> <p>Predsjendik Hrvarske udruge agencija za naplatu potraživanja Matija Arapović rekao je da je prevencija najvažnija i upozorio da agencije nisu uspjele ući u državne strukture kako bi dužnike obavijestile o dugu, &scaron;to je, kazao je, vrlo važni jer je to korak prije ovrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(<strong>HRT</strong>)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-kolinda203a_01.jpgPlenković najavio otvaranje novih konzulata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2803828038Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-plenkovicvladafah1200pxaa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska će u narednih nekoliko mjeseci zamijeniti skoro polovicu svojih diplomata, a namjerava i otvoriti konzulate u Vitezu i Livnu, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković. <p>Na pitanja novinara odgovorio je da je jedan veliki paket od 16 ili 17 veleposlanika na dnevnom redu Odbora za vanjske poslove te da slijedi finalna procedura upućivanja veleposlanika na nove mandate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je da se radi o uobičajenoj praksi koja postoji u svim diplomacijama u svijetu jer se rotacije rade u onom trenutku kada je pauza u &scaron;kolskoj, odnosno akademskoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sredinom listopada zavr&scaron;avaju mandati za jo&scaron; 16 ili 17 veleposlanika tako da očekujem da u sljedećih nekoliko mjeseci ukupna rotacija bude gotovo pola diplomatske mreže, njih oko 35. Proveo sam 17 godina u diplomatskoj službi i poprilično dobro poznajem stanje sustava, na&scaron;u razgranatost", kazao je premijer te dodao da Hrvatska s obzirom na veličinu ima poprilično razgranatu diplomatsku mrežu, praktički cijelu Europu kao i sve bitne točke na drugim kontinentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Odlučili smo otvoriti konzulate sukladno dogovoru i prioritetu za Hrvatsku, a to je Bosna i Hercegovina i u Vitezu i u Livnu. Tako ćemo omogućiti na&scaron;im državljanima konzularne usluge na način koji je bliži njihovim mjestima stanovanja", rekao je Plenković, javlja Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je kako smatra "da diplomatska mreža treba biti snažna, pulsirajuća, učinkovita, čvrsto zastupati politička stajali&scaron;ta Republike Hrvatske i naravno biti na usluzi na&scaron;im građanima, ali jednako tako boriti se za ekonomske interese, a to znači pružiti ruku na&scaron;im izvoznicima u potrazi za novim trži&scaron;tima".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-plenkovicvladafah1200pxaa.jpgU četvrtak sjednica Vlade ZHŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=2804728047Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-vlada-zhz-a-zgrada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak 22. lipnja 2017. godine, s početkom u 11.ᴼᴼ sati, održat će se 73. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke. Sjednica će se održati u dvorani za sastanke Vlade Županije Zapadnohercegovačke u Širokom Brijegu. <p>Dnevni red:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Izvod iz Zapisnika sa 72. sjednice Vlade Županije Zapadnohercegovačke<br />2. Izvje&scaron;će o izvr&scaron;enju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za razdoblju od 1. 1. do 31. 12. 2016. godine<br />3. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 2019/1 k.o. Ljubotići, &Scaron;iroki Brijeg<br />4. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 198/1 k.o. Mokro, &Scaron;iroki Brijeg<br />5. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 735/1 k.o. Dobrkovići, &Scaron;iroki Brijeg<br />6. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 765/1 k.o. Dobrkovići, &Scaron;iroki Brijeg<br />7. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 1382/1 k.o. Dobrkovići, &Scaron;iroki Brijeg<br />8. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zakupu &scaron;umskog zemlji&scaron;ta u državnom vlasni&scaron;tvu za podizanje vi&scaron;egodi&scaron;njih nasada na dijelu k.č. broj 710 k.o. Vitina Donja, Ljubu&scaron;ki<br />9. Tekuća pitanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-vlada-zhz-a-zgrada.jpgU Saboru izglasovano povjerenje Mariji Burić Pejčinović, prisegnula tri zastupnikahttp://grude.com/clanak/?i=2801028010Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-pxl_190617_17052473.