Politikahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Fra Vinko Sičaja sa stranačkim bedžom na habitu u akciji spašavanja Borjane Krištohttp://grude.com/clanak/?i=2560025600Grude.com - klik u svijetThu, 30 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-fra_vinko_sicaja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Livanjski župnik fra Vinko Sičaja preksinoć je oko 20 sati odaslao radosnu obavijest da će njegova župa preko Udruge građana Hrvatska žena Livno dobiti 100 tisuća maraka za rekonstrukciju crkve.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Najsrdačnije zahvaljujemo udruzi &bdquo;Hrvatska žena&ldquo; Livno koja je već aplicirala institucijama BiH i ostvarila donaciju od 100.000 maraka&ldquo;, reče Sičaja pozvav&scaron;i i svoje vjernike da slijede primjer UG Hrvatska žena Livno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovo je dobar primjer da svatko u svom djelovanju može učiniti ne&scaron;to vi&scaron;e za zajedničko dobro i na korist svih nas&ldquo;, reče on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ni&scaron;ta to ne bi zapravo bilo ni čudno da je to župnik učinio prije mjesec ili godinu dana, a ne onda kada je Dnevni list objavio, a dvadesetak portala prenijelo da je Udruga kojoj je na čelu nevjesta Borjane Kri&scaron;to dobila 100 tisuća maraka, dok su svi ostali dobili manje ili nimalo od Vijeća ministara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Službenim novinama u studenom pro&scaron;le godine je objavljeno da je Borjaninoj nevjesti odobreno 100 tisuća maraka, a župnik se zahvalio tek preksinoć, četiri mjeseca nakon &scaron;to je i službeno objavljeno da je UG Hrvatska žena Livno dodijeljeno 100 tisuća maraka. Natječaj Vijeća ministara okončan prije godinu dana, kada je bilo posve prikladno da se župnik zahvali na posredno dobivenim sredstvima.</p> <p><br /><strong>Promijenili predsjednicu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga stvar, Vijeće ministara je moglo i samo, bez posredovanja udruge Borjanine nevjeste, donirati 100 tisuća maraka župi u Livnu, a UG Hrvatska žena Livno nije morala tražiti sredstva za drugoga, već za projekt koji će sama provesti. Ovdje se značaj Župe umanjuje, a neke tamo udruge uvećava, a Vijeće ministara zanemaruje. Naime, župnik iz Livna &bdquo;najsrdačnije zahvaljuje UG Hrvatska žena Livno&ldquo; na novcu Vijeća ministara!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbunjeni iznenadnim priopćenjem, ba&scaron; kao i većina Livnjaka, kontaktirali smo i župnika u toj župi. Upitan je li crkva već dobila sredstva i je li počela rekonstrukcija crkve, župnik kaže da nije, da su novci na računu UG Hrvatska žena Livno, &bdquo;te da je sve transparentno&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan kako može tvrditi da je sve transparentno, ako novci jo&scaron; nisu ni &bdquo;legli&ldquo; crkvi, župnik reče da će sve ići preko crkvenih računa, &bdquo;jer oni (Udruga) te novce moraju pravdati&ldquo;.</p> <p>Također je izjavio da je on osobno od Hrvatske žene Livno tražio da aplicira za novce koji bi i&scaron;li za rekonstrukciju crkve, a upitan za&scaron;to je od tolikih udruga u Hercegbosanskoj županiji odabrao udrugu kojoj je na čelu nevjesta Borjane Kri&scaron;to &ndash; župnik reče &ndash; nije ona predsjednica. Očito je i vi&scaron;e nego dobro upućen u de&scaron;avanja u udruzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, nevjesta Borjane Kri&scaron;to Tihana Krželj odnedavna vi&scaron;e i nije predsjednica Udruge Hrvatska žena Livno, a na čelo Udruge imenovana je posve druga osoba, kako bi se HDZ-ova zastupnica sklonila s čela udruge, saznaje <span style="color: #ff0000;"><a style="color: #ff0000;" href="http://www.dnevni-list.ba">Dnevni list</a></span> od dobro upućenih izvora u Livnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, činjenica da su promijenili predsjednicu udruge ne može Krželj amnestirati od onoga &scaron;to je godinama rađeno preko udruge, jer je ona podizala novce, te potpisivala i pečatila sva dokumenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruga je vi&scaron;e nego značajna sredstva godinama dobivala od svih razina vlasti, no nitko do na&scaron;eg pisanja nije povezao donacije i rodbinske odnose. Osim rodbinskih odnosa, ovaj skandal otvara i brojne druge teme, poput one kako politički aktivna osoba može biti predsjednica udruge i dobivati proračunski novac, lobirajući isti preko članova obitelji i tako godinama.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Nevjestina udruga</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, kako smo i objavili, u registru HBŽ-a se lako crno na bijelo može vidjeti da je Borjanina jedina nevjesta i kuma i HDZ-ova zastupnica u Skup&scaron;tini pro&scaron;le godine bila predsjednica UG Hrvatska žena Livno, da bi naprasno bila imenovana nova. Tisuće ljudi napustile su u zadnje dvije godine HBŽ, te je objava koliko se novca slijeva u HDZ-ove udruge &scaron;okirala javnost. Objava da će novci zavr&scaron;iti u crkvi te&scaron;ko da će smiriti nezadovoljstvo i zamazati oči onima čija djeca trbuhom za kruhom odlaze u tuđinu, jer za njih ovdje kruha nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno je zanimljivo &scaron;to saznajemo da ni prvi suradnici, te kolege zastupnici i stranačke kolege Tihane Krželj do naslovnice <span style="color: #000000;">Dnevnog lista</span> nisu znali da je njezina udruga dobila 100 tisuća maraka samo za godinu dana, a da je i ranije od zaove Kri&scaron;to dobivala sredstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Vijeće ministara je dodijelilo 100 tisuća maraka UG Hrvatska žena Livno. Na Popisu udruga registriranih u Ministarstvu pravosuđa i uprave Hercegbosanske Županije (stanje na dan 20.02.2016.) Udruga Hrvatska žena Livno nalazi se pod rednim brojem 138., a navodi se da je predsjednica upravo Tihana Krželj, zastupnica HDZ-a BiH u Skup&scaron;tini Herceg-bosanske županije, a aktivna i u ženama HDZ-a BiH, a nevjesta i kuma Borjane Kri&scaron;to. Ista Udruga sredstva je dobivala i od Borjane Kri&scaron;to, dok je bila predsjednica FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, Kri&scaron;to je 2008. podijelila 150.000 KM neprofitnim organizacijama u BiH, od čega 10.000 udruzi svoje nevjeste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dnevni list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-fra_vinko_sicaja.jpgIstraživanje RTL-a: Milan Bandić dobiva još jedne izbore u gradu Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=2556025560Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-milan_bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ekskluzivnom istraživanju koje je za RTL pripremila agencija Promocijaplus objavljeno je kako u bitci za 6. mandat stoji aktualni gradonačelnik Milan Bandić<p>&nbsp;</p> <p>U Zagrebu se ozbiljno zagužvalo, puno je kandidata, u prvom se krugu zasigurno neće znati tko će pobjediti u glavnom gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To pokazuju i podaci iz RTL ankete. I nakon 16 godina aktualni gradonačelnik jo&scaron; uvijek vodi s ne&scaron;to manje od 30 posto potpore, no na pro&scaron;lim je lokalnim izborima u prvom krugu osvojio 47 posto. Sada ga u stopu prati Anka Mrak Tarita&scaron;, HNS-ova kandidatkinja koju je podržao i SDP. Sandra &Scaron;valjek je treća s gotovo 20 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A iza nje nezavisna Bruna Esih koja je postala saborska zastupnica preko liste HDZ-a, a sada vidimo uživa gotovo dvostruko veću potporu od HDZ-ovog kandidata Drage Prgometa. Ivan Pernar ubire očito protestne glasove. MOST-ov Marko Sladoljev je na jedan posto.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po ovim podacima u drugi krug će Bandić i Mrak Tarita&scaron;, a rezultat bi tada bio potpuno neizvjestan! 42:41 - mrtva trka, svaki glas mogao bi presuditi, vidimo ima neodlučnih, oni bi mogli odlučiti pobjednika. Treba reći da bi u ovom izboru vi&scaron;e od 70 posto HDZ-ovih birača odabralo Bandića, a 60 posto prista&scaron;a Sandre &Scaron;valjek zaokružilo bi HNS-ovku.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A ako se u drugom krugu &Scaron;valjek suoći s aktualnim gradonačelnikom situacija je slična - ponovno borba za svaki glas. HDZ-ovci u ovom slučaju jo&scaron; če&scaron;će biraju Bandića, čak njih 74 posto, a s druge strane sličan postotak glasača koalicije oko SDP-a &nbsp;bira &Scaron;valjek. I u jednom i u drugom scenariju odlučivat će nijanse i kampanja koja se tek treba zahuktati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinu nema nitko, rezultati su slični onima na pro&scaron;lim lokalnim izborima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali razlika ima; lani su Bandićeva i lista SDP-ove koalicije osvojile jednak broj mandata, a sada SDP ostaje na istome, a Bandić i ovdje pada. Zanimljivo da je listu SDP-ove koalicije tada nosio <strong>Davor Bernardić</strong>, a sada će to biti HNS-ova Mrak Tarita&scaron;.<br /> HDZ je na sličnome, Plenkovićev utjecaj zasada se ne vidi u brojkama, ali trostruko je veća potpora listi nego Prgometu kao kandidatu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Skup&scaron;tinu stiže i <strong>Bruna Esih</strong> sa 7 posto, a MOST-ova je lista nadomak praga.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-milan_bandic.jpgOdržana Konstituirajuća sjednica Predsjedništva Mladeži HDZ-a BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2552325523Grude.com - klik u svijetTue, 28 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-mladez_hdz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U teškim vremenima za hrvatski narod potrebno nam je zajedništvo<p>U subotu, 25. ožujka 2017. godine u Tuzli, održana je I. Konstituirajuća sjednica desetog saziva Predsjedni&scaron;tva Mladeži HDZ BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku sjednice članovima Predsjedni&scaron;tva Mladeži HDZ BiH riječi dobrodo&scaron;lice uputili su domaćini, predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH Soli Zvonimir Banović, predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Tuzla Ivica Kovačević i predsjednik Županijskog odbora Mladeži HDZ BiH Soli Nikica Vidović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uvodnih riječi uslijedio je i radni dio sjednice na kojem je Predsjedni&scaron;tvo Mladeži HDZ BiH usvojilo dokumente potrebne za sam rad Predsjedni&scaron;tva. Na sjednici je izabran novi Glavni tajnik Mladeži HDZ BiH Damir &Scaron;unjić, tajnik za međunarodnu suradnju Mladeži HDZ BiH Anđelka Jović, a ujedno su kooptirani i novi članovi u Predsjedni&scaron;tvo Mladeži HDZ BiH, Suzana Kri&scaron;to, Mara &Scaron;imić i Darko Sarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Mladeži, Mario Mikulić istaknuo je da nije slučajno izabrana Tuzla kao mjesto gdje Predsjedni&scaron;tva održava svoju prvu sjednicu nego je upravo taj dolazak poruka kako Mladeži HDZ BiH razumije težak položaj hrvatskog naroda u Tuzlanskoj županiji te da će svojim djelovanje raditi na pobolj&scaron;anju tog položaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Pozicija mladih postaje sve odgovornija i vjerujem da ćemo zajedno kao novo vodstvo Mladeži, ali i svaki član Mladeži HDZ BiH, raditi sa istim ciljem jačanja pozicije hrvatskog naroda u BiH. U te&scaron;kim vremenima za hrvatski narod potrebno nam je zajedni&scaron;tvo. Onda kada mislimo da nema izlaza, mi kao Mladež moramo iskazati posebnu hrabrost i spremnost da učinimo vi&scaron;e nego do sada&ldquo; kazao je Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku sjednice Predsjedni&scaron;tvo je pristupilo izradi programa rada Predsjedni&scaron;tva Mladeži HDZ BiH za razdoblje 2017. &ndash; 2019. koji će odgovoriti stvarnim potrebama i problemima mladih u BiH. Predsjedni&scaron;tvo će u razdoblju do sljedeće sjednice sačiniti i plan aktivnosti za 2017. godinu kako bi &scaron;to prije mogli nastaviti sa svojim aktivnostima na prostoru čitave Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sjednice Predsjedni&scaron;tvo Mladeži HDZ BiH posjetilo je i župnu crkvu u župi Rođenja Blažene Djevice Marije Husino.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-mladez_hdz.jpgObilježena 18. godišnjica od smrti Joze Leutarahttp://grude.com/clanak/?i=2553825538Grude.com - klik u svijetTue, 28 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-hns.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Mostaru<p>Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora povodom 18. obljetnice smrti biv&scaron;eg zamjenika ministra Federalnog MUP-a Joze Leutara, danas je položilo vijenac i upalilo svijeću na njegovom grobu u groblju Masline u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijence su položili izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, izaslanstvo Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ-a i članovi obitelji Leutar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je pro&scaron;lo 18 godina, ubojice i nalogodavci atentata na Jozu Leutara, nekada&scaron;njeg zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije BiH, jo&scaron; nisu otkriveni, a slučaj &ldquo;Leutar&rdquo; među mnogim je nerazrije&scaron;enim ubojstvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su položili vijence izaslanstvo HNS-a uputilo se u Katedralu Marije Majke Crkve u Mostaru gdje je služena sveta misa zadu&scaron;nica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-hns.jpgKOLUMNA DRAGANA ČOVIĆA: Europska BiH - ujedinjena u različitostihttp://grude.com/clanak/?i=2546725467Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-covicd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović napisao je autorski tekst u povodu obilježavanja 60 godina od potpisivanja Rimskih ugovora<p>Hrvatski član Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine Dragan Čović napisao je autorski tekst u povodu obilježavanja 60 godina od potpisivanja Rimskih ugovora, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radno druženje europskih lidera u Rimu u povodu obilježavanja 60. godi&scaron;njice Rimskih ugovora protekloga vikenda zaključeno je potpisivanjem dokumenta pod nazivom &ldquo;Rimska deklaracija&rdquo;. Lideri su ovim dokumentom nedvojbeno potvrdili kako Europa dana&scaron;njice ima primarnu nužnost očuvanja postojećeg zajedni&scaron;tva te postizanja većeg stupnja suradnje, solidarnosti i povjerenja, kako u europski projekt tako i između zemalja članica. Istaknuta je i sekundarna nužnost obnove snažnije perspektive EU kao najvećeg pacifikacijskog projekta u povijesti čovječanstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EU je danas najveći politički sustav koji je konstantno na ku&scaron;nji. Na unutarnjem planu se svakodnevno bori za postizanje konsenzusa među 27 zemalja članica u brojim aspektima unutarnje i vanjske politike. S druge strane, izložen je vanjskom pritisku međunarodnog poretka, jo&scaron; uvijek dominantno naslonjenog na koncept nacije države i geopolitičkih interesnih sfera. Taj koncept je koncept moći koji je bio prijetnja miru i stabilnosti i prosperitetu, kojem je Europa upravo prije 60 godina odgovorila Rimskim ugovorima, opredijeliv&scaron;i se za put suradnje i kompromisa nasuprot opcijama sukobljavanja i interesnim savezni&scaron;tvima. Time je eliminirana mogućnost ideolo&scaron;kog podvajanja unutar Europe i njezine polarizacije. Da su tada izostali vizionarstvo i mudrost vodećih ljudi Europe, danas bismo zasigurno živjeli u mnogo nesigurnijem i izazovnijem okruženju, &scaron;to bi se opet u najvećoj mjeri odrazilo na nas koje živimo u izvjesno trusnom području jugoistočne Europe. Upravo zbog toga, jaka i stabilna Europska unija je u posebnom interesu svih naroda i žitelja Bosne i Hercegovine, kao i cjelokupne regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve one civilizacijske vrijednosti koje ba&scaron;tini Europa kao kontinent i koje je Europska unija preuzela u svoje nasljeđe bile su glavna tema znanstveno-stručnog skupu kojemu smo nedavno nazočili u Neumu. Vi&scaron;e od 350 renomiranih znanstvenika i stručnjaka iz na&scaron;e domovine BiH, Republike Hrvatske, ali i drugih zemalja članica EU jednoglasno je zaključilo kako upravo te vrijednosti reflektiraju sve ono čemu unutar BiH težimo i &scaron;to nam je potrebno kako bismo sukreirali i učvrstili stabilan i održiv ustavno-politički poredak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno nam je dru&scaron;tvo u kojemu su mir, sloboda, tolerancija i solidarnost na prvom mjestu. Vrijednosti i težnje koje su tijekom desetljeća ujedinjavale Europljane i očuvale projekt europskog mira i zajedni&scaron;tva bez sumnje su i vrijednosti na kojima možemo izgraditi bolju Bosnu i Hercegovinu i po mjeri svih njezinih naroda, unaprijediti susjedske odnose i aktivno doprinijeti stabilizaciji prilika u regiji jugoistočne Europe. Jasno je kako put u Europsku uniju nije bez izazova. Nije savr&scaron;en ni idealan. Isto tako, činjenica je kako je u pro&scaron;losti uvijek odolijevao svim izazovima, upravo slijedeći svoj moto &ldquo;ujedinjeni u raznolikosti&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatram kako moramo pokazati veću posvećenost i čvr&scaron;ću opredijeljenost na način kako su to europski lideri tijekom povijesti uspijevali, koristeći jedinstvenu snagu i bogatstvo svojih naroda kao prednost. Vrijeme je za otvorenost i hrabrost. To je jedini način kako se suočiti sa svim izazovima koji danas sve glasnije kucaju na na&scaron;a vrata. Uvjeren sam kako trebamo slijediti primjer drugih europskih zemalja koje su prona&scaron;le način kroz aktivnu primjenu i življenje izvornih europskih federalističkih političkih vrijednosti suprotstaviti se duhovima pro&scaron;losti i podložnosti interesima vanjskih sila. Preokret i pozitivan ishod su izgledni samo ako pokažemo međusobno razumijevanje i jedinstvo, ali prije svega, ako pokažemo iskrenost po pitanju opredijeljenosti europske perspektive BiH te se obvežemo na istinsko njegovanje europskih vrijednosti u političkom životu na&scaron;e domovine Bosne i Hercegovine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-covicd.jpgObitelj Borjane Krišto nije među 560 onih koje su napustile Livno! Svojoj nevjesti dala je 100 tisuća KM VAŠIH novacahttp://grude.com/clanak/?i=2544725447Grude.com - klik u svijetSun, 26 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-26-tihana_krzelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HDZ BiH godinama je pokret koji ujedinjuje Hrvate u BiH, ali pojedinci u toj stranci uvelike su taj pokret urušili svojim nikad dokazanim kriminalom. Stranku koju su Franjo Tuđman s jedne i Mate Boban s druge strane stvarali brojni su nakon njih udarali i obezvrijeđivali sa svih strana, ušavši u sam vrh tog pokreta.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Borjana Kri&scaron;to godinama je u političkom vrhu HDZ-a BiH. Trenutno je zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skup&scaron;tine BiH i jedna je od onih koji svoju politiku temelje na priči o obespravljenosti Hrvata u BiH.</p> <p>Za razliku od Dragana Čovića predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva BiH koji se zalaže za institucionalno rje&scaron;avanje hrvatskog pitanja nudeći rje&scaron;enja, Bože Ljubića predsjednika HNS-a koji je pred Ustavnim sudom dokazao da je izborni zakon u BiH diskriminirajuć i Željane Zovko koja se za Hrvate u BiH bori pred Europskim parlamentom, rezultati Borjane Kri&scaron;to su blago rečeno skromni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato, nisu skromne priče u pozadini. Njeno Livno na kojem je čelu Luka Čelan, iza kojeg također ne stoje rezultati, napustilo je u 2016. godini čak 560 obitelji. Njenoj nevjesti i kumi je dobro i ona ne mora ići u Njemačku, Ameriku i druge obećane zemlje, a Dnevni list donosi i za&scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Tihana Krželj, dugogodi&scaron;nja predsjednica Udruge Hrvatska žena Livno, je samo pro&scaron;le godine inkasirala 100 tisuća maraka od Vijeća ministara, a primala je sredstva i od drugih razina vlasti. Ona je ni vi&scaron;e ni manje nego nevjesta Borjane Kri&scaron;to (djevojački Krželj), pi&scaron;e Dnevni list od subote.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tihana Krželj udana je za jedinog Borjaninog brata, a cijelo Livno potresa saznanje koliko je proračunskih sredstava stizalo u udrugu Krželjevih, u trenutku dok iz Livna trbuhom za kruhom odlaze rijeke mladih ljudi. Tihana se za Borjaninog brata Ljubomira udala prije gotovo tri desetljeća, a Borjana im je čak bila i vjenčana kuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Udruzi građana Hrvatska žena Livno malo je dostupnih informacija, pa se s razlogom u brojnim kulturnim institucijam pitaju tko je na čelu te udruge, čime se ona bavi i kako je zaslužila tolika sredstva. Na Popisu udruga registriranih u Ministarstvu pravosuđa i uprave Hercegbosanske Županije(stanje na dan 20.02.2016.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Popisu udruga registriranih u Ministarstvu pravosuđa i uprave Hercegbosanske Županije(stanje na dan 20.2.2016.) Udruga Hrvatska žena Livno nalazi se pod rednim brojem 138., a navodi se da je predsjednica upravo Tihana Krželj, zastupnica HDZ-a BiH u Skup&scaron;tini Herceg-bosanske županije, a aktivna i u ženama HDZ-a BiH. Ista Udruga sredstva je dobivala i od Borjane Kri&scaron;to, dok je bila predsjednica FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nigdje drugo Krželj se ne spominje kao predsjednica Udruge, niti se na internetu može pronaći bilo kakvo događanje u organizaciji te udruge, osim u jednom starom tekstu u kojem se spominje značajna donacija Borjane Kri&scaron;to istoj udruzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, Kri&scaron;to je 2008. podijelila 150.000 KM neprofitnim organizacijama u BiH, od čega 10.000 udruzi svoje nevjeste. Cijelo klupko se možda nikada ne bi ni počelo odmotavati da Vijeće ministara nije napravilo enormne razlike pri izdvajanju sredstava za kulturu pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Dnevni list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-26-tihana_krzelj.jpgIzbori u BiH: Uvesti skenere za glasačke listiće i identifikaciju biračahttp://grude.com/clanak/?i=2542725427Grude.com - klik u svijetSat, 25 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-izbori.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koalicija Pod lupom<p>Koalicija "Pod lupom" predlaže uvođenje elektronskih skenera za skeniranje glasačkih listića i čitač bar kodova za identifikaciju birača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove prijedloge je koalicija uvrstila u odgovor na javni poziv Interresorne radne grupe za analizu stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni proces, dostaviv&scaron;i dva prijedloga za unaprijeđenje izbora u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koalicija smatra da je prvi prijedlog prioritetan, a to je uvođenje elektronskih skenera za skeniranje glasačkih listića prije ubacivanja listića u glasačku kutiju od strane birača na biračkom mjestu, a prednosti ovog rje&scaron;enja su ti &scaron;to elektronski skeneri neće promijeniti tradicionalni način glasovanja na koji su građani navikli, financijski je povoljnije i lako primjenjivo rje&scaron;enje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi prijedlog kao dodatni alat, uvođenje čitača bar kodova za identifikaciju birača na biračkom mjestu tj. ručnog skenera za skeniranje jedinstvenih bar kodova koji se nalaze u svim identifikacijskim dokumentima valjanim za identifikaciju birača na biračkom mjestu (osobna iskaznica, putovnica i/ili vozačka dozvola) i predstavljaju jedinstveno obilježje identiteta svakog građanina, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Koalicije su mi&scaron;ljenja da bi ovaj prijedlog spriječio moguće zloupotrebe i ljudski faktor u izbornim prevarama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kombinacijom prvog prijedloga o uvođenju elektronskih skenera za skeniranje glasačkih listića i drugog prijedloga bilo bi skoro nemoguće glasovati uime druge osobe ili utjecati na rezultate glasovanja nakon zatvaranja biračkih mjesta'', istaknuto je u priopćenju Koalicije "Pod lupom".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivaju Interresornu radnu grupu za analizu stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni proces da ozbiljno razmotriti ove prijedloge i stavlja na raspolaganje trenutne ljudske i financijske kapacitete ukoliko na bilo koji način može pomoći s ciljem doprinosa slobodnim i po&scaron;tenim izborima u BiH i kako bi značajna unapređenja izbornog procesa zaživjela u praksi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-izbori.jpgKOVAČ: Moramo biti glavni motor za ekonomski razvoj BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2540125401Grude.com - klik u svijetFri, 24 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-24-miro_kovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne bi se usudio govoriti na način da je BiH zemlja na rubu raspada, kazao je Kovač, komentirajući takve poruke koje je slao bivši visoki predstavnik u BiH i aktualni ministar vanjski poslova Slovačke Miroslav Lajčak.<p>Hrvatska je jedna od država koja je potpisala Daytonski mirovni sporazum i ima obvezu poticati sve strane na sprovedbu Ustava, izjavio je biv&scaron;i ministar vanjskih poslova Hrvatske i predsjednik vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora Miro Kovač u intervjuu za TV1, odgovarajući na pitanje radi li se o uplitanju u unutarnja pitanja BiH kada aktualni hrvatski &scaron;ef diplomacije Davor Ivo Stier kaže da BiH mora do sredine ove godine mijenjati zakonodavni okvir koji govori o borbi protiv ekstremizma i radikalizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poruku Stiera, navodi, gleda kao poticaj da institucije u BiH &scaron;to bolje funkcioniraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ima vi&scaron;e od 80 odluka Ustavnog suda BiH koje trebaju biti sprovedene. To nije dobro. To je normalan poticaj BiH&ldquo;, istakao je predsjednik Odbora za vanjsku politiku i član Odbora za europske poslove Sabora Hrvatske, te biv&scaron;i ministar vanjskih polova Miro Kovač u Dnevniku TV1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrnuo se i na brojke koje je iznosila predsjednica Hrvatske kolinda Grabar &ndash; Kirarović po pitanju ekstremizma u BiH i osoba koje se vraćaju sa stranih rati&scaron;ta. Kaže, ne treba biti osjetljiv jer je terorizam globalni fenomen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Te&scaron;ko koja zemlja je imuna na terorizam. Prijetnja postoji i drugdje. Važno je da institucije funkcioniraju i pozitivno je &scaron;to je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić istaknuo da su stvari pod kontrolom. Riječ je o poticanju prijatelja u BiH da naprave &scaron;to je moguće vi&scaron;e dobroga, a kako bi BiH krenula putem euroatlanskih integracija. Treba se promjeniti Izborni zakon i ispo&scaron;tovati odluka Ustavnog suda, kako Bo&scaron;njaci ne bi mogli birati hrvatske predstavnike u vlasti&ldquo;, poručio je biv&scaron;i ministar vanjskih poslova Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne bi se usudio govoriti na način da je BiH zemlja na rubu raspada, kazao je Kovač, komentirajući takve poruke koje je slao biv&scaron;i visoki predstavnik u BiH i aktualni ministar vanjski poslova Slovačke Miroslav Lajčak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vjerujem da će se stvari popraviti u BiH. Očekujemo i odgovore na upitnik EK. Idemo korak po korak. Bitno je da postoji minimum konsenzusa tri naroda. Antagonizama će biti, kao i u drugim vi&scaron;enacionalnim državama&ldquo;, smatra Kovač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručio je i da BiH već jeste federalizirana, pa je dodao da se ne bi opterećivao pričom o federalizaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Treći, četvrti, peti entitet su etikete. Treba biti realan. Postoje dva entiteta. U RS ima malo Hrvata i malo vi&scaron;e Bo&scaron;njaka. U Federaciji su Bo&scaron;njaci i Hrvati većina. Hrvati žele promjenu Izbornog zakona i to treba rje&scaron;iti, a onda krenuti s ubrzanom integracijom u EU. Bo&scaron;njački narod, kao najveći, ima i najveću odgovornost i vjerujem da će se stvar povjerenja rje&scaron;iti kako bi se Hrvati bolje osjećali&ldquo;, poručio je Kovač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirao je bi&scaron;i hrvatski &scaron;ef diplomacije i secesionističke težnje RS, te jačanje ruskog utjecaja na Balkanu. Kaže, raznih utjecaja ima svuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ono &scaron;to je važno, da, ako imamo područije u trbuhu EU, onda je na&scaron;a obveza da se privilegirano bavimo BiH i susjedima. Moramo biti glavni motor za ekonomski razvoj&ldquo;, poručio je Miro Kovač za TV1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>HMS<br /></strong>FOTO:<strong> Jutarnji list<br /></strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-24-miro_kovac.jpgKaramatić: U BiH sve zaustavljeno, posebice europski put, koji stoji već duljehttp://grude.com/clanak/?i=2539825398Grude.com - klik u svijetThu, 23 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-23-dom-naroda1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bh. parlamentarci upozorili su kako je odluka izaslanika SNSD-a da ne nazoče sjednicama Doma naroda Parlamenta BiH blokirala kompletan rad državnih institucija.<p>Izaslanik iz reda hrvatskog naroda Mario Karamatić kazao je u razgovoru za <a title="Klix" href="http://klix.ba" target="_blank">Klix.ba</a> kako su blokadom Doma naroda blokirani svi procesi u državi.</p> <p>&ldquo;Ni jedna odluka, ni Vijeća ministara BiH, pa ni Predsjedni&scaron;tva BiH, ne može biti donesena ako je ne ratificira Dom naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH. Time ne samo da je zaustavljen europski put, koji stoji već dulje, već je zaustavljeno i normalno funkcioniranje BiH&rdquo;, rekao je Karamatić. On se nada kako će procesi uskoro biti vraćeni u okvire bh. institucija i da će politička kriza u BiH prestati. Kako kaže, sve blokade do kojih dolazi u posljednje vrijeme posljedica su neozbiljnog uspostavljanja Vijeća ministara BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nije moguće ignorirati političku grupaciju koja ima tri izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH. U konkretnom slučaju riječ je o SDA, SNSD-u i HNS-u. Nije mi jasno kako uopće misle da Vijeće ministara BiH funkcionira kada nemaju kontrolu gotovo nad polovinom BiH&rdquo;, kazao je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako je stav HNS-a (grupacije u kojoj se nalazi i HDZ BiH) da u državnoj vlasti moraju sudjelovati legitimni predstavnici naroda u BiH. &ldquo;Ovo je posljedica ishitrene odluke. Bojkot je legitiman način borbe oporbe i to je uzročno-posljedična vezana zbog podno&scaron;enja zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije. Mislim da to nije dobro jer SNSD time ne nanosi &scaron;tetu SDA, već svim građanima BiH, pa tako i građanima RS-a&rdquo;, rekao je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH Safet Softić kazao je da ga iznenađuje način na koji su Neboj&scaron;a Radmanović, Sredoje Nović i Dragutin Rodić nepojavljivanjem doveli sve kolege pred svr&scaron;en čin. &ldquo;Uradili su to bez ikakvoga obrazloženja i pisanoga obja&scaron;njenja. S obzirom na to da nitko od ove trojice izaslanika nije ni usmeno izvijestio predsjedatelja o nedolasku na sjednicu, sve upućuje na to da postoje neki dublji politički razlozi&rdquo;, rekao je Softić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-23-dom-naroda1.jpgBruna Esih na FB objavila početak kampanje: Idemo!http://grude.com/clanak/?i=2538325383Grude.com - klik u svijetWed, 22 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-22-bruna_esih_fb_o.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bruna Esih najavila je na društvenoj mreži početak kampanje za gradonačelnicu grada Zagreba. Ima i Hasanbegovićevu podršku.<p>&ldquo;Na raspolaganju sam svom gradu i onima koji će u meni prepoznati autentičnog predstavnika građanskih, nacionalnih, političkih, moralnih i svjetonazorskih načela koja i sami slijede, osjećaju i žele ih živjeti&rdquo;, rekla je Esih za Globus i potvrdila kako za njezinu kandidaturu nije bilo nikakvih pregovora u stranci koji su mogli utjecati na njenu kandidaturu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkrila je kako već ima podr&scaron;ku Zlatka Hasanbegovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Gospodin Hasanbegović i ja godinama smo suradnici i bliski prijatelji. Vode nas podudarni životni i politički impulsi, dijelimo svjetonazor i političku viziju. U tom smislu jedno drugome uvijek smo bili podr&scaron;ka. On je osoba s velikom podr&scaron;kom autentičnoga HDZ-ova biračkog tijela. Ako su, dakle, vrijednost njegovih stavova i djelovanja prepoznali birači, vjerujem da je istoga svjestan i HDZ.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D268821296905946%26set%3Da.100891887032222.1073741826.100013342320823%26type%3D3%26theater&amp;width=600&amp;show_text=true&amp;height=441&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="600" height="441"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bruna Esih procijenila je da na nadolazećim izborima u svibnju kao kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba i njezina nezavisna lista imaju velike &scaron;anse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Uvjereni smo u izvrsne rezultate te u ulazak u drugi krug, gdje će se svakako otvoriti mogućnost i da postanem gradonačelnica. I ono &scaron;to bi bilo manje od toga smatrala bih pobjedom, prvenstveno moralnom, jer je moj stav: pet minuta u srcu naroda vrijedi vi&scaron;e nego sto godina uz postojeću političku elitu!&rdquo;, poručila je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-22-bruna_esih_fb_o.jpgZastupnici HDZ-a BiH napustili sjednicu Zastupničkog domahttp://grude.com/clanak/?i=2535425354Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-zastupnicki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Razmijenjene na trenutke oštre riječi između pojedinaca iz HDZ-a i pojedinaca iz Stranke demokratske akcije<p>Zastupnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH napustili su dana&scaron;nju izvanrednu sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH čija je jedina točka dnevnog reda rezolucija zastupnika Damira Ma&scaron;ića (Socijaldemokratska stranka BiH) o osudi inicijativa za faderalizacijom države i entiteta koje bi vodile etnonacionalnim podjelama i separatističkim tendencijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Hrvatske demokratske zajednice 1990 nisu napustili sjednicu već su odmah po napu&scaron;tanju kolega iz HDZ-a BiH, zatražili polusatnu pauzu koja je u tijeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Parlamentarci iz HDZ-a nisu željeli davati izjave novinarima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prethodno su, tijekom rasprave o predloženoj rezoluciji, razmijenjene na trenutke o&scaron;tre riječi između pojedinaca iz HDZ-a i pojedinaca iz Stranke demokratske akcije, kao i nekih opozicijskih stranaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je Jozo Bagarić (HDZ) rekao između ostalog da je Ma&scaron;ićeva rezolucija napad na Hrvate iako se oni zalažu za cjelovitu BiH i promicanje europskih vrijednosti, Salmir Kaplan iz Stranke demokratske akcije replicirao je da Bo&scaron;njaci u njegovom rodnom Stocu, trpe veliku diskriminaciju od HDZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predlagač Damir Ma&scaron;ić je naglasio da njegov tekst, suprotno od tvrdnji iz HDZ-a, ne vrijeđa nikoga u BiH već poziva na jedinstvo u BiH i po&scaron;tivanje prava svih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Kluba SDA su kazali da se slažu s osnovnim porukama iz Ma&scaron;ićeve rezolucije, a podr&scaron;ku su najavili iz Saveza za bolju budućnost BiH i Demokratske fronte, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik FBiH i zamjenik predsjednika HDZ-a BiH Marinko Čavara je novinarima kazao da je predlaganje ovakve rezolucije potpuno nepotrebno i da parlamentarci treba da se bave dono&scaron;enjem reformskih propisa koji će biti na tragu ekonomskog prosperiteta i boljeg života građana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-zastupnicki.jpgPotpisan sporazum o naplati klirinškog dugahttp://grude.com/clanak/?i=2535825358Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-z.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BiH će dobiti 125.157.834 dolara<p>Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda i zamjenik ministra financija Ruske Federacije Sergej Storchak potpisali su danas u Moskvi Sporazum o reguliranju obaveza biv&scaron;eg SSSR-a po obračunima u vezi s robnim prometom između SSSR-a i biv&scaron;e SFRJ, javlja Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema ovom sporazumu, cjelokupan klirin&scaron;ki dug od 125.157.834 američka dolara bit će vraćen u novcu, a Vijeće ministara i Predsjedni&scaron;tvo BiH prethodno su prihvatili usugla&scaron;eni prijedlog Sporazuma i nakon dana&scaron;njeg potpisivanje slijedi procedura ratifikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Bevanda izrazio je zadovoljstvo &scaron;to je nakon duže od desetljeća rije&scaron;eno ovo pitanje, te zahvalio Vladi i Veleposlanstvu Ruske Federacije koji su uložili napore da ovaj proces bude zavr&scaron;en na najbolji mogući način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Izuzetno sam zadovoljan činjenicom &scaron;to smo jedina zemlja biv&scaron;e SFRJ koja će dug naplatiti u gotovini, a ne u robama kako su to uradili u drugim državama regije. Važno je da smo se u ovom procesu izdigli iznad politike i da smo uz unutaraje konzultacije i dogovore, te uz dobru volju Ruske Federacije, do&scaron;li do rje&scaron;enja koje je povoljno za sve u BiH'', kazao je ministar Bevanda nakon potpisivanja ugovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da način raspodjele proističe iz Zakona o raspodjeli, namjeni i kori&scaron;tenju financijskih sredstava dobijenih po Anexu ''C" Sporazuma o pitanjima sukcesije, &scaron;to su prethodno prihvatile entitetske vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema važećim zakonski propisima raspodjela od naplate klirin&scaron;kog duga bit će raspoređena tako &scaron;to će Federaciji BiH biti doznačeno 58 posto ili 72.591.543,94 američkih dolara, Republici Srpskoj 29 posto ili 36.295.771,97, institucijama BiH deset posto ili 12.515.783,44 i Brčko Distriktu BiH tri posto ili 3.754.735,03 američkih dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je potpisan i ugovor između Centralne banke BiH i Vnje&scaron;ekonom banke Ruske Federacije o tehničkom načinu evidentiranja i obračuna u okviru osnovnog Sporazuma, a ugovor su potpisali guverner Centralne banke BiH Senad Softić i zamjenik predsjedavajućeg Vnje&scaron;ekonombank Anton Staroselski.