Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.U Mostaru spektakularni broadwayski mjuzikl 'Kralj Lavova'http://grude.com/clanak/?i=2730627306Grude.com - klik u svijetWed, 24 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-24-kralj_lavova.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spektakularni broadwayski mjuzikl "Kralj Lavova" izvest će se 27. i 28. svibnja, s početkom u 19.'' sati, u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru, u organizaciji plesnog studija B-Dance. <p>Jedinstveni visoko nagrađivani mjuzikl izvest će trinaestero djece &ndash; glumaca u uzrastu od petog do devetog razreda osnovne &scaron;kole te 39 plesača iz Plesnog studija B-Dance.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjuzikl "Kralj Lavova" je jedna bezvremenska priča za sve uzraste u kojoj se isprepliću obiteljske i prijateljske intrige, te se oživljava tema ljubavi, zajedni&scaron;tva, po&scaron;tovanja i prijateljstva, istaknuo je voditelj projekta mjuzikla Goran Popović, koji potpisuje tekst i režiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koreografiju za mjuzikl radile su Kristina Glavina i Sanja Elezović, glazbu Igor Raguž, a vokalni trening Željka Zovko, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-24-kralj_lavova.jpgU Mostaru projekcija filma 'Bijeli put' Zdenka Juriljahttp://grude.com/clanak/?i=2731127311Grude.com - klik u svijetWed, 24 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-24-bijeli-put-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekcija dokumentarnog filma "Bijeli put" redatelja Zdenka Jurilja održat će se u petak, 26. svibnja, u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru u 20 sati. <p>Film će biti prikazan u sklopu kulturne manifestacije Hrvatsko proljeće Sredi&scaron;nje Bosne, a pod pokroviteljstvom hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bijeli put" tematizira organiziranje najvećeg humanitarnog konvoja koji je 1993. godine spasio 80.000 opkoljenih Hrvata u Sredi&scaron;njoj Bosni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijera filma upriličena je 9. travnja u Novoj Biloj, nakon čega je održana projekcija u kinu "Europa" u Zagrebu. Nakon Mostara film će biti prikazan u Splitu, Osijeku, Dubrovniku i u ostalim gradovima Hrvatske i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, film će biti prikazan u jo&scaron; nekim zemljama u inozemstvu. "Bijeli put" realizirala je autorska ekipa iz &scaron;irokobrije&scaron;ke produkcije "Kadar" - redatelj Zdenko Jurilj, direktor fotografije Antoni Ćorić, montažer Tomislav Topić i producent Tomislav Bubalo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-24-bijeli-put-2.jpgNAJAVA: Koncert '20 godina s vama' HKUD Hercegovachttp://grude.com/clanak/?i=2728127281Grude.com - klik u svijetTue, 23 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-23-hercegovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak 26. svibnja 2017., s početkom u 19 sati, u organizaciji Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Hercegovac“ održat će se koncert „20 GODINA S VAMA“.<p>Koncert će biti upriličen u &scaron;kolskoj dvorani Gimnazije fra Dominika Mandića na &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji će zasigurno uživati u plesovima iz zapadne Hercegovine, Posavine, Slavonije, ciganskim plesovima, plesovima Makedonije i izvornim plesovima Hercegovine, te u izvornim pjevanjima gange i bećarca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prilikom pozivaju sve ljubitelje narodnih pjesama i plesova, istovremeno radujući se Va&scaron;em dolasku kako bi zajedno proslavili dvadeset godina postojanja Dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-23-hercegovac.jpg'TU SAM DA TE SLAVIM' Proslavljen Treći festival hercegovačkih Frama u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=2724727247Grude.com - klik u svijetMon, 22 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-22-_festival_00051.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Posušju je održan Treći festival hercegovačkih Frama pod geslom „Tu sam da Te slavim“.