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski je sabor sa 78 glasova za i 35 protiv iskazao povjerenje Mariji Burić Pejčinović za dužnost potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih poslova.<p>Burić Pejčinović je naslijedila Davora Ivu Stiera, koji je dao ostavku na spomenute dužnosti i vratio se u saborske sklupe. Prije potvrđivanja u Saboru, nova ministrica pro&scaron;la je saslu&scaron;anje na zajedničkoj sjednici nadležnih saborskih odbora za vanjske i za europske poslove, gdje je dobila podr&scaron;ku većine članova tih odbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasovanjem o novoj ministrici Vlada premijera Andreja Plenkovića potvrdila je parlamentarnu većinu kao i prije 10 dana prilikom potvrđivanja sedmero novih članova Vlade. Nova ministrica prisegnula je da će svoju dužnost obna&scaron;ati savjesno i časno, po&scaron;tovati Ustav i zakone, te se zauzimati svekoliki razvoj Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sabor je potvrdio i imenovanje Furia Radina za novog potpredsjednika Hrvatskog sabora sa 109 glasova "za" i jednim glasom "protiv".</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prisegnuli zastupnici</strong></p> <p>Hrvatski sabor potvrdio je da prestaju zastupnički mandati HNS-ovu Ivanu Vrdoljaku i HDZ-ovu Blaženku Bobanu, a da se u zastupničke klupe vraća donedavni ministar i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrdoljak, donedavni predsjednik HNS-a, koji je prvo zatražio da mu mandat miruje, sada je podnio ostavku na zastupničku dužnost. O tome je pisano izvijestio predsjednika Sabora, pozivajući se na Zakon o izborima zastupnika i ne konkretizirajući razloge ostavke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrdoljakov mandat miruje od 9. lipnja i od tada ga mijenja Stjepan Ćuraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mandat prestaje i HDZ-ovu Blaženku Bobanu koji je u Sabor u&scaron;ao kao zamjena Damiru Krstičeviću, Boban je nedavno izabran za splitsko-dalmatinskog župana, &scaron;to je dužnost nespojiva sa zastupničkom. HDZ je stoga odlučio da u Sabor uđe Ante Bačić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stieru, koji je podnio ostavku na dužnost potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova, Sabor je odobrio aktiviranje mandata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Draženu Bo&scaron;njakoviću, kojem je Sabor dao povjerenje da bude ministar pravosuđa, te Andri Krstuloviću Opari, koji je izabran za splitskog gradonačelnika, mandati počinju mirovati, Sabor se suglasio s HDZ-ovim prijedlogom da ih mijenjaju Ivan &Scaron;uker i Ante Babić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;uker, Babić i Bačić danas su i prisegnuli da će dužnost zastupnika obna&scaron;ati savjesno i odgovorno i u svom se radu držati Ustava i zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sinčiću i Dumboviću nije skinut imunitet</strong></p> <p>Sabor je potvrdio stav Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) te jednoglasno sa 108 glasova odbio skinuti zastupnički imunitet zastupniku Živog zida Ivanu Viliboru Sinčiću kojeg je privatni tužitelj, akademik Vlatko Silobrčić tužio zbog kaznenog djela klevete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Silobrčić je, doznaje se, zastupnika Sinčića tužio jer ga je u saborskim raspravama nazivao "grobarom Imunolo&scaron;kog zavoda" i "veleizdajnikom", a činjenicom da su to prenosili televizija, radio i tisak, naveo je privatni tužitelj Silobrčić, te su neistine kojima se &scaron;teti njegovoj časti i ugledu, postale dostupne velikom broju osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je riječ o privatnom tužitelju, MIP je, kao i uvijek do sada, odbio prijedlog da se zastupniku skine imunitet, &scaron;to je Sabor prihvatio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>MIP je isto predložio, a Sabor prihvatio i u slučaju Darinka Dumbovića, zastupnika Reformista, kojega su zbog klevete tužili, također, privatni tužitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(<strong>HRT</strong>)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-pxl_190617_17052473.jpgROĐENDAN HDZ-a: Državotvorna stranka hrvatskog naroda proslavila 28 godina postojanjahttp://grude.com/clanak/?i=2801428014Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-017_nogomet_hdz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska demokratska zajednica svečanom sjednicom Predsjedništva i sudionika osnivačke skupštine HDZ-a proslavila je u Zagrebu 28. obljetnicu osnutka.