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Foto: Fena</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-z.jpgHDZ BiH: Rezolucija o osudi inicijativa za federalizaciju udar na Hrvatehttp://grude.com/clanak/?i=2536325363Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-hdz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priopćenje<p>Klub zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a smatra kako usvajanje Rezolucije o osudi inicijativa za federalizaciju BiH i njenih entiteta u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH predstavlja udar na demokraciju, udar na Europski parlament, Ustav FBiH te udar na Hrvate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kako udar na demokraciju? Vrlo jednostavno. Sve koji drukčije misle treba osuditi. To se kaže u samom naslovu Rezolucije. Kako udar na Europski parlament? Pa taj dan se raspravljalo o Rezoluciji o stanju u BiH (treća po redu) koja ne sadrži ni&scaron;ta spektakularno - smjernice i poglede za pobolj&scaron;anje stanja u BiH i proces pridruživanja u EU, a koja nije po mjeri predlagatelju, zapravo suprotna je predloženoj, i zbog toga EU parlament nije u pravu i treba ga osuditi. Za&scaron;to udar na Hrvate? Zato &scaron;to su oni stvarni pobornici pristupanja BiH Europskoj uniji i pričaju o decentralizaciji, federalizaciji", priopćio je Klub zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U danas usvojenoj Rezoluciji pozivaju se sve strane da se suzdrže od poduzimanja aktivnosti koje predstavljaju kr&scaron;enje Europske konvencije o za&scaron;titi ljudskih prava, Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za BiH, Ustava BiH i FBiH, a Klub zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a postavlja pitanje tko uopće kr&scaron;i te i druge domaće i međunarodne sporazume.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U priopćenju se navodi kako se iza Rezolucije o osudi inicijativa za federalizaciju BiH, zapravo, kriju poku&scaron;aji "da se spriječi demokracija, sloboda misli, riječi i djela" te da se ponovi scenarij iz 2001. godine, kada je Ured visokog predstavnika smijenio izabrane hrvatske dužnosnike te na njihova mjesta postavio "Hrvate po zanimanju".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne vjerujemo da će međunarodna zajednica i OHR ponoviti gre&scaron;ku. Zar to nije pro&scaron;lo svr&scaron;eno vrijeme? Čemu zastra&scaron;ivanje, ultimatumi, prijetnje? Zar nismo u demokraciji? Zar nije smisao u različitosti, slobodi govora i misli, ili je to pak povratak na staro, uvođenje verbalnog delikta, &scaron;utnje, cenzure, tiranije?", poručio je Klub zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedino &scaron;to hrvatski narod traži i za &scaron;to se zalaže je, navodi se dalje u priopćenju, jedinstvena BiH &ndash; jednakopravna zajednica Hrvata, Bo&scaron;njaka i Srba, u kojoj će hrvatski narod sam moći birati svoje političke predstavnike te imati obrazovanje i medije ne materinskom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To su razlozi za&scaron;to smo protiv ove Rezolucije, politikantstva, dizanja tenzija, produbljivanja podjela, podvala, zabrana, osuda. Istinski smo zagovornici euroatlantskih integracija, tim putem želimo, taj put slijedimo. Zato podržavamo Rezoluciju Europskog parlamenta, usvojenu 15. veljače 2017. godine. I naravno, sve pozitivne ideje koje će doprinijeti jačanju mira, tolerancije, suživota, napretka i boljeg života u Bosni i Hercegovini", stoji na kraju priopćenja za javnost Kluba zastupnika HDZ-a BiH i HNS-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-hdz.jpgSlučaj generala HVO-a Zlatana Mije Jelića iz BiH prebačen u Hrvatskuhttp://grude.com/clanak/?i=2531625316Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-jelic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Donesena odluka<p>Umirovljeni general HVO-a Zlatan Mijo Jelić, kojeg je bh. pravosuđe optužilo za ratne zločine i trenutačno se nalazi u Hrvatskoj, uskoro bi se o ovom slučaju mogao očitovati pred hrvatskim pravosuđem, pi&scaron;e<strong> Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se doznaje iz pravosudnih krugova, slučaj &ldquo;Jelić&rdquo; je prebačen na daljnje postupanje hrvatskom pravosuđu. Na tome se radilo dugo te je ipak na kraju odlučeno da se slučaj preda pravosuđu RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je podignuta optužnica protiv Mije Jelića u prosincu 2015., iz Tužitljstva BiH je rečeno kako postoji mogućnost i da se suđenje prepusti hrvatskom pravosuđu, ali su poslije u nekoliko navrata isticali kako misle da se to neće dogoditi. Jelić ima dvojno hrvatsko i bh. državljanstvo. Napustio je BiH četiri godine prije podizanja optužnice, ispisao se iz državljanstva BiH i s obitelji iz &Scaron;irokog Brijega preselio se u Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Umirovljeni sam general Hrvatske vojske, imam državljanstvo Hrvatske i prebivali&scaron;te u RH. Nikad nisam bio u bijegu jer nemam od čega i koga bježati, a božićne sam blagdane proveo u &Scaron;irokom Brijegu, gdje me je i zateklo podizanje optužnice&rdquo;, naveo je Jelić u pisanoj izjavi nakon podizanja optužnice. Kazao je da je na ove okolnosti saslu&scaron;an u Zagrebu te da će ustrajati na tome da njegov predmet preuzme pravosuđe Hrvatske. Haag je slučaj &ldquo;Jelić&rdquo; nakon istrage koju je vodio prepustio bh. pravosuđu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sarajevu je optužen za ratne zločine nad Bo&scaron;njacima na području Mostara. General je prije nekoliko dana u emisiji HTV-a kazao je kako se nad Hrvatima u BiH provodi pravosudni apartheid. Rekao je da je protiv njega podignuta optužnica na Badnjak 2015. za udruženi zločinački pothvat po zapovjednoj odgovornosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Optužnica ima vi&scaron;e od 6700 stranica. Sud BiH ju je potvrdio za 7 dana&rdquo;, dodao je. &ldquo;U posljednjih 6 do 7 godina podignuto je vi&scaron;e od 160 optužnica protiv hrvatskih branitelja i ratnih zapovjednika u BiH, a sigurno ih ima jo&scaron; toliko koji su se pred tim politički montiranim procesima sklonili u RH i ostavili svoje obitelji u BiH&rdquo;, naglasio je Jelić i dodao da je u BiH podignuto pet puta vi&scaron;e optužnica protiv Hrvata, nego zbog zločina nad Hrvatima od Srba i Bo&scaron;njaka. &ldquo;U BiH se sudi prema dvama različitim kaznenim zakonima. Jedan je donesen u SFRJ. Za razliku od drugog iz 2003. u BiH, ima blaže kazne i nema zapovjednu odgovornost i udruženi zločinački pothvat. O tome se već raspravljalo i u Vijeću sigurnosti&rdquo;, rekao je. &ldquo;Hrvatima se sudi retroaktivno prema zakonu iz 2003., a Bo&scaron;njacima prema onom iz biv&scaron;e SFRJ. Optužnice za udruženi zločinački pothvat nemaju za cilj optužiti samo osumnjičenike za zločine nego kolektivno optužuju cijeli državni i politički vrh Hrvata u BiH&rdquo;, kazao je Jelić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-jelic.jpgČović: Vladajuća koalicija postoji 'od točke dnevnog reda do točke dnevnog reda'http://grude.com/clanak/?i=2532425324Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Drugim riječima, teško je i definirati tko je pozicija, a tko opozicija - izjavio je Čović nakon sjednice Predsjedništva HNS-a BiH.<p>Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i član Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović kazao je danas u Mostaru kako je politička situacija u BiH zabrinjavajuća te da je evidentna ozbiljna kriza funkcioniranja vlasti na svim razinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, danas je otkazana sjednica Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, a na upit je li koalicija tehnička, Čović je odgovorio kako koalicija na entitetskoj i državnoj razini postoji "od točke dnevnog reda do točke dnevnog reda, kako je čiji interes".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Drugim riječima, te&scaron;ko je i definirati tko je pozicija, a tko opozicija - izjavio je Čović nakon sjednice Predsjedni&scaron;tva HNS-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je i to kako je siguran da izbora prije listopada 2018. godine neće biti, a za to vrijeme "treba ne&scaron;to uraditi i treba funkcionirati i poku&scaron;ati ispuniti planove, ne samo na europskom putu, nego i oko ključnih ekonomskih i životnih pitanja".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavio je kako će hrvatske političke stranke do kraja travnja, preko klubova zastupnika na entitetskoj i državnoj razini, pokrenuti nekoliko inicijativa ne bi li se krenulo s rje&scaron;avanjem problema koji se već dugo guraju pod tepih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moramo pronaći neko rje&scaron;enje kojim ćemo probuditi odnose u BiH, da se pokrenu one aktivnosti koje smo mi sebi stavili u zadatak, a to je primarno stabilnost BiH, jačanje socioekonomskih potencijala s jedne strane, te osiguravanje europskog puta s druge strane - istaknuo je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;njoj sjednici Predsjedni&scaron;tva HNS-a BiH u Mostaru, pored aktualne političke situacije, razgovarano je i o braniteljskoj populaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Razgovarali smo o za&scaron;titi dostojanstva hrvatskih branitelja, u kontekstu procesa u Haagu, i &scaron;estorice predstavnika HVO-a, koji brane čast HVO-a i svih institucija koje su izložene optužbama. Dajemo im punu potporu da dokažu svoju nevinost pred Ha&scaron;kim tribunalom. Stat ćemo uz sve one koji su časno nosili odoru HVO-a i dati im potporu - poručio je Čović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-covic.jpgRusija danas potpisuje sporazum o isplaćivanju duga BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2534725347Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-bevanda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema sporazumu, klirinški dug Rusije prema Bosni i Hercegovini iznosi 125.157.834,38 dolara.<p>Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda te zamjenik ministra financija Rusije Sergej Storčak potpisat će u Moskvi sporazum o reguliranju obveza biv&scaron;eg SSSR-a po obračunima u vezi s robnim prometom između biv&scaron;eg Sovjetskog saveza i biv&scaron;e SFRJ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po sporazumu, cjelokupan dug od 125.157.834 dolara bit će vraćen u novcu, a Vijeće ministara i Predsjedni&scaron;tvo Bosne i Hercegovine prethodno su prihvatili usugla&scaron;eni prijedlog sporazuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Klirin&scaron;ki dug</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Državni ministar financija i trezora ovla&scaron;ten je za potpisnika, rečeno je ranije iz Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine, javlja <strong>Al Jazeera Balkans</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je prijedlog sporazuma između te institucije i Vlade Rusije o raspodjeli klirin&scaron;kog duga (dug Rusije prema Bosni i Hercegovini) prema kojem entitet Federacija Bosne i Hercegovine dobija 72 milijuna, a entitet Republika Srpska 36 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema sporazumu, klirin&scaron;ki dug Rusije prema Bosni i Hercegovini iznosi 125.157.834,38 dolara. Od tog iznosa FBiH dobit će 58%, Republika Srpska 29%, institucije Bosne i Hercegovine 12.515.783,44 dolara (10%), a Brčko Distrikt 3.754.735,03 dolara (3%).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-bevanda.jpgJajce: Hrvatski vijećnici podnijeli kaznenu prijavu protiv načelnika Hozanahttp://grude.com/clanak/?i=2527625276Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-19-hozan_edin_sda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog zloupotrebe položaja i ovlasti.<p>Jedanaest hrvatskih vijećnika iz Općinskog vijeća Jajce podnijelo je nadležnom Tužiteljstvu prijavu protiv općinskog načelnika Edina Hozana zbog zloupotrebe položaja i ovlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Edin Hozan u tekućoj godini neovla&scaron;teno tro&scaron;i javni novac tako &scaron;to plaća određene tekuće obveze Općine, podmiruje račune koje on smatra da treba podmiriti, a nema pravo tro&scaron;enja javnog novca bez usvojenoga općinskoga proračuna za 2017. ili bez odluke o privremenom financiranju, čime je o&scaron;tetio Općinu Jajce, navodi se u prijavi hrvatskih vijećnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz prijavu su priloženi i dokazi o nelegalnim postupcima načelnika Hozana, a navodi se kako je on donio i odluku o isplati plaća općinskoj administraciji za siječanj iako proračun za ovu godinu nije usvojen niti je donesena odluka o privremenom financiranju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Načelnik Hozan upravlja javnim sredstvima potpuno nezakonito i samovoljno, pri tome kr&scaron;eći sve propise i načela koji uređuju upravljanje javnim sredstvima i ispunjavajući sve bitne elemente kaznenog djela. Temeljem svega navedenoga, smatramo kako postoji osnovana sumnja da su u djelovanju osumnjičenika Edina Hozana ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela zloupotrebe položaja i ovlasti iz članka 383. Kaznenog zakona FBiH, tako &scaron;to je Edin Hozan, prekoračiv&scaron;i granice svoje službene ovlasti, nanio težu &scaron;tetu Općini Jajce i ugrozio pravo na zakonito financijsko poslovanje općine'', istaknuto je u prijavi, prenosi <a href="http://www.vecernji.ba/prijava-protiv-edina-hozana-zbog-nelegalnoga-raspolaganja-novcem-1157103" target="_blank">Večernji list.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-19-hozan_edin_sda.jpgBez promjene izbornog zakona BiH neće moći nastaviti daljehttp://grude.com/clanak/?i=2526725267Grude.com - klik u svijetSat, 18 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-18-zzovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne može se dogoditi da veći narod bira manjem narodu njegove predstavnike, jer to dovodi do političkih blokada. U BiH se promjena može postići jedino kompromisom, naglasila je Zovko.<p>Željana Zovko, hrvatska zastupnica u EU Parlamentu u intervju za tjednik <strong>Nacional</strong> komentirala je najnovije izvije&scaron;će o napretku BiH za 2016., kao i Rezoluciju o BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ova četvrta Rezolucija bavi se onime &scaron;to konkretno treba učiniti kako bi BiH stvarno postala punopravna kandidatkinja, a onda jednog dana i članica EU. Zahtjev za članstvo je predan u veljači 2016. i tu je izniman doprinos dalo cijelo hrvatsko izaslanstvo u EU Parlamentu na čelu sa sada&scaron;njim hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. Pomagali su i na&scaron;e kolege iz drugih političkih grupacija i to u trenutku kada se nije ni vjerovalo da BiH uopće može aplicirati za članstvo, a kamoli da će EU tu aplikaciju prihvatiti, rekla je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Predsjednik Čović predao je zahtjev nizozemskom Predsjedni&scaron;tvu i sama činjenica da je aplikacija prihvaćena napravila je ogroman preokret i u političkoj situaciji u BiH, kada se shvatilo da se može. Očekuje nas sada i kandidatura, naravno uz ispunjavanje svih uvjeta kako bi BiH dokazala da je kredibilna kandidatkinja. U vrijeme kada je do&scaron;lo do zastoja u procesu približavanja EU, Hrvatska je, u mandatu ministrice Pusić, dala inicijativu da se prvo krene s ekonomsko-socijalnim reformama, i tada je zajedno s Njemačkom i Velikom Britanijom napravljen program &bdquo;Reform for growth&ldquo; i započet tzv. Berlinski proces koji traje i danas. Njime ove godine predsjeda Italija. No, rezolucijama EU Parlamenta ukazuje se da te mjere nisu dovoljne i da treba prije svega reformirati institucije. A prva je promjena izbornog zakona bez koje BiH neće moći nastaviti dalje. To znači provedbu odluka Ustavnog suda, po Ljubićevoj apelaciji, gdje je ukazano na sve nepravedne poteze međunarodne zajednice, kada su u Dom naroda hrvatski predstavnici bili birani uz glasove Bo&scaron;njaka i Srba. Time je onemogućeno da Dom naroda bude formiran onako kako je zami&scaron;ljen u Washingtonu, a kasnije u Daytonu. A to je da sva tri konstitutivna naroda budu ravnomjerno zastupljena, pojasnila je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na upit na koji bi se način trebale dogoditi te izborne promjene, Zovko ističe da treba uraditi tako da se ispo&scaron;tuje princip konstitutivnosti i reprezentativnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Način na koji će se to provesti je dosta kompleksan i na njemu treba raditi. Sada je na političkim akterima u BiH da shvate da se ne može vi&scaron;e prevarama ni&scaron;ta učiniti. Ne može se dogoditi da veći narod bira manjem narodu njegove predstavnike, jer to dovodi do političkih blokada. U BiH se promjena može postići jedino kompromisom, naglasila je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njenim riječima, federalizam egzistira u Europskoj uniji i upravo je zato jedna Belgija uređena tako da su zadovoljeni interesi sva tri naroda i tri jezične zajednice &ndash;nizozemske, francuske i njemačke. Isto tako, kako je pojasnila, i u &Scaron;vicarskoj imamo kantone koji ih predstavljaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada mi u BiH postignemo takav balans, koji će se na kraju morati postići, onda neće biti bitno koje je neka osoba nacionalnosti, ako ta konstitutivna zajednica ima zadovoljene sve institucionalne poluge, kako ne bi bila zakinuta za svoja prava. I u BiH se može postići građanska država, tzv. Civic state, ali to je samo moguće putem triju konstitutivnih zajednica. Notorna je činjenica da svi etniciteti u BiH gravitiraju spram jedne od triju zajednica, koje su u biti muli-etničke. Oni koji zagovaraju građansku državu u američkom smislu, nesvjesno ili svjesno zagovaraju dominaciju Bo&scaron;njačke zajednice, pojasnila je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o problemu Grada Mostara, pioja&scaron;njava kako je Paddy Ashdown jo&scaron; 2004. nametnuo Statut Grada Mostara, uz jako lobiranje bo&scaron;njačke strane, a koji je proizveo status quo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Birači u srednjoj zoni grada imaju dvostruko veća prava od birača u drugom dijelu Mostara. Hrvati su se na to žalili i do&scaron;lo je do blokade u gradskom vijeću, no iako je Ustavni sud donio odluku da je taj Statut neustavan, ona već osam godina nije implementirana kroz državni Parlament. I opet zato jer Bo&scaron;njaci to stalno zaustavljaju. a nitko ne želi vi&scaron;e nametati bilo kakva rje&scaron;enja od strane Visokog predstavnika EU. Naime, pokazalo se da je sve &scaron;to je bilo nametnuto lo&scaron;e pro&scaron;lo i nije rezultiralo ničim pozitivnim. Rje&scaron;enje je dakle &ndash; izborni zakon po modelu drugih gradova u BiH. Inače, obični ljudi s jedne i druge strane grada normalno komuniciraju, grad živi, ali nema Gradskog vijeća, a proračun Mostara donosi se u Federalnom parlamentu. Tamo je isti gradonačelnik već 15 godina. Grad je talac takvog Statuta i takvog stanja, istaknula je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-18-zzovko.jpgInicijativa za obilježavanjem službenih vozilahttp://grude.com/clanak/?i=2523225232Grude.com - klik u svijetFri, 17 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-17-bigger.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izaslanik Naše stranke u Domu naroda Federacije FBiH Edin Forto reagirao je povodom odluke Vlade Federacije o izdvajanju novih milijun KM za kupovinu službenih vozila.<p><span style="font-size: 10px;">Premijer Federacije Fadil Novalić je glasno stao u obranu odluke Vlade da kupi sebi nova službena vozila. Tro&scaron;enje javnog novca za obnavljanje voznog parka je pitanje, koje se svako malo nađe u fokusu javnosti i izaziva snažnu reakciju građana i javnosti. Premijer Novalić nema samo pravo, već i obvezu da obrazlaže odluku u obnavljanju voznog parka, jer su službeni automobili itekako neuređena oblast. Mi naime jo&scaron; uvijek nemamo sveobuhvatne podatke o tome koliko se godi&scaron;nje tro&scaron;i u tu svrhu, a građani osjećaju da je previ&scaron;e'', kaže Forto u priopćenju koje je poslala Na&scaron;a stranka.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Forto dodaje da 'u Hrvatskoj, čije vlasti također imaju praksu da sebi dodjeljuju nezaslužene privilegije, postoje podaci da se godi&scaron;nje tro&scaron;i oko 100 milijuna KM na službene automobile, a u taj iznos ne ulazi tro&scaron;ak kupovine novih automobile&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Zbog navedenog, upućujem inicijativu prema Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH i izradu Pravilnika o oznakama službenih vozila u vlasni&scaron;tvu organa vlasti u FBiH, kojim bi se omogućilo postavljanje obilježja na službena vozila. Vozila bi bila obilježena uočljivim naljepnicama ili bojom (kao policijska i taksi vozila)'', kaže Forto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Cilj inicijative je omogućiti građanima da kroz svakodnevno iskustvo imaju priliku procijeniti količinu i vrstu službenih automobila, kao i način njihovog kori&scaron;tenja bilo da se radi o radnom vremenu ili eventualnom neprimjerenom sudjeluju u prometu (nedopu&scaron;teno pretjecanje, prekoračenje brzine, itd.), te isti prijaviti. Ako organi vlasti svaki put, kada izdvajaju sredstva, pravdaju takav utro&scaron;ak, ne postoji razlog da ne prihvate ovu mjeru, odnosno da omoguće priliku građanima da vide ono &scaron;to &ndash; kako kažu iz vlasti &ndash; nema potrebe da kriju'', dodao je izaslanik Na&scaron;e stranke.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-17-bigger.jpgKolinda Grabar Kitarović u Neumu: Ravnopravnost Hrvata u BiH je moja najvažnija zadaća http://grude.com/clanak/?i=2522125221Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-skup.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović naglasio je kako je Hrvatska bitno doprinijela zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini.<p>Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Hrvati Bosne i Hercegovine &ndash; nositelji europskih vrijednosti?" započeo je danas u Neumu. Skup je okupio pedesetak sveučili&scaron;nih profesora, aktera javnog života i kulturnih djelatnika koji će dati svoje viđenje budućnosti Bosne i Hercegovine i položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator skupa je Ured hrvatskoga člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića, a suorganizatori Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u BiH, Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, Sveučili&scaron;te u Mostaru, Sveučili&scaron;te u Zagrebu, Sveučili&scaron;te u Splitu te Institut za dru&scaron;tveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Hrvatski narod je nositelj svih europskih vrijednosti u BiH. Cilj ovog skupa je razgovarati o svim izazovima koji nam stoje na putu. Sveučili&scaron;tu u Mostaru ima misiju i obvezu razvijati mlade ljude i raditi na dobrobiti dru&scaron;tva u Bosni i Hercegovini. Sve nas ovdje veže ista želja, a to je da hrvatski narod u BiH živi ravnopravan s dva ostala naroda&ldquo;, poručila je rektorica Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof.dr. Ljerka Ostojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rektor zagrebačkog Sveučili&scaron;ta Damir Boras istaknuo je kako veliki broj profesora u Zagrebu potječe iz Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;BiH zajedno s Hrvatskom i ostalim državama mora biti u Europi. Ovaj skup prezentira činjenice kako su bh. Hrvati vezani za Europu, i da su tamo kulturno, znanstveno, te kroz gastarbajterski život&ldquo;, rekao je rektor Boras.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Rektorskog zbora i rektor Sveučili&scaron;ta u Splitu &Scaron;imun Anđelinović zahvalio se hrvatskog članu Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragana Čoviću &scaron;to je uvidio važnost organizacije skupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Hrvatska je kroz ulaganja u institucije, Sveučili&scaron;ni kampus i SKB Mostar pomogla Hrvatima u BiH. Sada treba pomoći mladima da pokrenu poslove i bave se visokim tehnologijama. Trebamo stvoriti uvjete da mladi i obrazovani kadrovi ostaju u BiH. Ovaj skup treba pridonijeti da se formira svijest i jedinstvo koje stvara i potiče, a ne koje razara i koči. Duhovno jedinstvo treba stvarati, da zajedno pridonosimo stvaranju novih ideja koje doprinose razvoju Hrvatske i BiH. Hrvati su najsvjetlija točka BiH&ldquo;, komentirao je Anđelinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović naglasio je kako je Hrvatska bitno doprinijela zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Odlukama Visokog predstavnika u BiH i Ustavnog suda ugrožena je ravnopravnost Hrvata u BiH. U Mostaru se ne provodi odluka Ustavnog suda, i u tom gradu 8 godina nema izbora. Nastavljena je majorizacija Hrvata u FBiH. Hrvatska očekuje novi Izborni zakon u BiH koji će dovesti do jednakopravnosti Hrvati. Očekujemo novi Statut Grada Mostara i da budu održani demokratski izbori. Također, zahtijevamo od Međunarodne zajednice da djeluje na stabilnosti Bosne i Hercegovine i unutarnjim reformskim procesima&ldquo;, istaknula je predsjednica Hrvatske i dodala kako je ravnopravnost Hrvata u BiH jedan od njezinih glavnih ciljeva u međunarodnoj politici, prenosi Pogled.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović kazao je kako s pravom može reći da su Hrvati BiH nositelji europskih vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Jedan od ciljeva ovog skupa je vrlo jasno definirati strate&scaron;ki put hrvatskog naroda u BiH. Aktualna politička kriza u BiH jasno govori o nefunkcionalnosti ustavnog uređenja. Mi, politički predstavnici Hrvata u BiH imamo prioritet biti predvodnici svekolike stabilnosti BiH i europskog puta. Europski put nema alternative, želimo da već ove godine imamo kandidatski status kada je u pitanju Europska unija&ldquo;, poručio je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Foto: Fena</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-skup.jpgGeneral Mijo Jelić: Cijeli zapovjedni kadar HVO-a je pod optužnicama i istragama, cilj je suditi hrvatskom naroduhttp://grude.com/clanak/?i=2522525225Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-general_jelic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zašto su ovih dana Hrvatskom državnom odvjetništvu u Zagrebu podnesene kaznene prijave protiv samog vrha Armije BiH, odnosno protiv ratnih zapovjednika Armije BiH?<p>&nbsp;</p> <p>Kako izgledaju i kako se vode sudski procesi protiv hrvatskih branitelja u BiH i je li službeni Zagreb uopće svjestan kakve posljedice mogu takve presude imati za hrvatski narod u BiH, ali i za samu hrvatsku državu? Napokon, za&scaron;to je i na koji način podignuta optužnica i protiv njega, u emisiji Tihomira Dujmovića "Iza zavjese" objasnio je umirovljeni general HV-a i HVO-a Zlatan Mijo Jelić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je protiv njega podignuta optužnica na Badnjak 2015. za udruženi zločinački pothvat po zapovjednoj odgovornosti. "Optužnica ima vi&scaron;e od 6700 stranica. Za 7 dana ju je Sud BiH potvrdio", dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na tribinama koje održavamo, hrvatskoj javnosti želim objasniti cilj optužnica koje se vode protiv hrvatskih branitelja u BiH, prezentirati kakvi su zločini počinjeni nad Hrvatima u BiH za koje uglavnom nitko ne zna i rijetko se procesuiraju. U posljednjih 6,7 godina podignuto je vi&scaron;e od 160 optužnica protiv hrvatskih branitelja i ratnih zapovjednika u BiH, a sigurno ih ima jo&scaron; toliko koji su se pred tim politički montiranim procesima sklonili u RH i ostavili svoje obitelji u BiH", naglasio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Gotovo da nema hrvatskog zapovjednika u BiH koji već nije osuđen ili u Haagu ili pred pravosuđem BiH ili da nije podignuta optužnica ili istraga. Uglavnom cijeli zapovjedni kadar HVO-a. U BiH je podignuto pet puta vi&scaron;e optužnica protiv Hrvata, nego &scaron;to ih je podignuto zbog zločina nad Hrvatima od Srba i Muslimana", istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Licemjerno je na koji su način podignute optužnice protiv Hrvata u Bosanskoj Posavini ako znamo da je RS etnički oči&scaron;ćena od Hrvata pa tako i onaj dio Bosanske Posavine gdje su živjeli Hrvati. Počinjeno je na desetke monstruoznih zločina nad Hrvatima. Uglavnom nitko nije osuđen za to. I podizanjem optužnice protiv jedine općine koja se obranila od velikosrpske agresije želi se krivotvoriti povijest. Želi se agresora proglasiti žrtvom, a žrtvu agresorom", ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U BiH se sudi prema dvama različitim kaznenim zakonima. Jedan je donesen u SFRJ. Za razliku od drugog zakona donesenog 2003. u BiH, ima blaže kazne i nema zapovjednu odgovornost i udruženi zločinački pothvat. O tome se već raspravljalo i u Vijeću sigurnosti", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hrvatima se sudi retroaktivno prema zakonu iz 2003., a Muslimanima prema onom iz biv&scaron;e SFRJ. To je dokaz za se provodi apartheid nad Hrvatima u BiH. Optužnice za udruženi zločinački pothvat nemaju za cilj da optuže samo osumnjičenike za zločine nego kolektivno optužuju cijeli državni i politički vrh Hrvata u BiH i sve znane i neznane", naglasio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Osoba koja je sudski vje&scaron;tak u mom i procesu drugih branitelja je bila izravni sudionik u sukobu. Zemir Sinanović je bio jedan od &scaron;efova sigurnosti Trećeg korpusa Armije BiH koja je počinila najveće zločine nad Hrvatima srednje Bosne. To je čovjek u čijem su sastavu bile i postrojbe El Mudžahid u srednjoj Bosni", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Cilj ovih politički montiranih optužnica koje se kreiraju u političkom vrhu Muslimana u BiH je da se hrvatski narod u BiH proglasi zločinačkim narodom, a RH agresorom na BiH. Muslimani na taj način žele zadržati sada&scaron;nje političko stanje gdje su Hrvati građani drugog reda. A krajnji cilj ovih optužnica muslimanskog vrha je da preko ovih optužnica u miru ostvare ono &scaron;to nisu u ratu. Na ovaj način se provodi mirnodopsko etničko či&scaron;ćenje, a cilj je da se Federacija BiH u konačnici pretvori u jednonacionalni entitet gdje će Hrvati biti građani drugog reda", istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Već postoje dvije donesene presude u kojima stoji da su u napadu na općinu Prozor sudjelovale postrojbe HV-a i HVO-a &scaron;to je notorna laž i neistina", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Povijesna je istina da BiH bez hrvatskog naroda, ali i RH, ne bi bila priznata niti bi se obranila od velikosrpskog agresora, a pitanje je bi li bez pomoći RH Muslimani u BiH opstali", naglasio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hrvatski politički predstavnici BiH uglavnom &scaron;ute. Rijetko daju koje priopćenje. Institucionalnog odgovora uopće nema", kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;i politički predstavnici se moraju izboriti kroz institucije BiH da se svim osumnjičenicima omogući da se sude po istom zakonu - onom koji je vrijedio u to vrijeme. Mi već imamo nekoliko presuda od međunarodnog suda u Strasbourgu za ljudska prava koji je naložio pravosuđu BiH da se svim osumnjičenicima i osuđenicima mora suditi prema zakonu koji je vrijedio u to vrijeme. A ako postoje dva zakona, onda prema onome koji je povoljniji za optuženike - a to je u svakom slučaju onaj iz SFRJ. To je apel na&scaron;im političarima i jedini način da se zaustavi ovaj progon", smatra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je prva Vlada koja je prepoznala ove probleme i pokrenula neke procese u rje&scaron;avanju ovih problema", zaključio je</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gostovanje u emisiji možete pogledati ovdje: http://vijesti.hrt.hr/379120/mijo-jelic-sudi-nam-se-prema-razlicitim-kaznenim-zakonima</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-general_jelic.jpgTEŠKE OPTUŽBE RADONČIĆA: Ubojice AID-a bili su u izravnom kontaktu s Bakirom Izetbegovićemhttp://grude.com/clanak/?i=2522725227Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-bakir_izetbegovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je Bakir Izetbegović u razgovoru za Klix.ba kazao da Fahrudin Radončić i SBB trebaju vratiti pozicije koje su dobili ako je koalicija samo tehnička, kao što je predsjednik Radončić ranije ustvrdio, iz SBB-a su se oglasili priopćenjem.<p>&nbsp;</p> <p>U njemu su, između ostalog, odgovorili na Izetbegovićev poziv da Radončić objasni &scaron;to je dogovorio u Mostaru, &scaron;to su mu javili njegovi politički prijatelji iz Banja Luke i &scaron;to je rekao na svjedočenju u Pri&scaron;tini.</p> <p><br />"Vi&scaron;ečlana delegacija SBB-a u Mostaru je razgovarala s delegacijom HDZ-a BiH nakon istog takvog sastanka koji su dan ranije imale SDA i HDZ BiH. Nažalost, nije dogovoreno ni&scaron;ta. &Scaron;to se tiče navodnih poruka iz Banja Luke, podsjećamo Izetbegovića da je Fahrudin Radončić smijenjen s pozicije ministra sigurnosti BiH glasovima SDA, SDP-a i Dodikovog SNSD-a. Uostalom, na sastanku u kavani pokraj Sarajeva, Izetbegović je Dodiku dao takve ustupke da mu se ovaj i danas javno zahvaljuje", navodi se u priopćenju SBB koje je uslijedilo nakon Izetbegovićevog intervjua.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje se da je Radončić na Kosovu svjedočio o "brojnim političkim ubojstvima koje je uradila tajna služba AID, koja je bila u izravnom kontaktu s Bakirom Izetbegovićem osobno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Njega boli da se ta tema ponovo otvara, pa je bezuspje&scaron;no poku&scaron;ava sakriti nepostojećom podr&scaron;kom Radončiću od Dodika, Biljane Plav&scaron;ić i drugih. Bo&scaron;njacima je dosta Bakirovog lažnog patriotizma i tobožnjeg njegovog stradanja. Radončić u kući ima tri &scaron;ehida, sve vrijeme rata je bio u Sarajevu i Armiji BiH, njegova supruga i sestra su s djecom cijeli rat bile u opkoljenom glavnom gradu BiH. Za razliku od Radončića, Bakir se krio u sefu Centralne banke BiH, supruga Sebija i majka su mu bili po ugodnim i velelebnim rezidencijama u Turskoj i Njemačkoj, zetovi u Hrvatskoj i drugdje. Njihova patriotska aktivnost je zabilježena autentičnim video snimcima koji su javnosti već poznat", stoji u saopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuto je i da Bakir Izetbegović nema pravo nekome ne&scaron;to davati i uzimati jer su građani svojim glasovima dali mandat SBB-u, bez kojeg SDA i HDZ BiH trebaju vratiti svoja mjesta i ići odmah na nove izbore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U međuvremenu, Izetbegović se, zbog veleizdaje žrtava genocida, treba povući iz Predsjedni&scaron;tava BiH i s čela SDA, jer je povijesno sramotno slagao vlastiti narod i žrtve genocida. Upravo zahvaljujući njegovom mentalnom sklopu, SDA-u nije uspjela niti jedna koalicija, neovisno da li je u pitanju bio SDP, SBiH, DF ili sada SBB. Izetbegović je Bo&scaron;njake izolirao, u svađi je s vlastitom strankom i svim političkim partnerima iz sva tri naroda i regije. Njegova opsjednutost Radončićem je providna manipulacija da sakrije vlastitu nesposobnost, destrukciju i neznanje. Bakir želi erdogansku vlast s pet obitelji, policijske progone svih neistomi&scaron;ljenika, a mi javno poručujemo da tu fildžan teritoriju i takvu vlast neće dobiti. Izetbegović Radončića poku&scaron;ava diskreditirati lažnom izdajom, samo da sakrije vlastitu veleizdajničku prevaru koju je u slučaju revizije učinio", navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U SBB-u smatraju da na Izetbegovićevo mjesto treba izabrati drugog predstavnika SDA iz Predstavničkog doma PS BiH, te da će SBB napustiti vlast ako Izetbegović donese pojedinačne potpise poslanika u državnom i Parlamentu FBiH kako bi građanima pokazao da ima kvalificiranu parlamentarnu većinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne iz razloga &scaron;to je SBB-u vlast bitna, Izetbegović je mjesecima molio da po&scaron;to-poto SBB uđe u vlast, nego da se ne napravi i izazove opći kaos i da ga svojim ishitrenim postupkom ne uzrokuje SBB, kao državotvorna i odgovorna stranka. Projektirani kaos koji mjesecima proizvodi Izetbegoviću treba da pripremi podjelu zemlje i napokon ostvari san o feudalnoj fildžan državici u srcu Europe. E, neće moći. Nije moglo ni 1993. godine u Holiday Innu kada se utemeljivač SBB-a i tada suprotstavio samoprozvanom Bo&scaron;njačkom saboru, podjeli BiH na troje i stvaranju muslimanske državice koja je bila projekt Tuđmana i Milo&scaron;evića", priopćili su iz SBB-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-bakir_izetbegovic.jpgZajednička izjava premijera zapadnog Balkanahttp://grude.com/clanak/?i=2522925229Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-premijeri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šestorica premijera zapadnog Balkana nakon današnjeg sastanka u Sarajevu usvojili su zajedničku izjavu kojom su se opredijelili za nastavak regionalne suradnje, rad na zajedničkim infrastrukturnim projektima i europskim integracijama.