<p>&nbsp;Ovaj uistinu poseban i radostan događaj protekao je u izvrsnu ozračju te su hercegovački frama&scaron;i zajedničkom pjesmom i druženjem proslavili Boga na najljep&scaron;i mogući način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sam događaj započeo je euharistijskim slavljem u kripti nove crkve, a zatim smo se uputili prema Gradskoj &scaron;portskoj dvorani gdje se slavio ovaj Festival. Kaže se da je pjevanje Bogu dvostruka molitva, a kako se Boga slavi pokazali su posjetitelji Festivala. Zaista je bilo lijepo vidjeti mno&scaron;tvo mladih, uz nekolicinu roditelja i ostalih ljubitelja ovakvih događanja, kako zdu&scaron;no pjevaju uskrslom Kristu. Svoje druženje nastavili smo u Maloj &scaron;portskoj dvorani zajedničkim domjenkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujemo Framama: Čerin, Drinovci, Gorica-Sovići, Gradnići, Humac, Kočerin, Međugorje, Mostar, Posu&scaron;je, Posu&scaron;ki Gradac, &Scaron;iroki Brijeg, Tomislavgrad i Vitina na lijepu pjevanju. Također zahvaljujemo svim gostima i posjetiteljima na dolasku i uveličavanju ovog Festivala. Posu&scaron;je je jo&scaron; jednom bilo sredi&scaron;te okupljanja hercegovačkih frama&scaron;a i slavljenja Boga te se nadamo da nas ovakvo veselje očekuje i sljedeće godine. Do idućeg puta...", navode iz Frame Posu&scaron;je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fotogaleriju možete pogledati <a href="http://www.frama-posusje.com/content/proslavljen-treći-festival-hercegovačkih-frama-u-posu&scaron;ju" target="_blank">OVDJE.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-22-_festival_00051.jpgSnimljeni posljednji kadrovi filma 'Hajduk Mijat Tomić'http://grude.com/clanak/?i=2721627216Grude.com - klik u svijetSun, 21 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-21-hajduk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Ćavarovu Stanu (Tomislvagrad) su snimljeni posljednji kadrovi filma Hajduk, kojega supružnici Mara i Branko Perić snimaju već godinu dana.<p>Zadnji set je ujedno bio i najzahtjevniji tako da je sa sobom nosio posebnu težinu. Snimana je scena velike borbe Hajduka i Turaka, uz dosta statista, konja i kočija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenaristica Mara Perić je istaknula da je snimanje zadnjega kadra veliko olak&scaron;anje i da im je veliki teret pao s leđa. Dodala je i da su gotovi s hodanjem po nimalo pristupačnim terenima, ali da ih čeka postprodukcija koja predstavlja novi izazov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prilikom Studio Perić zahvaljuje svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji ovog velikog projekta, pi&scaron;e <a href="http://tomislavcity.com/index.php/teme/kultura/item/11222-cavarov-stan-snimljeni-posljednji-kadrovi-filma-hajduk-mijat-tomic" target="_blank">Tomislavcity.com.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Tomislavcity.com</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/wuXngA3dIds" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-21-hajduk.jpgTomislavgrad dobiva muzej gangehttp://grude.com/clanak/?i=2719327193Grude.com - klik u svijetSat, 20 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-20-ganga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj projekta je održavanje nematerijalne kulturne baštine, bećarca i gange, koja će postati kulturno turistička atrakcija, kako Pleternice, tako i Tomislavgrad. <p>Načelnik općine Tomislavgrad Ivan Vukadin nazočio je u petak potpisivanju ugovora između gradonačelnice Pleternice Antonije Jozić i ravnateljica Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske Stella Arneri o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Kulturna ruta bećarca i gange".