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik HDZ-a je nakon svečane sjednice Predsjedni&scaron;tva i sudionika osnivačke skup&scaron;tine HDZ-a u dvorani NK Jarun istaknuo kako danas stranku njezino vodstvo čvrsto pozicionira kao državotvornu, domoljubnu, narodnjačku i demokr&scaron;ćansku stranku, na jasno profiliranom desnom centru hrvatskog političkog spektra, koja ima vrijednosti obitelji, osobnih sloboda i odgovornosti. Na taj način, dodao je, pridonosi dru&scaron;tvu i zajednici te ostvarenju HDZ-ove političke platforme u gospodarskim i socijalnim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Naravno, sve to u &scaron;iroj političkoj obitelji europskih pučana kojima pripadamo i s kojima se zalažemo za iste ciljeve", rekao je Andrej Plenković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" Mario Kapulica kazao je kako je HDZ danas, kao i od početka, bio glavni predvodnik političkih procesa u državi te uvijek je djelovao okupljajuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To smo radili od prvih dana kada smo osnovali HDZ. HDZ je oduvijek bio spreman na suradnju sa svima koji su željeli samostalnu i suverenu hrvatsku državu", izjavio je Kapulica novinarima. Istaknuo je da je i danas HDZ otvoren i spreman za suradnju sa svima koji žele gospodarsku i političku stabilnost te rje&scaron;avanje ključnih pitanja koja muče hrvatske građane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečane sjednice održala se tradicionalna nogometna utakmica između ekipe HDZ-a koju je vodio <strong>Ćiro Blažević</strong> te Humanitarnih zvijezda s nerije&scaron;enim ishodom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-017_nogomet_hdz.jpgDRAŠKO DALIĆ, HDZ-OV PREMIJER: HDZ nisu pojedinci niti suprug Borjane Krišto s čak 7 funkcija!http://grude.com/clanak/?i=2796027960Grude.com - klik u svijetSat, 17 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-17-drasko_dalic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HDZ-u trebaju novi ljudi, uključivi i spremni na stvarnu borbu, a ne borbu za fotelje, što pojedinci okupljeni oko vrha stranke već dulje vremena uspješno čine, na štetu svog naroda.<p>&nbsp;</p> <p>HDZ je najveća stranka kod Hrvata, narod je oko nje okupljen u najvećem broju, ali svima je dosta vi&scaron;e uhljebljenih, antipatičnih i za potrebe naroda neosjetljivih pojedinaca, a upravo to je poruka Dra&scaron;ka Dalića, HDZ-ovog premijera u Hercegbosanskoj županiji, kojeg su pojedini HDZ-ovci ovih dana krenuli ru&scaron;iti na čelu županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, on je odlučio u velikom intervjuu za <a href="https://www.dnevni-list.ba" target="_blank"><em><strong>Dnevni list</strong> &nbsp;</em></a>donijeti i svoj osvrt na cjelokupnu situaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Dra&scaron;ko Dalić je kazao kako su pojedinci umislili da su samo oni i njihove obitelji HDZ BiH.</p> <p>- U Županijskom odboru imamo potpuni nepotizam obitelji Kri&scaron;to rodbinski i tazbinski. Kako objasniti članstvu HDZ-a BiH, pa i narodu sve ove odnose. Čime se može opravdati da je suprug Borjane, Branko Kri&scaron;to, nositelj sljedećih funkcija: Član županijskog odbora HDZ-a BiH, zastupnik u Skup&scaron;tini HBŽ, predsjednik kluba HDZ BiH u Skup&scaron;tini HBŽ, predsjednik upravnog vijeća Sveučili&scaron;ta u Mostaru, pomoćnik ravnatelja Županijske bolnice Livno, predsjednik povjerenstva za odobravanje vanjskog liječenja, predsjednik povjerenstva za određivanje specijalizanata... Neka članstvo HDZ-a BiH, a i drugi procjene o čemu se ovdje radi, istaknuo je HDZ-ov premijer Dalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, kazao je i da u HDZ-u nisu svi isti i da ima jo&scaron; onih koji razmi&scaron;ljaju kao on, s ciljem demokratiziranja stožerne stranke Hrvata u BiH. - Stranačko uhljebljivanje, kako Vi iz Dnevnog lista kažete, definitivno postoji i to samo za one poslu&scaron;ne i podobne u stranci, jer ni tu svi članovi HDZ-a BiH nisu isti. Ja kao čovjek i predsjednik Vlade želio sam jasno promijeniti princip takvog pona&scaron;anja i jedan od razloga za traženje moje smjene je upravo to. "Sve &scaron;to ne