<p>Zajedničku izjavu prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku na&scaron;ih aktivnosti nakon Pari&scaron;kog summita o zapadnom Balkanu od 4. srpnja 2016., mi, &scaron;estorica premijera zapadnog Balkana, sastali smo se danas kako bismo potvrdili svoje obveze, razmotrili dosada&scaron;nji napredak i pokrenuli pripreme za naredni summit koji će se održati u Italiji, u Trstu 12. srpnja 2017. Sastanku su prisustvovali predstavnici Italije, Europske komisije i Europske službe za vanjske poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pari&scaron;ki summit 2016. je osigurao važnu mapu puta za daljnje jačanje regionalne suradnje, snažnije povezivanje te produbljivanje integracije vođene jasnom perspektivom pridruživanja EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostajemo potpuno posvećeni na&scaron;oj perspektivi pristupanja EU, u kojoj leži na&scaron;a zajednička slobodna i prosperitetna budućnost. Pozdravljamo činjenicu da je Europski savjet ponovno potvrdio svoju nedvosmislenu podr&scaron;ku europskoj perspektivi Zapadnog Balkana i naglasio da EU ostaje posvećena regiji i angažirana na svim razinama kako bi podržala stabilnost i ojačala političke i ekonomske veze sa regijom i unutar njega. Na taj način ova čvrsta i vjerodostojna perspektiva nastavlja pokretati na&scaron;u transformaciju i modernizaciju kroz političke i ekonomske reforme. Princip &bdquo;prvo ono najvažnije" (fundamentals first) se i dalje nalazi u sredi&scaron;tu na&scaron;eg djelovanja u pogledu vladavine zakona, &scaron;to uključuje sigurnost, osnovna prava, demokratske institucije i reformu javne uprave. Mi smo jednako tako fokusirani i na ekonomski razvoj i konkurentnost, poticanje preduzetni&scaron;tva u regiji, ubrzavanje stranih investicija, te povećanje rasta i izgleda za zapo&scaron;ljavanje. Nastavili smo ostvarivati napredak na putu ka pridruživanju i nećemo &scaron;tedjeti napore da tim putem i nastavimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok pojedinačno napredujemo na tom putu, svjesni smo činjenice da jedini način za ostvarivanje ove europske sudbine jeste da udružimo snage kao regija. Radimo zajednički na stvaranju novih mogućnosti za regiju, koristeći njegove potencijale kako bismo dodatno ojačali njegov uspjeh. Ne odstupamo od na&scaron;eg svečanog obećanja da nećemo ometati europsku perspektivu na&scaron;ih susjeda, već ćemo je unaprjeđivati i podupirati. Stoga izražavamo zabrinutost zbog nedavnih slučajeva nacionalističke polarizacije, koji se ponekad de&scaron;avaju po etničkim linijama. Zalažemo se za rje&scaron;avanje međusobnih političkih razlika unutar na&scaron;ih demokratskih institucija, kroz aktivne rasprave u okviru na&scaron;ih parlamenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomirenje je od su&scaron;tinskog značaja za stabilnost na&scaron;e regije. U ovom trenutku posebno potvrđujemo na&scaron;u snažnu posvećenost izbjegavanju i prevazilaženju bilateralnih sporova u najkraćem mogućem roku. Pojačat ćemo napore u duhu Deklaracije Bečkog summita iz 2015.godine i Bečke konferencije iz travnja 2016.godine kako bismo ostvarili vidljiv napredak u tom pogledu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Berlinski proces" i inicijativa Zapadni Balkan 6 su već potakli jačanje i produbljivanje regionalne suradnje. Redovni ministarski sastanci su osigurali fokus i pružili poticaj na&scaron;im reformskim nastojanjima, naročito u pogledu agende za povezivanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Povezivanje</strong></p> <p>Agenda za povezivanje predstavlja osnovu na&scaron;eg djelovanja u pružanju stvarnih koristi za na&scaron;e građane i osiguranju infrastrukture za &scaron;iru suradnju u drugim oblastima. Podrobno smo razmotrili realizaciju 13 investicijskih projekata u oblasti transportnog i energetskog povezivanja ukupne vrijednosti 825 milijuna &euro;, uključujući donacije EU u iznosu od 303 milijuna &euro;, koji su dogovoreni na summitima o Zapadnom Balkanu 2015. i 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od navedenih projekata, dva su već počela s realizacijom tijekom 2016. godine, a do summita u Trstu bit će pokrenuto jo&scaron; nekoliko njih. Važno je organizirati regionalne promotivne događaje o ovim projektima kako bi se na&scaron;im građanima pokazalo da je agenda za povezivanje realna i da daje konkretne rezultate. U procesu priprema za summit u Trstu u sklopu &bdquo;Investicijskog okvira za zapadni Balkan" pokrenut je proces skrininga novih projekata. Svjesni smo da izbori koji se tiču financiranja zavise od rigorozne procjene zrelosti i napretka koji smo postigli u sprovođenju &bdquo;reformskih mjera povezivanja" kojima će se otvoriti trži&scaron;ta, kreirati transparentni regulatorni okviri, unaprijediti sigurnost i smanjiti tro&scaron;kovi za poslovne subjekte i građane, te privući daljnja ulaganja u promet i energetiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojačani monitoring kroz redovne sastanke ministara zapadnog Balkana na osnovu izvje&scaron;taja o monitoringu koje izrađuje Opservatorij za nadgledanje prometa u jugoistočnoj Europi i Tajni&scaron;tvo Energetske zajednice u velikoj je mjeri olak&scaron;ao i usmjerio na&scaron;e aktivnosti na reformama politika. Nastavit ćemo ulagati napore ohrabreni novonastalim zamahom. U pogledu prometa svjesni smo potrebe za daljnjim napretkom u pobolj&scaron;anju procedura prelaska granice i infrastrukturnih objekata. Ohrabreni smo pozitivnim događanjima u vezi s finalizacijom Sporazuma o transportnoj zajednici (TCT) i namjera nam je da ovaj Ugovor potpi&scaron;emo na summitu u Trstu. Vjerujemo da je Zapadni Balkan najbolja lokacija za Tajni&scaron;tvo ovog Sporazuma. Važan napredak postignut je u oblasti energetike, gdje je na&scaron; cilj potpuno povezivanje s Energetskom unijom EU na osnovu &bdquo;Mape puta za regionalno trži&scaron;te električne energije". Energetska efikasnost i razvoj obnovljivih izvora će i dalje predstavljati prioritetne oblasti kada su u pitanju reforme na&scaron;ih politika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zajedničko trži&scaron;te zapadnog Balkana</strong></p> <p>S ciljem jačanja potencijala rasta, otvaranja novih radnih mjesta i ekonomskog približavanja EU, trebamo se rukovoditi pravilom regionalne ekonomske integracije. S ciljem osiguranja uspjeha, također je potrebno otvoriti prostor za inovacije, aktivno stimulirati poslovanje i ohrabrimo investicije i na razini malih i srednjih poduzeća. Želimo napraviti odlučan korak naprijed u ovom pravcu stvaranjem zajedničkog trži&scaron;ta zapadnog Balkana koje će biti odskočna daska prema jedinstvenom trži&scaron;tu EU. To podrazumijeva izradu Mape puta u kojoj će biti utvrđeno sljedeće:</p> <p>i) zajedničko trži&scaron;te za robu, usluge i kapital,</p> <p>ii) slobodan protok kvalificirane radne snage,</p> <p>iii) zajedničko digitalno trži&scaron;te,</p> <p>iv) dinamičan prostor za investicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarali smo o Mapi puta za koju je Regionalno vijeće za suradnju (RCC) napravilo koncept i zatražili da se pripremi Vi&scaron;egodi&scaron;nji akcijski plan kako bismo osigurali njenu provedbu do 2020. godine. Ovaj Vi&scaron;egodi&scaron;nji akcijski plan, u kojem će biti nagla&scaron;en poticaj poslovnih mogućnosti u pametnom razvoju i zelenom razvoju, kao i napredak zasnovan na pravilima, bit će pripremljen na vrijeme za odobravanje na Summitu u Trstu, a pripremit će ga radna grupa od na&scaron;ih predstavnika uz pomoć Regionalnog vijeća za suradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala i srednja poduzeća su okosnica ekonomije na&scaron;ih zemalja i s nestrpljenjem očekujemo inicijative na Summitu u Trstu za poticaj njihovog razvoja i boljeg pristupa financiranju, uključujući i financiranje putem &bdquo;Programa za razvoj i inovacije poduzeća na zapadnom Balkanu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pozitivan program za mlade</strong></p> <p>Vjerujemo da su mladi na&scaron;e regije najvažniji akteri u na&scaron;im nastojanjima na ostvarivanju regionalne suradnje, prijateljstva i pomirenje. Inauguracija Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO) 8. prosinca 2016. godine u Tirani pokazala je na&scaron;u opredijeljenost za ove ciljeve kao i prema mladim ljudima koji će nam pomoći da ih ostvarimo. Očekujemo da Regionalni ured počne raditi punim kapacitetom. Potpuno smo svjesni napretka i koristi edukacije mladih državnih službenika i programa razmjene koje provodi EU i pozivamo da se na Summitu u Trstu objavi nastavak ovog programa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Migracije</strong></p> <p>Izazov migracija i dalje je prisutan na pravcu preko zapadnog Balkana, naročito za dvije zemlje koje su najvi&scaron;e pogođene. Iako je obujam izazova u velikoj mjeri smanjen nakon zatvaranja rute u ožujku pro&scaron;le godine, i dalje se bilježi stalni protok osoba koje jo&scaron; uvijek koriste ovaj pravac. Stoga pozdravljamo trajnu opredijeljenost EU za podr&scaron;ku zemljama koje se nalaze uz ovu rutu preko zapadnog Balkana koja je izražena u Deklaraciji Europskog vijeća iz Malte u veljači. Potrebna je kontinuirana pažnja u vezi s mogućim rizicima razdvajanja migracijskih kretanja. Pozdravljamo tijesnu suradnju sa Komisijom, Europskom graničnom i obalskom stražom i državama članicama u efikasnom praćenju, boljem upravljanju granicama i migracijama uz po&scaron;tivanje ljudskih prava, borbu protiv krijumčarenja migranata i unaprjeđenje smje&scaron;tajnih kapaciteta za smje&scaron;taj migranata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Borba protiv terorizma i radikalizacije</strong></p> <p>Terorizam i radikalizacija i dalje predstavljaju prijetnju u samoj regiji i van nje. Pozdravljamo koncept integrisanog upravljanja granicama za zapadni Balkan koji je u decembru 2016. godine usvojilo Vijeće EU za pravosuđe i unutra&scaron;nje poslove. Vraćanje stranih boraca i opasnost od stvaranja radikalizovanih &bdquo;paralelnih" zajednica predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti koju nastojimo ukloniti putem unapređenja provedbe zakona, strategijama za borbu protiv terorizma i akcionim planovima koji sve vi&scaron;e imaju teži&scaron;te na prevenciji i borbi protiv radikalizacije. Svjesni smo da je u ovoj oblasti potrebno uraditi vi&scaron;e i tijesno ćemo sarađivati sa EU, &scaron;to podrazumijeva i pro&scaron;irenje mreže za borbu protiv radikalizacije na na&scaron;u regiju i produbljivanje na&scaron;e saradnje sa Europolom u oblasti borbe protiv terorizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Borba protiv korupcije</strong></p> <p>Čvrsto smo odlučni pojačati napore na sprejčavanju i borbi protiv korupcije u svim oblicima. Nastavit ćemo raditi na uspostavljanju kredibilnih okvira politike za sprječavanje i rje&scaron;avanje problema korupcije, osnivanju posebnih institucija i ulaganju značajnih napora na unaprjeđenju specijalizacije u ovoj oblasti. Učvrstit ćemo na&scaron;u suradnju i očekujemo da će Summit u Trstu pružiti poticaj u ovom pravcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Budući planovi</strong></p> <p>Gledajući u budućnost, želimo preuzeti punu odgovornost za napredak koji trebamo ostvariti i pod vodstvom regije dovesti 'Berlinski proces' do zacrtanog cilja. Računamo na podr&scaron;ku Europske unije koja će uz na&scaron;e napore doprinijeti na&scaron;em daljem stabilnom napretku prema punopravnom članstvu u europskoj obitelji, priopćeno je iz Službe za informiranje Vijeća ministara BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-premijeri.jpgUdruge proistekle iz rata oštro osudile istupe Čapljinske neovisne strankehttp://grude.com/clanak/?i=2544425444Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-26-capljinska_stranka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>”S današnjeg sastanka Koordinacija udruga proisteklih iz domovinskog rata općine Čapljina upućujemo priopćenje za javnost u kojem najoštrije osuđujemo laži iznesene na javnim nastupim gosp. Pere Previšića i gosp. Mirka Vasilja<p>&nbsp;&ndash; Čapljinska neovisna stranka &ndash; Čapljina u srcu (ČNS), a &scaron;to je kulminiralo u TV emisiji Bujica'', poručili su predsjednici udruga proisteklih iz Domovinskog rata Općine Čapljina, na čiju je inicijativu održan sastanak s načelnikom općine dr. Smiljanom Vidićem, povodom aktualne situacije u ovoj općini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanku su nazočili Jaki&scaron;a &Scaron;imović &ndash; stožerna Udruga za za&scaron;titu identiteta i hrvatskih nacionalnih interesa, Bari&scaron;a &Scaron;iljeg &ndash; Udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, Dragan Dragičević &ndash; Udruga političkih zatvorenika, Pero Zeku&scaron;ić &ndash; Udruga veterana Domovinskog rata, Križan &Scaron;imović &ndash; Udruga domobrana Domovinskog rata Domobran 92, Josip Azinović &ndash; Udruga maloljetnih dragovoljaca, Davor Đugum &ndash; Udruga pripadnika postrojbe HVO &rdquo;Ludvig Pavlović&rdquo; i Željko Matić &ndash; Udruga nositelja ratnih odličja.</p> <p><br /><strong>Osuda medijskih istupa</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja općine Čapljina intenzivno svjedočimo lažima i napadima na lokalnu vlast i načelnika općine dr. Smiljana Vidića. Medijska haranga je poglavito eskalirala u zadnjih 10-ak dana kada se lažima nastoji diskvalificirati lokalna vlast i prvi čovjek na&scaron;e lokalne vlasti'', istaknuli su predstavnici udruga za Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su da osjećaju potrebu istaknuti nekoliko važnih činjenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Grobovi na&scaron;ih poginulih branitelja se obilaze tri puta godi&scaron;nje &ndash; jednom na dan pogibije, drugi put 13.7., i treći je za Dan mrtvih. Gotovo u svakom na&scaron;em selu postoji spomenik poginulim hrvatskim braniteljima gdje se održavaju Mise za poginule branitelje. Na izuzetno dostojanstven način se obilježava Obljetnica akcije Lipanjske zore hrvatske hercegovine. Kroz općinski proračun se pomažu i novčano kako na&scaron;e Udruge tako i pojedinci, članovi Udruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imajući sve ovo u vidu osjećamo potrebu da ovoj lokalnoj vlasti i načelniku dr. Vidiću damo punu potporu u njegovom radu kako do sada tako i u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim povodom samoinicijativno organizirali smo sastanak gdje se jasno ograđujemo od pojedinih predsjednika Udruga koje su svoje političke ambicije stavili ispred interesa Udruge koju predstavljaju i ispred interesa svih i poginulih i živih hrvatskih branitelja kao i hrvatskog naroda u BiH'', istaknuli su predstavnici udruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić istaknuo je da je na dana&scaron;nji sastanak pozvan kao gost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prije svega da kažem da je ovaj sastanak danas održan na inicijativu predsjednika Udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Ja sam bio pozvan kao neka vrsta gosta jedino evo &scaron;to se to događa u prostorima Općine, a ovdje imamo dovoljno prostora za takav sastanak. Naravno. razgovaralo se o ovim lažima koje se već pune dvije godine pričaju o lokalnoj vlasti u Čapljini, a koje su eskalirale u zadnjih deset dana, poglavito onaj dio koji i mene, a i predjsednike Udruga boli, a to je odnos prema Domovinskom ratu, prema braniteljima i prema svima onima s kojima smo bili od 1992. do 1995. godine. Mi smo danas sa ovog sastanka iza&scaron;li sa jednim priopćenjem, a u priopćenju je sve jasno rečeno, i svi predsjednici Udruga su se složili sa tim priopćenjem'', ističe načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić za Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je i kako je cijela priča je kulminirala TV emisijom ''Bujica''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Niz zbilja gnjusnih laži je rečeno, od čega dvije krupnije. Jedna da je lokalna vlast, odnosno ja kao načelnik, da sam obustavio davanje novčanih sredstava djeci poginulih branitelja i udruzi udovica poginulih branitelja. Kao prvo, udruga djece poginulih branitelja ne postoji. Ona nije registrirana, nema svoj pečat, nema ni&scaron;ta, prema tome ni&scaron;ta im se nije moglo niti obustaviti, jer jo&scaron; uvijek nisu formirani. &Scaron;to se tiče udruge udovica poginulih branitelja, tu je stvar jasna. Ove udruge proistekle iz Domovinskog rata kao i svaka druga udruga spadaju u onaj dio kojeg mi nazivamo nevladin sektor. Iz općinskog proračuna se mogu izdvajati novci za nevladin sektor i izdvajaju se ali onog trenutka kada se neka od udruga, poglavito ako se to radi o predsjedniku udruge, počne aktivno baviti politikom čak na način da ide na listu bilo koje stranke to vi&scaron;e nije nevladin sektor i tada iz općinskog proračuna po zakonu se ne smiju izdvajati sredstva toj udruzi. Rje&scaron;enje je veoma jednostavno, ili da se predsjednik te udruge predstane baviti politikom ili da da ostavku na mjestu predsjednika'', dodao je Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jaki&scaron;a &Scaron;imović optužio je Udrugu udovica za prekid suradnje s lokalnom vlasti i neispunjavanje financijskih obaveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Najbitnije dvije stvari su ovdje su za&scaron;to je udruzi udovica Domovinskog rata i udruzi djece poginulih branitelja obustavljeno financiranje. Veoma jednostavno. Udruga udovica nije htjela napraviti financijsko izvje&scaron;će, a Udruga djece poginulih branitelja nikad nije osnovana, ta udruga nema svoj pečat, ta udruga nije registrirana i ona je samo pod patronatom jedne udruge koja se ogradila od općinske vlasti'', rekao Jaki&scaron;a &Scaron;imović iz stožerne Udruga za za&scaron;titu identiteta i hrvatski nacionalni interesi.</p> <p><br />Članovi udruga Domovinskog rata nemaju &scaron;ta tražiti na listama</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ključ problema je taj &scaron;to predsjednici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata nisu političke organizacije. Predsjednici Udruga nemaju &scaron;to tražiti na političkim listama i da se bilo kojoj političkoj opciji opredijele. Oni trebaju raditi svoj posao i da se posvete svom članstvu i da vode brigu o njima, a ne da se bave politikom'', poručio je Davor Đugum iz Udruge pripadnika postrojbe HVO ''Ludvig Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Punu podr&scaron;ku načelniku Vidiću dali su i iz Udruge nositelja ratnih odličja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Načelniku ovime dajemo punu podr&scaron;ku &scaron;to se i vidi i jasno iz priopćenja za javnost. Dr. Vidić je sudionik rata, na&scaron; suborac i ograđujemo se od svih neistina i laži koje su upućene na njegov, ali i na na&scaron; račun'', kazao je Željko Matić iz Udruge nositelja ratnih odličja.</p> <p>Sastanku nije nazočio jedino predstavnik Udruge udovica poginulih branitelja, jer je ranije predsjednica Udruge poslala službeni dopis prema načelniku općine kojim kaže da prekida svaku moguću vezu sa lokalnom vla&scaron;ću u Općini Čapljina, &scaron;to je bio razlog zbog kojeg ona danas nije bila pozvana na sastanak. Predsjednik HVIDRE Emil Buntić pozvan je na sastanak, ali nije se odazvao sastanku, a Udruga djece poginulih branitelja u Čapljini, koja se spominjala u medijima ne postoji i to je također predmet manipulacije onih koji žele manipulirati dakle takva udruga na području općine Čapljine ne postoji, poručeno je sa sastanka u Čapljini.</p> <p>Podsjećamo, u Čapljini su odnosi između vlasti i dva vijećnika Čapljinske neovisne stranke - Čapljina u srcu (ČNS) postali zategnuti' nakon &scaron;to je na prostorije trgovine namje&scaron;taja Pere Previ&scaron;ića, inače vijećnika ČNS u OV Čapljina, bačena eksplozivna naprava, nakon čega je on fizički nasrnuo na načelnika općine Čapljina dr. Smiljana Vidića u njegovom uredu u zgradi Općine. Previ&scaron;ić je potom, zajedno sa predsjednikom Čapljinske neovisne stranke Mirkom Vasiljem, optužio Vidića u emisiji ''Bujica'' da je nalogodavac napada na njega i njegov objekt.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-26-capljinska_stranka.jpgIzabrano novo vodstvo Mladeži HDZ-a BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2519425194Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-hdz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pogledajte tko su novi članovi Predsjedništva Mladeži HDZ BIH <p>U subotu 11. ožujka u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača održana je jubilarna 10. Konvencija Mladeži HDZ BIH i obilježeno je 25. godina postojanja Mladeži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na 10. izbornoj konvenciji, uz sudjelovanje 437 izaslanica i izaslanika izabrano je novo vodstvo Mladeži HDZ BiH za sljedeće mandatno razdoblje od dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladež HDZ BiH izabrala je novog predsjednika i Predsjedni&scaron;tvo Mladeži, a novi predsjednik Mladeži HDZ BiH je Mario Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izaslanici Mladeži HDZ BiH iz cijele Bosne i Hercegovine birali su između dva kandidata za predsjednika Mladeži. Uz Maria Mikulića dosada&scaron;njeg člana Predsjedni&scaron;tva Mladeži, kandidat za predsjednika bio je i Vedran Kožul, dosada&scaron;nji predsjednik Mladeži HDZ BiH u dva mandata. Nakon predstavljanja kandidata, njihovim planova i programa za budućnost izaslanici su odlučili svoje povjerenje dati Mariu Mikuliću koji je dobio povjerenje 217 izaslanika, dok je Vedran Kožul dobio povjerenje njih 211.</p> <p>Na prijedlog predsjednika Mikulića za zamjenika predsjednika jednoglasno je izabran Nikica Vidović iz Županijskog odbora Mladeži HDZ BiH Soli.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za dopredsjednike M HDZ BiH voljom izaslanika izabrani su:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvonimir Pavić, ŽO Mladeži HDZ BIH HBŽ,</p> <p>Martina Ćorluka, ŽO Mladeži HDZ BIH ZHŽ,</p> <p>Jakov Križanović, ŽO Mladeži HDZ BIH ŽSB</p> <p>Ivon Jerković, ŽO Mladeži HDZ BIH Vrhbosna i</p> <p>Gordana Pavić, ŽO Mladeži HDZ BIH ZDŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Članovi Predsjedni&scaron;tva Mladeži HDZ BIH koji su jednoglasno izabrani na prijedlog predsjednika Mikulića su:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;imo Filipović, Brčko Distrikt</p> <p>Anto Gregurević, ŽO Posavina</p> <p>Miroslav Jake&scaron;ević, ŽO Sredi&scaron;nja Bosna</p> <p>Ella Kramar, ŽO Vrhbosna</p> <p>Pero Josipović, RO Posavina</p> <p>Ante Mi&scaron;etić, ŽO ZHŽ</p> <p>Ante Tadić, ŽO HBŽ</p> <p>Vinko Pavlović, ŽO Soli</p> <p>Andrea Pehar, ŽO HNŽ</p> <p>Igor &Scaron;imić, ŽO ZDŽ</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Konvenciji Mladeži sudjelovalo je preko 400 izaslanika, biv&scaron;i predsjednici Mladeži HDZ BiH, gosti iz Mladeži HDZ Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Josipom Bilaverom te glavna tajnica Mladeži Europske pučke stranke Andrea Vodanović. Mladeži se obratio i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i podržao rad Mladeži, nagla&scaron;avajući da je Mladež jedan od četiri stupa HDZ-a BiH. U svom je govoru dr. Čović naglasio važnost i ulogu Mladeži HDZ-a BiH te kazao kako je Mladež HDZ-a BiH zaslužna za najbolji rezultat ove stranke na lokalnim izborima pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju Konvencije sudionicima se obratio novi predsjednik Mladeži HDZ BIH, Mario Mikulić, koji je naglasio zajedni&scaron;tvo i otvorenost članstvu kao osnovnu zadaću novoga vodstva, uz realizaciju plana unutar nove vizije Mladeži koju je prethodno predstavio.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-hdz.jpgGruđanka u uredu člana Predsjedništva BiH: Hrvati u BiH su nositelji europskih vrijednostihttp://grude.com/clanak/?i=2516025160Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-sanja_bazina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom “Hrvati BiH - nositelji europskih vrijednosti?” održat će se u organizaciji Ureda hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića ovoga tjedna (16. i 17. ožujka) u Neumu.<p>&nbsp;</p> <p>O ovom znanstvenom skupu, panelima koji će biti na njemu, napretku BiH na europskom putu...,Večernji list razgovarao je s dr. sc. Sanjom Bazinom Crnokić, savjetnicom hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH. Portal Grude.com doznaje da je ova uspje&scaron;na mlada žena podrijetlom s područja općine Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je za Večernjak obrazloila koliko zanimanje izvan BiH, posebice u Hrvatskoj, za ovaj znanstveno-stručni skup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada se rodila sama ideja za organizaciju skupa, znali smo da će tematika biti zanimljiva &scaron;irem auditoriju, ali nismo ni pretpostavili koliki će odziv biti. Nakon objavljenoga poziva za dostavu radova, uvidjeli smo kako se zadanom tematikom, temom hrvatskog naroda BiH kao nositelja europskih vrijednosti, želi baviti doista &scaron;iroka znanstvena i stručna zajednica u BiH, ali i izvan na&scaron;ih granica. Zbog velike brojnosti, samo manji dio radova će biti predstavljen na samom skupu u Neumu, ali će svoje doista zasluženo mjesto naći u već pripremljenom Zborniku skupa. Iznimno mi je drago &scaron;to mogu reći kako je zanimanje za skup iskazao veliki broj osoba iz inozemstva, ne samo iz susjedne nam Republike Hrvatske, nego i iz Italije, Francuske, &Scaron;vicarske, Austrije te drugih europskih zemalja. Posebnu važnost na&scaron;em skupu dat će svakako sudjelovanje visokih dužnosnika iz Republike Hrvatske, ali i nekoliko zastupnika Europskog parlamenta, kazala je dr. sc. Bazina Crnokić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/VL</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-sanja_bazina.jpgKolinda Grabar-Kitarović dolazi u Neum http://grude.com/clanak/?i=2516825168Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-kolinda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na poziv hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, na skupu će sudjelovati predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović <p>Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem &bdquo;Hrvati Bosne i Hercegovine &ndash; nositelji europskih vrijednosti?&ldquo; bit će održan 16. i 17. ožujka 2017. godine, u hotelu Grand u Neumu, u organizaciji Ureda hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suorganizatori skupa su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH (HAZU BiH), Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS), Sveučili&scaron;te u Mostaru, Sveučili&scaron;te u Zagrebu, Sveučili&scaron;te u Splitu, te Institut za dru&scaron;tveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića, na skupu će sudjelovati predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, javlja N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović obratit će se na svečanom otvaranju skupa, u četvrtak, 16.ožujka 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skupu će se obratiti i Ljerka Ostojić, rektorica Sveučili&scaron;ta u Mostaru, Damir Boras, rektor Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, te &Scaron;imun Anđelinović, rektor Sveučili&scaron;ta u Splitu i predsjednik Rektorskog zbora Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečanih obraćanja uvodno predavanje održat će Davor Ivo Stier, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi panel, Poviojest, kultura, jezik i obrazovanje Hrvata Bosne i Hercegovine, moderirat će prof. dr. sc. Ivo Lučić i Ivan Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izjave za medije hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića i predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović predviđene su u 13.30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi panel, Europski put kao okvir za demokratizaciju BiH, moderirat će zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, te član stručnog tima IDPI-ja Milan Sitarski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 19.00 sati bit će održana humanitarna večera s aukcijom slika. Svrha ove donatorske večere je prikupljanje sredstava koja će biti darovana Udruženju &bdquo;fra Slavko Barbarić&ldquo; iz Međugorja. Ovo udruženje već 26 godina, materijalno i duhovno, brine za mlade talentirane i materijalno ugrožene studente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak, 17. ožujka, bit će održan treći panel, Ustavna i institucionalna ravnopravnost Hrvata kao temelj europske BiH, s početkom u 9.30 sati, koji će moderirati zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Kri&scaron;to, te prof. dr. sc. Zoran Tomić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-kolinda.jpgMilijan Brkić: Od iznimne je važnosti riješiti nepovoljne uvjete glasovanja za Hrvate u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2516925169Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-milijan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brkić s veleposlanicom BiH o rješavanju pitanja statusa hrvatskog naroda <p><span>Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić primio je u utorak veleposlanicu&nbsp;Bosne i Hercegovine u RH Renatu&nbsp;Pa&scaron;kalj s kojom je razgovarao o rje&scaron;avanju pitanja statusa hrvatskoga naroda u BiH i&nbsp;euroatlantskom&nbsp;putu te zemlje kao i zemalja u okruženju, priopćeno je iz Sabora. &nbsp;
</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Susret je Brkić objavio i na svom <a href="https://www.facebook.com/hdzmilijanbrkic/photos/pcb.609821605879930/609821535879937/?type=3&amp;theater" target="_blank">Facebook profilu:</a>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas sam u Saboru primio veleposlanicu Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Renatu Pa&scaron;kalj s kojom sam razgovarao o rje&scaron;avanju pitanja statusa hrvatskoga naroda u BiH i euroatlantskom putu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Položaj Hrvata i njihova institucionalna ravnopravnost s druga dva konstitutivna naroda u BiH prvorazredno je nacionalno pitanje oko kojega je postignuto suglasje svih političkih snaga u RH, a skrb o Hrvatima u BiH ustavna je obveza Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od iznimne je važnosti rije&scaron;iti nepovoljne uvjete glasovanja za Hrvate u BiH, a skoro otvaranje novih konzularnih predstavni&scaron;tava u Livnu i Vitezu gdje živi veliki broj Hrvata, moglo bi pridonijeti rje&scaron;avanju tog problema.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Dono&scaron;enje novog izbornoga zakona u BiH važan je korak u stvaranju uvjeta za postizanje institucionalne ravnopravnosti hrvatskoga naroda u BiH. Republika Hrvatska nastoji na institucionalnoj razini olak&scaron;ati položaj Hrvata u BiH te pomoći i pridonijeti stvaranju uvjeta za opstojnost i ostanak Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarali smo i o mogućnostima buduće izmjene pojedinih zakona u RH, poput Zakona o hrvatskom državljanstvu, Zakona o prebivali&scaron;tu te izbornih zakona i uvođenja dopisnog glasovanja čime bi osigurali ravnopravnost svih državljana RH i olak&scaron;li položaj Hrvata u BiH te potaknuli značajniju pomoć gospodarskih subjekata iz Republike Hrvatske.". napisao je na Facebooku.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-milijan.jpgPehar: Hrvati u BiH trebaju imati sve što drugi imajuhttp://grude.com/clanak/?i=2512325123Grude.com - klik u svijetMon, 13 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-13-jakov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH o položaju Hrvata <p>Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH akademik Jakov Pahar kazao je uoči Međunarodne konferencije "Hrvati u BiH &ndash; nositelji europskih vrijednosti", koja se 16. i 17. ožujka održava u Neumu, kako će na tom skupu biti izražen jasan stav kada je u pitanju položaj hrvatskog naroda i budućnost Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pehar je u razgovoru za Večernji list BiH kazao kako su tematske oblasti koje će biti obrađene na skupu povijest, kultura, obrazovanje i jezik Hrvata u BiH, europski put kao okvir za demokratizaciju BiH, ustavna i institucionalna jednakopravnost Hrvata kao temelj europske Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Treba očekivati konkretne prijedloge kada su u pitanju povijest, jezik, kultura obrazovanja, pristup Europskoj uniji, ustavna prava u pogledu jednakopravnosti i modeli unutarnjeg uređenja BiH prihvatljivi za sve, koji isključuju majorizaciju, unitarizam i separatizam koji je prisutan. Posebno je značajno naglasiti kako će svi radovi ponuditi argumente na kojima se jasno traži preustroj i odgovarajući sustav u kojima su u svim oblicima vidljive ravnopravnost i konstitutivnost Hrvata kao naroda. Dakle, sve &scaron;to drugi imaju, ni vi&scaron;e ni manje. To će biti glavne poruke ovoga skupa koji će odražavati jasan politički i dru&scaron;tveni stav Hrvata u Bosni i Hercegovini", istaknuo je Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, na kraju skupa donijet će se zaključci ili, eventualno, neka vrsta deklaracije ili promemorije &scaron;to će obvezivati pripadnike hrvatskoga naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o priprema za skup, one su kako nagla&scaron;ava akademik Pehar, u cijelosti zavr&scaron;ene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustvrdio je kako su formirana tijela skupa, i to Organizacijski odbor, Recenzijski odbor i Znanstveni odbor te da je prijavljeno vi&scaron;e od pedeset radova, a očekuje se oko 200 do 250 sudionika skupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH podsjetio je kako je ovakav skup na sličnoj razini održan je 1994. godine u Neumu, a tema je bila "Hrvati u BiH &ndash; ciljevi i mogućnosti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, ovaj bi skup, smatra Pehar, trebao biti mnogo značajniji i konkretniji u svim oblastima koje će se tretirati u okviru tematskih oblasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Treba naglasiti kako tu sudjeluju znanstvenici i druge osobe iz Zagreba i Splita, &scaron;to mu daje međunarodni značaj. Naznačene tematske oblasti pokazuju da je to preozbiljan pristup u trenutku kada se odvijaju mnogi događaji u kojima Hrvati u BiH trebaju jasno izraziti svoj stav i ulogu kada su u pitanju ustavna problematika, nerije&scaron;eni problemi Izbornog zakona i ostalo &scaron;to je dovelo Hrvate u BiH u neravnopravan položaj", ocijenio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Međunarodna konferencija "Hrvati u BiH &ndash; nositelji europskih vrijednosti", u organizaciji Ureda hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića, bit će održana u Neumu, u Hotelu Grand 16. i 17. ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suorganizatori skupa su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH (HAZU), Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskoga narodnog sabora (HNS), Sveučili&scaron;te u Splitu i Institut za dru&scaron;tveno-politička istraživanja Mostar (IDPI).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-13-jakov.jpgEU napokon shvaća da je na Balkanu kaos u nastajanju. Ovo su ključne točke zbog kojih već blago paničarehttp://grude.com/clanak/?i=2513225132Grude.com - klik u svijetMon, 13 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-13-skopje-protest.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovog je četvrtka predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk kazao kako su se napetosti na Baklanu otele kontroli.<p>&ldquo;Večeras ćemo razgovarati o zapadnom Balkanu, koji je ključan za Europu. Napetosti i podjele su se otele kontroli, dijelom i zbog mije&scaron;anja vanjskih čimbenika koji nastoje destabilizirati te zemlje već neko vrijeme&rdquo;, rekao je Tusk nakon zavr&scaron;etka prvog dijela summita o EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;e <strong>Wall Street Journal</strong>, čak jo&scaron; i prije godinu dana na Balkanu, koji je iskra mnogih europskih sukoba, činilo se kako sve kreće prema dugogodi&scaron;njem snu Europske unije; reformatorske vlade produbljivale su regionalnu suradnju i napravile korak ka članstvu u Uniji. Sada, jačanjem ruskog utjecaja i smanjenjem utjecaja SAD-a pod Trumpovom administracijom, Balkan se opet alarmirao. Ovo su ključne točke koje zabrinjavaju Uniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Makedonska ustavna kriza</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Situacija u Makedoniji je prilično alarmantna. Predsjednik Gjorge Ivanov odbio je dati mandat socijaldemokratskom čelniku Zoranu Zaevu unatoč tome &scaron;to mu je ovaj potpisima dokazao da ima većinu. Ivanov je, međutim, kazao kako Zaevu ne može dati mandat zbog toga &scaron;to je platforma albanskih stranaka s kojima je SDSM planirao formirati novu Vladu kr&scaron;i nezavisnost i suverenost Makedonije. Albanci žele promjenu Ustava radi uvođenja albanskog kao drugog službenog jezika te jednaku zastupljenost Albanaca u svim državnim institucijama. Ustavna kriza u Makedoniji se tako nastavlja, a SDSM optužuje Ivanova za državni udar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Situacija u BiH</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna je već godinama razdvojena između dvije federalne jedinice &ndash; hrvatsko-bo&scaron;njačkog dijela Federacije i Republike Srpske. Lider Republike Srpske Milorad Dodik redovito prijeti referendumom o neovisnosti i situacija se čini prilično napetom. Napredovanje BiH prema EU je veoma sporo &scaron;to su Rusija i Turska spremno iskoristili kako bi kroz ovu državu ostvarili svoj utjecaj u cijeloj regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Kosovo želi vojsku, a Srbija je o&scaron;tro protiv</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zastupnici kosovskog parlamenta usvojili su rezoluciju kojom traže bezuvjetno oslobađanje biv&scaron;eg kosovskog premijera i jednog od lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramu&scaron;a Haradinaja. Kosovski parlament traži prekid dijaloga s Beogradom do oslobađanja Haradinaja. Uz to, prijepori su nastali i oko konkretiziranja kosovskih najava o formiranju vojske. Kosovska Skup&scaron;tina ove je srijede jednoglasno odlučila da prijedlog zakona o transformaciji Sigurnosnih snaga Kosova dostavi na daljnju proceduru Vladi. Na to je reagirala i Srbija, tamo&scaron;nji premijer Aleksandar Vučić kaže kako je formiranje vojske kr&scaron;enje Rezolucije Vijeća sigurnost UN-a 1244, ali i kosovskog Ustava. Cijela se ta inicijativa o formiranju vojske Kosova ne sviđa ni NATO-u, kazali su kako su &ldquo;ozbiljno zabrinuti&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Rusko uplitanje u Crnu Goru</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>NATO bi u svibnju trebao kao svoju 29. članicu primiti Crnu Goru, no čini se kako su tanki izgledi da će se pridružiti i druge balkanske zemlje. Rusija je snažno protiv odluke prijama Crne Gore u Savez, a sve je kulminiralo optužbama za rusko orkestriranje državnog udara u Crnoj Gori. Podgorica tvrdi kako je grupa koja je poku&scaron;ala teroristički napad u Crnoj Gori na dan izbora 15. listopada pro&scaron;le godine, bliska Moskvi. Prema crnogorskoj policiji oružana grupa je tijekom izborne noći planirala izvesti niz terorističkih akcija, izazvati kaos, napasti institucije, ne isključujući atentate visokih dužnosnika. Kazali su kako je cilj bila otmica tada&scaron;njeg crnogorskog premijera Mile Đukanovića te kako su Rusi sve organizirali. prenosi <strong>Net.hr</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Koje se strane sile upliću na Balkanu?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o &ldquo;mije&scaron;anju vanjskih čimbenika&rdquo;, predsjednik Europskog vijeća Tusk je vjerojatno mislio i Rusiju, a moguće i na Tursku koja je politički prisutna u BiH. Dugi niz godina EU oslanjala se na utjecaj Washingtona u regiji, no nakon dolaska Trumpa na čelo SAD-a to je postalo upitno. Naime, ne zna se kakav će biti njegov odnos prema Rusiji. U intervjuu pro&scaron;log mjeseca crnogorskih ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kazao je kako njegova vlada nije vidjela zaokret u američkoj politici prema Balkanu. No, pozvao je EU i NATO da poveća napore koji bi garantirali sigurnost i stabilnost u regiji u svjetlu vanjskih prijetnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. &Scaron;to će napraviti Europska unija?