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o projektu prekogranične suradnje Interreg koji je uspje&scaron;no ocijenjen od mjerodavnih tijela EU, u kojem je Grad Pleternica nositelj projekta, a Općina Tomislavgrad partner u projektu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost ukupnog projekta iznosi oko 17,5 milijuna kuna (oko 2,35 milijuna eura), od čega će Europska unija osigurati 85 posto sredstava, a sudionici projekta preostalih 15 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od odobrenih sredstava Poduzetnički centar Pleternica i Turistička zajednica Pleternica dobit će 1,35 milijuna eura, dok će Općini Tomislavgrad i Kulturno-informativnom centru (KIC) Tomislavgrad pripasti milijun eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj projekta je održavanje nematerijalne kulturne ba&scaron;tine, bećarca i gange, koja će postati kulturno turistička atrakcija, kako Pleternice, tako i Tomislavgrad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu projekta, u Pleternici će se urediti sredi&scaron;nji gradski trg s muzejom bećarca, dok će Tomislavgrad dobiti muzej gange.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Tomislavgradu također je predviđena izgradnja &scaron;etnica ''Hajdučke družine'', uređenje fasade na zgradi KIC-a u Tomislavgradu, izgradnja krovnog interpretacijskog plana razvoja te idejnog projekta uređenja budućeg muzeja gange, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-20-ganga.jpgŠIROKI BRIJEG: Otvorena izložba »66« u Franjevačkoj galerijihttp://grude.com/clanak/?i=2716727167Grude.com - klik u svijetFri, 19 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-19-66.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba je otvorena u 18.00, a bit će zatvorena u nedjelju, 21. svibnja u 20.00. Izloženi su ostatci crkvenog posuđa nakon što su jugokomunisti opustošili samostan i crkvu..<p>Sinoć, u četvrtak 18. svibnja, u Franjevačkoj galeriji na &Scaron;irokom Brijegu otvorena je izložba pod nazivom &raquo;66&laquo; koja oživljuje tragične događaje iz Drugoga svjetskog rata u kojima je ubijeno 66 hercegovačkih franjevaca. Računajući po broju nazočnih i odjecima u medijima izložba je pobudila veliko zanimanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je organizirano u povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Organizacija ICOM (International council of museums), koja povezuje sve muzeje svijeta, ove godine je izabrala temu &raquo;Muzeji i sporne povijesti: govoriti neizrecivo o muzejima&laquo; (Museums and contested histories: saying the unspeakable in Museums). Franjevačka galerija se priključila ovom projektu te je za temu izabrala priču o jugokomunističkom ubojstvu 66 hercegovačkih franjevaca. Ovom izložbom poku&scaron;alo se osigurati stručnu platformu za komunikaciju o neizrecivom u cilju otkrivanja zbiljskog identiteta iz vlastitog nasljeđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba je otvorena u 18.00, a bit će zatvorena u nedjelju, 21. svibnja u 20.00. Izloženi su ostatci crkvenog posuđa nakon &scaron;to su jugokomunisti opusto&scaron;ili samostan i crkvu, predmeti koji su pronađeni uz ubijene fratre te likovne vizualizacije akademskih umjetnika na ovu temu. Izloženi su radovi 17 umjetnika: Odej Atić, Josip Mijić, Snižana Romanović, Ivona Skočilić, Tomislav Zovko, Matea Martinović, fra Vinko Mikulić, Vilim Parić, fra Bože Rado&scaron;, Željko Koren, Antun Boris &Scaron;valjek, Branimir Bartulović, Kristina Ćavar, Igor Dragićević, Ilija Kegelj, Jasmina Runje i fra Tihomir Bazina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbu su otvorili djelatnici Franjevačke galerije Josip Mijić i Kristina Ćavar. Mijić je u svom obraćanju nazočnima istaknuo: &raquo;Jedino suočavanjem s pro&scaron;lo&scaron;ću možemo pro&scaron;lost prihvatiti onakvom kakva je, koliko god ona bolna i nepravedna bila, i uz Božju pomoć smoći snage da neopterećeno, kr&scaron;ćanski snažno i ispravno, živimo u sada&scaron;njosti te gradimo bolju budućnost za sve nas. Ova izložba je jasna poruka svima da se zlo ne isplati i da se na zlo ne smije odgovarati novim zlom.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji ove izložbe Galeriji je pripomogla i Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;. U zahvalu za to i za sve &scaron;to radi neki su joj od umjetnika, nakon zatvaranja izložbe, darovali svoje radove.