dolazi iz jedne glave, nije HDZ BiH." Ja takvo pona&scaron;anje ne mogu i ne želim prihvatiti, i dalje ću se boriti protiv takvog autokratskog pona&scaron;anja unutar HDZ-a BiH i ja to zovem demokratizacijom stranke, tvrdi Dalić, prenose Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je i da je mladi Frano Kri&scaron;to, nekda&scaron;nji HDZ-ovac koji je kamenjem gađao kuću Borjane Kri&scaron;to, koja je zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, nije najbolje postupio i da se nezadovoljstvo moglo iskazati na drugi način, ali i da je smije&scaron;na represija prema njemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svi oni koji su sudjelovali u dono&scaron;enju odluka i postupanju prema Frani Kri&scaron;ti napravili su nepopravljivu &scaron;tetu HDZ-u BiH, jer koristiti institucije pravne države na "ovom slučaju" i tu pokazivati moć, izgubilo je pomalo svaki smisao &scaron;to je vidljivo i po reakciji ljudi koji žive na ovom prostoru. Oni koji su sudjelovali u ovim aktivnostima trebali su napraviti drugačiji pristup i Frani Kri&scaron;ti pokazati da se stvari mogu rje&scaron;avati i na drugi način, &scaron;to bi mu možda bila velika pouka kao mladoj osobi, a možda i veća kazna od ove &scaron;to je može dobiti od pravosudnih institucija. Po meni, moglo se izraziti određeno razumijevanje za nezadovoljstvo mladih ljudi sa trenutnim stanjem u dru&scaron;tvu i da ga se u otvorenom razgovoru pozove na aktiviranje za promjene u dru&scaron;tvu koje su nam jako neophodne, kazao je između ostalog, u velikom intervjuu za Dnevni list, Dalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="https://www.dnevni-list.ba" target="_blank">Dnevni list</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-17-drasko_dalic.jpgIMOTSKI: Konstituirano Gradsko vijećehttp://grude.com/clanak/?i=2796327963Grude.com - klik u svijetSat, 17 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-17-im_konstituir_sjednica1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak je konstituirano Gradsko vijeće grada Imotskog. Istina, nije izabran drugi dopredsjednik Vijeća iz redova oprorbe, no to će se prema njihovim izjavama dogoditi na jednoj od sljedećih sjednica.<p>Dakle, u vijeću sjedi 17 vijećnika, 9 iz redova koalicije HDZ-a, HSS-a, BUZ-a i HSP-AS, 6 vijećnika s nezavisne liste Ivice Kukavice, HSLS-a i 2 vijećnika iz stranke MI za IM. Spomena radi u vijeću sjede i samo dvije dame i to iz redova nezavisne liste Ivice Kukavice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je predstavnik Državne uprave Miroslav Budimir otvorio sjednicu te ukazao na zakonski protokol, te nakon &scaron;to su vijećnici prisegli riječju i potpisom obvezu vijećnika, pri&scaron;lo se glasovanju za članove mandatne komisije, komisije za imenovanja, te na kraju i za čelne ljude Gradskog vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hdz i partneri predložili su za predsjednika Vijeća Pericu Tucaka, te za zamjenika Branislava Miću &Scaron;kevu, prepu&scaron;tajući oporbi da imenuje svoga predstavnika kao drugog potpredsjednika Vijeća. Po&scaron;to su to oni odbili, a nakon zatražene stranke dogodio se vrlo zanimljiv prijedlog. Naime, oproba je za predsjednika GV predložila Branimira Miću &Scaron;kevu iako on dolazi sa liste pobjedničke koalicije, javlja<strong> radio Imotski.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Neizvjesnost oko glasovanja za taj prijedlog prekinuo je sam &Scaron;keva odbijajući kandidaturu od strane oporbe. Glasovanje za čelne ljude vijeća bilo je u omjeru 9:8 s tim da će oporba na nekoj od slijedećih sjednica dati kandidata za potpredsjednika vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je bilo vidljivo bar na konstituirajućoj sjednici jeste činjenica da će oporba, biti ujedinjena, a samim time i stalno &ldquo;puhati &rdquo; za vratom vladajućoj koaliciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: RIM</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-17-im_konstituir_sjednica1.jpgHrvati predlažu novi RTV sustav, otvara se studio HRT-a u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=2795227952Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-16-hns2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema Ljubićevim riječima, u idućem razdoblju informativni prostor u BiH dodatno će biti obogaćen otvaranjem studija HRT-a u