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zemlje Zapadnog Balkana imaju nedvojbenu europsku perspektivu&rdquo;, rekao je Jean-Claude Juncker, &scaron;ef Europske komisije koji vodi pregovore o članstvu s Albanijom, BiH, Kosovom, Crnom Gorom i Srbijom. No, posljednjih je godina politika EU prema ovim zemljama bila prilično mlaka. Upravo zbog tromosti Bruxellesa rastao je i utjecaj drugih sila, Sam sastanak u četvrtak nije propisao novu politiku za EU, ali prema pisanju Reutersa diplomati tvrde da će europski lideri poku&scaron;ati če&scaron;će poticati reforme. &ldquo;To je bitno za zemlje na Balkanu, to je važno&rdquo;, rekao je vi&scaron;i EU dužnosnik Reutersu. &ldquo;Postoji osjećaj da je njihov europski put iskliznuo. No, njihov jedini put je prema EU.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-13-skopje-protest.jpgBošnjački parasustav upravlja ovom državom! On radi i protiv šestorice Hrvata u Haaguhttp://grude.com/clanak/?i=2510125101Grude.com - klik u svijetSun, 12 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-12-covic_dragan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović potvrdio je da je iz medija doznao za pismo Međunarodnog suda pravde iz svibnja prošle godine u kojem se osporava mandat Sakiba Softića da zastupa Bosnu i Hercegovinu kao agent pred ovim sudom.<p>&nbsp;</p> <p>- Zapravo, razotkrilo se postojanje parasustava. Ovoga puta taj parasustav se pokazao. Vi ste imali pisani odgovor od jedne takve institucije kakav je Međunarodni sud pravde u Haagu prema državi BiH i jedan dio administracije, u ovome konkretnom slučaju administracije iz Sarajeva, je potpuno u stanju od javnosti skloniti taj podatak. I ne samo to. Ne samo prikriti tu informaciju od hrvatske ili srpske javnosti, nego bo&scaron;njačku javnost okupiti i potpuno joj zamaskirati taj podatak uvjeravajući je da ima smisla raditi na reviziji &ndash; izjavio je Čović u intervjuu za &bdquo;Večernji list&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On upozorava da ako netko može takav službeni dokument iz jedne međunarodne pravne institucije izdvojiti od oka javnosti i čuvati samo za sebe, onda je to, kako kaže, najdublje zadiranje u ustavni poredak jedne države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sada čekam prigodu da se strasti smire i da raspravimo o toj temi. Da je kojim slučajem to napravio Hrvat, bilo bi sve deklarirano kao državni udar, udar na Ustav BiH..., na&scaron;lo bi se toliko sočnih sadržajnih poruka i bilo bi nezamislivo da ta osoba uopće bude ikada vi&scaron;e politički aktivna. Poslije svega toga, ipak smo čuli rasprave i izjave kako se radilo o strate&scaron;koj odluci koja opravdava čak i ovakav čin &ndash; kazao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovarajući na optužbe da je svojim rezerviranim stavom prema revizije presude zaboravio hrvatske žrtve i agresiju, Čović navodi da s jednakim žarom i odgovorno&scaron;ću nosi dužnost hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Istom logikom koja je i&scaron;la od Sarajeva prema Srbiji, u slučaju negativne presude za &scaron;estoricu dužnosnika Herceg Bosne, za &scaron;to vjerujem da neće biti slučaj, oti&scaron;la bi prema Hrvatskoj bez ijedne dvojbe. Isti pritisak iz Sarajeva ili ne&scaron;to &scaron;to se krije iza toga, taj parasustav o kojemu govorim, već je djelovao prema drugome Sudu u Haagu u cilju da &scaron;est dužnosnika Herceg Bosne dovedu u takvu situaciju. Sarajevo je životno zainteresirano za presudu sa zajedničkim zločinačkim pothvatom. E, kada je netko toliko zainteresiran da se to dogodi, onda je za mene jasno &scaron;to se sve može koristiti kako bi se ostvario taj cilj, kazao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navodi, parasustav - obavje&scaron;tajni, policijski, institucionalni mora doći na potpuno preispitivanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tu postoji takav paralelizam koji prijeti svima nama da ne možemo biti sigurni na poslu koji obavljamo, u gradu gdje živimo. To se sve događa jer ima ljudi koji preko njih manifestiraju svoju moć. To je u pozadini desetaka procesa posljednjih petnaest godina koje smo mi zvali montiranima. Uostalom, to najbolje vidimo ako se prati na&scaron;e pravosuđe, koliko je ljudi u procesima iz tih institucija zbog sumnji u odnos prema nekima, bez obzira na to &scaron;to je u pitanju, izjavio je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On smatra da je BiH u najdubljoj institucionalnoj krizi od 1995. godine. Uvijek je, kaže, bilo paralelizama, od obavje&scaron;tajnog sektora i po cijelom svijetu, ali ako se to radi unutar jedne države, onda je to jako opasno. Jedina strana koja taj paralelni sustav nema je, ističe Čović, hrvatska strana. Ipak, odbacuje mogućnost da Hrvati u BiH u budućnosti grade parasustav, jer, ovdje kao narod, kaže, mogu preživjeti isključivo kroz sustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U svakoj drugoj varijanti mi smo gubitnici. Ja sam čitav svoj politički život posvetio izgradnji sustava svjestan da je to jedini ispravan put &ndash; ustvrdio je hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović u razgovoru za &bdquo;Večernji list&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović tvrdi da je ovaj slučaj sa sudom u Haagu &bdquo;vrh ledenog brijega nakon čega će se neminovno otvoriti bezbroj stvari koje će pokazati na&scaron;e pojedinačne zasluge u posljednjih 20 godina te će se prepoznati organizatori tog parasustava koji iz sjene željeli upravljati državom&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-12-covic_dragan.jpgUgled BiH u svijetu oslabio zbog Bakira Izetbegovića! Radončić ga nazvao povijesnim veleizdajnikomhttp://grude.com/clanak/?i=2504925049Grude.com - klik u svijetFri, 10 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-fahro_bakir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović kao čelnik HDZ-a BiH sastao se u četvrtak u Mostaru s predsjednikom Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudinom Radončićem. <div class="post_content"> <p>Čović je potvrdio da je Međunarodni sud pravde u Haagu odbio zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan ranije Čović je u Sarajevu održao sastanak s drugim koalicijskim partnerom, Bakirom Izetbegovićem (SDA), no ni ti razgovori nisu urodili dogovorom oko Izbornog zakona BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovori s Radončićem i drugim predstavnicima SBB-a bili su uspje&scaron;niji, naglasio je Čović: &ldquo;Teme su bile aktualna politička situacija u BiH i suradnja na&scaron;ih dviju stranaka, analiza onog &scaron;to smo do sada napravili i &scaron;to jo&scaron; trebamo napraviti kao partneri do kraja ovog izbornog ciklusa. Zajedničko nam je stajali&scaron;te da nam treba stabilna BiH. Moramo se početi baviti realnim životnim pitanjima uz europski put, stabilizirati odnose i poku&scaron;ati pokrenuti ekonomske tokove. Odnosi na&scaron;ih dviju stranaka su na zavidnoj razini. Trećeg partnera u Federaciji morat ćemo na neki način motivirati kako bi se napravio iskorak na bilo kojoj razini vlasti u zemlji.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je potvrdio odluku iz Haaga i komentirao: &ldquo;Žao mi je &scaron;to smo se opet poigrali s BiH i pokazali da sustav ne funkcionira. Uvelike smo oslabili ugled BiH na međunarodnoj sceni.&rdquo;<br /> Radončić je poručio Srbima da ne trebaju likovati zbog odluke u Nizozemskoj i da donesu rezoluciju, po uzoru na druge zemlje, da je u BiH počinjen genocid.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da Bakir Izetbegović treba odgovoriti bo&scaron;njačkom narodu za&scaron;to je u&scaron;ao u proces revizije bez valjane argumentacije: &ldquo;Uvjeravao nas je da njegov tim i bo&scaron;njačka strana imaju sve pravne argumente. Očekujem da Bo&scaron;njacima i žrtvama objasni za&scaron;to je imao pogre&scaron;nu procjenu i da iz toga izvuče zaključak o svojoj osobnoj i političkoj poziciji.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje da komentira postoji li mogućnost da se 2018. ne održe izbori u BiH, Radončić je rekao da to ne dolazi u obzir. Najavio je da će SBB predložiti uvođenje mehanizma prijevremenih izbora kako ne bi do&scaron;lo do konstantnih političkih blokada održavanja izbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, povodom odluke Haaga Izetbegović je verbalno napao Radončića koji mu nije ostao dužan. - Očito je da je Izetbegović već duže vremena potpuno dezorijentiran i zbog svog karaktera bukvalno u svađi sa svakim i svima. Takva konfliktnost lo&scaron;a je po bo&scaron;njačku politiku i nacionalne interese. &nbsp;</p> <p><br /><br />Izetbegoviću javno preporučujem da svoj zloćudni vokabular čuva u ophođenju sa svojim nepotističkim okruženjem i unutar pet vladajućih obitelji.</p> <p><br /><br />Njegovu ostavku s pravom su tražili drugi lideri stranaka, ali je on, očigledno, okupiran isključivo sa mnom. Uostalom, narod nije glup i lako mu je prepoznati da Izetbegovićevo progla&scaron;avanje mene za izdajnika ima osnovni cilj da sakrije njegovo veleizdajničko neznanje i njegovu povijesnu odgovornost zbog odbijanja zahtjeva za reviziju presude za genocid.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-fahro_bakir.jpgIzetbegović: Neću podnijeti ostavku!http://grude.com/clanak/?i=2506425064Grude.com - klik u svijetFri, 10 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-bakir_izetbegovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Neću podnijeti ostavku, jer mislim da činim ono za šta me moj narod i izabrao"<p>Član Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine Bakir Iztebegović u petak je odbacio pozive da podnese ostavku na tu dužnost, nakon &scaron;to je Međunarodni sud pravde (ICJ) odbio zahtjev za reviziju presude protiv Srbije kojega je on snažno podržavao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neću podnijeti ostavku, jer mislim da činim ono za &scaron;ta me moj narod i izabrao", kazao je Izetbegović novinatima u Sarajevu uoči sjednice Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA), čiji je predsjednik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahtjev za pokretanju reviziju presude ICJ iz 2007. godine, kojom je Srbija oslobođena odgovornosti za genocid počinjen u BiH, nije odobrilo niti jedno tijelo vlasti u BiH, jer o tome nije bilo potrebne suglasnosti, no Izetbegović je otvoreno zagovarao taj postupak i bezrezervno ga je podupro svojim političkim autoritetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga su, nakon negativnog odgovora iz Den Haaga koji je stigao u četvrtak, uslijedili brojni Izetbegoviću da podnese ostavku i tako prihvati političku i moralnu odgovornost za taj neuspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je tek u četvrtak objavljena informacija kako je ICJ zapravo jo&scaron; u svibnju 2016. Softića izvijestio da on ne može biti pravni zastupnik BiH pred tim sudom bez nove odluke Predsjedni&scaron;tva BiH, Izetbegović je dan kasnije po prvi puta potvrdio kako je znao za taj stav ICJ-a, dodajući kako je tada kao i sada smatrao kako je unatoč tome vrijedilo poku&scaron;ati pokrenuti reviziju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je obrazložio konstatacijom kako je mi&scaron;ljenje o Softićevoj nelegitimnosti kao zastupnika tek stajali&scaron;te tajni&scaron;tva suda pa su se u Sarajevu nadali kako će pozivanjem na statut ICJ-a i na način tretiranja pravnih zastupnika Srbije u ranijem postupku ipak uvjeriti sud da prihvati zahtjev kojega on podnese, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo smatrali da vrijedi poku&scaron;ati i ići dalje.... I&scaron;li smo dalje, smatrajući da ćemo valjanim zahtjevom uvjeriti suce", kazao je Izetbegović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-bakir_izetbegovic.jpgOdržan sastanak ministra hrvatskih branitelja RH sa izaslanstvom Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rathttp://grude.com/clanak/?i=2503925039Grude.com - klik u svijetThu, 09 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-09-hns-odjel-za-branitelje-zagreb-medved-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaključeno je da se braniteljima pripadnicima HVO koji su do sada ostvarili prava, ista neće mijenjati.<p>Izaslanstvo Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat HNS-a 8. ožujka 2017. godine u Zagrebu održalo je radni sastanak s ministrom hrvatskih branitelja Republike Hrvatske gosp. Tomom Medvedom i suradnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izaslanstvu su bili: voditelj Odjela za branitelje HVO -a i Domovinski rat Slavko Marin, saborski zastupnik u Saboru RH gospodin Željko Raguž, hrvatski dužnosnici u tijelima vlasti FBiH i županija koji su zaduženi za pitanja branitelja i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata koji sudjeluju u radu HNS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tema radnog sastanka bila je iznalaženje najboljih rje&scaron;enja rje&scaron;avanja statusa branitelja HVO-a u novom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon argumentirane i temeljite rasprave po svim pitanjima vezano za branitelje i ostvarivanje njihovih prava u Republici Hrvatskoj zauzet je načelan stav o mogućnostima reguliranja prava pripadnika HVO i prava članova obitelji pripadnika HVO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izaslanstvo se zahvalilo ministru hrvatskih branitelja Republike Hrvatske Tomi Medvedu i njegovim suradnicima na do sada učinjenom naporu u svezi iznalaženje rje&scaron;enja da se prava branitelja pripadnika HVO-a rije&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključeno je da se braniteljima pripadnicima HVO koji su do sada ostvarili prava, ista neće mijenjati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O svim otvorenim pitanjima zajednički će aktivno raditi predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske i predstavnici branitelja HVO-a iz BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-09-hns-odjel-za-branitelje-zagreb-medved-.jpgŽeljana Zovko: Najbolje rješenje uspostava RTV sustava BiH po uzoru na Belgiju i Švicarsku http://grude.com/clanak/?i=2499224992Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-zovko-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istaknula je i problem s kojim se suočavaju Hrvati u Bosni i Hercegovini, a to je da još uvijek nemaju kanal na svom jeziku.<p>Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko izjavila je kako medijske slobode predstavljaju ključni element bilo koje države koja se želi pridružiti Europskoj uniji, priopćeno je u srijedu iz Ureda za odnose s javno&scaron;ću Europske pučke stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao članica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom Zovko je to kazala tijekom svog izlaganja na Javnom saslu&scaron;anju na temu "Indeks klijentelizma u medijima: mjerenje medijske stvarnosti u &scaron;est zemalja jugoistočne Europe" koje je održano u Europskom parlamentu u organizaciji zastupnice Monike Macovei i u suorganizaciji Partnerstva za dru&scaron;tveni razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je i problem s kojim se suočavaju Hrvati u Bosni i Hercegovini, a to je da jo&scaron; uvijek nemaju kanal na svom jeziku. Na to je upozorio i Europski parlament pro&scaron;li mjesec kada je usvojio rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj je pozvao nadležna tijela da zajamče medijski pluralizam i osiguraju emitiranje programa na svim službenim jezicima BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao najbolje rje&scaron;enje Zovko je navela uspostavu Javnog RTV sustava koji bi bio ustrojen prema suvremenim principima razvoja medijskih sustava u vi&scaron;enacionalnim državama kao &scaron;to su Belgija i &Scaron;vicarska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred Europske komisije Sabine Zwaenepoel govorila je o novim trendovima u slobodi govora i medija, a o prijetnjama i mogućnostima za medije u istočnoj Europi izlagao je Sorin Ioniță iz Expert Foruma. Rezultate mjerenja indeksa klijentelizma u medijima predstavio je Munir Podumljak, izvr&scaron;ni direktor Partnerstva za dru&scaron;tveni razvoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-zovko-3.jpgHDZ održao skup u Imotskom, a kandidat za gradonačelnika najavio: Bit ću dostupan za sve ideje i prijedlogehttp://grude.com/clanak/?i=2496124961Grude.com - klik u svijetTue, 07 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-017_hdz_imotski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladež HDZ-a Imotski organizirala je skup u dvorani Pučkog otvorenog učilišta Imotski.<p>&nbsp;</p> <p>Okupljenima su se obratili jo&scaron; uvijek aktualni gradonačelnik Ante Đuzel, kandidat za načelnika Ivan Budalić, predsjednik Mladeži HDZ-a Stipe Mandić, zamjenik župana Splitsko &ndash; dalmatinske županije Ante &Scaron;o&scaron;ić te kandidat za dogradonačelnika Milan Zdilar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipe Mandić naglasio je kako će &ldquo;nastaviti voditi grad u smjeru u kojem ga je dosad vodio gradonačelnik Ante Đuzel. Ne možemo očekivati ne&scaron;to naglo, treba ići korak po korak&ldquo; &ndash; javlja portal Dalmacija news.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante Đuzel je izrazio zadovoljstvo okupljanjem tolikog broja mladih i kazao kako je mladež snaga ovog grada. Pohvalio se i projektima iz EU fondova u iznosu od 213 milijuna kuna za izgradnju kanalizacijske mreže te naglasio kako Grad Imotski nije dužan niti jednu kunu. Pohvalio se i digitalizacijom kino dvorane koju je grad također realizirao iz sredstava fondova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Ivana Budalića ima samo riječi hvale i naglasio je kako njegova odluka nije do&scaron;la preko noći. Četiri godine je odbijao kandidaturu ali se na kraju ipak odlučio preuzeti odgovornost na svoja leđa. Mladi moraju davati inicijativu u gradu. Međutim, te inicijative ne vrijede ni&scaron;ta u razgovorima po kafićima, te inicijative moraju biti stvarne i konkretne. Imotski može vi&scaron;e, ali Imotski treba jedinstvo &ndash; istaknuo je Đuzel, a prenosi Dalmacija news.</p> <p><br />Kandidat za gradonačelnika Imotskog iz redova HDZ-a Ivan Budalić: &ndash; Ova kandidatura nije puki politički čin. Ovo je, prije svega, čin ljubavi prema na&scaron;em gradu, gradu kojeg toliko volimo. Ne mogu ne primijetiti kako je Imotski zahvatila jedna letargija i kritika svega. Zbog toga moramo uključiti zajedno sve potencijale i učinimo ovaj grad primjeren za život svim građanima. Postoji puno toga gdje možemo svi zajedno puno toga napraviti. Bit ću dostupan svima za sve ideje i prijedloge jer sve &scaron;to radimo je ne&scaron;to novo &ndash; istaknuo je Budalić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-017_hdz_imotski.jpgSituacija na Balkanu: Dvije države pred raspadom, tri u dubokoj krizihttp://grude.com/clanak/?i=2495424954Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-lajcak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Miroslav Lajčak pred sastanak ministara vanjskih poslova zemalja EU <p>Europska unija postaje sve manje ozbiljan sugovornik u pitanjima pro&scaron;irenja, napustila je zapadni Balkan, a posljedica je da su danas dvije tamo&scaron;nje države pred raspadom, a tri u dubokoj krizi, izjavio je u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- EU postaje sve manje ozbiljan sugovornik kada je riječ o pro&scaron;irenju. Mi smo sa zapadnog Balkana istupili riječju i djelom i sada vidimo posljedice - imamo dvije države koje su pred raspadom i tri koje su u dubokoj političkoj krizi. A razlog je taj &scaron;to je EU ispunila svoju lidersku ulogu, kao strana u dijalogu koja treba pružiti perspektivu tim zemljama - rekao je Lajčak, prije početka sastanka ministara vanjskih poslova, koji na dnevnom redu imaju raspravu i o stanju u zemljama jugoistočne Europe, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izvijestit će ministre o svojoj pro&scaron;lotjednoj posjeti tim zemljama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mislim da se visoka predstavnica vratila frustrirana s balkanskog puta - kaže Lajčak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier rekao je, uoči sastanka, da će u raspravi naglasak staviti na Bosnu i Hercegovinu i njezin europski put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo zainteresirani za stabilnost jugoistoka Europe i da se nastavi proces reformi u tim zemljama. Mi ćemo naravno naglasak staviti na na&scaron;u susjednu i prijateljsku zemlju Bosnu i Hercegovinu i njezin europski put i stabilnost - rekao je Stier, koji je pro&scaron;log tjedna posjetio Sarajevo zajedno s mađarskim kolegom Peterom Szijjartom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-lajcak.jpegKukavica o Gruđanima i Posušanima: Ne želim da se njima manipulirahttp://grude.com/clanak/?i=2492624926Grude.com - klik u svijetSun, 05 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-05-glasacki_list.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srpnju prošle godine, samo je u Zagrebu otkriveno 25 tisuća lažno prijavljenih osoba! Policija je kontinuirano provjeravala sumnjive adrese uoči parlamentarnih izbora, kako bi osobama koje su fiktivno "boravile" u glavnom gradu onemogućile glasanje.<p>&nbsp;</p> <p>Matematički rečeno, za jedan saborski mandat trebalo je na posljednjim parlamentarnim izborima dobiti 12.500 glasova, &scaron;to znači da su samo lažni glasači mogli "zaraditi" dva mandata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kupovina glasova</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijede nam lokalni izbori, a pitanje glasača koji ne bi smjeli imati pravo izbora, jer žive i rade preko granice - jo&scaron; je aktualno. Nedavno je na to podsjetio Ivica Kukavica, kandidat za gradonačelnika Imotskog s nezavisne liste, koji je najavio da će preko lokalnih medija s onu stranu granice pozvati građane Gruda i Posu&scaron;ja i drugih hercegovačkih općina, da na dan izbora u Hrvatskoj ostanu kod svojih kuća. Ivica Kukavica obja&scaron;njava da u Imotskom ne treba biti detektiv da bi se otkrilo tko je lažno prijavljen na adresama u njegovu gradu i susjednim općinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovdje svatko svakoga zna, tako da je to jako te&scaron;ko sakriti, a drugo, kad vidite da u jednom zaseoku, na par susjednih adresa, dominiraju imotska prezimena, a onda se pojave i neka druga iz Hercegovine, jasno je da se radi o lažnom prijavljivanju. Na taj sam problem upozorio i policijske službenike, jer je tu riječ o čistoj političkoj korupciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novcem koji daju na&scaron;i građani, kupuje se glasove ljudi koji žive i rade preko granice, a to je nedopustivo, iako, opet napominjem, nemam ni&scaron;ta protiv njih, dapače, to su na&scaron;i sunarodnjaci pa ne volim da se s njima manipulira u dnevnopolitičke svrhe - veli Kukakvica. Dodaje da je nekada u Imotskom bilo dvije tisuće lažno prijavljenih građana, a danas je taj broj, &scaron;to ažuriranjem biračkih popisa, &scaron;to zahvaljujući agilnijem radu policije na terenu - bitno smanjen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Puni autobusi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>To nam potvrđuje i biv&scaron;i ministar uprave Arsen Bauk (SDP), koji se prvi ozbiljno uhvatio u ko&scaron;tac s popisima birača koji nisu bili vjerodostojni u odnosu na popis stanovni&scaron;tva iz 2011.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Usporedbom popisa stanovni&scaron;tva i popisa birača, očito je do&scaron;lo do smanjenja broja glasača, &scaron;to je naročito izraženo u graničnim područjima na jugu, ali i sjeveru Hrvatske, i to tamo gdje je s druge strane granice većinsko hrvatsko življe - kaže Bauk, pa napominje da je sukladno zakonu Ministarstvo unutarnjih poslova to koje se brine o ovoj problematici, a Ministarstvo uprave je onda, citiramo ga, "samo po&scaron;tanski sandučić, jer raspoređuje dobivene podatke koje im dostavi policija".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na oslobođenim područjima često se kao izmi&scaron;ljene birače apostrofiralo građane srpske nacionalnosti koji su dolazili na dan izbora obići imanje i glasati, a onda bi se vratili u Srbiju, &Scaron;vedsku, Kanadu.., uglavnom, tamo gdje zaista žive i rade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Toga je prije bilo puno, to su vam popularne "lastavice" (Lastini autobusi op.a.) jer kako dođu, tako nakon izbora i odu. Dolazilo ih je i po dvadeset i devet, trideset autobusa glasača na područje Knina dok je to Mirko Ra&scaron;ković organizirao - kaže nam Dragoljub Ćupković, biv&scaron;i aktivist SDSS-a koji se razi&scaron;ao s vodstvom stranke upravo zbog političke samovolje koju je provodio Ra&scaron;ković, Karamarkov prebjeg čijim je glasom bila sastavljena Ore&scaron;kovićeva Vlada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>'Narod se ohladio'</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ćupković tvrdi da je takvih glasača danas kudikamo manje, a razlozi za to - razni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prvo, ažurirani su birački popisi; drugo, policija provjerava stanuju li birači zaista na prijavljenim adresama, a toga je manje i jer se narod ohladio. Znate, prije vam se to radilo za pedeset maraka i prijevoz do Knina, a onda su ljudi shvatili da nije u redu da se glasa na daljinski, da oni nama ovdje kapu kroje, a tu vi&scaron;e ne žive, ne rade, ne plaćaju porez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srećom, velim, &scaron;to se područja Knina i susjednih općina tiče, danas je toga stvarno manje, i na sljedećim izborima taj će problem po meni biti minoran, ali kako je, recimo, na području Obrovca, to vam ne bih znao reći.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-05-glasacki_list.jpgČavara: "Produbljuje se kriza na federalnoj razini"http://grude.com/clanak/?i=2489724897Grude.com - klik u svijetSat, 04 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-04-marinko-pr.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usporedo s eskalacijom krize na državnoj razini, produbljuje se kriza i na federalnoj razini, jer se ne rješavaju životna pitanja u ovom entitetu, upozorio je predsjednik Federacije BiH i potpredsjednik HDZ-a Marinko Čavara.<p>Prema njegovim riječima, sve djeluje kao da netko želi skrenuti pažnju s važnih pitanja, europskog puta BiH, reforme Ustava, Izbornog zakona...</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nažalost, činjenica je da mi izlazimo iz jedne, ulazimo u drugu krizu, one se isprepliću i to je odlika dru&scaron;tveno-političkog života ovdje. Ne možemo stajati i čekati, moramo usporedo raditi na svim pitanjima. Moramo vratiti i povjerenje, a povjerenje možemo vratiti ako netko uporno ne poku&scaron;ava ostaviti model po kojem može drugima birati predstavnike", rekao je Čavara, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje znači li to onda da čelnicima SDA kriza na državnoj razini na neki način i "nije mrska", jer skreće pažnju s drugih pitanja koja su za Hrvate ključna, odgovorio je kako to ne može tvrditi, ali da se stvara takav dojam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, oporba u isti ko&scaron; stavlja i SDA i HDZ, navodeći kako je Federacija BiH postala taoc nerije&scaron;enih političkih odnosa ove dvije stranke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-04-marinko-pr.jpgEuropski parlament prijeti Americi: Ukinite vize Hrvatimahttp://grude.com/clanak/?i=2484124841Grude.com - klik u svijetThu, 02 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-02-newyork.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Državljani Hrvatske, Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske i dalje trebaju vizu kako bi putovali u Sjedinjene Države, dok Amerikanci ne trebaju vize za putovanja u bilo koju zemlju Europske unije.<p>Danas je u Bruxellesu Europski parlament izglasao rezoluciju u kojoj traži da se državljanima SAD-a ponovo uvedu vize za ulazak u Europsku uniju, sve dok Amerika ne ukine vizni režim svim državljanima članica EU, među kojima je i Hrvatska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, državljani Hrvatske, Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske i dalje trebaju vizu kako bi putovali u Sjedinjene Države, dok Amerikanci ne trebaju vize za putovanja u bilo koju zemlju Europske unije. Zbog toga je danas Europski parlament pozvao da se Amerikancima koji putuju u Europu ponovo uvedu vize, sve dok svim građanima Europske unije ne bude omogućen ulazak u SAD bez vize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst rezolucije koji je pripremio Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta usvojen je većinom glasova, a za njega je glasao i hrvatski zastupnik u europarlamentu Tonino Picula, koji već godinama radi na ukidanju viza za hrvatske građane koji putu u SAD.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Podsjećam da je 12. travnja istekao dvogodi&scaron;nji zakonodavni rok za primjenu viznog reciprociteta. Unatoč tome i dalje imamo situaciju da američki građani slobodno putuju Europskom unijom, a na&scaron;i građani ba&scaron; kao i građani Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske moraju ispunjavati uvjete i plaćati aplikaciju za vizu čime su nepravedno diskriminirani u odnosu na sve druge zemlje članice. Drago mi je da Europski Parlament nastavlja vr&scaron;iti pritisak na Komisiju da izvr&scaron;i svoje obveze sve dok se ne ispo&scaron;tuje potpuni vizni reciprocitet između Europske unije i SAD-a. Građani Hrvatske moraju imati ista prava kada putuju u SAD kao i ostali europski građani.", rekao je Picula.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.index.hr/vijesti/clanak/europski-parlament-prijeti-americi-ukinite-vize-hrvatima/953983.aspx">Index.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-02-newyork.jpgLučić: Ovih se dana protiv Hrvata podižu prijave zbog zločina na Kupresuhttp://grude.com/clanak/?i=2478324783Grude.com - klik u svijetTue, 28 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-28-lucic_04.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podizanje ovakvih kaznenih prijava od strane tužiteljstava u RS-u ocijenio je političkom zloupotrebom institucija.<p>Hrvatski povjesničar i general Ivo Lučić izjavio je sinoć u emisiji Otvoreno kako ovih dana tužiteljstva u Republici Srpskoj podižu kaznene prijave protiv Hrvata zbog zločina na području Kupresa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prijave se podižu protiv Hrvata po isključivo zapovjednoj, gotovo objektivnoj odgovornosti i to na način da se visoke hrvatske dužnosnike stavlja na prvo mjesto, iako nisu imali konkretnog utjecaja na situaciju na terenu ili na kaznena djela &ndash; kazao je Lučić, prenosi Fena, koji nije želio otkriti izvor ovih informacija, već je samo kazao kako će se o tome vi&scaron;e znati u medijima ovih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podizanje ovakvih kaznenih prijava od strane tužiteljstava u RS-u ocijenio je političkom zloupotrebom institucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić, koja je također gostovala u emisiji Hrvatske televizije, nije mogla potvrditi informaciju o kaznenim prijavama za zločine u Kupresu, ali je kazala kako tim u hrvatskoj Vladi radi na tome.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Problem kod optužnica jeste &scaron;to postoje dva kaznena zakona u BiH. Po jednom, blažem kaznenom zakonu, vode se postupci protiv jednog naroda, a po drugom, strožijem kaznenom zakonu, vode se postupci protiv Hrvata i nekih drugih naroda &ndash; kazala je Pejčinović-Burić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-28-lucic_04.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgJe li Švedska već prešla točku bez povratka?http://grude.com/clanak/?i=2475824758Grude.com - klik u svijetMon, 27 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-000_dv2178246.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samo nekoliko sati nakon što je švedski premijer osudio opažanje predsjednika Trumpa o korelaciji između masovne imigracije i povećane stope nasilja u toj zemlji, u predgrađu jednog švedskog gradića izbili su masovni neredi.<p>Uni&scaron;tavanje imovine, tučnjave, palež, zapaljeni automobili, policija koja pucnjevima iz vatrenog oružja poku&scaron;ava obuzdati nasilničku rulju. Tako je u ponedjeljak izgledao Rinkeby, nekada miran i idiličan skandinavski gradić, a danas teritorij na kojem dominiraju migranti iz Afganistana iz Somalije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za očekivati bi bilo da će ova vijest popuniti naslovnice svih europskih&nbsp;dnevnih novina i biti prva vijest na televizijskim dnevnicima i&nbsp;informativnim emisijama. Umjesto toga, Europa je zamuknula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kako je to moguće?&rdquo;, pitaju se&nbsp;u sebi&nbsp;tzv. borci za socijalnu pravednost, i smatraju da će problem nestati sam od sebe ukoliko ga naprosto ignoriramo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Situacija u &Scaron;vedskoj</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za one koji ne znaju, situacija u &Scaron;vedskoj je ukratko ovakva. Godine 2015. u zemlju je u&scaron;lo oko 160.000 migranata iz arapskih zemalja, praktički&nbsp;bez ikakvih papira i sigurnosne provjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo 80% te populacije čine mu&scaron;karci na vrhuncu fizičke&nbsp;snage. Ne znaju jezik, a dolaze iz jedne potpuno drugačije kulture, iz druge civilizacije, drugačije religije, drugačijeg sustava vrijednosti, drugačijih higijenskih navika. Od tih 160 tisuća, posao je uspjelo naći svega njih petstotinjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostali vi&scaron;e-manje životare na socijalnoj pomoći, bez ikakve realne perspektive da će ikada naučiti jezik, naći zaposlenje ili osnovati obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Summa summarum, imamo 120.000 ratobornih mu&scaron;karaca koji ne znaju jezik, ne mogu naći posao, ne mogu naći ženu i žive od socijalne pomoći u državi čiji je sustav vrijednosti i stupanj civiliziranosti daleko ispred onoga u kojem su oni odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to, zar nas zbilja treba čuditi činjenica da je &Scaron;vedska postala zapadna prijedstolnica po broju silovanja po glavi stanovnika, uz godi&scaron;nje po&nbsp;nekoliko stotina napada ručnim granatama, kakvi se inače događaju samo u ratnim zonama?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zablude prosvjetiteljstva dolaze na naplatu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa opet, neki se i dalje tome čude kao pile glisti. Nije im jasno &scaron;to se događa i &scaron;to treba činiti. &ldquo;Kako je to moguće?&rdquo;, ovaj put se ja pitam. Kako je moguće da su europske vođe i mediji&nbsp;toliko udaljeni od stvarnosti da ne mogu prepoznati i vidjeti očito?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovor na ovo pitanje pronalazim u zabludama prosvjetiteljstva, naivnog vjerovanja da državno obrazovanje može rje&scaron;iti sve kompleksne dru&scaron;tvene probleme. Prema prosvjetiteljima, tradicija i kultura nisu važne, povijest sa svakom generacijom počinje iz početka, a obrazovanje je glavno i jedino sredstvo oblikovanja kulture i vrednota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga za europske prosvjetitelje nije važno odakle migranti dolaze. Nije važno to &scaron;to dolaze iz kulture koja ženu vrednuje jedva ne&scaron;to vi&scaron;e od koze, koji nikada nisu čuli za demokraciju i ljudska prava, iz područja u kojima je impulzivno nasilje sastavni dio svakodnevice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve &scaron;to treba jest biti drag, ljubazan i nasmijan, otvoriti im granice i podučiti ih. Objasniti im da trebaju po&scaron;tovati žene, da su demokracija i ljudska prava super, da silovanje i bacanje granata nije lijepo&hellip; i svi ćemo zauvijek živjeti u miru i slozi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zakon vi&scaron;e nije za sve isti</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>A &scaron;to kada se ova idilična slika ne ostvari? Kada unatoč svoj na&scaron;oj ljubaznosti i strpljivosti migranti i dalje masovno siluju, bacaju granate, ubijaju se mačetama i&nbsp;okupiraju područja u kojima država&nbsp;de facto&nbsp;vi&scaron;e nema nadzor i&nbsp;jurisdikciju (tzv. no-go zone)?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek bi očekivao da će se prosvjetitelji ispričati, priznati svoju pogre&scaron;ku i poku&scaron;ati s nekim drugim rje&scaron;enjima. Međutim, to se ne događa. Njihovo obja&scaron;njenje nije u tome da im je pristup pogre&scaron;an, već da za njegovu implementaciju treba vi&scaron;e vremena i strpljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako npr. u &Scaron;vedskoj svjedočimo dvostrukim zakonskim kriterijima. &Scaron;vedski mladić koji poku&scaron;a poljubiti curu bez da ju je prethodno usmeno&nbsp;pitao za pristanak može biti otpužen za poku&scaron;aj silovanja i dobiti godinu dana zatvora (&scaron;to se nerijetko i događa).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U&nbsp;isto to vrijeme imamo slučaj tri migranta koji su putem dru&scaron;tvenih mreža&nbsp;uživo emitirali video&nbsp;snimku seksualnog i fizičkog zlostavljanja jedne &Scaron;veđanke, a&nbsp;koji su za svoje zlodjelo dobili svega&nbsp;3 mjeseca zatvora, zbog olakotnih okolnosti jer &ldquo;nisu znali da je silovanje protuzakonito&rdquo;. Izgleda da je bolje odustati od načela jednakosti svih ljudi pred zakonom, nego priznati pogre&scaron;ku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Učiti iz tuđeg primjera</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Velike se polemike vode oko toga je li &Scaron;vedska već pre&scaron;la točku bez povratka. Volio bih vjerovati da nije i da je spas tog naroda jo&scaron; uvijek moguć, ali s obzirom na opće stanje nacije i njezinih vođa koji se uporno odbijaju suočiti sa stvarno&scaron;ću te snažnog utjecaja i prisutnosti&nbsp;feminizma koji je praktički u&scaron;kopio &scaron;vedske mu&scaron;karce, nisam veliki&nbsp;optimist.