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />FOTO: <a title="Pobijeni info" href="http://www.pobijeni.info/" target="_blank">Pobijeni.info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-19-66.jpgVečernjakov pečat: Europsko proljeće večeras stiže u Mostar http://grude.com/clanak/?i=2712027120Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-pecat.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras, u 21.05 sati, “Europsko proljeće” stiže u Bosnu i Hercegovinu, točnije u Mostar. <p>&nbsp;</p> <p>Večernji list, zajedno sa svojim partnerima, organizira 16. po redu Večernjakov pečat, manifestaciju koja je u svijetu prepoznata po snažnim porukama mira i suživota, a koju su mnogi ocijenili najvećim dru&scaron;tvenim događajem u Bosni i Hercegovini, ali i regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz bogat zabavni program i glamurozni crveni tepih, manifestacija &ldquo;Večernjakov pečat&rdquo; ima i svoju relevantnu dru&scaron;tveno-političku dimenziju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, već tradicionalno, Večernjakov pečat okuplja brojne visoke dužnosnike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Europe. Tako će biti i ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi put manifestaciji &ldquo;Večernjakov pečat&rdquo;, koja se ove godine održava pod motom &ldquo;Europsko proljeće&rdquo;, nazočit će premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković kojem će dru&scaron;tvo praviti i &scaron;ef slovačke diplomacije i kandidat za predsjednika Skup&scaron;tine Ujedinjenih naroda Miroslav Lajčak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o čovjeku koji je vi&scaron;e puta pokazao koliki je prijatelj Bosne i Hercegovine i naroda koji žive na ovim prostorima, zbog čega mu je 2008. godine i dodijeljena nagrada &ldquo;Večernjakov pečat&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večera&scaron;njem događaju nazočit će članovi Predsjedni&scaron;tva BiH koji su i ove godine preuzeli visoko pokroviteljstvo nad ovom manifestacijom te brojni politički dužnosnici sa svih razina vlasti, uključujući predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića, predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju nazočnost na manifestaciji, koja se održava u Hrvatskom domu &ldquo;Herceg Stjepan Kosača&rdquo; u Mostaru, potvrdili su i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, predsjednik Narodne skup&scaron;tine RS Nedeljko Čubrilović, kao i brojni državni, federalni i županijski ministri, visoki međunarodni dužnosnici, članovi diplomatskog zbora, gradonačelnici, načelnici i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj pečat ovoj manifestaciji svake godine daju i brojni poznati estradnjaci, znanstvenici, gospodarstvenici, sporta&scaron;i, osobe iz kulturnog i vjerskog života. Tako će i ove godine manifestaciji nazočiti Papin izaslanik apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto. Gibonni, Goran Karan, Giuliano, Nedžad Salković, Đelo Jusić, Enis Be&scaron;lagić samo su neke od osoba s estrade koje će se večeras pro&scaron;etati crvenim tepihom ispred Hrvatskog doma &ldquo;Herceg Stjepan Kosača&rdquo; u Mostaru te uveličati manifestaciju &ldquo;Večernjakov pečat&rdquo; kojoj je cilj promovirati Bosnu i Hercegovinu u svoj njezinoj različitosti te pokazati da je ovoj zemlji mjesto u europskoj obitelji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-pecat.jpegUlazak u Guinnesa: Kupres ovoga ljeta okuplja najviše Ivana na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=2714127141Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-kupres-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga Kupreški kosci, uz snažnu podršku cijele lokalne zajednice, ovoga ljeta planira do sada neviđeno, u poznatoj pjesmi opjevano, rekordno okupljanje i druženje na poznatom Kupreškom polju. <p>Kupre&scaron;aci zadnjega dana srpnja okupljaju sve Ivane iz zemlje, susjedstva i dijaspore da zajedno sa svojim obiteljima slave i bolje upoznaju zapanjujuće prirodne ljepote te