Mostaru, dopisništva u Sarajevu te uvođenje petog HRT-ovog kanala. <p>Na dana&scaron;njoj sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) verificiran je Prijedlog zakona o RTV sustavu BiH, koji u svom sadržaju reflektira karakter BiH kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda i kao države sastavljene od dva entiteta, izjavio je u petak u Mostaru predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je kako Prijedlog zakona predviđa sadržaje RTV sustava od 5 organizacijskih jedinica i to BHRT-a kao krovnog servisa, RTV Federacije BiH sa sjedi&scaron;tem u Sarajevu, RTV Federacije BiH sa sjedi&scaron;tem u Mostaru i RTV Republike Srpske, te da je peta jedinica javno poduzeće, odnosno javni mrežni operater koji u tehničkom smislu treba servisirati informativne servise.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ovaj RTV sustav afirmira multietnički, multikulturalni i multireligijski karakter BiH, a u isto vrijeme je integrativan u javnom prostoru BiH i nudi uspostavu koherentnog RTV sustava u BiH koji će biti financijski održiv'', pojasnio je Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog će do kraja mjeseca biti upućen u parlamentarnu proceduru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Ljubićevim riječima, u idućem razdoblju informativni prostor u BiH dodatno će biti obogaćen otvaranjem studija HRT-a u Mostaru, dopisni&scaron;tva u Sarajevu te uvođenje petog HRT-ovog kanala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o Prijedlogu zakona o RTV sustavu BiH, voditelj Odjela za mediju, kulturu i sport HNS-a Ivan Vukoja kazao je kako se kroz zakon mogu učinkovito rije&scaron;iti svi bitni nedostatci postojećeg sustava, posebice te&scaron;kog stanja u kojem je BHRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Na&scaron; model doživljavamo kao nadogradnju postojećeg sustava na način da uvažavamo odnose koji već postoje unutar sustava i da ga nadopunjavamo s jo&scaron; jednim servisom koji bi bio hrvatski servis, a koji bi program producirao na hrvatskom jeziku'', istaknuo je Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na upit novinara hoće li imati podr&scaron;ku stranaka u Parlamentu za spomenuti zakon, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja HNS-a Bari&scaron;a Čolak izjavio je kako očekuje podr&scaron;ku jer Prijedlog zakona u potpuno isti položaj stavlja sva tri konstitutivna naroda u BiH i sve građane BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Jako je važno &scaron;to je moguće prije otvoriti raspravu o ovom zakonu kako bismo rije&scaron;ili ovaj problem. Mislim da je to stra&scaron;no veliki problem za ovu državu, pored niza drugih problema, a nudimo jedno jako dobro rje&scaron;enje'', kazao je Čolak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Prvi.tv</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-16-hns2.jpg​Početkom srpnja sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade RHhttp://grude.com/clanak/?i=2788727887Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-plenkovic_zvizdic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na jučer održanoj sjednici Vijeća ministara BiH, ministar Ismir Jusko imenovan je za predsjedavajućeg Koordinacijskog odbora za pripremu zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske.<p>Sjednica će biti održana početkom srpnja ove godine u Sarajevu, javlja <strong>N1</strong> televizija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o formiranju Koordinacijskog odbora za sigurnosnu, protokolarnu i medijsku pripremu zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-plenkovic_zvizdic.jpgNOVA ŠEFICA HRVATSKE DIPLOMACIJE: Otac iz Vareša, rodila se u Mostaru, odrastala i školovala se u majčinom Ljubuškom...http://grude.com/clanak/?i=2786727867Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-13-pejcinovic_buric.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Hrvatske Andrej Plenković objavio je kako će umjesto Davora Ive Stiera Ministarstvo vanjskih i europskih poslova preuzeti Marija Pejčinović Burić.