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedina nada koju vidim jest da će ovaj tragičan slučaj poslužiti drugim zapadnim narodima kao primjer i očiti dokaz da prosvjetiteljske doktrine možda u teoriji zvuče lijepo, ali u praksi ne donose ni&scaron;ta osim propasti i uni&scaron;tenja civilizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Luka Popov / <strong>direktno.hr</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-000_dv2178246.jpgLjubić: Hrvati u sadašnjem RTV sustavu ne mogu pronaći svoju prepoznatljivosthttp://grude.com/clanak/?i=2476824768Grude.com - klik u svijetMon, 27 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-rtv_javna_rasprava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Transformacijom RTV sustava trebale bi se promovirati zajedničke vrijednosti BiH, ali i pojedinačne vrijednosti konstitutivnih naroda u BiH<p>Sada&scaron;njim Javnim RTV sustavom nitko u Bosni i Hercegovini ne može biti zadovoljan, a najmanje hrvatski narod te je zbog toga potrebna njegova cjelovita i transparenta transformacija, istaknuto je u uvodnom djelu javne rasprave o modelu održivog ustroja Javnog RTV sustava BiH, koja se održava u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javnu raspravu u Velikoj dvorani Parlamentarne skup&scaron;tine BiH organizirao je Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH i Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cjelovitom i transparentnom transformacijom Javnog RTV sustava dobivamo &scaron;ansu da ga učinimo pravednijim i financijskim održivim - izjavio je u uvodnom obraćanju predsjednik HNS-a BiH i član Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da je kako je RTV sustav potrebno transformirati kako bi BiH ispo&scaron;tovala europske konvencije, kao i nedavnu rezoluciju Europskog parlamenta o BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je pozvao sve zastupnike u Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH da zajedno rade na tome pitanju, na korist svih naroda i građana ove zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Kri&scaron;to istaknula je kako je postojeći Javni RTV sustav zasnovan na nepravednom entitetskom principu zbog čega Hrvati u BiH nemaju jedno od temeljnih prava, pravo informiranja na svom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mediji moraju bez ikakve diskriminacije emitirati sadržaje koje promiču vrijednosti naroda u BiH, ali to se ne uvažava kada je riječ o hrvatskom narodu u BiH - kazala je Kri&scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je kako sva dosada&scaron;nja pojedinačna rje&scaron;enja i prijedlozi u Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH nisu počivali na načelima konstitutivnosti naroda te su, po njezinoj ocjeni, bila kontraproduktivna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zbog toga je potrebna cjelovita transformacija postojećeg Javnog RTV sustava - poručila je Kri&scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić dodao je kako hrvatski narod u sada&scaron;njem RTV sustavu ne može naći svoju vidljivost i prepoznatljivost, kao i to da program koji se emitira ne reproducira osnove vrijednosti hrvatskog naroda u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Transformacijom RTV sustava trebale bi se promovirati zajedničke vrijednosti BiH, ali i pojedinačne vrijednosti konstitutivnih naroda u BiH. Time će se stvoriti pretpostavke za njegovu financijsku održivost - kazao je Ljubić, prenosi <strong>Fena</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uvodnih obraćanja, bit će predstavljen HNS-ov prijedlog transformacije Javnog RTV sustava BiH, odnosno njegov osnovni model, koji predviđa da Javni RTV servis odražava ustavnu strukturu BiH i da svaki od tri naroda ima vlastiti RTV servis (BHRT H, BHRT B, BHRT S), te jedan servis na razini BiH koji će se referirati na potrebe svih građana (BHRT 1).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjedi&scaron;ta četiriju javnih servisa bila bi u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bit će predstavljen i dopunski model prema kojem bi RTV sustav bio sastavljen od krovnog BHRT servisa, RTRS-a i Radiotelevizije Federacije BiH koja bi se sastojala od dva servisa, jednog koji bi u pravilu emitirao na bosanskom (RTV FBiH 1), i drugog koji bi u pravilu emitirao na hrvatskom jeziku (RTV FBiH 2).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prezentacije, komentare ponuđenih modela trebali bi dati predsjedatelj Povjerenstva za promet i komunikacije Parlamentarne skup&scaron;tine BiH Momčilo Novaković, predsjedatelj Zajedničkog povjerenstva za europske integracije Parlamentarne skup&scaron;tine BiH Nikola Lovrinović, tajnik Ministarstva prometa i komunikacija BiH Igor Pejić i glavna tajnica Udruge "BH novinari" Borka Rudić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, organizatori su najavili da će nakon otvaranja javne rasprave, u roku od 21 dana, omogućiti dostavu reakcija, komentara i prijedloga predlagateljima, nakon čega bi slijedila izrada konačnog prijedloga u formi izmjena i dopuna postojećih zakona, odnosno, nacrta novog zakona o Javnom RTV sustavu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Foto: Fena</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-rtv_javna_rasprava.jpgKolinda poručila BiH političarima: Umjesto na prošlost, usredotočite se na europski put svoje zemlje i važne odluke donosite u institucijamahttp://grude.com/clanak/?i=2473024730Grude.com - klik u svijetSat, 25 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-25-kolinda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović apelirala je na političare u BiH da se umjesto na prošlost usredotoče na europski put svoje zemlje i važne odluke donose u institucijama, nakon što su Bošnjaci zatražili reviziju međunarodne presude za genocid u BiH.<p>Pravni zastupnici bo&scaron;njačke strane podnijeli su u četvrtak Međunarodnom sudu pravde (ICJ) Den Haagu zahtjev za revizijom presude iz 2007. kojom je Srbija oslobođena odgovornosti za genocid nad Bo&scaron;njacima u Srebrenici 1995.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo BiH u četvrtak je trebalo odlučivati o zakonitosti tog zahtjeva, no sjednica je prekinuta bez odluke, da bi potom uslijedile o&scaron;tre međusobne optužbe bo&scaron;njačkog člana Bakira Izetbegovića i predsjedavajućeg srpskog člana Mladena Ivanića za ru&scaron;enje institucija. Hrvatski član Dragan Čović napustio je sjednicu i u petak ocijenio da je odluka Bo&scaron;njaka "politički pogre&scaron;na".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Po&scaron;tujući prava svake države, pa tako i BiH, da koristi sve međunarodne pravne instrumente, ipak apeliram na stabilnost BiH kao države i da se tako ključne odluke donose unutar državnih institucija", izjavila je Grabar-Kitarović novinarima u Slavonskom Brodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Apeliram na sve u BiH da se sjedne, razgovara, usredotoči na europski put BiH, a ne na prijepore iz pro&scaron;losti", istaknula je predsjednica dodajući da će Hrvatska poduprijeti takvo usmjerenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sličan poziv političarima u BiH uputilo je ranije u petak i hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zabrinuta zbog moguće destabilizacije, Hrvatska potiče bosanskohercegovačke dužnosnike da se usredotoče na europski i euroatlantski put BiH", stoji u priopćenju i dodaje se da će BiH biti jedna od tema na predstojećim sjednicama Vijeća za vanjske poslove EU-a i Europskog vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahtjev za reviziju odnosi se na postupak započet jo&scaron; u jeku rata u BiH koja je 1993. podnijela tužbu protiv tada&scaron;nje SR Jugoslavije zbog agresije i genocida.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ICJ je u veljači 2007. donio presudu po kojoj je počinjen genocid u Srebrenici za koji su odgovorne vojska i policija bosanskih Srba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, optužbe o odgovornosti biv&scaron;e SRJ, odnosno dana&scaron;nje Srbije kao njene sljednice, odbačeni su, a vlasti u Beogradu označene su odgovornima samo za propuste u njegovu sprečavanju i kažnjavanju počinitelja koji su se skrivali u Srbiji.<br /><br /><br />Grude.com/HINA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-25-kolinda.jpgIvanić i Izetbegović prekinuli sjednicu! Čović ostaje jedini glas razuma u najtežem vremenu poslije ratahttp://grude.com/clanak/?i=2472024720Grude.com - klik u svijetThu, 23 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-23-predsjednistvo_bih_17.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BiH je i službeno u najvećoj krizi poslije rata, s obzirom da se nakon svih razina vlasti u međusobni rat između Bošnjaka i Srba uključilo i Predsjedništvo BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Izvanredna sjednica Predsjedni&scaron;tva BiH, koju je sazvao predsjedavajući Mladen Ivanić, a na čijem je prijedlogu dnevnog reda je bilo podno&scaron;enje zahtjeva za reviziju presude Međunarodnom sudu pravde u Haagu u slučaju BiH protiv Srbije, prekinuta je, potvrđeno je Feni iz Predsjedni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije je najavljeno da će se predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH Mladen Ivanić obratiti na presa-konferenciji u 14 sati, a član Predsjedni&scaron;tva Bakir Izetbegović u 14.45 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH i predstavnik Hrvata u ovom trenutku jedini je glas razuma u BiH, ali koliko će to biti dovoljno da se zaustave katastrofalne posljedice za ovu državu, te&scaron;ko je pretpostaviti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-23-predsjednistvo_bih_17.jpgHSPF: HNS treba zauzeti jasan stav je li BiH sekularna državahttp://grude.com/clanak/?i=2470124701Grude.com - klik u svijetWed, 22 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-22-hspf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski studentski politološki forum poziva Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora u Bosni i Hercegovini da se na sljedećoj sjednici očituje o prijedlogu Biskupske konferencije BiH o preustroju BiH iz 2005. godine.<p>Taj prijedlog predviđao bi <strong>Bosnu i Hercegovinu</strong> u obliku <strong>četiri regije</strong> po, kako preuzvi&scaron;eni oci biskupi navode, povijesnim, geografskim, prirodnim, ekonomskim i (nad)nacionalnim kriterijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kontekstu reaktualizacije priče o hrvatskom pitanju, a napose, o <strong>trećem entitetu</strong>, odnosno, novoj federalnoj jedinici unutar<strong> BiH</strong>, prijedlog Biskupske konferencije ponovno je zaživio, ali kao sredstvo manipulacije. Nemali broj ljevičarskih i pseudo-ljevičarskih stranaka i nevladinih organizacija iz Sarajeva stao je u obranu ovog prijedloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatski studentski politolo&scaron;ki forum (HSPF)</strong> traži od svehrvatskog narodnog sabora u BiH da se izravno očituje o navedenom prijedlogu, odnosno zauzme jasan stav o tom je li <strong>Bosna i Hercegovina sekularna država</strong>. Nejasno je dakle za&scaron;to si vjerske zajednice, odnosno njihov organizacijski oblik, uzimaju za pravo ući u sferu političkog a pritom sugerirajući da je to tobože najbolje za pripadnike vjerskih zajednica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političari su oni kojima je narod dao legitimitet da se bave političkim pitanjima. Upravo zbog toga, tražimo od HNS-a BiH kao krovnog političkog tijela Hrvata Bosne i Hercegovine, da podrži ili se ogradi od prijedloga <strong>Biskupske konferencije BiH</strong>, stoji u priopćenju Ureda za odnose s javno&scaron;ću <strong>HSPF</strong>-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-22-hspf.jpgMario Karamtić i Krešimir Beljak nakon sastanka u Mostaru: VRATITI HERCEG BOSNUhttp://grude.com/clanak/?i=2470824708Grude.com - klik u svijetWed, 22 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-22-karamatic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska seljačka stranka (HSS) BiH će, u slučaju odcjepljenja Republike Srpske od BiH, tražiti da se ponovno formira Hrvatska Republika Herceg-Bosna – istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u Mostaru na kojoj su govorili predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić i predsjednik HSS-a Republike Hrvatske Krešimir Beljak.<p>&nbsp;</p> <p>"Imamo vi&scaron;e nego jasne najave iz Republike Srpske o referendumu o odcjepljenu BiH. Ako do toga, dođe mi nemamo namjeru ostati u toj krnjoj tvorevini, jer sporazum koji smo potpisali 1994. s bo&scaron;njačkim partnerima je revidiran vi&scaron;e puta isključivo na &scaron;tetu hrvatskoga naroda", kazao je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako će u i tom slučaju HSS BiH pokrenuti međunarodni postupak za povratak u prija&scaron;nje stanje i o tome će biti raspisan referendum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik HSS-a Republike Hrvatske i zastupnik u Hrvatskom saboru Kre&scaron;imir Beljak naglasio je kako njegova stranka ne zaziva reviziju granica, ali da će u slučaju da dođe kraj Daytonskom i drugim sporazumima, tražiti ista prava za hrvatski narod u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako dođe do referenduma u RS-u, znamo kako će on proći, a &scaron;to to znači za budućnost mirovnih sporazuma, i na kraju samih Hrvata? Danas je RS skoro etnički čista, neki Bo&scaron;njaci se vraćaju no Hrvati ne. Slično je i u sredi&scaron;njoj Bosni, Hrvati gube stanovni&scaron;tvo i ne vraćaju se, a to nije i ne može biti interes Hrvata, ni HSS-a", rekao je Beljak, dodav&scaron;i kako su Hrvati u BiH neravnopravni, iako bi to prema Ustavu BiH trebali biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sada&scaron;nja situacija je daleko je od bilo kakve ravnopravnosti da bi Hrvati kroz sljedećih 20 uopće mogli opstati u ovakvoj zajednici koja se zove BiH", ocijenio je Beljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako se službeni Zagreb uvijek drugačije pona&scaron;ao prema Hrvatima u BiH nego &scaron;to je to trebalo, odnosno uvijek su radili protiv interesa Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jedini izuzetak bio je upravo HSS koji je na legalan način uspio ostvariti prava hrvatskog naroda i to u vrijeme nekada&scaron;nje Kraljevine Jugoslavije kada je međunarodnim sporazumom uspostavljena Banovina Hrvatska", kazao je Beljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je spominjanje Banovine mislio u prenesenom značenju, te da je u BiH potreban dogovor između naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovakva BiH nije volja naroda i kao takva ne može opstati, njezini narodi se moraju dogovorit. Mi smo za put BiH u EU no imamo velika pitanja oko EU i američke vanjske politike. Ja ne mogu vjerovati da ljudi koji stoljećima žive skupa ne mogu naći rje&scaron;enje bez uplitanja vanjskih sila. Ovako, svi vi skupa, bez obzira na nacionalnost, imaju problem", tvrdi Beljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako njegova stranka namjerava voditi politiku hrvatskih interesa, u Hrvatskoj, BiH, ali i &scaron;ire, te da iza njih ne stoje nikakvi interesi svjetskih centara moći koji, kako je ustvrdio, rade nered na ovim područjima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-22-karamatic.jpgHDZ je, računajući i Mostar, na čelu 20 općina i gradova! SAD JE JASNO Pobjednik je zadnjih lokalnih izborahttp://grude.com/clanak/?i=2467324673Grude.com - klik u svijetMon, 20 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-20-hdz_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izborima u Stocu, može se staviti točka na i, na lokalne izbore 2016. godine. HDZ BiH službeno je vodeći u 20 općina i gradova, s tim da je 20. Mostar, grad koji godinama nema izbore, ali na svom čelu ima Ljubu Bešlića.<p>&nbsp;</p> <p>Ostale općine i gradovi, kojima je na čelu HDZ-ov načelnik, uz Stolac, su: Čapljina, Čitluk, Grude, Kiseljak, Kre&scaron;evo, Livno, Ljubu&scaron;ki, Neum, Ora&scaron;je, Odžak, Posu&scaron;je, Ravno, &Scaron;iroki Brijeg, Tomislavgrad, Usora, Vare&scaron;, Vitez, Žepče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pobjednici izbora, sada se s pravom može reći, u BiH su hrvatska opcija HDZ BiH i srpska opcija SNSD, dok je najveći gubitnik bo&scaron;njačka SDA, koja je tek u Sarajevu ostvarila odličan rezultat, a između ostalih važnih lokalnih zajednica koje je izgubila je i Srebrenica, posebno važna za Bo&scaron;njake, ali i za cijelu BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-20-hdz_mostar.jpgZapočeli izbori u Stocu, sva birališta otvorena na vrijemehttp://grude.com/clanak/?i=2466124661Grude.com - klik u svijetSun, 19 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-19-stolac_izbori.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biračka mjesta otvorena su do 19 sati, a prvi preliminarni rezultati izbora očekuju se nakon 22 sata.<p>Ponovljeni <strong>lokalni izbori</strong> za <strong>načelnika</strong> i <strong>općinsko vijeće</strong> u općini <strong>Stolac</strong> započeli su jutros u sedam sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sva biračka mjesta otvorena su na vrijeme i bez ikakvih incidenata - potvrdio je za Fenu predsjednik Općinskog izbornog povjerenstva Stolac <strong>Jozo Matić</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na izborima u Stocu otvoreno je 19 biračkih mjesta, jedno biračko mjesto za glasovanje u odsustnosti i četiri mobilna tima koji će raditi na terenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj registriranih birača u općini Stolac je 11.404. Od toga je 10.012 redovitih, 1.321 birač registriran je izvan <strong>BiH</strong>, 31 birač registriran da glasa u odsustvu i 40 birača koji su registrirani da glasuju osobno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biračka mjesta otvorena su do 19 sati, a prvi preliminarni rezultati <strong>izbora</strong> očekuju se nakon 22 sata.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-19-stolac_izbori.jpgHrvati imaju načelnika u Stocu! Poražena je ideja "Bošnjačke inicijative"http://grude.com/clanak/?i=2467124671Grude.com - klik u svijetSun, 19 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-19-hrvatski_odgovor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema prvim rezultatima nakon zatvaranja biračkih mjesta, Stjepan Bošković je osvojio 4276 glasova, a Mato Komšić 2904 glasa, dok je nevažećih listića bilo 320, doznaje Vecernji.ba.<p>&nbsp;</p> <p>Konačni rezultati za Općinsko vijeće znat će se nakon &scaron;to pristignu i glasovi po&scaron;tom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je objavilo Sredi&scaron;nje izborno povjerenstvo BiH, na redovitim biračkim mjestima glasovalo je 7.566 ili 75,57 posto birača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mato Kom&scaron;ić bio je predstavnik Demokratske fronte, ali ga je podržala "Bo&scaron;njačka inicijativa", kako HDZ ne bi imao pobjednika izbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-19-hrvatski_odgovor.jpgHDZ BiH imati će većinu u Općinskom vijeću Stolac! Konačni kraj Salmira Kaplanahttp://grude.com/clanak/?i=2467224672Grude.com - klik u svijetSun, 19 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-19-hrvatski_stolac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HDZ BiH osvojio je 3432 glasova, a Inicijativa za Stolac 2737, što znači da će Hrvati imati većinu u Vijeću Stoca.<p>&nbsp;</p> <p>Ovakvi podaci pokazuju da će Hrvati imati 10 mandata, a Bo&scaron;njaci 7.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Stoca ostaje HDZ-ovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim činom zavr&scaron;ila je era Salmira Kaplana, biv&scaron;eg ministra u "platforma&scaron;koj" Vladi Federacije, koji je izrežirao incidente kako bi od Stoca napravio novi Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To se nije dogodilo. HDZ BiH je pobjednik izbora u Stocu, a Salmir Kaplan, <a href="http://grude.com/clanak/?i=12951&amp;salmira-kaplana-sdaovu-dvorsku-ludu-potrebno-je-uhititi" target="_blank"><strong>dvorska luda SDA</strong></a>, može u političku povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-19-hrvatski_stolac.jpgTrump staru uredbu o zabrani ulaska mijenja novomhttp://grude.com/clanak/?i=2463724637Grude.com - klik u svijetFri, 17 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-17-donald-trump.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trump je na svojoj prvoj samostalnoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući kazao da će narednog tjedna izdati novu izvršnu uredbu o imigraciji.<p>Nakon &scaron;to je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (<strong>SAD</strong>) <strong>Donald Trump</strong> održao konferenciju za novinare, Ministarstvo pravde SAD-a priopćilo je da će on uskoro novom uredbom zamijeniti onu staru koja se tiče zabrane ulaska u zemlju državljanima sedam većinom muslimanskih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Američko ministarstvo pravde je navelo i da, s obzirom na predstojeću zamjenu, Apelacijski sud SAD-a za Deveti sudski okrug ne bi trebao ponovo razmatrati raniju odluku kojom je suspendirana Trumpova uredba donesena 27. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Time će predsjednik omogućiti da se zemlja odmah za&scaron;titi, umjesto da nastavlja spor koji bi mogao potrajati", navedeno je u priopćenju Ministarstva pravde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trump je na svojoj prvoj samostalnoj konferenciji za novinare u <strong>Bijeloj kući</strong> kazao da će narednog tjedna izdati novu izvr&scaron;nu uredbu o imigraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izdat ćemo novu i veoma obuhvatnu uredbu u cilju za&scaron;tite na&scaron;eg naroda", poručio Trump, prenosi <strong>Prvi.tv</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-17-donald-trump.jpgEkskluzivno: O Mostu Hrvata u BiH u MOST-u se već neko vrijeme govorihttp://grude.com/clanak/?i=2464124641Grude.com - klik u svijetFri, 17 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-17-most_trojka.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"U ovu priču nismo ušli radi pozicija nego radi promjena", te riječi Bože Petrova snažno su odjeknule nakon parlamentarnih izbora 2015. godine održanih u Hrvatskoj.<p>&nbsp;</p> <p>Tada je Most osvojio 19 mandata, a napustilo ih je četvero zastupnika. Ipak, sam bez Mosta HDZ nije mogao sastaviti Vladu niti imati saborsku većinu. Uslijedila je koalicija koja je trajala do ljeta 2016. S obzirom da su tada krenule "muke po Karamarku", koalicija Mosta i HDZ-a se raspala, Tomislav Karamarko oti&scaron;ao je s čela HDZ-a, do&scaron;ao Andrej Plenković i uslijedili su novi parlamentarni izbori, prijevremeni koje je raspisala predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. HDZ ponovno pobjeđuje, ali Most osvaja 13 mandata, i ponovno se bez Mosta ne može sastaviti Vlada. To se i događa - HDZ i Most ponovno su zajedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Most je mlada stranka, parlamentarna stranka, jedna od dvije vodeće u Hrvatskoj, ali je i jedna od najvećih enigmi na političkoj sceni. Teorije zavjere ljudima na ovim područjima uvijek su zanimljivo &scaron;tivo, ali upućeni tvrde da je misterioznost Mosta prenapuhana, a cilj joj je diskreditirati stranku koju ljudi biraju jer su se zasitili onih koji su u Hrvatskoj provodili svakojaku politiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, Most je popularan i među Hrvatima u BiH, prvenstveno jer su članovi ove opcije svjesni problema s kojima se Hrvati na ovim prostorima susreću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Božo Petrov nagla&scaron;ava i ponovno je naglasio za nedavnog posjeta Mostaru da se zalaže za institucionalnu jednakopravnost Hrvata u BiH, to ne skrivaju ni Nikola Grmoja i Miro Bulj, također jedni od ključnih ljudi Mosta, a najdalje je oti&scaron;ao u emisiji "Otvoreno" u studenom pro&scaron;le godine ministar pravosuđa RH, Most-ovac Ante &Scaron;prlje kazav&scaron;i sljedeće. - Reći ću vam neke od ključnih problema koji su doveli do ovoga. Institucionalno nepostojanje čvrste baze za Hrvate. Hrvati nemaju svoj entitet i to je jedan od glavnih problema hrvatske pozicije u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hercegovini se naveliko govori o osnivanju Mosta za Hrvate u BiH, no nitko to nije potvrdio. Portal Grude.com ranije je slao upit vezan za moguće osnivanje Mosta u BiH, no da bismo do&scaron;li do brojnih odgovora morali smo razgovarati s čovjekom koji je blizak Mostu u Hrvatskoj.</p> <p>- Most je u Hrvatskoj dokazao da nije stranka koja "ple&scaron;e jedno ljeto" već kvalitetna organizacija koja je svjesna svojih mogućnosti. Ipak, u oba izborna ciklusa, i onda kad su osvojili 19 i onda kad su uzeli 13 mandata nisu uspjeli naći dobra imena za dijasporu. Prvi put se poku&scaron;alo s Juricom Popovićem i to je pro&scaron;lo nezapaženo, a drugi put se i&scaron;lo s Gordanom Grgurićem kao nositeljem. Tad je Most već bio prepoznatljiviji i činilo se da se može ne&scaron;to napraviti, ali Grgurić je osvojio tek 81 glas, a cijeli Most tek 656 glasova. Kad se uzme u obzir da je HDZ u dijaspori osvojio 13.117 glasova, a Željko Glasnović 5.211, onda je jasno da je Most u BiH ostvario lo&scaron; rezultat, govori sugovornik portala Grude.com iz Hrvatske blizak ovoj opciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da je pogre&scaron;ka bila ta &scaron;to Most nije imao kvalitetnu i prepoznatljivu bazu kandidata iz BiH. - Gordan Grgurić profesor je oceanologije na sveučili&scaron;tu Stockton u Americi, dok je Robert Postaj koji je bio drugi na listi za dijasporu gospodarstvenik iz njemačkog Hamburga. Postaj je bio i protukandidat Boži Petrovu na siječanjskim izborima za predsjednika Mosta i osvojio je 34 glasa. Za razliku od parlamentarnih izbora kada je dobio 10 glasova, spomenuti rezultat je i vi&scaron;e nego dobar. Bilo je nekih imena vezanih za BiH, ali ne i prepoznatljivih, ne onih koji mogu stvoriti kritičnu masu i motivirati ih da iziđu i zaokruže upravo njih. Sad su ljudi u Mostu svjesni &scaron;to im je činiti, govori nam sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da se može očekivati političko djelovanje Mosta i u BiH. - Most je svjestan da ima dosta simpatizera u BiH. Most je nastao kao svojevrsni bunt na situaciju u Hrvatskoj i tu je dosta poveznica s Hrvatima u BiH s obzirom na njihov bunt kad je u pitanju majorizacija i njihov podređen položaj u odnosu na druga dva naroda, premda su i Hrvati na papiru kao i Bo&scaron;njaci i Srbi konstitutivni narod, govori za Grude.com sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u posljednje vrijeme govori se o udrugama koje u svom imenu nose naziv Most, neke su se, prema navodima, u Federaciji već i osnovale, govori se i o nekim strančicama s nazivom Most, ali sugovornik tvrdi da one nemaju veze s pravim Mostom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pustite opcije koje rade protiv svog naroda, a žele u svom imenu koristiti naziv Most. Most nezavisnih listi u BiH može djelovati kao Most Hrvata u BiH ili samo kao Most Hrvata, a u svemu tome ima i dosta simbolike. Realna je to opcija o kojoj se već neko vrijeme govori među Mostovcima, ali nema jo&scaron; konkretnih poteza. Ni&scaron;ta se ne može organizirati preko noći. Most u Hrvatskoj nije preko noći postao treća politička snaga i jedna od dvije vodeće stranke. Kvalitetni ljudi, priprema, proučavanje terena, djelovanje... sve mora funkcionirati. Vidimo niz stranaka koje su čak stvorile količinski jaku infrastrukturu, ali su se istopile jer nisu imale kvalitetnu infrastrukturu. Most je jedno bogatstvo gdje svaki član doslovno ima svoj univerzalni program, svoje ideje koje se pretaču u ideje na razini države i zato je u Hrvatskoj to prepoznato. Takva ideja mora se provesti i u BiH i o njoj se ozbiljno razgovara jer bi ona bila nova snaga Hrvata u BiH u borbi za jednakopravnost, zaključuje za Grude.com sugovornik blizak Mostu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-17-most_trojka.jpegU 81. godini umro 'hrvatski Mandela', ekonomist i političar Marko Veselicahttp://grude.com/clanak/?i=2464424644Grude.com - klik u svijetFri, 17 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-17-veselica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duge i teške bolesti jutros je u bolnici Fran Mihaljević u Zagrebu preminuo Marko Veselica, istaknuti ekonomist i političar kojega su zbog angažmana i zatvaranja u vrijeme Hrvatskog proljeća proglasili 'hrvatskim Mandelom'. <p>Prije zatvaranja 1972. u svojim istupima zalagao se za trži&scaron;nu ekonomiju te za veću samostalnost i državnost Hrvatske. Po izlasku iz zatvora bilo mu je zabranjeno javno istupanje te je ponovno 1981. uhićen i osuđen na zatvor zbog potpisivanje peticije kojom se tražilo pu&scaron;tanje političkih zatvorenika te intervjua njemačkom "Der Spiegelu" pod naslovom Hrvatsko pitanje smrtna bolest Jugoslavije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveukupno je u jugoslavenskim zatvorima proveo vi&scaron;e 12 godina, a nakon izlaska nije htio pobjeći iz SFRJ u emigraciju jer bi ga, kako je rekao prijateljima, ubili jugoslavenski agenti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem 80-ih sudjelovao je u osnivanju HDZ-a, a kasnije je osnovao i Hrvatsku demokratsku stranku, zajedno s bratom Vladom i Ivanom Gabelicom. Kasnije je osnovao i Hrvatsku kr&scaron;ćansko-demokratsku uniju. Bio je zastupnik u Hrvatskog saboru od 1995. do 2000. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-17-veselica.jpgVlada ZHŽ-a uvjerljivo najneproduktivnija vlada u FBiH, od početka mandata nije donesena nijedna strategijahttp://grude.com/clanak/?i=2464524645Grude.com - klik u svijetFri, 17 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-17-cci_siroki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ana Lučić i Vesna Milas iz Centra civilnih incijativa danas su u Širokom Brijegu predstavili 'izvješće' o radu Vlade ŽZH te Skupštine iste županije. <div class="osvjezi-tekst"> <p>&nbsp;</p> <p>Glavna zamjerka na rad Vlade je mali broj sjednica kao i mali broj donesenih zakona. Istaknut je da se proračun dugi niz godina donosi po kratkom postupku bez provedene javne rasprave. Vlada je jednostranačka i kao takva je jedinstvena u Bosni i Hercegovini, a samim time ima besprijekornu stabilnost &scaron;to bi trebalo dovesti do puno boljih rezultata.</p> <p><br /><br />Kad je u pitanju rad Skup&scaron;tine ŽZH stvari su po izvje&scaron;taju CCi-a puno gore i neshvatljivo je da su zastupnici ovog saziva skup&scaron;tine u 2016. godini radili ukupno 12 sati &scaron;to znači jedan sat mjesečno. Petnaest zastupnika nije uopće postavilo nikakvo pitanje niti su &scaron;to predložili kroz raspravu u Skup&scaron;tini, pi&scaron;e <a href="http://www.abcportal.info" target="_blank"><strong>ABCportal.info</strong></a></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Detaljniji izvje&scaron;taj:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada Županije Zapadnohercegovačke je zadržala poziciju vlade s uvjerljivo najnižom produktivno&scaron;ću od svih županijskih vlada, navode Centri civilnih inicijativa te navodi kako je u 2016. godini razmotrila svega 258 mjera, dok se obujam razmotrenih mjera drugih županijskih vlada kreće od 507 do čak 1791.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada ŽZH je, naime, u 2016. g, održala svega 31 sjednicu, &scaron;to je manje od ijedne druge županijske vlade. Pri tomu, s tek osam mjera po sjednici, u prosjeku, Vlada ŽZH je jedina čija je učinkovitost ispod dvoznamenkastog broja. Usporedbe radi, Vlada SBŽ, sa svega pet održanih sjednica vi&scaron;e od Vlade ŽZH, radeći tempom od 42 i pol razmotrene mjera po sjednici, razmotrila je preko 1500 mjera u promatranom razdoblju, odnosno 6 puta vi&scaron;e od Vlade ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>CCI u izvje&scaron;taju o rado ove vlade navodi kako u strukturi mjera razmotrenih na vladi ŽZH, tijekom 2016. godine, dominiraju mjere dnevno-operativnog karaktera. S druge strane, zakoni predstavljaju tek 6,6% od ukupnog broja razmatranih mjera. Sa 13 utvrđenih zakona, Vlada ŽZH je, u 2016. godini, nastavila kontinuirani pad, koji traje od 2013. i postigla svoj najlo&scaron;iji rezultat u posljednjih 6 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije utvrđena niti jedna strategija - i to ne samo u promatranom razdoblju, nego od početka aktualnog mandata. Vlada ŽZH, naime, jedina je županijska vlada koja je u drugu polovicu svog mandata u&scaron;la bez iti jedne utvrđene strategije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lo&scaron;a usredotočenost rada vidljiv je i iz činjenice da se vlada, u 2016. godini, dva i pol puta vi&scaron;e nego zakonima, bavila kadrovskom politikom. Naime, 82% donesenih rje&scaron;enja se odnosi na odluke o razrje&scaron;enjima i imenovanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;taju se navodi kako programi rada, ni vlade, ni skup&scaron;tinežzh, ponovno nisu usvojeni na vrijeme te da pored poslovnika, vlada ŽZH kontinuirano kr&scaron;i i zakon o proračunima Federacije BiH jer sedmu godinu za redom Proračun Županije se usvaja po žurnom postupku i bez organiziranja javne rasprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, Skup&scaron;tina ŽZH, u 2016. godini, je u radu na sjednicama provela tek 12 sati &ndash; i to računajući i stanke. U prosjeku, zastupnici su, dakle, na sjednicama, proveli tek 1 sat mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je u promatranom razdoblju održano svega 10 sjednica Skup&scaron;tine, na samo 2 su nazočili svi zastupnici. Za 12 mjeseci postavljeno je ukupno svega 18 zastupničkih pitanja i pokrenute 2 inicijative. 15 zastupnika nije postavilo/pokrenulo niti jedno pitanje/inicijativu u 2016. godini, 11 zastupnika nije se, u 2016. javilo za raspravu niti po jednoj točki dnevnog reda. U promatranom razdoblju, niti jedan zastupnik Skup&scaron;tine ŽZH nije Skup&scaron;tini podnio niti jedan prijedlog nekog zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>ABCportal.info</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-17-cci_siroki.jpgZapamtite današnji dan! BiH je ušla u najveću krizu nakon rata i u novi sukob sa Srbijom i Crnom Goromhttp://grude.com/clanak/?i=2464724647Grude.com - klik u svijetFri, 17 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-17-izetbegovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sarajevu je danas održano savjetovanje o podnošenju zahtjeva za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je odlučeno, BiH će ponovo pokrenuti reviziju Tužbe protiv Srbije. Potvrdio je to večeras prvi čovjek Bo&scaron;njaka u BiH Bakir Izetbegović u obraćanju javnosti nakon &scaron;to je zavr&scaron;en sastanak u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da je dru&scaron;tvo za pro&scaron;lost i sukobe, kako bi se ukratko mogao nazvati dana&scaron;nji skup u sarajevskoj Vijećnici pod pokroviteljstvom Bakira Izetbegovića, potvrda da Srbi u BiH među političkim Bo&scaron;njacima te&scaron;ko mogu naći sugovornika za mir, budućnost ili europske integracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za ovu se zemlju jo&scaron; samo bore stranci, kazao je između ostalog Dodik, naglasiv&scaron;i kazneni postupak protiv Bakira Izetbegovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Srpskoj demokratskoj stranci kazali su da će Bakir Izetbegović dobro upamtiti dana&scaron;nji dan jer je on početak njegovog kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od rijetkih glasova razuma u BiH, lider Hrvata Dragan Čović kazao je da ga žalosti činjenica &scaron;to je odluka o pokretanju revizije presude, kao jedna važna odluka, donesena bez konsenzusa, posebno jer to nije u skladu s onim kako su se politički predstavnici opredijelili da će djelovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne bih želio povrijediti nikoga, ali moramo biti svjesni okruženja u kojem živimo te da je, nažalost, ovakva odluka unijela nepotreban nemir i vidno naru&scaron;ila odnose unutar BIH. Mislim da svi skupa trebamo biti okrenuti prema na&scaron;em EU putu i budućnosti i učiniti sve da do kraja godine steknemo kandidatski status. Ne smijemo dozvoliti da ovo pitanje zasjeni sve pozitivne rezultate koje smo ostvarili u proteklom vremenu. To znači da u narednom razdoblju moramo naći mudrosti i zrelosti nositi se ovom situacijom", kaže u izjavi za medije Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH je tako i službeno počela ustavna kriza s obzirom da su predstavnici iz RS-a najavili bojkot u Parlamentu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Agencije</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-17-izetbegovic.jpgUsvojena rezolucija o BiH u Europskom parlamentu, traži se pošitvanje načela federalizma! Hrvati moraju biti jednakopravnihttp://grude.com/clanak/?i=2461924619Grude.com - klik u svijetWed, 15 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-15-parlament_eu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu usvojili rezoluciju o napretku Bosne i Hercegovine u 2016. u kojoj se traži poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.<p>&nbsp;</p> <p>Europski parlament "poziva da se zadrži reformski zamah kako bi se BiH pretvorila u učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu utemeljenu na vladavini prava, jamstvima za jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana; žali zbog toga &scaron;to su zajednički reformski napori i dalje često ometani etničkim i političkim podjelama, koje za uzrok imaju duboko ukorijenjene dezintegrativne tendencije koje otežavaju normalni demokratski razvoj", stoji u rezoluciji koju je pripremio rumunjski pučanin Cristian Dan Preda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezolucija je usvojena s 496 glasova za, 132 protiv i 67 suzdržanih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Protiv rezolucije je bio dio zastupnika socijalista i demokrata (S&amp;D) i Zelenih koji smatraju da umjesto načela federalizma i spominjanja konstitutivnih naroda, vi&scaron;e treba nagla&scaron;avati građanske elemente, a manje etničke, jer to vodi u daljnje podjele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Protiv rezolucije su se izjasnili zastupnici desne skupine Europe nacije i slobode, koji Europsku uniju optužuju da nameće svoja rje&scaron;enja narodima BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tekstu se kao neprihvatljivi osuđuju poku&scaron;aji Republike Srpske da uspostavi paralelne kanale komunikacije, usvajanjem odredbe o izravnom izvje&scaron;tavanju Komisije, i referendum o progla&scaron;enju Dana Republike Srpske, &scaron;to predstavlja "ozbiljno kr&scaron;enje Daytonskog mirovnog sporazuma i napad na pravosuđe i vladavinu prava".