bogatu kulturu i tradiciju ovog specifičnog bosansko hercegovačkog kraja te istovremeno pomognu zapisati taj poseban trenutak u povijesti &ndash; ru&scaron;enjem Guinnessovog rekorda u okupljanju najvi&scaron;e osoba istoga imena na jednom mjestu,&nbsp;navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvećim okupljanjem Ivana cilj je promovirati obiteljske i duhovne vrijednosti te obilježiti obiteljsku nedjelju 30. srpnja 2017. zajedničkom molitvom i obiteljskim druženjem, milenijskom fotografijom, obaranjem najpoznatijeg svjetskog rekorda te neizostavnim koncertom Marka Perkovića Thompsona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Originalna ideja iza ovog događanja koje će zasigurno okupiti najveći broj Ivana na svijetu proiza&scaron;la je iz poznate pjesme &bdquo;Vratit će se Ivan s 1000 momaka&ldquo; popularnog pjevača Marka Perkovića Thompsona, a u cilju promoviranja vrijednosti kupre&scaron;ke zajednice, ljepota kupre&scaron;kog kraja i bogatstva kupre&scaron;ke tradicije i kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupre&scaron;ani će svojim gostima iz cijeloga svijeta omogućiti cjelodnevno druženje, upoznavanje s tradicionalnim aktivnostima, zanatima i rukotvorinama specifičnima za kupre&scaron;ki kraj, uz poznatu kupre&scaron;ku gostoljubivost i srdačnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi tragovi ljudskog života u kupre&scaron;kom kraju potiču iz novijeg kamenog doba, čak tri tisuće godina prije na&scaron;e ere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ostatke građevina iz davnih vremena, do na&scaron;ih dana je očuvano kameno oruđe pohranjeno u sarajevskom muzeju, a specifičan geografski položaj i bogata i burna povijest oblikovala je Kupres i Kupre&scaron;ane onakvima kakve poznajemo danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupres danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju tijekom cijele godine, zahvaljujući snježnim planinama zimi i zelenim sunčanim obroncima ljeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek malo vi&scaron;e od stotinu kilometara udaljen od Splita i Mostara, Kupres svake godine sve veći broj turista prepoznaje kao idealno mjesto za uživanje u sanjkanju iskijanju zimi te zmajarenju, paraglajdingu, planinarenju, lovu ili jednostavno uživanju u prirodi ljeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovoga ljeta će okupljanje 1000 Ivana podignuti turističku ponudu ovog osebujnog kraja na novu razinu, a dobrodo&scaron;li su svi ljudi dobre volje, dobrog namjera i otvorenog srca, navode organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija možete pronaći na<a href="http://1000ivana.com" target="_blank"> http://1000ivana.com/.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-kupres-3.jpgPotrebno 10 do 15 statista za snimanje filma "Hajduk Mijat Tomić" http://grude.com/clanak/?i=2714527145Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-film.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Produkcijska kuća Studio Perić treba 10 do 15 statista za snimanje filma "Hajduk Mijat Tomić" koje će biti u subotu 20. svibnja, javlja Tomislavcity.com<p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani se mogu javiti <a href="https://www.facebook.com/foto.peric" target="_blank">ovdje </a>ili na brojeve mobitela: 063/343 - 906; 063/ 097 - 896.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-film.jpg'EUROPSKO PROLJEĆE' Večernjakov pečat otvoren predajom ovjerene preslike Povelje Kulina banahttp://grude.com/clanak/?i=2715227152Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-pecat-4.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras je u Mostar stiglo "Europsko proljeće".