<p>&nbsp;</p> <p>Pejčinović Burić je dosad radila kao državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz svojih izvora, portal Grude.com doznaje da je otac nove ministrice podrijetlom iz Vare&scaron;a, dok je ona rođena u Mostaru, a osnovnu i srednju &scaron;kolu zavr&scaron;ila je u Ljubu&scaron;kom, odakle joj je majka, nakon čega je oti&scaron;la u Zagreb, na studij. Također, u rodnom Ljubu&scaron;kom, bavila se i sportom, gdje je nastupala za ŽRK Izviđač Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođena je 1963. godine u Mostaru, gimnaziju je pohađala u Ljubu&scaron;kom, a zavr&scaron;ila je Ekonomski fakultet u Zagrebu gdje je stekla zvanje diplomirane ekonomistice. Magisterij europskih nauka zavr&scaron;ila je na poslijediplomskom studiju u Coll&egrave;ge d&rsquo;Europe kojeg je pohađala u Belgiji i Poljskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovima vezanim za vanjsku politiku bavila se od početka karijere.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-13-pejcinovic_buric.jpegSve po zakonu: Predsjedništvo preko natječaja kupilo produžni kabel za 37 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2785027850Grude.com - klik u svijetMon, 12 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-12-kabel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na svojoj web prezentaciji povremeno osvježava sekciju s informacijama o tenderima, a koja umije ponuditi neke zanimljive detalje. <p>&nbsp;</p> <p>Svima su zanimljivi tenderi za nabavku skupocijenih vozila, a u skladu sa zakonima, nisu samo proizvodi s ''ozbiljnim'' cijenama prona&scaron;li svoje mjesto na ovom dijelu portala spomenute institucije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je ovih dana objavljena informacija o izboru najpovoljnijeg ponudača za nabavku - produžnog kabla. Cijenu od 37 konvertibilnih maraka ponudio je Exclusive d.o.o. na osnovu kriterija najniže cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>N1</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-12-kabel.jpgDavor Ivo Stier podnio ostavku, Plenković mora tražiti novog ministra vanjskih i europskih poslovahttp://grude.com/clanak/?i=2785827858Grude.com - klik u svijetMon, 12 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-12-davo-ivo-stier.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar Davor Ivo Stier odlučio je podnijeti ostavku na mjesto ministra vanjskih i europskih poslova.<p>&nbsp;</p> <p>- U ovom ključnom trenutku važnije je biti u domovini i vratiti povjerenje u institucije države. Smatrao sam da je najbolje da premijer jo&scaron; pro&scaron;loga tjedna predloži novu osobu na čelu ministarstva, no premijer nije htio da budem razrije&scaron;en dužnosti dok sam bio u inozemstvu. Službeno sam danas podnio ostavku - rekao je Stier.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je i kako premijer Plenković to nije htio napraviti dok je Stier bio u inozemstvu kako se ne bi vukli pogre&scaron;ni zaključci. Nakon &scaron;to je zavr&scaron;io s govorom, oti&scaron;ao je i nije bilo prostora za pitanja. Negodovao zbog prekida s Mostom Stier je ostavku objavio na konferenciji za medije održanoj u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Stier se tijekom vikenda nije trudio demantirati tu informaciju, tek je upozorio da se u petak vratio sa službenog puta u SAD i da nije mogao u četvrtak biti na sastanku s premijerom nakon kojeg je, kako se pisalo, povukao ostavku. &ndash; Malo glumi uvrijeđenu mladu, ali neće on nikamo &ndash; kazao je izvor iz HDZ-a za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stier je bio nezadovoljan zbog prekida koalicije s Mostom, a kap koja je prelila ča&scaron;u jest ulazak HNS-a u Vladu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-12-davo-ivo-stier.jpgFormiran Gradski odbor HSS-a Široki Brijeg. Za predsjednika izabran Josip Zelenikahttp://grude.com/clanak/?i=2783527835Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-20170610_212254-1170x500.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 10. lipnja 2017 godine u Širokom Brijegu održana je osnivačka sjednica gradskog odbora HSS-a BiH u Širokom Brijegu.