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snažno se osuđuje odluka parlamenta RS-a iz listopada pro&scaron;le godine o dodjeli zahvalnica biv&scaron;im vođama toga entiteta osuđenim za ratne zločine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također se traži hitna provedbu odluke Ustavnog suda, kojom se traži promjene izbornih pravila kako bi se napokon omogućili izbori u Mostaru, gdje izbora nije bilo već &scaron;est godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od nadležnih vlasti traži se borba protiv vjerskog ekstremizma i uvođenje programa deradikalizacije i sprječavanja radikalizacije među mladima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezolucija izražava i zabrinutost zbog izostanka napretka u rje&scaron;avanju problema pretjeranog, prekograničnog ekolo&scaron;kog oneči&scaron;ćenja uzrokovanog radom rafinerije u Bosanskom brodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvjestitelj Preda uspio je s predstavnicima najvažnijih političkih skupina dogovoriti 24 kompromisna amandmana, koji pokrivaju 153 od ukupnih 288 amandmana koliko je uloženo na prijedlog rezolucije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prihvaćeni kompromisni amandmani uključili su veći dio amandmana hrvatskih zastupnika, koji se odnose na načela federalizma, decentralizacije i legitimnu zastupljenosti konstitutivnih naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>HINA</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-15-parlament_eu.jpgHrvatska neće dopustiti zastrašivanje Hrvata u BiH! HDZ ide po pobjedu u Stocuhttp://grude.com/clanak/?i=2459524595Grude.com - klik u svijetTue, 14 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-14-017_hdz_u_stocu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izaslanstvo HDZ-a BiH koje je predvodio predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović boravilo je u općini Stolac.<p>&nbsp;</p> <p>Tom prigodom dali su potporu OO HDZ BiH Stolac i Hrvatima Stoca na ponovljenim izborima koji će se održati 19. veljače 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanak je održan u prostorijama općine Stolac, gdje se izaslanstvo sastalo s predsjednikom Općinskog odbora HDZ BiH i načelnikom općine Stolac, Stjepanom Bo&scaron;kovićem, priopćeno je iz HDZ-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanku je nazočio zamjenik predsjednika HDZ-a RH Milijan Brkić, dopredsjednik HDZ-a BiH i ministar financija i riznice BiH Vjekoslav Bevanda, članica Predsjedni&scaron;tva HDZ-a BiH i ministrica financija u Vladi FBiH Jelka Milićević, član Predsjedni&scaron;tva HDZ-a BiH i dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH dr. Mladen Bo&scaron;ković, ministar prometa i veza u Vladi Federacije BiH Denis Lasić, predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg te Željko Raguž zastupnik Hrvatskoga sabora iz XI. izborne jednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočni su osudili čin gdje se brutalnim ru&scaron;ilačkim pohodom, otuđivanjem i uni&scaron;tavanjem službenih državnih materijala, udaranjem nevinih ljudi, službenih osoba zaduženih za provedbu izbora, izravno opstruiralo pravo građana općine Stolac na demokratsko izražavanje izborne volje 2. listopada 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Standardi i zakoni koji vrijede za lokalne izbore moraju vrijediti i moraju se demokratski provesti i u Stocu, poručeno je danas na održanom sastanku u općini Stolac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim lokalnih izbora, na sastanku se razgovaralo i o infrastrukturnim projektima &ndash; na području općine Stolac, prije svega izgradnja ceste Stolac-Neum, preko projekata vodoopskrbe te drugim važnim projektima za Stolac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sastanka u Stocu zamjenik predsjednika HDZ-a RH Milijan Brkić kazao je u izjavi medijima, kako Hrvatska neće dopustiti zastra&scaron;ivanje Hrvata, kako u Stocu, tako i na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, jer BiH bez Hrvata nema budućnost prije svega u Europskoj uniji, &scaron;to Hrvatska najsnažnije podržava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za HDZ je jednakopravnost Hrvata u BiH jedno od ključnih vanjskopolitičkih pitanja na kojima će ustrajati", rekao je Brkić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ponovno zakazani izbori za nedjelju u Stocu, koje je u prvome krugu prekinula skupina nasilnika, moraju proteći bez izgreda i po demokratskim standardima&ldquo;, zaključio je zamjenik predsjednika HDZ-a RH Milijan Brkić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović jo&scaron; jednom je izrazio očekivanje da će ova stranka pobijediti na lokalnim izborima zakazanim za nedjelju 19. veljače, te za načelnika Stoca izabrati Stjepana Bo&scaron;kovića i osvojiti većinu u općinskom vijeću, ističe se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-14-017_hdz_u_stocu.jpgNa temu federalizacije na FTV najmanje o federalizacijihttp://grude.com/clanak/?i=2459724597Grude.com - klik u svijetTue, 14 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-14-karamaticduska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U emisiji "Pošteno" FTV na temu Federalizacije BiH gostovali su Mario Karamatić, predsjednik HSS-a i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dijana Zelenika, zastupnica u Parlamentarnoj skupštini, Lazar Prodanović iz zvorničkog SNSD-a, Sadik Ahmetović iz SDA i iz banjalučkog studija SDS-ov Borislav Bojić. <p>Emisija se pretvorila u svojevrsni sukob na hrvatskoj političkoj sceni, tako &scaron;to je na samom početku emisije <strong>Karamatić</strong> doveo u pitanje ulogu Bože Ljubića i njegovu političku karijeru u Sarajevu. "<strong>Božo Ljubić</strong> predstavlja hrvatski narod od stoljeća sedmog. Međutim, o godinama koje je proveo u Sarajevu Ljubić ne govori često. On je počeo branit Hrvate odlaskom iz Sarajeva. Ne treba nama netko iz Zagreba govoriti &scaron;to mi trebamo. Ja znam da je entitet ono &scaron;to <strong>Hrvati</strong> žele.".</p> <p>&nbsp;</p> <p>SDS-ov Bojić je tvrdio da <strong>Bosna i Hercegovina</strong> može opstati i u daytonskim okvirima te je kazao da neki političari koji nisu Hrvati vi&scaron;e koriste termin trećeg entiteta od samih Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sadik Ahmetović je pri stavu da do eventualne reorganizacije Bosne i Hercegovine ne može doći bez nove međunarodne konferencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U emisiji smo imali prilike čuti i stavove Marijane <strong>Petir</strong> koja je predložila amandman o tome da BiH neće u <strong>EU</strong> dok se ne bude po&scaron;tivalo načelo jednakopravnosti na načelima federalizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o federalizaciji, <strong>Dijana Zelenika</strong> je kazala da njena stranka jest načelno za treći, ali za <strong>treći</strong> na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine. "Ne možete očekivati da zaboravimo hrvatski grunt u Posavini. Pa gore je prije rata živjelo 175 tisuća ljudi."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim "sukoba" s Ljubićem Karamatić je bio o&scaron;tar i prema Zeleniki. "Ja bih volio znati koji je stav va&scaron;e stranke." To bi isto bilo, nastavlja Karamatić, kao da ja kažem da je <strong>Ilija Cvitanović</strong> uzeo 100 tisuća maraka iz sredi&scaron;njice SDA.".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je tema emisije bila federalizacija zemlje ipak se kraju svelo na prepucavanje između SDA-ovog Ahmetovića i SNSD-ovog Prodanovića vezano za 9. januar i neke stare Karadžićeve izjave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz viđenog u emisiji možemo zaključiti nekoliko stvari. <strong>FTV</strong> je krenula u poku&scaron;aje &scaron;irenja na hrvatsko gledateljstvo na način da su krenuli sa pozivanjem malo &scaron;ireg političkog korpusa, <strong>Mario Karamtić</strong> je (p)ostao jedan od zanimljivijih hrvatskih političara a Europski zastupnici mogu učiniti mnogo po pitanju federalizma u <strong>BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Dnevnik.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-14-karamaticduska.jpgVlade Crne Gore i BiH potpisale sporazum o procesu pristupanja EUhttp://grude.com/clanak/?i=2460424604Grude.com - klik u svijetTue, 14 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-14-preuzmi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak i ministar europskih poslova Crne Gore Aleksandar Andrija Pejović potpisali su danas u Podgorici Sporazum o suradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Crne Gore u procesu pristupanja Europskoj uniji.<p>Na ovaj način Vijeće ministara BiH i Vlada Crne Gore na bilateralnoj osnovi intenziviraju politički dijalog i suradnju usmjerenu na integraciju u Europsku uniju (EU) u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim sporazumom se jačaju dijalog i suradnja državnih tijela u oblasti europskih integracija te potiče jačanje ekonomske i suradnje u oblasti turizma, pravosuđa i unutra&scaron;njih poslova. Zaključivanjem ovog sporazuma dvije države potvrđuju opredijeljenost za približavanje standardima EU i daljnjem razvoju odnosa sa Europskim unijom, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>BiH i Crna Gora imaju iste političke ciljeve i spremni smo pomoći</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku izaslanstava Bosne i Hercegovine i Crne Gore predvođenih predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem i predsjednikom Vlade Crne Gore Du&scaron;kom Markovićem, izražen je zajednički interes za pro&scaron;irenje trgovinske i ekonomske suradnje. Također, istaknuta je potreba za zajedničkim infrastrukturnim projektima kojim bi se pobolj&scaron;ao promet roba i ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Zvizdić se sastao s predsjednikom Vlade Markovićem, dok su istovremeno održani sastanci resornih ministara, zamjenika predsjedavajućeg i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka &Scaron;arovića s ministricom ekonomije Dragicom Sekulić, zamjenika predsjedavajućeg i ministra financija i trezora BiH Vjekoslava Bevande s ministrom financija Darkom Radunovićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Integracijski procesi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Vlade Crne Gore kazao je da je interes ove države da se ubrzaju integracijski procesi u regiji. Rekao je i to da je Crna Gora spremna pružiti svu pomoć BiH na europskom putu te izrazio očekivanja da će na&scaron;a zemlja do kraja ove godine dobiti kandidatski status.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je kazao da zajednički infrastukturni projekti povezuju regiju u svim segmentima. Istaknuo je da obje zemlje imaju iste političke ciljeve, a to su euroatlantske integracije. Dodao je da ovakve posjete imaju i svoju ekonomsku dimenziju i pozvao gospodarstvenike Crne Gore da sudjeluju na Mostarskom sajmu, kao i na Sarajevo Biznis Forumu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-14-preuzmi.jpgStjepan Marić ponovno izabran za predsjednika ŽO Mladeži HDZ BiH, obratio im se i član Predsjedništva Ljubo Grizeljhttp://grude.com/clanak/?i=2457824578Grude.com - klik u svijetSun, 12 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-12-hdz_zzh_mladez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu je u petak, 10. veljače 2017., održana izborna skupština Županijske organizacije Mladeži HDZ-a BiH Zapadnohercegovačke županije na kojoj su izabrani novi Županijski i Nadzorni odbor, kao i Predsjedništvo ŽO Mladeži HDZ-a BiH ZHŽ-a.<p>Izbornoj skup&scaron;tini nazočili su i član Predsjedni&scaron;tva HDZ-a BiH Ljubo Grizelj, predsjednik kluba zastupnika HDZ-a BiH u Skup&scaron;tini Zapadnohercegovačke županije i predsjednik OO HDZ-a BiH Grude Ivan Leko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubo Grizelj, član Predsjedni&scaron;tva HDZ-a BiH, pozdravio je sve prisutne izaslanike i poželio im uspje&scaron;an rad. &ldquo;Po&scaron;tujte, uvažavajte drugo mi&scaron;ljenje i takvim demokratskim pristupom izrodit ćete i izabrati najbolje kandidate&rdquo;, poručio je Grizelj u svom obraćanju izaslanicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;nji predsjednik Županijskoga odbora Mladeži HDZ-a BiH ZHŽ-a Stjepan Marić u izvje&scaron;ću o radu govorio je o aktivnostima koje je Županijski odbor organizirao i proveo u proteklom sazivu, prenosi Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Aktivno sudjelovanje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Među ostalim, osvrnuo se na aktivno sudjelovanje članova ŽO Mladeži u svim sferama političkog i stranačkog života, kao i u dru&scaron;tvenoj zajednici vr&scaron;eći istaknute odgovorne pozicije. Za predsjednika ŽO Mladeži HDZ-a BiH ZHŽ-a ponovno i jednoglasno izabran je magistar politologije i vijećnik u Gradskom vijeću &Scaron;iroki Brijeg Stjepan Marić. Za potpredsjednike su izabrani Tomislav Paradžik, Ante Begić i Ana Kraljević. Nova tajnica je Ljubica Marić iz Posu&scaron;ja, a rizničar Mate Vrdoljak iz Gruda. Novi - stari predsjednik Marić zahvalio je izaslanicima na povjerenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-12-hdz_zzh_mladez.jpgUsvojen Program rada Fonda za zaštitu okolišahttp://grude.com/clanak/?i=2456624566Grude.com - klik u svijetFri, 10 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-10-zastitaokolisaaa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna vlada danas je na sjednici u Sarajevu dala suglasnost na Program rada i Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša FBiH za 2017. godinu.<p>Planirani projekti od značaja za Federaciju BiH su za&scaron;tita voda, WATSAN projekt vodoopskrbe i sanitacije, projekti i studije u cilju ispunjavanja ciljeva federalne strategije za&scaron;tite okoli&scaron;a, za&scaron;tita okoli&scaron;a urbanih centara, uspostavljanje federalne mreže monitoringa kvalitete zraka, projekti za&scaron;tite okoli&scaron;a po programima međuentitetske suradnje, te za&scaron;tita i remedijacije tla, propćeno je iz Ureda za odnose s javno&scaron;ću Vlade FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-10-zastitaokolisaaa.jpgPetrov obećao pomoć za SKB Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=2454224542Grude.com - klik u svijetWed, 08 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-08-bozopetrovskbposjeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dodao je kako mu je iznimno drago doći u posjet gradu u kojem je završio Medicinski fakultet.<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov obećao je daljnju pomoć hrvatske države Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodom posjeta mostarskoj klinici, Petrov je istaknuo važnost ustanova poput SKB Mostar i Sveučili&scaron;ta u Mostaru, koje su, kako je rekao, ključne institucije za ostanak hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Hrvatska će maksimalno pomoći koliko god to bude mogla, jer su obje te institucije jako važne za ostanak hrvatskog naroda u BiH. Ovakve institucije moraju biti kvalitetne radi hrvatskog naroda, ali i cjelokupne populacije koja gravitira SKB-u Mostar'', izjavio je Petrov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako mu je iznimno drago doći u posjet gradu u kojem je zavr&scaron;io Medicinski fakultet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mogu reći da mi je BiH druga domovina jer sam gotovo pola života proveo tu. Posebno me veseli doći u Mostar i razgovarati s ovim ljudima koji su me dijelom i formirali kao osobu'', kazao je Petrov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj SKB-a Mostar Ante Kvesić kazao je kako je s Petrovom i suradnicima razgovarao o nizu problema koje opterećuju rad te zdravstvene ustanove, poput nostrifikacije diploma, edukacije zdravstvenih djelatnika, kao i o novčanim problemima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Iznimno sam ponosan na Petrova jer je on na&scaron; učenik i zadovoljan sam njegovim stavovima koje je iznio. Nadam se da ćemo već do kraja godine vidjeti pozitivne efekte na&scaron;eg sastanka'', dodao je Kvesić.<br /><br /><br />FOTO: Bljesak.info</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-08-bozopetrovskbposjeta.jpgPicula: Federalni model ugrožava via facti dominaciju jednog narodahttp://grude.com/clanak/?i=2451824518Grude.com - klik u svijetTue, 07 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-07-picula.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prošlotjednoj sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojen je Nacrt izvješća Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu.<p>Spomenuti 'country report' nagla&scaron;ava potrebu reforme izbornog zakona koji uzima načela federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda kao jedan od ključnih uvjeta koje bi Bosna i Hercegovini trebala ispuniti na svom putu europske integracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je europski poziv na očuvanje načela federalizma i konstitutivnosti naroda postao kamenom spoticanja u svekolikoj bh. znanstvenoj i stručnoj javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za jedne je uređenje države po načelima federalizma i institucionalne ravnopravnosti konstitutivnih naroda slamka spasa za &bdquo;nedovr&scaron;enu državu&ldquo;, dok je za druge to znak guranja Bosne i Hercegovine u nove podjele i neizvjesnu budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ta dijametralna suprotnost u stavovima svjedoči nam kako je Bosna i Hercegovina jo&scaron; uvijek daleko od argumentirane rasprave o prijedlozima koji dolaze od europskih zastupnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, podijeljenost oko spomenutih načela viđena je i kod samih europskih dužnosnika. To se dalo naslutiti i kroz izjave hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule (SDP), koji je na zagrebačkoj promociji nove knjige &bdquo;Transnacionalne socijalizacije, politike i institucije Europske unije&rdquo; Mile Lasića istaknuo kako se u okviru svoje grupe Socijalista i Demokrata (S&amp;D) u Europskom parlamentu morao boriti da se iz Nacrta izvje&scaron;ća o Bosni i Hercegovini ne izbaci formulacija 'konstitutivni narodi' i da ostanu samo 'građani'.<br />Kr&scaron;enje prava konstitutivnih naroda</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nam je Tonino Picula potvrdio u razgovoru za <a title="Bljesak" href="http://www.bljesak.info" target="_blank">Bljesak.info</a>, zagovornici izbacivanja konstitutivnosti naroda iz dokumenata europskih institucija tvrde kako ona ometa provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju &bdquo;Sejdić-Finci&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Riječ je o ra&scaron;irenoj političkoj tezi kako je konstitutivnost tri naroda u Bosni i Hercegovini diskriminirajući moment za sve ostale etničke zajednice koje nisu (jo&scaron;) predstavljene u najvi&scaron;im tijelima vlasti. Takvo stajali&scaron;te negira pravo konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini na takav njihov položaj u temeljnim zakonima države dovodeći ga, po njihovom tumačenju, u opreku s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Po mom mi&scaron;ljenju, spomenuto tumačenje vi&scaron;estruko je nekorektno i politički opasno jer nedosegnutu razinu zastupljenosti drugih poku&scaron;ava izjednačiti s postojećom razinom zastupljenosti tri već konstitutivna naroda", tvrdi Picula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako je na raspravi u okviru svoje grupe Socijalista i Demokrata (S&amp;D) u Europskom parlamentu podsjetio kako sve treba brinuti činjenica da se i konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini kr&scaron;e prava: Bo&scaron;njacima i Hrvatima u Republici Srpskoj, a Hrvatima u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ustavnopravni položaj tri naroda je jedan od stupova vi&scaron;enacionalne državne strukture. Njega treba po&scaron;tovati i svakako nadograđivati, a nikako anulirati", dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Picula napominje kako je Izvje&scaron;će o Bosni i Hercegovini detektiralo određene pomake u 2016. godini. Od podno&scaron;enja zahtjeva za članstvom u EU, ispunjavanja tri preduvjeta nakon čega je Vijeće uputilo Komisiji zahtjev da po&scaron;alje Bosni i Hercegovini upitnik o sposobnosti zemlje da počne pregovore, preko stanovitog napretka u ispunjavanju Reformske agende i određenog pada broja nezaposlenosti do pozitivne uloge BiH u promociji bilateralne suradnje sa susjedima i državama u regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome, najvi&scaron;e pozornosti bh. znanstvene i stručne javnosti izazvali su amandmani kojim se traži po&scaron;tivanje načela federalizma i konstitutivnosti naroda. Protivnici primjene spomenutih načela bili su poprilično o&scaron;tri u svojim komentarima. I&scaron;lo se do te mjere da se i sam Tonino Picula na&scaron;ao na udaru brojnih kritičara i protivnika federalnog uređenja države.<br />Dayton sporazum fiksirao odnose koji su vladali na terenu</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, na&scaron; sugovornik tvrdi kako su ustavna načela &ndash; konstitutivnost i federalizam &ndash; vrlo važna za funkcioniranje složene i asimetrične državne zajednice, te kako se u Bosni i Hercegovini uporno proskribiraju zbog straha od secesije, ali i zbog želje za mojorizacijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nitko objektivan ne može ignorirati zamah separatističkih ambicija vodstva Republike Srpske i nasrtaje Milorada Dodika na cjelovitost Bosne i Hercegovine. Prema otvorenim izazovima iz Banja Luke EU se pak odlučila odnositi vrlo rezervirano &scaron;to može biti kontraproduktivno. S druge strane, svaki pomak u pravcu jačanja punog pariteta i primjena federalnog modela u većem entitetu ugrožava postojeću via facti dominaciju jednog naroda nad drugim&ldquo;, istaknuo je Picula za <strong>Bljesak.info</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su pozivanja na federalizaciju, decentralizaciju i supsidijarnost jednostavno načela koja vrijede i u drugim dijelovima Europe, u Bosni i Hercegovini strah od raspada države ima primat nad spomenutim načelima. Picula vjeruje kako je riječ o prisutnom razumijevanju Daytonskog sporazuma kao dogovora o prekidu oružanog sukoba, a ne kao dokumenta o polaznim pretpostavkama zajedničke države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Daytonski sporazum je fiksirao odnose koji su vladali na terenu u trenutku potpisivanja i sačuvao grupacije sudbinski zainteresirane za održavanje kulture konflikta, fingiranja promjena i očuvanje interesnih sfera. Zalaganje za spomenuta tri načela predstavlja otvaranje rasprave o prijeko potrebnim reformama u kompleksnoj državnoj zajednici, a to, naravno, generira jak otpor zbog straha od gubitka stečenih pozicija", smatra na&scaron; sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U medijima i javnosti je propu&scaron;tena zanimljiva situacija koja se dogodila prilikom glasovanja o kompromisnom amandmanu broj 2, onome u kojem se spominju načela koja bi bh. političari morali pratiti prilikom promjene uređenja Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, do&scaron;lo je do državno-stranačke divizije: izaslanstvo hrvatskih članova iz većine grupacija je zajedno s većinom članova iz grupacija EPP i ALDA-e (njih 35) glasovalo za i usvojilo tekst kompromisnog amandmana, a većina Socijalista i Demokrata (S&amp;D) i Zelenih (njih 25) su glasovali protiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U praksi Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, koji njeguje proces kompromisa i uvažavanja, bez obzira na gubitak u glasovanju oko amandmana, (gotovo) nikada se ne obara čitav tekst nacrta ili rezolucije. Tako da je i 11 protiv na čitav nacrt neobična poruka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tome, ipak, treba dodati kako smo na spomenutoj sjednici Socijalista i Demokrata (S&amp;D), uoči izja&scaron;njavanja o prijedlogu Rezolucije o Bosni i Hercegovini za 2016. izglasovali stav kako će (S&amp;D) poduprijeti tekst čak i ako &laquo;sporni&raquo; kompromis broj 2 bude potvrđen. Tako je i bilo, a 11 zastupnika koji su na kraju bili protiv su Zeleni i neki drugi", istaknuo je Picula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Premda se mogu očekivati daljnji poku&scaron;aji intervencije u izglasovani tekst Rezolucije i proceduralni manevri, vjerujem kako će na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u ožujku biti potvrđena Rezolucija u ovom obliku", dodaje.<br />Poželjna dobronamjerna i strukturirana medijacija EU</p> <p>&nbsp;</p> <p>Picula napominje kako je na raspravi u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta rekao kako su od situacije u Bosni i Hercegovini jo&scaron; samo kompleksniji pogledi kako dalje razvijati odnose u zemlji koja nosi najteže breme ratova iz devedesetih na području biv&scaron;e Jugoslavije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana u postupku pridruživanja EU, razlozi zastoja i kontroverzi u Bosni i Hercegovini su pretežno unutar-političke prirode. Da je Bosna i Hercegovina drugačija, obveze države prema građanima, neovisno je li riječ o članstvu u EU ili ne, mogle bi se podijeliti na lak&scaron;e ili teže, kratkoročne ili dugoročne. Međutim u ovakvoj Bosni i Hercegovini svaki pomak u pravcu europske transformacije zemlje deformira postojeći daytonski poredak i ugrožava utjecajne veto skupine dva desetljeća udobno smje&scaron;tene u političkim i ekonomskim ni&scaron;ama", napominje Picula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina kao državna zajednica u kojoj će biti osigurana potpuna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana bez sumnje predstavlja politički cilj čija realizacija jamči dugoročnu održivost BiH. Europarlamentarac Tonino Picula bi volio da on bude dogovoren u Bosni i Hercegovini, a ne nametnut izvana. Najmanje kao posljedica nekih izvanrednih okolnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dobronamjerna i strukturirana medijacija EU kao prirodnog geopolitičkog ambijenta Bosni i Hercegovini bila bi, vjerujem, dobrodo&scaron;la i najpoželjnija u tom pogledu. Iskreni prijatelji i zagovaratelji cjelovite i prosperitetne BiH, a takav sam od samih svojih političkih početka iz 90-tih, trebaju prije svih upozoravati na pogubne posljedice separatizma i unitarizma za zemlju jedinstvenih etničkih, vjerskih i kulturolo&scaron;kih obilježja", istaknuo je Picula u razgovoru za <a title="Bljesak info" href="http://www.bljesak.info" target="_blank">Bljesak.info</a> uz nadu kako će u skoroj budućnosti neki nadahnuti analitičar za Bosnu i Hercegovinu reći isto kao i za &Scaron;vicarsku danas &ndash; da je to uspje&scaron;na zemlja duboko povezana vlastitim suprotnostima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-07-picula.jpgSKANDAL: Predsjedavajući Vijeća ministara izmislio izjavu Bože Petrova o trećem entitetuhttp://grude.com/clanak/?i=2453124531Grude.com - klik u svijetTue, 07 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-08-petrov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Denis Zvizdić, čovjek za kojeg se u međunarodnim krugovima otvoreno govori da je najveći kočničar europskog puta BiH, a koji je predsjedavajući Vijeća ministara BiH izmislio je izjavu Bože Petrova o trećem entitetu.<p>&nbsp;</p> <p>Iz ureda Denisa Zvizdića priopćeno je da je "predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov, nakon dana&scaron;njeg susreta sa Zvizdićem u Sarajevu, rekao da Hrvatska po&scaron;tuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ravnopravnost tri konstitutivna naroda, ali i da ne podržava stvaranje dodatnog entiteta u BiH".</p> <p>&nbsp;</p> <p>MOST je priopćio da to uopće nije točno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Petrov je, kao predsjednik Hrvatskog sabora, istaknuo da podržava BiH na njenom europskom putu, te da se zalaže za federalizaciju koja će biti osnova za ravnopravnost tri naroda", poručili su iz MOST-a. S pozicije predsjednika Hrvatskog sabora Božo Petrov smatra da bi bilo neumjesno da on kao političar susjedne države sudjeluje u razgovoru o unutarnjim političkim temama BiH. "Ali o pitanjima koja se tiču jednakopravnosti Hrvata u BiH i daytonskih kategorija kakva je legitiman izbor predstavnika u skladu s odredbom Daytona o konstitutivnosti naroda Hrvatska svakako treba imati jasan stav", poručuju iz Mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-08-petrov.jpgHSP BiH dao podršku Draganu Čoviću u borbi za jednakopravnost hrvatskog naroda u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2448624486Grude.com - klik u svijetFri, 03 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-03-017_hdz_i_hsp_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Domu HDZ-a BiH u Mostaru održan je sastanak izaslanstava HDZ-a BiH i HSP-a BiH, koje su predvodili predsjednici Dragan Čović i Stanko Primorac.<div class="vijest-text-node"> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Na sastanku je bilo riječi o aktualnim političkim prilikama u BiH s osvrtom na suradnju ove dvije stranke. Razgovarano je o zajedničkom djelovanju i aktiviranju suradnje HDZ-a BiH i HSP-a BiH.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Ocijenjeno je kako će trenutni dogovor o suradnji dvije stranke jo&scaron; vi&scaron;e i snažnije produbiti i vezati u punu koordinaciju jačanje pozicije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Stranačka izaslanstva su se složila kako kroz promjene Izbornog zakona i Ustava Bosne i Hercegovine treba doći do pravednijeg i funkcionalnijeg državnog uređenja u kojem će Hrvati biti Ustavno, a ne deklarativno, jednakopravni s ostala dva naroda.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Zaključeno je kako je žurno potrebno usvojiti model koji bi Hrvatima osigurao da mogu birati svoje predstavnike za člana Predsjedni&scaron;tva i Dom naroda, te eliminirati mogućnost preglasavanja Hrvata u tijelima vlasti Bosne i Hercegovine.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Izaslanstvo HSP-a BiH također je dalo potporu dr. Draganu Čoviću u nastojanjima koja se provode kroz Hrvatski narodni sabor (HNS), pri rje&scaron;avanju pozicije hrvatskog naroda.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Osim aktivnim sudjelovanjem u Predsjedni&scaron;tvu, HSP BiH dati će svoje predstavnike i u odbore Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Izaslanstva su izrazila uvjerenje da je ovo početak dobre i uspje&scaron;ne suradnje.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-03-017_hdz_i_hsp_3.jpgPredsjednik HSS-a Karamatić: Visoko sudsko tužiteljsko vijeće je 'udružena zločinačka organizacija'http://grude.com/clanak/?i=2446224462Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-karamatic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na sjednici Doma naroda PS BiH hrvatski izaslanik Mario Karamatić optužio je pravosuđe BiH za korumpiranost, tvrdeći da najveća bruka BiH nisu političari nego VSTS zajedno sa Sudom i Tužiteljstvom BiH, prenosi Avaz.<p>Govoreći o sudskim procesima za ratne zločine, Karamatić je podsjetio da je sudska praksa primjenjivanje zakona koji je važio u vrijeme počinjenja zločina ili je blaži za počinitelja, &scaron;to je u slučaju BiH, zakon biv&scaron;e Jugoslavije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Postoje stotine biv&scaron;ih pripadnika Vojske Republike Srpske i HVO-a koji su suđeni po novom, rigoroznijem zakonu i nijedan pripadnik tzv Armije RBiH koji je suđen po tom i takvom zakonom - rekao je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je iznio i kvalifikaciju da su Tužiteljstvo, Sud i VSTV BiH "udružena zločinačka organizacija".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Halid Genjac (SDA), rekao je da su formulacije i konstatacije izrečene od pojedinih izaslanika koji dolaze iz Kluba hrvatskog naroda, tendenciozne, &scaron;tetne, neosnovane, a pri tome su podudarne s aktivnostima hrvatskih parlamentaraca u EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karamatić je dodao i to da nisu svi pravnici obuhvaćeni u ovoj konstataciji, no, iako pozvan da to učini - izjavu nije povukao.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-karamatic.jpgIvanić: Hrvati žive u svom entitetu u kojem ih se preglasava, to se mora mijenjatihttp://grude.com/clanak/?i=2445124451Grude.com - klik u svijetWed, 01 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-01-01ivanic-660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je da je BiH potrebno unutarnje preuređenje kako bi se Hrvatima dala veća prava jer, kako kaže, nije lijepo živjeti u sredini gdje većina preglasava manjinu.<p>&ldquo;U slučaju pravljenja trećeg entiteta, Hrvati bi tražili &Scaron;ipovo, Derventu, Brod, &Scaron;amac. Meni to nije novo. Јa sam bio oprezan kada se govorilo o trećem entitetu. Razumijem frustraciju sa opozicijom unutar FBiH, i mislim da se prilikom preuređenja Hrvatima treba dati osjećaj većeg prava. Nije lijepo živjeti kada vas veći može preglasati&rdquo;, rekao je Ivanić za<strong> N1</strong> tv.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-01-01ivanic-660x330.jpgFred Matić: Lakše kao nezavisan nego s plaćenicima u SDP-u http://grude.com/clanak/?i=2443024430Grude.com - klik u svijetMon, 30 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-30-matic-predrag-fred.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matić je ispričao da se na sjednici Glavnog odbora našao na meti ljudi koji su ga prozvali da je zbog intevjua kriv za pad rejtniga SDP-a.<p>Biv&scaron;i ministar branitelja i član predsjedni&scaron;tva SDP-a Predrag Fred Matić izjavio je za N1 kako želi biti zagrebački gradonačelnik jer ima program, iskustvo i ljude, ali smatra bi na lokalnim izborima prije pro&scaron;ao kako nezavisni kandidat. Matić je rekao da je o tome razgovarao s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, za kojeg mu je žao &scaron;to stranku ne uzima u svoje ruke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znate onu anegdotu: Tito je bio hrabar pa je učio, radio pa je postao predsjednik države, Tuđman je bio povjesničar, učio je i radio pa je postao predsjednik države, onda je i Kolinda Grabar-Kitarović pokazala da svatko može biti predsjednik države", rekao je Matić, dodjući da onda tako može biti i gradonačelnik. No kazao je kako je to te&scaron;ko s ovakvim SDP-om. "S onim plaćenicima koji me blate, a do jučer su trčali oko mene kao vjerevice oko drveta i govorili 'Fred, ti si na&scaron; heroj, ti si na&scaron; junak'. Prije bih pro&scaron;ao kao nezavisni", dodao je Matić. Smatra da će te&scaron;ko dobiti potvrdu zagrebačkog SDP-a "nakon svega &scaron;to radi novo rukovodstvo".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matić je ispričao da se na sjednici Glavnog odbora na&scaron;ao na meti ljudi koji su ga prozvali da je zbog intevjua kriv za pad rejtniga SDP-a. "Jučer je bila Životinjska frama, u kojoj sam bio konj, kerovi koji su me trebali kidati su bili pudlice, a nalogodavci nisu bili svinje, nego vjeverice", kazao je Matić, prenosi HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdio je da misli na Rajka Ostojića, "kojega je Zoran Milanović &scaron;ikanirao i vjerojatno ponizio", ali mu on nije mogao pomoći. "Fokusirao se na mene", dodao je Matić, "djelomično i zato &scaron;to nije u&scaron;ao u predsjedni&scaron;tvo stranke kao čovjek Davora Bernardića".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matić je kazao da Davor Bernardić nije bio njegov izbor na glasovanju, ali da je on njegov predsjednik. Također je rekao kako je afera Borisa Lalovca, kojeg je biv&scaron;a supruga prijavila za obiteljsko nasilje, proiza&scaron;la iz SDP-ovih krugova.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-30-matic-predrag-fred.jpgZastupnik 90-ke se obratio Vladi FBiH: Što je s projektima prometnica u Hercegovini? Ceste su uništene, prijete sigurnosti...http://grude.com/clanak/?i=2441924419Grude.com - klik u svijetSun, 29 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-29-zdravko_kuzman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ovotjednim sjednicama Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH među mnoštvom zastupničkih pitanja našla su se i pitanja dr. Zdravka Kuzmana, zastupnika HDZ-a 1990, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Odnose se na cestovnu infrastrukturu u Hercegovini te financiranje Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice (SKB) Mostar, jedne od zdravstvenih ustanova kojoj je osnivač FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U Federaciji BiH puno se priča o povezanosti juga i ostatka BiH s jedinim naseljenim mjestom na moru koje imamo, povezivanju ostalih dijelova BiH s Neumom. Također, puno se priča i o južnom dijelu koridora Vc i obilaznici oko Mostara. Oba projekta posebno su aktualna u izbornoj kampanji kada nam se čini kako gradnja magistrale do Neuma i obilaznice oko Mostara samo &scaron;to nije počela. A gdje smo mi zapravo i koliko je od te priče realizirano? Stvarnost nam pokazuje kako od priče do realizacije nije urađeno ni&scaron;ta. Do Neuma se može tovarnom cestom iz 19. stoljeća koja je renovirana u drugoj polovini dvadesetog stoljeća. O &scaron;irini i debljini asfalta suvi&scaron;no je i govoriti. S druge strane, sredi&scaron;tem Mostara svakodnevno tutnje tegljači i drugi teretni automobili koji, osim neprimjerene buke koju stvaraju, uni&scaron;tavaju ceste, a &scaron;to je najvažnije, prijetnja su i sigurnosti ostalih sudionika u gradskom prometu, osobito pje&scaron;aka i &scaron;kolske djece&rdquo;, pitanje je dr. Kuzmana koje je upućeno Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu prometa i veza. Obrazlažući ga, dr. Kuzman je istaknuo kako mu je drago &scaron;to se u Sarajevo ulazi obilaznicama pa se može sići i u Vlakovu i Stupu, a uskoro i Pofalićima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ali &scaron;to se događa s jugom, s Hercegovinom, sa Stocem, Neumom i Mostarom. Naravno kako svoj dio odgovornosti za ovakvu prometnu zaostalost i nerije&scaron;enost snose i lokalne vlasti. No, u ovom slučaju najveći dio odgovornosti je na Vladi Federacije BiH i Ministarstvu prometa i veza, kao najodgovornijoj instituciji za dva konkretna projekta koje sam spomenuo. Stoga od Vlade i mjerodavnog ministarstva tražim konkretan odgovor na pitanje &scaron;to je s projektima prometnica u Hercegovini, kada će dočekati svjetlo dana, odnosno kada će se s priče konačno prijeći na djelo&rdquo;, pitanje je dr. Kuzmana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Kuzman je na adresu Vlade Federacije uputio i pitanje koje se tiče izostanka financiranja SKB-a Mostar. &ldquo;Ako znamo da je FBiH prije ne&scaron;to vi&scaron;e od tri godine preuzela dio osnivačkih prava nad SKB-om Mostar, za&scaron;to je do danas izostala potpora ovoj ustanovi koja je bila sasvim očekivana nakon preuzimanja osnivačkih prava? Saznanja koja imam s terena su upravo suprotna i govore da je FBiH od dana preuzimanja djela osnivačkih prava učinila sve kako bi na razne načine degradirala SKB Mostar. Moje pitanje glasi hoće li se i do kada nastaviti ovakav maćehinski odnos Federacije BiH prema SBK-u Mostar&rdquo;, kazao je zastupnik HDZ-a 1990. u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, pi&scaron;e Večernji list BiH. Očekuju se odgovori onih na koje su pitanja adresirana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-29-zdravko_kuzman.jpgDanas 7. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH http://grude.com/clanak/?i=2441024410Grude.com - klik u svijetSat, 28 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-28-hnsbih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru danas će se održati 7. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH na kojem će se, sukladno izbornim rezultatima s proteklih lokalnih izbora, mijenjati i struktura Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a.<p>Sabor je izvje&scaron;tajnog karaktera i u njegovu radu će sudjelovati izabrani dužnosnici izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"HNS će na zasjedanju potvrditi snažno opredjeljenje za nastavak važnih reformi u BiH. Alternative tome zapravo i nema, unatoč krizi koja vlada između partnera u vlasti i poremećenim odnosima", kazao je u dana&scaron;njem intervjuu za Večernji list hrvastki član Predsjedni&scaron;tva BiH i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako se na dana&scaron;njem zasjedanju HNS-a neće donositi nove deklaracije, ali će se potvrditi i pokazati snažno zajedni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo zasjedanje je izvje&scaron;tajno i na njemu će biti oko 500 sudionika. To će samo po sebi biti značajna poruka", poručio je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Sabora, planirano je da se održi zajednička sjednica članova Predsjedni&scaron;tva HNS-a i članova Glavnog vijeća HNS-a vezana za daljni rad i djelovanje krovne institucije Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski narodni sabor BiH je političko predstavničko tijelo bh. Hrvata, kojeg čine hrvatski vijećnici i zastupnici izabrani u općinska vijeća,kantonalne skup&scaron;tine, skup&scaron;tine dvaju entiteta; Federacije BiH i Republike Srpske, te u Parlamentarnu skup&scaron;tinu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada je održano &scaron;est zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), od čega su tri održana u razdoblju 2000./2001. (utemeljenje u Novom Travniku i nakon toga sabori u Tuzli i Mostaru), a tri su održana iza Općih izbora 2010. (2011., 2013., i 2015. &ndash; sva tri u Mostaru).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-28-hnsbih.jpgDragan Čović o ratu: Bio sam siguran da neće rata biti ni kad se prethodni dogodio... o tome odlučuju velike silehttp://grude.com/clanak/?i=2441124411Grude.com - klik u svijetSat, 28 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-28-covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović rekao je u intervjuu za bosanskohercegovačke novine kako vjeruje da neće doći do novoga rata u BiH i regiji dodajući da o tome ipak odlučuju velike sile.<p>&nbsp;</p> <p>"Bio sam siguran da neće biti rata ni kada se prethodni dogodio. Danas sam puno sigurniji da ga neće biti, no ipak treba reći da o tome ne odlučujemo mi, nego velike sile. A hoće li to dobaciti do nas, nisam siguran da smo im, na sreću, na bilo koji način zanimljivi", rekao je Čović za subotnje izdanje Večernjeg lista BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je za regiju najvažniji mir oko Srbije i Kosova, a nedavne napetosti između tih dviju država povezao je s izborima u Srbiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije međutim isključio mogućnost režiranog 'događanja naroda' u BiH na proljeće kakvo je bilo 2014. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za sada ne vidim te ratne razmjere, ali da se ne&scaron;to slično može organizirati, u to sam uvjeren. Pripremaju se kojekakve prosvjedne igre ili, kako neki vole reći, &ldquo;događanja naroda&rdquo; od skoro istih aktera koji su to činili prije tri godine", dodao je predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora koji okuplja najvažnije hrvatske stranke u toj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je zadovoljan odnosom premijera Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prema BiH i položaju Hrvata kazav&scaron;i kako su jako upućeni u zbivanja u toj zemlji neovisno je li u pitanju gospodarska, politička, sigurnosna situacija ili položaj hrvatskog naroda. Najavio je vi&scaron;e susreta koji bi trebali ojačati odnose RH i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je najavio inicijativu za sklapanje sporazuma s Hrvatskom i Srbijom kako bi se rije&scaron;ilo pitanje procesuiranja branitelja, napose u BiH gdje se govori o tisućama optuženih osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron; je strate&scaron;ki cilj poku&scaron;ati postići sporazume između BiH, Srbije i Hrvatske kako bi se rije&scaron;ilo pitanje procesuiranja branitelja i kako ne bi jo&scaron; 20 godina svi, a osobito branitelji, živjeli u agoniji od progona", rekao je Čović i ocijenio kako se pred bosanskohercegovačkim pravosuđem selektivno vode procesi protiv Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan &scaron;to za njega znači federalizacija BiH koja se ponovno spominje u prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta, Čović je rekao kako se radi o spasonosnom rje&scaron;enju za državu zastalu u krizama i problemima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Federalizacija znači sačuvati BiH, osigurati joj europski put s racionalnijim ustrojem nego &scaron;to ga imamo danas. Od sada&scaron;nja dva entiteta, Distrikta Brčko i deset županija trebamo stvoriti puno racionalniji ustroj BiH. Za na&scaron; europski put i NATO od ključnog je značaja imati prohodnost za dono&scaron;enje važnih odluka. U tome smislu imamo pripremljen prijedlog o četiri federalne jedinice", pojasnio je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On smatra kako bi se federalizacijom BiH pomoglo ostvarenju pune jednakopravnosti sva tri naroda, uključujući i najmalobrojniji hrvatski.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-28-covic.jpgBožo Petrov ponovno izabran za predsjednika Mostahttp://grude.com/clanak/?i=2441724417Grude.com - klik u svijetSat, 28 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-28-bozo-petrov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Božo Petrov ponovno je izabran za predsjednika Mosta sa 289 glasova. Potpredsjednici stranke su Miroslav Šimić, izabran sa 190 glasova i Robert Podlonjak izabran sa 170 glasova, a Nikola Grmoja izabran je za političkog tajnika sa 241 glasom, javlja Večernji list.<p>U Nadzorni odbor imenovani su Katarina Ujdur, Petra Mandić, Sanja Mi&scaron;ević, Ivo Grabovac, Tomislav Palac, a u Glavni odbor Ružica Vukovac, Slaven Dobrović, Marko Sladoljev, Ivan Bekavac, Katarina Kozina, Nina &Scaron;e&scaron;elj, Bruno Petru&scaron;ić, Ante Čikotić, ali i sirijac Nizar Shoukry.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je izabran, Božo Petrov ponovno se obratio okupljenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ostat će mi ovaj dan u dobrom sjećanju. Na kraju se isplati svaka bora i svaka sijeda i svi sati i noći potro&scaron;eni jer u konačnici na&scaron;e male i velike pobjede su doprinos i sreća koja vas ispunja da se borite svakog dana. Budite se jer znate da ćete izaći, ovo je na&scaron;a dionica, sutra će doći netko drugi ali ćete dati sve od sebe da generacije koje dolaze imaju ljep&scaron;u Hrvatsku. To nam je cilj i sve nam se isplati - kazao je Petrov koji je obećao da će biti demokratični, razumni i bezkompromisni i da će im javni interes biti ispred privatnog i da će se truditi biti čovjek u svakoj situaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čast mi je &scaron;to sam posljednjih godinu dana s ovim ljudima, Petrovom, Nikolom Grmojom, svima ostalima i sudjelovao zajedno s vama u povijesnom trenutku kad se na političkoj sceni pojavila neustra&scaron;iva politička opcija. Ja od 2007. imam nezavisnu listu koja se borila protiv starih oligarhija. Moja je dužnost da u ime nezavisnih lista poručim svima koji planiraju izaći na lokalne izbore da se priključe Mostu nezavisnih lista i pomognu nam u mijenjanju Hrvatske. To je na&scaron;a obaveza prema svima - kazao je Bulj koji se nije učlanio u Most.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-28-bozo-petrov.jpgVlada FBiH prihvatila Preporuke EUhttp://grude.com/clanak/?i=2440024400Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-27-vlada_fbih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna vlada prihvatila je danas na sjednici u Sarajevu Preporuke EU s prvog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost, kao tijela u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine i zadužila nadležna federalna ministarstva i druga tijela federalne uprave da, u okviru svojih nadležnosti, omoguće provođenje preporuka Europske komisije i dostave tražene informacije.<p>Ured Vlade BiH za europske integracije zadužen je da dana&scaron;nje zaključke i prihvaćene Preporuke dostavi nadležnim institucijama radi provedbe, a da o njima informira komisije za europske integracije oba doma Parlamenta FBiH, priopćeno je iz Ureda za odnose s javno&scaron;ću Vlade FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-27-vlada_fbih.jpgČović i Dodik protiv obnavljanja tužbe BiH protiv Srbijehttp://grude.com/clanak/?i=2438724387Grude.com - klik u svijetThu, 26 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-26-covic_dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednici SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović protiv su ponovog pokretanja tužbe BiH protiv Srbije za genicid.<p>To bi, ocijenio je Čović, napravilo kolaps u funkcioniranju vlasti BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne trebaju nam nove aktivnosti kada su u pitanju agenti BiH, odnos prema proteklom ratu ili revizija tužbe ili kako god to neko misli nazvati - kazao je Čović nakon sastanka u Banjoj Luci s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Dodik je dodao da je neprihvatljivo da se obnavlja tužba BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde te da takve inicijative traba odbaciti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ukoliko je to unilateralna aktivnost bo&scaron;njačke strane, onda to znači zloupotrebu institucija i procedura - smatra Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je dodao da će HDZ do kraja ovog mjeseca otvoriti pitanje odluke "Sejdić-Finci&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jasno nam je da to znači izmjene Ustava BiH za koje danas nemamo dvotrećinsku većinu, ali idemo ka izmjeni Izbornog zakonodavstva - rekao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te izmjene, naveo je, nemaju nikakve veze s RS, a u Federaciji BiH poku&scaron;avaju skloniti te zaostatke iz pro&scaron;losti i osigurati jednakopravnost naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U idućih 10-15 dana trebat će nam mnogo vi&scaron;e razumijevanja i ovaj sastanak u Banjoj Luci je doprinos tome &ndash; rekao je Čović ističući da će nastaviti razgovore i s drugim političkim liderima u BiH kako bi se promijenio ambijent u zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je u potpunosti podržao pristup HDZ-a da jedan narod bira svoje predstavnike vlast, a ne da im to radi drugi narod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zainteresirani smo da u FBiH izbor Srba bude definiran na način da, tako gdje ih ima, oni biraju svoje predstavnike - dodao je Dodik ističući da treba adekvatno popuniti Klub Srba u Federalnom parlamentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponovio je da će građani RS-a, kada bude trebalo donijeti odluku, na referendumu odlučiti da li žele da BiH ide u NATO savez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodik je podvukao da RS ostaje pri sporazumu iz 2013. godine po pitanju vojne imovine, jer kaže, taj sporazum nije stavljen sa strane i odbacuje bilo kakva druga rje&scaron;enja, kao &scaron;to je odluka po pitanju knjiženja vojne imovine u Han- Pijesku na BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ukoliko se nastavi s nametnutim, politički motiviranim odlukama, te oduzimanjem imovine RS, mi ćemo izaći iz tog procesa - rekao je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je dodao da će poku&scaron;ati sve učiniti da se aktivira Akcijski plana za članstvo (MAP) u NATO za BiH u lipnju ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U četvrtak ćemo imati sastanak s glavnim tajnikom NATO saveza i bit će riječi i ovom pitanju - kazao je predsjednik HDZ-a.<br /><br /><br /><strong>FENA</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-26-covic_dodik.jpgU ponovljenom postupku poništeni izbori u Stocuhttp://grude.com/clanak/?i=2438824388Grude.com - klik u svijetThu, 26 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-26-images.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIPBiH) danas je, postupajući po Rješenju Apelacijskog odjela Suda BiH, u ponovljenom postupku, donijela Odluku kojom se poništavaju izbori održani 02.10.2016. godine u izbornoj jedinici Stolac za načelnika i za općinsko vijeće na svim redovnim biračkim mjestima, te glasanje putem mobilnih timova, kao i glasanje u odsustvu i glasanje putem pošte.<p>Odluka će danas biti dostupna javnosti na web stranici Sredi&scaron;njeg izbornog povjerenstva BiH, i ista nije pravosnažna. Na nju se može uložiti žalba Apelacijskom odjelu Suda BiH u roku od dva dana. Rok za žalbu ističe u subotu, 28. siječnja u 24.00 sata, priopćeno je iz SIPBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vezi s novom odlukom o poni&scaron;tenju izbora u Stocu, usvojen je i zaključak o potraživanju dodatnih sredstava iz rezerve proračuna institucija Bosne i Hercegovine za 2017. godinu u iznosu od 14.500 KM neophodnih za dostavu glasačkih listića preporučenom po&scaron;tom biračima van BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na isti način je ranije osiguran iznos od 19.000 KM za ostale aktivnosti na prvedbi ponovljenih izbora u izbornoj jedinici Stolac.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-26-images.jpgVIDEO Mesić brani Jasenovachttp://grude.com/clanak/?i=2435224352Grude.com - klik u svijetTue, 24 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-24-stipe-mesic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početkom devedesetih godina bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, u privatnim druženjima zastupao je stavove kakve danas javno zastupaju okorjeli proustaški povjesničari, političari i drugi marginalci iz redova ekstremne desnice. <p>Jedan od internet portala koji &scaron;ire međunacionalnu mržnju objavio je snimku iz tog vremena, na kojoj Mesić govori o koncentracijskom logoru smrti Jasenovac, pi&scaron;e <strong>Novi list.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Samo, nemojmo se zavaravati, Jasenovac je radio i poslije rata jo&scaron; dvije godine. Tamo ima duboko ukopanih Hrvata. Mi ćemo tražit da se iskopaju nove rake, pa da se vidi da su to domobrani, usta&scaron;e, čerkezi i tko sve. (...) Tu nije bilo plinske komore. Nemoguće da je toliko ljudi ubijeno. Ljudi su umirali kao &scaron;to se inače u ratu umire, od tifusa, bolesti, dizanterije, od ovoga, od onoga, ali to su bili radni pogoni. Bilo bi glupo da neko ko se nauči radit u kožari, sad ga ti ubije&scaron;, a tko će sutra radit'. Trebalo je prerađivat kožu, trebalo je za vojsku..."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako na snimci govori Mesić, u opskurnom, tvrdo-nacionalističkom razgovoru. Sugovornici mu odobravaju, dodajući i sami poneku budala&scaron;tinu i gadost na temu Jasenovca.<br /><br /><br /><iframe src="http://www.youtube.com/embed/uADjXAAOSxA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prema tome, ti pogoni su radili. Ljudi su ubijani ali prije dolaska u Jasenovac. On kad je dolazio u Jasenovac on je bio praktično spa&scaron;en. Ali umirali su ljudi, jasno da su umirali, djeca istcrpljena, s materom su do&scaron;la, Glupo je reć da nije bilo smrti. I 25 tisuća je puno, ali nisu to bili samo Srbi. To je bila institucija logora, koja je u to vrijeme bila ne samo tu, nego u cijeloj Europi. Institucija koja je izlorala ljude koji su mogli aktualnom režimu smetati. I zato ga je izolirao...'', govori Stipe Mesić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavljena snimka drugi je udarac iz pro&scaron;losti, kojeg (ne)umirovljeni političar prima u karijeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;to sramoti biv&scaron;eg predsjednika i danas glasnog zagovornika antifa&scaron;ističkih vrijednosti i po&scaron;tene interpretacije povijesnih zbivanja, ona govori da su u vremenu stvaranja neovisne Hrvatske uvjerenja koja Mesić prezentira u opskurnom razgovoru bila poželjna kod ljudi delegiranih za najistaknutije državne dužnosti, pi&scaron;e <strong>Novi list.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-24-stipe-mesic.jpgPapa Franjo: Vidjeti ćemo što će Trump učinitihttp://grude.com/clanak/?i=2433624336Grude.com - klik u svijetSun, 22 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-22-papa-franjo-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo rekao je u nedjelju da neće donositi mišljenje o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu sve dok ne bude imao šansu vidjeti na koji način će se provoditi njegova politika.<p>Papa Franjo rekao je u nedjelju da neće donositi mi&scaron;ljenje o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu sve dok ne bude imao &scaron;ansu vidjeti na koji način će se provoditi njegova politika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak, kad je Trump preuzeo predsjedničku dužnost, Franjo ga je pozvao da se vodi etičkim vrijednostima te rekao da mora voditi brigu o siroma&scaron;nima i prognanima za vrijeme svoga predsjedničkog mandata.<br />'Mislim da moramo pričekati i vidjeti. Ne volim brzati i preuranjeno prosuđivati ljude', kazao je Papa za &scaron;panjolski list El Pais.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Vidjet ćemo kako radi, &scaron;to čini, te onda stvoriti mi&scaron;ljenje. Međutim bojati se ili radovati se zbog nečega &scaron;to bi se moglo dogoditi, po mojem sudu nije mudro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Bilo bi to kao kad prorok predviđa nesreće', rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjo je također upozorio Europljane na populizam te rekao da se ne smije ponoviti pogre&scaron;ke iz tridesetih godina pro&scaron;log stoljeća kad su se okrenuli 'spasiteljima' kako bi se rije&scaron;ile ekonomske i političke krize koje su jedino mogle zavr&scaron;iti u ratu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krize izazivaju strah, uzbunu. Po mojem sudu, najočitiji je primjer europski populizam u Njemačkoj 1933. godine... Ljudi koji su potonuli u krizu, tražili su svoje identitete dok nije do&scaron;ao taj karizmatični vođa i obećao vratiti im njihove identitete. Vratio im je iskrivljene identitete i svi znamo &scaron;to se dogodilo', rekao je Papa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'U krizna vremena, nedostaje nam moći prosuđivanja i to mi je stalni podsjetnik ... Stoga uvijek nastojim ponavljati: razgovarajte među sobom, razgovarajte jedni s drugima', poručio je papa Franjo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-22-papa-franjo-3.jpgDonald Trump danas postaje 45. američki predsjednikhttp://grude.com/clanak/?i=2431324313Grude.com - klik u svijetFri, 20 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-20-trump.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima..<p>Donald Trump danas će polaganjem prisege na Capitolu postati 45. američki predsjednik. Točno u podne prema mjesnom vremenu (18 h prema srednjoeuropskom) Trump će položiti ruku na dvije Biblije, svoju obiteljsku i onu kojom se koristio Abraham Lincoln, i ponavljajući za predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom prisegnuti na dužnost. Nakon toga će se prvi put obratiti američkoj i svjetskoj javnosti kao predsjednik SAD-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence nakon toga odlaze na ručak u Kongres, a zatim počinje parada Avenijom Pensylvania od Capitola do Bijele kuće. Trumpa i Pencea pratit će oko 8000 sudionika parade, razni orkestri, mažoretkinje, postrojbe predstavnika svih rodova američke vojske. Navečer će Trump, Pence i njihove supruge sudjelovati na tri službena inauguracijska bala. U subotu će novi predsjednik i njegov potpredsjednik biti na međukonfesionalnoj molitvi u nacionalnoj katedrali u Washingtonu, čime će službeno zavr&scaron;iti inauguracijske svečanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve će to skupa stajati oko 200 milijuna dolara. Očekuje se da će na inauguraciji biti između 700 i 900 tisuća ljudi, dvostruko manje nego &scaron;to ih je bilo na prvoj Obaminoj, ali i mnogo vi&scaron;e nego na prvoj Georgea W. Busha nakon prijepornih izbora 2000.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavje&scaron;tajnim službama i medijima, polariziranim američkim dru&scaron;tvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta. Među brojnim izazovima s kojima se suočava najhitniji je onaj kojim bi sukobe trebao svesti na razumnu mjeru. Posljednjih se tjedana sukobio s američkom obavje&scaron;tajnom zajednicom, nekim istaknutim demokratima, većinom medija i s dijelom europskih čelnika koji su mu zamjerili zbog izjava o lo&scaron;em stanju u EU-u i zastarjelom NATO-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima pozitivnoo mi&scaron;ljenje, &scaron;to ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u povijesti. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u siječnju 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H. W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha kada su preuzimali dužnost. On tvrdi da su ankete namje&scaron;tene. Uz tako uskovitlane emocije Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno pona&scaron;anje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući. Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trump će, poput Obame, preuzeti Ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije. U Rusiji Vladimir Putin agresivno nastoji redefinirati uvjete zavr&scaron;etka hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajali&scaron;te prema Kini koja s druge strane sve vi&scaron;e dobiva na samopouzdanju kada je riječ o pozicioniranju u svijetu. Trumpovo stajali&scaron;te i ambicije Xi Jinpinga mogli bi dovesti do brojnih nesuglasica vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici. Trump je NATO i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz za&scaron;titu saveznika u Aziji nazvao - zastarjelim. "Trump će radije zauzeti stajali&scaron;te da SAD ne treba braniti druge nacije, a bude li to radio on, želi da za to bude plaćen &scaron;to je vi&scaron;e moguće", kaže Thomas Wright iz instituta Brookings.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poseban program posvećen inauguraciji novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa pratite na HRT4 od 17.15.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-20-trump.jpgMarko Zovko novi predsjednik GO Mladeži HDZ-a BiH Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=2431424314Grude.com - klik u svijetFri, 20 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-20-marko_zovko_pogledba1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Domu HDZ BiH održana je konstituirajuća sjednica novog saziva Gradskog odbora Mladeži HDZ-a BiH Mostar na kojoj se biralo novo vodstvo mostarske mladeži HDZ-a BiH. <p>Na sjednici je nazočio 21 član Gradskog odbora koji su izabrani na jučera&scaron;njoj izbornoj sjednici, a točka dnevnog reda večera&scaron;nje sjednice je bio izbor novog predsjednika, potpredsjednika te tajnika. Najstariji član je otvorio sjednicu i dao na prijedlog kandidiranje predsjednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predložen je Marko Zovko koji je prihvatio kandidaturu, a budući da nije bilo drugih kandidata jednoglasno je izabran za predsjednika Gradskog odbora Mladeži HDZ-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon pozdrava Zovko je preuzeo vođenje sjednice i dao na prijedlog kandidate za potpredsjednike i tajnika. Za zamjenicu predsjednika izabrana je Nina &Scaron;koro. Potpredsjednici su Igor Kolobara, Dražan Ramljak, Ana Leženić. Za rizničara i v.d tajnika izabrana je Marijana Krstić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novoizabrani predsjednik GO Mladeži HDZ-a BiH Mostar Marko Zovko je dugi niz godina bio aktivan u mladeži Gradskog odbora i član koji je dao veliki doprinos u različitim akcijama koje je organizirala mladež . U stranci je na pro&scaron;lim unutarstranačkim izborima izabran i za predsjednika TO Rondo HDZ BIH Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zovko je rekao da će raditi na jačanju gradske organizacije mladeži koja je, kako je naveo, najveća politička organizacija u gradu te kako će svojim radom nastojati da tako ostane i u budućnosti.<br /><br /><br />FOTO: <a title="Pogled.ba" href="http://www.pogled.ba" target="_blank">Pogled.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-20-marko_zovko_pogledba1.jpgPolitičkim strankama 800.000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2430624306Grude.com - klik u svijetThu, 19 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-19-politicke-partije.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Srednjobosanske županije usvojila je na današnjoj sjednici program raspodjele proračunskih sredstava političkim strankama i koalicijama, za koje je predviđeno ukupno 800.000 maraka.<p>Kako je istaknuto na sjednici, 30 posto tog iznosa pripada svim parlamentarnim skupinama i političkim strankama koje su zastupljene u Skup&scaron;tini SBŽ-a, u jednakim iznosima od po 34 285 maraka, dok se 60 posto raspoređuje razmjerno broju zastupničkih mjesta u Skup&scaron;tini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu je navedeno da se deset posto od ukupnog iznosa raspoređuje razmjerno broju zastupničkih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema usvojenom programu, po 188.952 maraka dobit će SDA, te koalicija HDZ-a BiH, HKDU-a BiH i HSP-a Herceg Bosne, slijede SBB sa 111.619 maraka, SDP s 98.286 maraka, te DF koji će dobiti 82.286 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđeno je da HDZ 1990 dobije 79.619 maraka, HSP BiH - HSS Stjepan Radić 33.143 maraka, dok će HSP-u BiH pripasti 17.143 maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-19-politicke-partije.jpgNa pomolu najveća ustavna kriza u Federaciji BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2428324283Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-18-dom-naroda-fbih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do sada su se u Domu naroda ključni zakoni donosili s 28 glasova logikom da je to dovoljna većina od sadašnjeg broja 54 zastupnika. <p>Ustavni sud BiH izjasnit će se o zahtjevu političara iz Republike Srpske za ocjenu ustavnosti svih zakona usvojenih u Federaciji BiH nakon izbora 2014. godine. Odluka Ustavnog suda BiH mogla bi izazvati neviđenu krizu u Federaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dom naroda Parlamenta FBiH prema ustavnim odredbama mora imati 58 zastupnika, po 17 iz svakog naroda, te 7 iz reda ostalih. Nakon posljednjih izbora klubovi zastupnika Bo&scaron;njaka i Hrvata su popunjeni, Klub Srba i dalje ima 13 zastupnika. Razlog, nije bilo dovoljno političkih dužnosnika iz reda srpskog naroda u skup&scaron;tinama iz kojih se zastupnici za Dom naroda biraju. U apelaciji koja je najavljena iz RS, dovodi se u pitanje rad Doma naroda "jer nije konstituiran u skladu Ustavom, zbog čega ni odluke Doma ne mogu biti valjane", pi&scaron;e N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem popune kluba srpskog naroda postojao je i ranije, no o njemu se počelo govoriti nakon &scaron;to je SIP odbilo verificirati mandate Harisu Plehi, Nerminu Bjelaku i Rasimu Smajiću koji su se u ovom izbornom mandatu izjasnili kao Srbi, dok su ranije bili Bo&scaron;njaci pa tako klub nikada nije popunjen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo da se Ustavni sud Federacije BiH krajem 2015. godine odbio očitovati o zahtijevu kluba Srba za ocjenu ustavnosti Zakona o državnoj službi jer, kako su tada naveli, "nije bilo kvalificirane većine u klubu da bi zahtjev bio valjan". I tada su pojedini delegati opozicije u Domu naroda upozoravali na krizu do koje može doći, no odgovornosti nije bilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada se u Domu naroda ključni zakoni donosili s 28 glasova logikom da je to dovoljna većina od sada&scaron;njeg broja 54 zastupnika. Predsjedavajuća Doma kaže 'i ranije se radilo na sličan način, nije bio popunjen klub delegata iz reda Ostalih, pa klub srpskog naroda'. No je li to dovoljno za Ustavni sud.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije je postajalo tumačenje OHR-a po kojem je rad Doma označen zakonitim, no sada su stvari prepu&scaron;tene Ustavnom sudu. Pravni ekspert Nedim Ademović ne dvoji kako je Dom naroda konstituran protivno izbornom zakonu, ali odluka mora uvažiti i političke posljedice koje bi mogla proizvesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka Ustavnog suda očekuje se u petak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-18-dom-naroda-fbih.jpgDodik: Isfrustrirani likovi su kreirali neuspješnog monstruma, a to je BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2428924289Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-18-dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milorad Dodik održao je konferenciju za medije na kojoj je bilo govora o odbijanju vize za Ameriku, sankcijama te zemlje Miloradu Dodiku i odlazećoj administraciji SAD-a u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>- Važno je da ovo nisu sankcije RS-u. Osjećam se ponosno i ne doživljavam ovo kao kaznu jer je ovo dokaz da nisam bio spreman da trgujem interesima RS-a. Odluka je deplasirana jer oni koji su je donijeli znaju savr&scaron;eno dobro da ja nemam nikakvu imovinu u SAD-u. Nemam imovinu, niti bilo kakav račun. Imovinu imam samo u Srbiji, ali ja Srbiju ne doživljavam kao inozemstvo &ndash; kazao je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik RS-a je izjavio da je ponosan &scaron;to su izrečene sankcije.<br />- Ponosan sam na to &scaron;to nisam bio spreman da pod silnim pritiscima odlazeće administracije SAD-a nisam prihvatio reformu policije, Butmirski proces koji je trebao ukinuti RS. Ponosan sam &scaron;to nikada nisam pristao da izmijenim Ustav BiH, &scaron;to nisam dozvolio da se ukine "dan Republike Srpske". RS je pod kontinuiranim udarom bahate administracije SAD-a. Politika te administracije je tendenciozno probo&scaron;njačka i izrazito antisrpska &ndash; izjavio je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrečene sankcije, smatra on, nisu sankcije SAD-a, već &bdquo;sankcije onih koji su poraženi na izborima u SAD-u&ldquo;.- Njihova politika je doživjela slom, a ja sam i dalje aktivan. Okidač je bio poziv meni na inauguraciju Donaldu Trumpu. Oni nisu mogli podnijeti da me vide tamo. Isfrustrirani likovi kakva je gospođa Cormack i Hoyt Yee su kreirali neuspje&scaron;nog monstruma. Naravno, govorim o BiH &ndash; poručio je predsjednik RS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je i da neće podnijeti ostavku na čelu RS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mogu ih razumijeti jer njihov ostanak na pozicijama isključivo ovisi o odlazećoj američkoj administraciji. Ako je netko mislio da će ova odluka utjecati na moje političke stavove, grdno se vara &ndash; izjavio je Dodik, naglasiv&scaron;i da je odnos Veleposlanstva SAD-a u BiH prema RS-u posljedica 'utjecaja Bo&scaron;njaka na Veleposlanstvo', a posebnu pažnju je posvetio veleposlanici Maureen Cormack.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- RS je pod udarima bahate američke administarcije, a ta administracija je predvođena veleposlanicom Cormack i probosanska je, a izrazito antisrpska. Ona je osobno dokazani neprijatelj Srba i RS-a. Ona je nepoželjna osoba u RS-u. Tražim od Crnadka da je proglasi osobom non grata u RS-u &ndash; kazao je Dodik i dodao da se tijekom svog mandata veleposlanica Cormack nijednom nije s njim sastala, iako je vi&scaron;e puta boravila u Banjoj Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, zatražio je i njenu kaznenu odgovornost, zbog "mije&scaron;anja u unutarnje stvari druge zemlje, kr&scaron;enje međunarodnog prava i Daytonskog sporazuma".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Politika nove administracije ulijeva mnogo nade. Mi po&scaron;tujemo najave nove administracije da se neće petljati u ru&scaron;enje stranih vlada, nego da će sa njima surađivati &ndash; poručio je Dodik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-18-dodik.jpgReiner izbacio Pernara: 'To je učinio jer se ulizuje premijeru'http://grude.com/clanak/?i=2429324293Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-18-pernar_sabor.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U raspravu se uključio i Pernar, kojega je nakon višesatnog skakanja s teme na temu i niza opomena zbog nepridržavanja poslovnika Željko Reiner, izbacio iz sabornice..<p>Predsjednik Sabora Željko Reiner je izbacio zastupnika Pernara iz Sabora. Nakon &scaron;to je Pernar počeo nepovezano pričati o lažnoj demokraciji i o referendumu o ulasku o Europskoj uniji, Reiner ga je upozorio da opet ne govori o temi.<br />Na to se Pernar naljutio i počeo svađati, a potpredsjednik Sabora ga je opomenuo da ne razgovara o referendumu koji se dogodio prije nekoliko godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pernar je upitao Reinera za&scaron;to uzima njegovo vrijeme, a Reiner ga je dvaput opomenuo da govori o temi, a onda, kad Pernar jo&scaron; uvijek nije htio za&scaron;utjeti o HDZ-u i demokraciji, oduzeo mu je riječ. Kako se Pernar nastavio svađati, Reiner ga je zamolio da napusti dvoranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sramota i totalitarizam. Imao sam dvije minute za repliku koju mi je Reiner uskratio i na kraju me izbacio. Mislim da je to napravio s ciljem da se ulizuje Plenkoviću i za&scaron;titi HDZ - kazao je Pernar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pernar je izbacivanje iz sabornice komentirao i na svom Facebook profilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"HDZ je odlučio pobijediti u debati na način da me izbacio iz Sabornice. To su te europske vrijednosti za koje se gospodin Plenković zalaže. #SlobodaGovora", objavio je Pernar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-18-pernar_sabor.pngPredsjednik HSS-a Karamatić: Ovo je početak kraja javnog RTV servisahttp://grude.com/clanak/?i=2426824268Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-17-herceg_bosna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Što se tiče sudbine BHRT-a, najavljeni prosvjed 23. siječnja teško će promijeniti gotovo beznadnu situaciju. Osim ako prosvjednici i oni kojima se prosvjeduje, ne pristanu na kanal na hrvatskom jeziku.<p>Ustavni sud Federacije odlučio je da niži sudovi ne mogu vr&scaron;iti ovrhe domaćinstvima zbog neplaćene RTV pristojbe, te je odbio zahtjev za naplaćivanje pretplate na osnovu pretpostavke o posjedovanju radijskog i televizijskog prijemnika, &scaron;to će blokirati prinudnu naplatu javnom servisu. BHRT ima probleme i sa naplatom sredstava koja im pripadaju, a koje u njihovo ime godinama naplaćuju entitetski servisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Reorganizacija je spas</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Sindikata radnika BHRT-a očekuju najprije uređenje unutar samog servisa. Predsjednik sindikata Željko Bajić rekao je za <strong>Dnevnik.ba</strong>:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bojim se da će ova odluka samo ohrabriti one koji ni do sada nisu izvr&scaron;avali te obveze. S na&scaron;e strane upućujemo apel Parlamentu da ubrzaju dono&scaron;enje zakonskog rje&scaron;enja koje bi bilo funkcionalno, jer svjesni smo i mi da postoje nezadovoljni. Ono &scaron;to mi možemo, jeste napraviti unutarnju reorganizaciju i sistematizaciju. Nije kriva samo vlast, a od nje svakako očekujemo i prihvatit ćemo svaku odluku i rje&scaron;enje, koje nas može spasiti.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi sindikat koji djeluje u sklopu BHRT-a, &bdquo;Samostalni sindikat u BHRT&ldquo; za 23. siječnja najavio je i prosvjed upozorenja tražeći od nadležnih uređenje načina naplate RTV pristojbe. No, rje&scaron;enje se čini nikad daljim. Izaslanik u Doma naroda Parlamenta BiH iz reda Hrvata Mario Karamatić kaže kako je ova odluka potpuno očekivana, te kako predstavlja početak kraja javnog servisa BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Odluka je logičan slijed, jer je prije već postojala odluka Ustavnog suda BiH da se preko jednog računa ne mogu naplaćivati dvije usluge, s druge strane, naplata je nezakonita i po Zakonu o potro&scaron;ačima. Govorim već duže vrijeme, ili ćemo napraviti novi zakon, zajedno sa kolegama iz druga dva naroda ili javnog servisa jednostavno neće biti.