<p>Dosada&scaron;nji povjerenik HSS-a u &Scaron;irokom Brijegu Josip Zelenika rekao je kako mu je čast &scaron;to mu je povjerena funkcija koju će obna&scaron;ao, te da mu je posebno drago to &scaron;to se u srcu Hercegovine &scaron;iri politički pluralizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izbornom dijelu za predsjednika Gradskog odbora HSS-a izabran je dosada&scaron;nji povjerenik stranke Josip Zelenika. Također je izabrano je i dvoje potpredsjednika, tajnik i rizničar gradskog odbora, kao i članovi istoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpredsjednici gradskog odbora su: Tomislav Lasić i Ivana Ćavar, funkciju tajnika će obna&scaron;ati Željko Ćavar, dok je za rizničara izabran Marko Crnjac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U gradskom odboru, uz gore navedena imena su i: Branimir Galić, Damir Ivanković, Slaven Crnjac, Nikola Crnjac, Tomislav Zelenika, Jozo Mikulić i Ivan Crnjac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivačkoj sjednici GO HSS &Scaron;iroki Brijeg je prisustvovao i predsjednik HSS-a Mario Karamatić koji je u pozdravnom govoru istakao važnost &Scaron;irokog Brijega kao glavnog grada Županije Zapadno &ndash; Hercegovačke. Također je naglasio kako će svaki gradski i općinski odbor samostalno odlučivati o bitnim stvarima za tu općinu, odnosno, grad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HSS, kao najstarija stranka u Hrvata nastavit će živjeti u Bosni i Hercegovini kao relevantan politički faktor, a nakon reizbora u općinskim odborima Gruda, Posu&scaron;ja i Ljubu&scaron;kog će uslijediti i formiranje novoga županijskog odbora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-20170610_212254-1170x500.jpgPlenković predstavio nove ministrehttp://grude.com/clanak/?i=2778427784Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-plenkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Postoji puno aktera koji bi voljeli destabilizaciju, ali taj film dok sam ja na čelu vlade i HDZ-a neće gledati", poručio je Plenković. <p>Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u četvrtak navečer predstavio je nove ministre, rekav&scaron;i da će u Saboru za potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva biti predstavljen Predrag &Scaron;tromar, za ministricu znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, za ministra pravosuđa Dražen Bo&scaron;njaković, za ministra unutarnjih poslova Davor Božinović, za ministra za&scaron;tite okoli&scaron;a i energetike Tomislav Ćorić, za ministra rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, a Lovro Ku&scaron;čević za ministra uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izjavi novinarima nakon sjednice Predsjedni&scaron;tva HDZ-a premijer Plenković je istaknuo da je zavr&scaron;en proces konzultacija koji su imali sa svojim partnerima (HNS-om) te da su dogovorili popunjavanje Vlade RH novim ministrima koji će tijekom jutra biti predstavljeni na relevantnim odborima Hrvatskoga sabora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga očekuje se da tijekom dana kada se cijela ta procedura dovr&scaron;i, bude i glasovanje i da cijela Vlada bude kompletirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predrag &Scaron;tromar će postati potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, prof. Blaženka Divjak ministrica znanosti i obrazovanja, Davor Božinović postat će ministar unutarnjih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dražen Bo&scaron;njaković postat će ministar pravosuđa, Tomislav Ćorić postat će ministar za&scaron;tite okoli&scaron;a i energetike, Marko Pavić postat će ministar rada i mirovinskog sustava, i ministar uprave bit će Lovro Ku&scaron;čević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Marka Pavića premijer je novinarima rekao da je jako dobar i da će ga upoznati, jer vidi da ga ne znaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje novinara koliku podr&scaron;ku ima u Hrvatskom saboru, odnosno koliko ruku, premijer Plenković je odgovorio: "Vidjet ćete. Dovoljno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan na koliko minimalno računa, Plenković je novinarima rekao da znaju kolika je većina te da pretpostavlja da su svi dovoljno ozbiljni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znate kolika je većina. Pretpostavljam da smo svi dovoljno ozbiljni i da cijeli proces koji smo vodili je takav da ako predlažete ovoliki broj ministara, onda imate ruke", istaknuo je predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković nakon sjednice Predsjedni&scaron;tva HDZ-a koja je trajala oko sat vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Politika vlade je jedna politika - jedna Vlada, jedan program. Odgovornost HDZ-a kao najjače stranke je osigurati stabilnost države i funkcioniranje i institucija na dobrobit svih građana Hrvatske. Nakon niza izbora