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Do rje&scaron;enja se može doći brzo i lako, ukoliko postoji politička volja&rdquo;, dodaje Karamatić, &ldquo;međutim, u SDA su, čini se, zadovoljni funkcioniranjem. Njima odgovara&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ustvari je do njih, jer oni ne žele promjene, prvenstveno uvođenje kanala za Hrvate u BiH koje godinama tražimo, a ovakav javni servis i zakon neće podržati nitko od hrvatskih zastupnika&rdquo;, rekao je predsjednik HSS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Karamatić za Dnevnik.ba nastavlja:</strong></p> <p>&ldquo;Javni servisi imaju sve manju i manju naplatu, ne samo među Hrvatima; preko 30 milijuna su dužni, na kraju će se dogoditi &scaron;to i svim neozbiljnim poduzećima, ka&scaron;njenje plaća, otkazi, jo&scaron; dugovanja i ga&scaron;enje, tako da se može očekivati ga&scaron;enje prvo BHRT-a, nakon toga i Federalne, &scaron;to će mnogim Hrvatima biti posebno drago&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Drugi kanal</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prije nekoliko mjeseci su bili intenzivirani razgovori s bo&scaron;njačkim političarima i gotovo se do&scaron;lo do dogovora, ali kako to obično biva s njima, bo&scaron;njačka strana se predomislila, namjeravaju zadržati postojeće stanje i očekuju da ih u tome podržimo, &scaron;to se jednostavno neće dogoditi. Mogućnost postoji, ali već smo rekli, minimalan uvjet je kanal za Hrvate u BiH, na &scaron;to oni nisu spremni&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakvo stanje moglo bi potrajati godinama, no ovom odlukom Ustavnog suda FBiH barem umirovljenicima i drugim građanima neće blokirati račune i plijeniti stvari iz domaćinstva zbog usluga koje ne žele plaćati, ali ni koristiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče sudbine BHRT-a, najavljeni prosvjed 23. siječnja te&scaron;ko će promijeniti gotovo beznadnu situaciju. Osim ako prosvjednici i oni kojima se prosvjeduje, ne pristanu na kanal na hrvatskom jeziku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-17-herceg_bosna.jpgRadončić demantirao Izetbegovića: Nemamo stabilnu koaliciju, imamo državu u kojoj ljudi nemaju novca, a mladi odlazehttp://grude.com/clanak/?i=2426924269Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-17-fahro_radoncic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik SBB-a BiH i izaslanik u Domu naroda PS BiH Fahrudin Radončić gostovao je u emisiji televizije N1 pod nazivom "Dan uživo". <p>&nbsp;</p> <p>Radončić je govorio o inicijativi za smjenu zamjenika ministrice obrane Seada Jusića, NATO putu BiH, funkcioniranju koalicije na državnoj i federalnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje &scaron;ta SBB konkretno zamjera Jusiću, koji je rekao da se ne osjeća odgovornim &scaron;to su se pripadnici Oružanih snaga na&scaron;li u Banjoj Luci 8. i 9. januara, lider SBB-a je rekao da su Oružane snage, snage svih građana BiH, oba entiteta. - U nekom smislu ja potpuno razumijem gospodina Jusića. Mi smo tražili političku odgovornost zato &scaron;to se nije po&scaron;tovala odluka Ustavnog suda BiH da je to nelegalno. Zato smo tražili njegovu smjenu. Sada je sve do institucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je kazao i da Jusić neće biti izbačen iz SBB-a, jer ta stranka ne izbacuje ljude, te da je to politički odnos prema njemu kao zamjeniku ministra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje novinara hoće li ova godina biti uspje&scaron;na kada je u pitanju europski put BiH, s obzirom da je godina dana od kada je član Predsjedni&scaron;tva Dragana Čović predao aplikaciju za članstvo u EU, Radončić je kazao:</p> <p>- Ako budemo imali ovakav klinč, i ako budemo bili ovako dekoncentrirani da se ne bavimo pitanjima građana, pitanjima euroatlantskog puta, da se stalno bavimo izbornom kampanjom, da Dodik stalno hrani Izetbegovića i ovaj njega, mislim da ćemo imati velike probleme. Ako se napokon okrenemo razvoju i na&scaron;im europskim obvezama, mislim da nema problema da ispunimo te obaveze - istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarsku konstataciju da često izgovara riječ "ako" te pitanje kada će koalicija konačno prionuti na posao, Radončić je kazao da SBB nije u&scaron;ao u vlast da bi uradio ne&scaron;to za sebe.</p> <p>- Vi znate da smo mi na&scaron;im ulaskom u koaliciju stabilizirali Federaciju, stanje u Federaciji. Bili smo vrlo velikodu&scaron;ni u poklanjanju pozicija SDA ili HDZ-u, bili smo raspoloženi za lokalne izbore. I &scaron;to smo dobili? Stagnaciju. SBB neće sudjelovati u stagnaciji. Izetbegović je dao jučer ili prekjučer jednu zanimljivu izjavu, da je, kao, koalicija SDA-SBB vrlo stabilna. Ja kažem - nije stabilna. Ako na proljeće ne počnu veliki infrastrukturni radovi, prva transferzala, toplovod, autoceste, SBB će preispitati smisao ove koalicije, koja se svodi na konflikte i blokade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče izjave Izetbegovića da su SBB i HDZ krivi za zastoj u gradnji autoputa, lider SBB-a je rekao da je čuo tu izjavu i da ga je ona rastužila.</p> <p>- Od 1995. godine je SDA na vlasti. Je li SBB kriv &scaron;to nema brze ceste do Krajine, Goražda, Tuzle? Za&scaron;to nema prostornog plana Federacije? Koči ga SDA da bi se mogle ucrtati pozicije. Je li SBB kriv &scaron;to nigdje nema ozbiljnih infrastrukturnih radova, &scaron;to BiH u prosjeku godi&scaron;nje gradi četiri do pet kilometara autoputa, a jedna Albanija uradi 100 kilometara za godinu, ili Kosovo, Hrvatska, koja je uradila za 17-18 godina 1.800 kilometara? Vi ne možete skrivati vlastitu odgovornost na način da se igrate jeftinih etiketa - krivi su Radončić i Čović. Građani su previ&scaron;e inteligenti i pametni, i iskustveno su pro&scaron;li jalovost Izetbegovića i SDA. Prema tome, taj ping-pong ne vodi ničemu - rekao je Radončić, prenosi portal Grude.com, i u idućoj rečenici, govoreći o odnosu s liderima, dodao: - Ako ne budemo gradili, koalicija je vrlo upitna s na&scaron;e strane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za nefunkcioniranje vlasti, prema riječima Radončića problem su nerije&scaron;eni hrvatsko-bo&scaron;njački odnosi. Preciznije SDA - HDZ. - U njihovim odnosima imate puno blokada. Netko želi blokirati izbor nekih hrvatskih kadrova, HDZ se protivi tome, i od male stvari dobijete veliku blokadu. Su&scaron;tina blokade u FBiH je odnos SDA- HDZ, ja se trudim da djelujem kao jedna vrsta pomirljive osobe, ali vidjet ćemo &scaron;ta će se događati. Mislim da nas blokada nigdje ne vodi i da se moramo okrenuti razvoju Federacije. Građani žive užasno, previ&scaron;e je siroma&scaron;nih, bolesnih, ljudi se ne mogu liječiti, previ&scaron;e mladih odlazi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj razgovora, voditelj je pitao hoće li se Radončić naredne godine kandidirati za bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva BiH, a lider SBB-a je rekao da ne isključuje tu opciju, javlja portal Grude.com. - Ne vidim u ovom trenutku, kada gospodin Izetbegović zavr&scaron;ava svoj mandat, osobu koja je regionalno prepoznatljiva, koja ima veliki životni rezultat, osobu koja ima snage komunikacije i s Dodikom, Čovićem, Plenkovićem, Kitarović ili sa Vučićem ili rukovodstvom Crne Gore, u BiH od mene, i da ima jednu vrstu vrlo precizne regionalne autoritativnosti. Hoću li se kandirati pokazat će vrijeme &ndash; kazao je Radončić</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-17-fahro_radoncic.jpgZbog kršenja Daytona SAD uvele sankcije Miloradu Dodiku, našao se na Crnoj listihttp://grude.com/clanak/?i=2428224282Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-17-dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sankcije, kako javljaju mediji, podrazumijevaju zabranu putovanja u SAD i zamrzavanje imovine na teroririju SAD, kao i u svim zemljama koje se budu pridružile sankcijama.<p>State Deparment potvrdio je večeras da su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, javlja N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda se informacija o sankcijama Dodiku u medijima pojavila u poslijepodnevnim satima, tek večeras ona je i službeno potvrđena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sankcije, kako javljaju mediji, podrazumijevaju zabranu putovanja u SAD i zamrzavanje imovine na teroririju SAD, kao i u svim zemljama koje se budu pridružile sankcijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako su točne informacije da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik dospio na crnu listu SAD, to se može protumačiti kao očajnički potez odlazeće američke administracije, ali može se očekivati da ga nova administracija skine s te liste, kazao je danas savjetnik predsjednika RS-a Aleksandar Vranje&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Srbije Aleksandar Vučić je otkrio da je od Amerikanaca dobio informaciju da će SAD uvesti sankcije Dodiku i naglasio da se Srbija tome neće pridružiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S obzirom na to da je nova administracija /SAD/ do sada pokazala dobru volju, možemo očekivati da on bude skinut s te liste", rekao je Vranje&scaron; za Sputnjik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-17-dodik.jpgMate Granić: Predsjednica RH čvrsto se zalaže za Hrvate u BiH, a pred vehabijama nećemo zatvarati očihttp://grude.com/clanak/?i=2425124251Grude.com - klik u svijetMon, 16 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-16-mate_granic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mate Granić, posebni savjetnik predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović u intervjuu za Jutarnji list rekao je kako Hrvatska konačno ima jedinstvenu vanjsku politiku prema BiH.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Konačno imamo jedinstvenu vanjsku politiku predsjednice i Vlade Hrvatske, i suradnja je, kao &scaron;to je rekao ministar vanjskih poslova, Stier, odlična&ldquo;, kazao je Granić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je i kako Hrvatska ne može zatvoriti oči pred činjenicom da se iz BiH regrutira značajan broj pripadnika ISIL-a i da jačaju vehabijske zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ne možemo zatvarati oči pred time da se s ovih prostora regrutira značajan broj boraca ISIL-a, da jačaju vehabijske zajednice i da su to procesi koji se događaju u na&scaron;em bliskom susjedstvu&ldquo;, naveo je Granić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je i kako je Hrvatska kao potpisnica Daytona dužna podržavati Hrvate u BiH.</p> <p>&bdquo;Hrvatska je potpisnica Daytonskog sporazuma, hrvatski narod je konstitutivni narod u BiH i podržavamo Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu, to nije sporno&ldquo;, rekao je Granić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrdi kako predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabatr Kitarović zanima ravnopravnost hrvatskog naroda i stabilnost BiH.</p> <p>&bdquo;Točno je da je predsjednica počela to govoriti javno, ali s ciljem da se ojača europski put Bosne i Hercegovine. Zamislite da je kojim slučajem migrantski val i&scaron;ao kroz Bosnu i Hercegovinu, opasnosti bi bile puno veće, zato o njima treba govoriti u želji za stvaranjem stabilnosti, a posebno smo zainteresirani za ravnopravnost sva tri naroda, posebno hrvatskog naroda&ldquo;, smatra Granić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problematičnim smatra međunarodnu zajednicu koja nema ozbiljnu reakciju na pona&scaron;anje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U Bosni se događaju promjene, ali s malim pomacima naprijed, no događaju se i veliki pomaci nazad, i ne treba ni&scaron;ta, nego zdrav razum da se vidi da Dodik stalno podiže letvicu svojih zahtjeva i da nema nikakve ozbiljne reakcije međunarodne zajednice&ldquo;, zaključio je Granić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-16-mate_granic.jpgPetir: Federalizirati BiH kroz nove reformehttp://grude.com/clanak/?i=2425824258Grude.com - klik u svijetMon, 16 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-16-petir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naglašavajući da je od ključne važnosti uspostaviti mehanizam koji bi osigurao jednaka prava svim konstitutivnim narodima; u ovome smislu, razmotriti federalizaciju zemlje kao mogući model, navodi se u amandmanu zastupnice Petir.<p>Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir uputila je u parlamentarnu proceduru amandmane koje je utvrdila zajedno s kolegama iz vi&scaron;e zemalja, a u kojima se uz ostale, traži i pokretanje ustavnih promjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Amandmani su uloženi na nacrt rezolucije koju je izradio izvjestitelj Europskog parlamenta (EP) za BiH Cristian Dan Preda, a zajedno s Petir supotpisnici su zastupnici Wenta iz Poljske, Zaborska i Mikolasik iz Slovačke, koji su potpisali sve osim onih koji se odnose na uhićenja u Ora&scaron;ju i depolitizaciju pravosuđa te izmjenu Ustava i mogući model federalne države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zastupnici Adaktusson (&Scaron;vedska) i Peterle (Slovenija) podržali su amandmane koji se odnose na izmjenu teksta o &ldquo;dvjema &scaron;kolama pod jednim krovom&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time se povećavaju izgledi za prihvaćanje ovih amandmana koji su na tragu i drugih hrvatskih stranačkih grupacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Poziva se međunarodna zajednica za započne raspravu o potrebnim ustavnim promjenama koje bi osigurale punu funkcionalnost i stabilnost BiH; nagla&scaron;avajući da je od ključne važnosti uspostaviti mehanizam koji bi osigurao jednaka prava svim konstitutivnim narodima; u ovome smislu, razmotriti federalizaciju zemlje kao mogući model&rdquo;, navodi se u amandmanu 23 b. koji je uputila zastupnica Hrvatske seljačke stranke Marijana Petir u Europskom parlamentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Dnevnik.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-16-petir.jpgPorezna uprava imala je selektivan pristup pri slanju inspekcija!? U neke općine išlo se i za blagdane, više putahttp://grude.com/clanak/?i=2422724227Grude.com - klik u svijetSat, 14 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-14-fiskalna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara na ovotjednoj sjednici ovog Doma uputila je Poreznoj upravi Federacije BiH pitanje koje se odnosi na njihove aktivnosti, odnosno obavljene kontrole po općinama u prošloj godini.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Selektivan pristup</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Bradara je izrazila sumnju u selektivan pristup Porezne uprave prema općinama jer, navodno, nema dovoljan kapacitet kako bi na terenu nadzirala cijeli teritorij FBiH. &ldquo;Prema mojim saznanjima s terena, određene općine imaju inspekcijski nadzor po nekoliko, pa i do deset puta, čak i za vrijeme blagdana, dok neke Porezna uprava gotovo nikad ne posjećuje. Kao &scaron;to sam za ravnomjeran razvoj Federacije BiH tako sam i za ravnomjeran inspekcijski nadzor svih općina u FBiH&rdquo;, poručila je Bradara u pitanju upućenom Poreznoj upravi Federacije BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-14-fiskalna.jpgMilović kod Crnjca: BiH je već institucionalo raspadnuta državahttp://grude.com/clanak/?i=2423324233Grude.com - klik u svijetSat, 14 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-14-milovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Urednik portala Dnevnik.ba Tvrtko Milović, u gostovanju u emisiji "Politički kadar" na portalu Prvi.tv, analizirao je medijsko političku situaciju u BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Koliko god je lo&scaron;a situacija u političkom pogledu, jo&scaron; je veća kriza u medijima, rekao je Tvrtko Milović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje može li se BiH raspasti, Milović je naglasio da je BiH već u ovom trenutku institucionalno raspadnuta država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političke elite nemaju ni minimum konsnezusa oko budućnosti BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milović je također komentirao i izjavu Ivana Lovrenovića da Čoviću i Dodiku odgovara ovakvo stanje raspada koji vječno traje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra da to u nekoj mjeri može odgovarati Dodiku koji je na vlasti u punom kapacitetu, ali Čoviću neuređena država ni&scaron;ta ne znači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovićev položaj garantira superiorna podr&scaron;ka koju uživa u hrvatskom narodu, a ne stanje u državi, s te strane Milović, ne dijeli stajali&scaron;ta Ivana Lovrenovića.<br /> U razgovoru je elaborirao hipotetske scenarije otcjepljenja Republike Srpske navodeći da BiH nema represivne mehanizme koje bi zaustavile Republiku Srpsku u njenom naumu, ali da se isto tako taj scenarij ne isplati ni Republici Srpskoj s obzirom na posljedice koje bi uslijedile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompletno gostovanje pogledajte na videu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/dbCJNvYg_Mo" frameborder="0" width="605" height="278"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-14-milovic.jpgBivša supruga javno optužila Borisa Lalovca za obiteljsko nasiljehttp://grude.com/clanak/?i=2419624196Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-12-boris_lalovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tončika Anastasia tvrdi da je supruga prijavila policiji par dana nakon održavanja parlamentarih izbora jer, kako kaže, nije željela utjecati na ishod samih izbora.<p>Supruga biv&scaron;eg ministra Borisa Lalovca u emisiji kontroverznog Velimira Bujanca kazala je da ju je Lalovac fizički maltretirao te istaknula da ga je prijavila policiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Ureda za odnose s javno&scaron;ću SDP-a prvotno je poslano priopćenje da će Boris Lalovac dati izjavu za medije u Splitu, danas u 10 i 30 sati u prostorijama stranke. No presicu su otkazali na savjet odvjetnika radi za&scaron;tite malodobnog djeteta. "Boris Lalovac očitovat će se tijekom prijepodneva priopćenjem koje ćemo poslati medijima", poručeno je iz SDP-a, prenose Vijesti.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tončika Anastasia tvrdi da je supruga prijavila policiji par dana nakon održavanja parlamentarih izbora jer, kako kaže, nije željela utjecati na ishod samih izbora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-12-boris_lalovac.jpgMinistar Lasić u Širokom Brijegu o brzoj cesti Mostar – Š.Brijeg – Grude – granica RHhttp://grude.com/clanak/?i=2419724197Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-12-lasic_siroki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić boravio je u srijedu radnoj posjeti Širokom Brijegu.<p>U gradskoj upravi dočekao ga je gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević, predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić, zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine Predrag Kožul, kao i Dario Knezović, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavna tema razgovora bila je prometna povezanost s jasnim ciljem da se čuje glas lokalne zajednice. Također, razgovaralo se o prometnoj povezanosti unutar Županije Zapadnohercegovačke, projektima modernizacije na magistralnoj mreži i brzoj cesti Mostar &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; Grude &ndash; granica RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Kraljević se zahvalio ministru Lasiću na radnoj posjeti s konkretnim ciljem, kao i na odličnoj suradnji u proteklom razdoblju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-12-lasic_siroki.jpgStolac ostaje u rukama Hrvata i HDZ-a BiH: Izetbegović rekao da Bošnjaci neće imati kandidatahttp://grude.com/clanak/?i=2420424204Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-12-izetbegovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samir Kaplan je politička prošlost. A izbori u Stocu održati će se krajem siječnja ili početkom veljače.<p>&nbsp;</p> <p>Kako sada stvari stoje, službena bo&scaron;njačka politika kojoj je cilj bio destabilizirati Stolac po uzoru na Mostar i to prenijeti na ostale većinske hrvatske gradove i općine, nije uspjela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je Kaplan, koji je krenuo sa svojim batina&scaron;ima u ru&scaron;ilački napad na Stolac i Hrvate u Stocu, suspendiran, moguće je da službena bo&scaron;njačka politika uopće neće imati kandidata za načelnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je potvrdio i Bakir Izetbegović, ali s obzirom na promjenjivost njegovih odluka, to se ne može sa stopostotnom sigurno&scaron;ću i potvrditi. - Stočani Bo&scaron;njaci neće biti spremni da u ovakvim okolnostima iziđu na izbore, jer nemaju kandidata. CIK je bio i sudac i birač. Odlučili su oni tko može, a tko ne može. Bo&scaron;njaci vjerojatno neće sudjelovati na izborima koji slijede, kazao je Izetbegović u Narodnom pozori&scaron;tu u Sarajevu gdje je predstavljen projekt o genocidu nad Bo&scaron;njacima od 1992. do 1995. s ciljem stvaranja Velike Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izetbegović je iskoristio priliku i da napadne Republiku Srpsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-12-izetbegovi.jpg"BH političari nek se skoncentriraju na reformske procese!"http://grude.com/clanak/?i=2418524185Grude.com - klik u svijetWed, 11 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-11-moore.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> - Svi građani širom BiH, u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj i u Brčko Distriktu zaslužuju sigurnost, stabilnost i ekonomski razvoj, kazao je.<p>&Scaron;ef Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini Jonathan Moore kazao je danas Feni, komentirajući poo&scaron;trenu retoriku u BiH nakon obilježavanja 9. siječnja "Dana Republike Srpske" kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, da bh. političari moraju koncentrirati sve snage u obvezne reformske procese koji će državu učiniti prosperitetnom, prenosi Prvi.tv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da je BiH u čvrstom okviru Daytonskog mirovnog sporazuma, suverena država s dva entiteta i Brčko Distriktom, i vi&scaron;e od 10 godina s ujedinjenim Oružanim snagama, a o&scaron;tra retorika o ovim činjenicama s bilo koje strane može samo doprinijeti negativnoj atmosferi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svi građani &scaron;irom BiH, u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj i u Brčko Distriktu zaslužuju sigurnost, stabilnost i ekonomski razvoj i to je ono &scaron;to im domaće vlasti na državnom, entitetskom,županijskom i lokalnom nivou trebaju osigurati - stav je &scaron;efa Misije OESS-a Jonathana Moorea.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-11-moore.jpgOdržana 12. proširena sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog saborahttp://grude.com/clanak/?i=2416424164Grude.com - klik u svijetTue, 10 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-10-hns1-2017_prvi_tv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru je održalo 12. proširenu sjednicu Predsjedništva.<p>Na sjednici je bilo riječi o planovima za naredno razdoblje, prije svega planovima i načinu djelovanja Predsjedni&scaron;tva HNS-a, Glavnog vijeća HNS-a te svih odjela unutar Glavnog vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo HNS-a načinilo je i presjek stanja aktualne političke situacije u BiH, te ocijenilo kako se aktivnosti na izmjenama i dopunama izbornog zakonodavstva moraju ubrzati, kako bi se cijeli proces stavio u postupak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo HNS-a danas je jednoglasno potvdilo kako će se izvje&scaron;tajni Sabor HNS-a održati 28. siječnja u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Sabor će biti pozvani svi izabrani dužnosnici izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti Hrvata u BiH, te će se sukladno izbornom rezultatu s nedavno održanih lokalnih izbora, mijenjati i struktura Predsjedni&scaron;tva i Glavnog vijeća HNS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Sabora održat će se zajednička sjednica članova Predsjedni&scaron;tva HNS-a i članova Glavnog vijeća HNS-a vezana za daljni rad i djelovanje krovne institucije Hrvata u BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-10-hns1-2017_prvi_tv.jpgHSP kreće u ujedinjenje?! Novi predsjednik bit će "otac" poznatog Velebitskog piva, a preziva se Starčevićhttp://grude.com/clanak/?i=2415324153Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-09-karlo_starcevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Karlo Starčević, poznatiji kao vlasnik Pivovare "Ličanka" i proizvođač među pivopijama omiljenog "Velebitskog piva", najavio je ovih dana svoju kandidaturu za predsjednika HSP-a na stranačkom izbornom saboru predviđenom za 25. veljače. <p>&nbsp;</p> <p>Krajnji rok za podno&scaron;enje kandidatura je 18. siječnja, a Starčević je zasad jedini koji na nju i pretendira, <strong><a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/462246/u-tijeku-je-jos-jedno-povijesno-prestrojavanje-pivar-karlo-starcevic-vlasnik-licanke-i-otac-velebitskog-piva-postaje-novi-lider-desnice" target="_blank">pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</a></strong></p> <p><br /><br />Jo&scaron; uvijek aktualni predsjednik HSP-a&nbsp;<strong>Daniel Srb</strong>&nbsp;je ionako jo&scaron; nakon zadnjih izbora, kad nijedna od brojnih prava&scaron;kih opcija nije osvojila ni jedan mandat, najavio svoje povlačenje iz aktivnog bavljenja politikom. Uostalom, njegovi stranački kolege prenose kako se Srb ionako već dulje vrijeme žalio da mu bavljenje politikom "samo &scaron;teti u privatnim poslovima", a s obzirom na mizeran rejting, ovakva odluka je bila tek pitanje dana. Potpisivanje blagdanske čestitke dođe ne&scaron;to kao njegov opro&scaron;taj od aktivne uloge u HSP-u.</p> <p><br /><br />Zalet za poku&scaron;aj jo&scaron; jednog povratka na scenu relevantnih političkih stranaka prava&scaron;i hvataju zadnjih dana &ndash; u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ogranci niču jedan za drugim (Sinj, Vrlika, Trogir, Podbablje, Zagvozd, slijede Okrug, Lećevica, otoci...), a dva dana prije Božića osnovana je podružnica Split, nakon čega je odmah održan i Županijski zbor na kojem je ustrojeno Županijsko vijeće HSP-a za Splitsko-dalmatinsku županiju.</p> <p><br />Na mjesto predsjednika Županijskog vijeća izabran je<strong>&nbsp;Ivica Vladava Đovani</strong>, dosada&scaron;nji povjerenik, dok splitsku podružnicu predvodi<strong>&nbsp;Sunčana Cokarić</strong>. Zanimljivo je da su i jedno i drugo u međuvremenu svoju "pravu" prava&scaron;ku opciju potražili i u HSP-u dr. Ante Starčević. No, čini se da su u međuvremenu prava&scaron;i općenito počeli shvaćati da razmrvljeni nemaju nikakve &scaron;anse, makar ne treba podcijeniti ni njihov dokazani talent da &ndash; sami sebi bitno srozaju izglede za ulazak u parlament, ne uspijevajući tako nikako "uzjahati" val jačanja desnih stranaka u Europi zadnjih godina.</p> <p><br />HSP zato posljednjih tjedana radi na jačanju zajedničke prava&scaron;ke platforme ujedinjenja s Hrvatskom čistom strankom prava (HČSP, kojem je odnedavno na čelu &scaron;iroj javnosti nepoznati zapre&scaron;ićki branitelj&nbsp;<strong>Davor Trbuha</strong>) te s Autohtonom hrvatskom strankom prava (A-HSP)&nbsp;<strong>Dražena Keleminca</strong>.</p> <p><br /><br />Pregovara se, doznajemo, i s jo&scaron; nekim "manjim strankama", kao i s nekim poznatim prava&scaron;ima u medijskoj sjeni, poput biv&scaron;eg &scaron;efa HSP-a&nbsp;<strong>Dobroslava Parage</strong>. Podsjetimo, HSP je na zadnje parlamentarne izbore izi&scaron;ao u koaliciji "Pomak", u kojoj su jo&scaron; bili i HČSP, Obiteljska stranka te Akcija za bolju Hrvatsku.</p> <p><br /><br />Budući da nanovo ujedinjeni prava&scaron;i drže da je "politika HDZ-a skrenula ulijevo", računaju i na članove vladajuće stranke nezadovoljne tim kursom, zbog čega su uostalom proteklih mjeseci kontaktirali i biv&scaron;eg HDZ-ovca, generala i saborskog zastupnika&nbsp;<strong>Željka Glasnovića</strong>, ne bi li ga privoljeli da stane na čelu ujedinjenih prava&scaron;kih opcija. No, čini se da zasad Glasnović takvu mogućnost drži tek u debeloj rezervi.<br /><br /></p> <p>Isto vrijedi i za jo&scaron; jednu poželjnu akviziciju iz redova HDZ-a &ndash; naravno, misli se na biv&scaron;eg "Karamarkova ministra" dr.&nbsp;<strong>Zlatka Hasanbegovića</strong>. Među splitskim prava&scaron;ima se &scaron;u&scaron;ka da bi im mogli pristupiti neki poznati gradski HDZ-ovci, pogotovo oni koji u&nbsp;<strong>Andri Krstuloviću Opari&nbsp;</strong>ne vide "pravog kandidata desne opcije" ili su možda nezadovoljni vlastitom pozicijom u stranci. Rade i na povratku biv&scaron;ih HSP-ovaca, danas nezavisnih vijećnika u vi&scaron;e dalmatinskih gradova.</p> <p><br /><br />Kako god, bit će zanimljivo vidjeti mogu li se prava&scaron;i brzinski oporaviti od posljedica dugotrajnog vlastita političkog autizma, i mogu li odgovoriti iz svoga, povije&scaron;ću često preopterećenog diskursa, na izazove dana&scaron;njice. A u njoj "usta&scaron;e i partizani" ipak ne bi trebali biti glavna dru&scaron;tvena tema. Naravno, kako sami prava&scaron;i kažu, to znači i nadilaženje razine "Facebook prava&scaron;tva". Reklo bi se, bit će zanimljivo vidjeti hoće li se uspjeti pomaknuti dalje od početnog bijelog polja, <strong><a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/462246/u-tijeku-je-jos-jedno-povijesno-prestrojavanje-pivar-karlo-starcevic-vlasnik-licanke-i-otac-velebitskog-piva-postaje-novi-lider-desnice" target="_blank">pi&scaron;e Slobodna.</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-09-karlo_starcevic.jpgRepublika Srpska proslavila 25. rođendan: BiH je danas loše mjesto i za Hrvate i za Bošnjake i za Srbehttp://grude.com/clanak/?i=2416124161Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-09-017_proslava_rs.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jubilarni 25. rođendan Republike Srpske svečano je obilježen u Banjoj Luci.<p>&nbsp;</p> <p>Sretan rođendan Republici Srpskoj zaželjeli su Milorad Dodik predsjednik RS-a i Tomislav Nikolić predsjednik Srbije. Poželjeli su joj dugovječnost i da svaki rođendan ubuduće slavi jo&scaron; moćnija i ekonomski stabilnija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Želim da svi ovdje živimo u miru. Svi smo ovdje da bi pokazali jedinstvo. Јedinstveno smo okupljeni oko ideje koja se zove Republika Srpska. Srbi na ovom prostoru znaju da nemaju slobodu, ako nemaju državu, poručio je Dodik. Govoreći o aktualnom političkom trenutku, Dodik je ocijenio da je BiH danas lo&scaron;e mjesto i za Srbe i za Bo&scaron;njake i za Hrvate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Srba Nikolić kazao je da treba pronaći ono &scaron;to ljude spaja, a ne razdvaja.<br />- Srpska je na referendumu rekla da želi slaviti svoj dan, kazao je predsjednik Nikolić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođendan je čestitao i princ Aleksandar Karađorđević. - Nadam se da ćete imati mir i prosperitet, te da će doći mnogi investitori kako bi se počelo normalno živjeti na ovim prostorima, rekao je Karađorđević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi čovjek Predsjedni&scaron;tva BiH iz reda srpskog naroda Mladen Ivanić izjavio je da svi u BiH trebaju shvatiti da je Dan RS-a bitan tom narodu. - Nas su natjerali da dadnemo jo&scaron; veći značaj dana&scaron;njem danu, ustvrdio je Ivanić. Istaknuo je da dok se god drugima nameće volja jednog naroda, nema toliko potrebne stabilnosti i mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Emir Kusturica, jedan od najvećih redatelja s ovih prostora obru&scaron;io se na Izetbegoviće, međunarodnu zajednicu i Ha&scaron;ki sud: Oca i sina Izetbegovića označio je iskonskim neprijateljima Srba i kr&scaron;ćanstva pri čemu ih je optužio za&nbsp;"paktiranje sa zapadnim fa&scaron;istima". Opisao ih je kao "Luciferove &scaron;egrte" koji najboljeg saveznika imaju u Saudijskoj Arabiji koja je opet, tvrdi Kusturica, glavni financijer Islamske države.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Agencije</strong></em><br /><em><strong>Foto:Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-09-017_proslava_rs.jpgSabor HNS-a 28. siječnja, mijenjati će se struktura Predsjedništva i Glavnog vijećahttp://grude.com/clanak/?i=2416224162Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-09-017_covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a) održalo je u Mostaru proširenu sjednicu na kojoj je bilo riječi o planovima za naredno razdoblje.<p>&nbsp;</p> <p>Prije svega govorilo se o planovima i načinu djelovanja Predsjedni&scaron;tva HNS-a, Glavnog vijeća HNS-a te svih odjela unutar Glavnog vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo HNS-a uradilo je i presjek stanja aktualne političke situacije u BiH, te ocijenilo kako se aktivnosti na izmjenama i dopunama izbornog zakonodavstva moraju ubrzati, kako bi se cijeli proces stavio u proceduru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo HNS-a danas je jednoglasno potvdilo kako će se izvje&scaron;tajni Sabor HNS-a održati 28. siječnja u Mostaru, priopćeno je iz HNS-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Sabor će biti pozvani svi izabrani dužnosnici izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti Hrvata u BiH, te će se sukladno izbornom rezultatu sa proteklih lokalnih izbora, mijenjati i struktura Predsjedni&scaron;tva i Glavnog vijeća HNS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Sabora održat će se zajednička sjednica članova Predsjedni&scaron;tva HNS-a i članova Glavnog vijeća HNS-a vezana za daljni rad i djelovanje krovne institucije Hrvata u BiH, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-09-017_covic.jpgAnalitičar obrazložio: Potrebno je prihvatiti realnost, Zapadna Hercegovina biti će Hrvatskahttp://grude.com/clanak/?i=2414524145Grude.com - klik u svijetSun, 08 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-08-016_mapa_bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Analiza političke situacije na području Zapadnog Balkana koju je Timothy Less objavio u časopisu Foreign Affairs izazvala je niz reakcija.<p>&nbsp;</p> <p>Posebno teza kako treba odustati od politike multietničnosti i napraviti radikalan zaokret kojim će se izići u susret &ldquo;nacionalnim težnjama manjina&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Less je ustvrdio kako bi ovaj novi smjer doveo do uspostavljanja Velike Srbije, Hrvatske i Albanije, ali bi osigurao mir i stabilnost na Balkanu. Less u intervjuu za Jutarnji list poja&scaron;njava teze koje je iznio te otkriva koje bi teritorije pripojio kojoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, na Balkanu nema uvjeta za stvaranje uspje&scaron;nih multietničkih država u kojima bi tamo&scaron;nji građani, neovisno o nacionalnosti, uživali jednaka prava, sigurnost i ekonomske prilike. To je regija, naveo je, u kojoj postoji manjak demokratske tradicije i ustavnog liberalizma, kakav manjinama pruža samopouzdanje i povjerenje u institucije države u kojoj žive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovda&scaron;nja povijest nasilja i zločina uni&scaron;tila je međusobno povjerenje između različitih naroda, a siroma&scaron;tvo i endemska korupcija cijelu su stvar dovele do samog ruba. Zapad nije u stanju spriječiti manjinske narode u poku&scaron;ajima povezivanja s matičnim državama. U rujnu su bh. Srbi uz podr&scaron;ku Rusije održali uspje&scaron;an referendum o Daytonu, a da sa Zapada nije bilo ozbiljne reakcije. Sada smo svjedoci kako bh. Srbi i Hrvati zahtijevaju izbacivanje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, i prijete kako će u suprotnom povući svoje predstavnike iz državnih institucija, objasnio je Less.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Želim naglasiti kako nigdje nisam predložio stvaranje etnički čistih država. Treba osigurati da u punoj sigurnosti u Republici Srpskoj ostanu živjeti svi Bo&scaron;njaci koji bi to željeli, ili Makedonci koji bi živjeli u dijelu Makedonije koji je većinski albanski. Uostalom, Albanija, Srbija, Crna Gora i Hrvatska pokazuju kako je moguća integracija manjina unutar država, a da se ne dovodi u pitanje nacionalna sigurnost. &Scaron;to je u potpunoj suprotnosti s BiH, Makedonijom i Kosovom, u kojima postoje nezadovoljne nacionalne manjine na etnički homogenim područjima, čije težnje uzrokuju permanentne tenzije u odnosima s većinskim stanovni&scaron;tvom, a sve tri države su i posve disfunkcionalne, kaže za Jutarnji Less.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući to &scaron;to bi realizacija njegovih teza značila podjelu Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije te kako bi takav scenarij izazvao mnogo vi&scaron;e negativnih nego pozitivnih posljedica, kaže kako su te države ionako de facto podijeljene, tako da podjela koja se spominje nije uvjetovana realizacijom njegovih ideja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad je riječ o ishodu, smatram da bi eventualni nastanak nacionalnih država bio u konačnici pozitivniji nego negativniji jer je, u balkanskom kontekstu, teritorijalno definirana država zapravo neka vrsta političkog entiteta koja bi mogla, na primjeren način, garantirati prava i sigurnost stanovnicima. Ranije sam objasnio: slaba tradicija liberalne demokracije, nedostatak povjerenja među različitim etničkim grupama te tenzije kreirane siroma&scaron;tvom i socijalnom nepravdom, &scaron;to zajedno najvi&scaron;e pogađa interese manjina. Na međudržavnoj razini, formiranje nacionalnih država okončalo bi i zasljepljujuće natjecanje među balkanskim zemljama, obja&scaron;njava Less.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pogledajte, odnosi između Srbije i Hrvatske, Srbije i Albanije ili Albanije i Grčke su funkcionalni i niti jedna od tih zemalja ne pretendira na teritorij druge države, a stanovni&scaron;tvo ne strahuje da će izbiti rat. Za razliku od toga, manjinski narodi u Bosni, Makedoniji i na Kosovu, osjećaju nesigurnost. Uvjeren sam kako bi tenzije u regiji nestale kada bi Srbima, Albancima i Hrvatima bio osiguran život u okviru nacionalnih država. Otkako su republičke granice priznate kao državne, događala su se etnička či&scaron;ćenja, često se postavlja pitanje moralnosti zahtjeva bh. Srba koji se žele odcijepiti od BiH, dok većinski narodi poput Bo&scaron;njaka i Makedonaca mogu računati na međunarodno pravo u prevenciji secesionističkih poku&scaron;aja nezadovoljnih manjinskih naroda. Zato sam preporučio postupni pristup u formiranju nacionalnih država, u kojem bi sudjelovali predstavnici većinskog i manjinskih naroda, kao i međunarodne zajednice. Najvažnije je da taj proces započne, i to na prihvaćanju realnosti, a ne idealizmu, obja&scaron;njava Less.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na upit podrazumijeva li to Zapadnu Hercegovinu u Hrvatskoj, ujedinjenje Albanije i Kosova te Srbiju koja se proteže do Banja Luke, kaže kako je otprilike tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iako je u BiH moguće da neki dijelovi Republike Srpske i hrvatskih područja budu priključeni budućoj bo&scaron;njačkoj državi, istaknuo je Less.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rusi mogu izazvati krizu tako &scaron;to će Srbima obećati potporu ako odluče napustiti BiH. Ali, isto tako, ruska uloga ne mora biti negativna i nastave li bh. Srbi zahtijevati veću autonomiju važno je da Rusija dobije mjesto za pregovaračkim stolom, rekao je između ostalog za Jutarnji Timothy Less.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-08-016_mapa_bih.jpg