vrijeme je da se okrenemo poslu", dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer je rekao kako se zahvalio ministru znanosti i obrazovanja Pavi Bari&scaron;iću na suradnji te dodao kako je Bari&scaron;ić predano radio i napravio sve u okviru programa Vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je istaknuo da je HNS zadovoljan raspodjelom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Postoji puno aktera koji bi voljeli destabilizaciju, ali taj film dok sam ja na čelu vlade i HDZ-a neće gledati", poručio je Plenković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kolege iz HNS-a će sudjelovati u radu Vlade s ciljem dobrobiti za zemlju. Važno je da u različitim svjetonazorima možemo imati konsenzus o bitnim pitanjima za ovu zemlju", zaključio je premijer, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjednica Predsjedni&scaron;tva HDZ-a održana je sinoć u Sredi&scaron;njici HDZ-a nakon &scaron;to je premijer Plenkovića sa suradnicima tijekom dana u Banskim dvorima razgovarao s predstavnicima stranaka i saborskim zastupnicima o potpori, nakon &scaron;to je potporu Vladi odlučio dati HNS.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-plenkovic.jpg78 glasova ZA: Sabor potvrdio sedam novih članova Vlade RHhttp://grude.com/clanak/?i=2781127811Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-ministri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sedam novih članova Vlade potvrdio je u petak Hrvatski sabor, prva je to rekonstrukcija Vlade premijera Andreja Plenkovića nakon nešto više od pola godine rada.<p>HNS-ov Predrag &Scaron;tromar potpredsjednik je Vlade i ministar graditeljstva, HNS-ova Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HDZ-ovi Davor Božinović, Dražen Bo&scaron;njaković, Tomislav Ćorić, Marko Pavić i Lovro Ku&scaron;čević ministri su unutarnjih poslova, pravosuđa, za&scaron;tite okoli&scaron;a, rada i uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi članovi Vlade potvrđeni su glasovima 78 zastupnika, &scaron;to je dva glasa vi&scaron;e od 'propisanih' 76. Naime, za iskazivanje povjerenja potrebna je natpolovična većina svih zastupnika, dakle 76. Protiv &Scaron;tromara, Ku&scaron;čevića, Bo&scaron;njakovića, Božinovića i Pavića glasovalo je po 46 zastupnika, protiv Ćorića njih 45, a protiv Divjak 42 zastupnika, javlja HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi su ministri prisegnuli da će svoju dužnost obna&scaron;ati savjesno i časno, po&scaron;tovati Ustav i zakone, zauzimati se za svekoliki razvoj Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sabor ih je potvrdio bez rasprave, nakon &scaron;to su prethodno saslu&scaron;ani u matičnim odborima, tako, naime, određuje saborski Poslovnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Foto: HINA</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-ministri.jpgNE KUŽIMO, A VI: Nikola Raguž predsjednik HSP-a ili je osnovan novi HSPhttp://grude.com/clanak/?i=2778027780Grude.com - klik u svijetThu, 08 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-08-nikola_raguz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premda političke vijesti uglavnom počinjemo ozbiljno, u ovom slučaju, s obzirom na brojne nejasnoće, ne možemo tako početi. Naime, Nikola Raguž je danas, navodno, postao predsjednik HSP-a BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Ali, problem je &scaron;to HSP BiH ima predsjednika Stanka Primorca Ćanu. Ovaj Raguž je, prema pisanju Fene, vijećnik Općinskog vijeća Stolac i on je, kako kaže, nasljednik stranke iz 1991. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svjesni činjenice da se Hrvati i politika ne trebaju dijeliti po regionalnoj ili personalnoj osnovi, odlučili smo nanovo zbližiti prava&scaron;ku scenu pod novi i reformirani HSP &ndash; kazao je Raguž, ističući kako je u pro&scaron;losti bilo brojnih podjela prava&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to će na ovo reći Stanko Primorac Ćane ostaje nejasno. Premda su mnogi mediji danas pisali o ovom slučaju, nitko nije jasno objasnio je li ovo pravi HSP ili je ovo HSP s nekim nastavkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da nije bilo vijesti o Primorčevoj ostavci, ili nekom neočekivanom događaju, vjerujemo da će on uskoro razjasniti ovu situaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-08-nikola_raguz.jpg