<p>&nbsp;U tijeku je 16. po redu izdanje Večernjakovog pečata, koju Večernji list organizira zajedno sa svojim partnerima. Večernjakov pečat, manifestacija je koja je u svijetu prepoznata po snažnim porukama mira i suživota, a koju su mnogi ocijenili najvećim dru&scaron;tvenim događajem u Bosni i Hercegovini, ali i regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz bogat zabavni program i glamurozni crveni tepih, manifestacija "Večernjakov pečat" ima i svoju relevantnu dru&scaron;tveno-političku dimenziju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Manifestacija je počela večeras u 20.20 postrojavanjem mažoretkinja ispred redakcije Večernjeg lista odakle su u kratkom defileu krenule prema crvenom tepihu ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosače gdje su formirale &scaron;palir kako bi dočekale uzvanike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku manifestacije , ministar pravde BiH Josip Grube&scaron;a i predstavnik Veleposlanstva Ruske Federacije u BiH Aleksej Semenihin uručili su direktoru &bdquo;Večernjakovog pečata&ldquo; i glavnom uredniku Večernjeg lista u BiH Jozi Pavkoviću ovjerenu presliku Povelje Kulina bana koja se nalazi u Biblioteci Akademije znanosti Ruske Federacije u Sankt Petersburgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetiv&scaron;i da je Bosna i Hercegovina do sada vi&scaron;e puta bezuspje&scaron;no poku&scaron;avala vratiti Povelju Pavković je kazao da je na &bdquo;Večernjakovu&ldquo; inicijativu Ruska Federacija pozitivno odgovorila te da je najavila da će ustupiti BiH Povelju Kulina bana na privremeno kori&scaron;tenje uz ispunjavanje određenih uvjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao prethodnicu originala Ruska Federacija danas nam je dostavila ovjerenu presliku Povelje Kulina bana. Želeći vjerovati da će najava povratka originalnog rodnog lista u BiH biti poticaj za dolazak dugo očekivanog europskog proljeća na ove prostore, progla&scaron;avam 16. Večernjakov pečat otvorenim &ndash; kazao je Pavković otvarajući manifestaciju tijekom koje će biti dodijeljena priznanja u vi&scaron;e kategorija, uključujući i glavnu nagradu za osobu 2016. godine u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već tradicionalno, Večernjakov pečat okuplja brojne visoke dužnosnike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će biti i ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večeras je u Mostaru i Enis Be&scaron;lagić, pro&scaron;logodi&scaron;nja osoba godine po izboru Večernjaka. "Zahvaljujem organizatorima ova manifestacija je stvarno čudo, Mostar je prelijep i čestitam organizatorima", kazao je Be&scaron;lagić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Večernjakov pečat je dru&scaron;tveni događaj godine u BiH pa i regiji, i ovo je to &scaron;to nam treba jedna pozitivna energija koju pečat oda&scaron;ilje", Nevenko Herceg, premijer HNŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je za Mostar veoma važan događaj koji &scaron;alje jednu drugu sliku od one koju često žele prestaviti", Ljubo Be&scaron;lić, gradonačelnik Mostar.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestaciji "Večernjakov pečat" nazoči premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković kojem dru&scaron;tvo pravi i &scaron;ef slovačke diplomacije i kandidat za predsjednika Skup&scaron;tine Ujedinjenih naroda Miroslav Lajčak, članovi Predsjedni&scaron;tva BiH koji su i ove godine preuzeli visoko pokroviteljstvo nad ovom manifestacijom te brojni politički dužnosnici sa svih razina vlasti, uključujući predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića, predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru, kao i brojni državni, federalni i županijski ministri, visoki međunarodni dužnosnici, članovi diplomatskog zbora, gradonačelnici, načelnici i dr. Svoj pečat ovoj manifestaciji svake godine daju i brojni poznati estradnjaci, znanstvenici, gospodarstvenici, sporta&scaron;i, osobe iz kulturnog i vjerskog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Večernjakov pečat, koji se ove godine održava pod sloganom "Europsko proljeće", ulaznica nema već danima unatrag, a kako bi bili zadovoljni svi koji odluče nazočiti ovoj manifestaciji, ove godine će na spektakularnom crvenom tepihu biti postavljen veliki videozid ispred kojeg će se moći gledati prijenos uživo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Prvi.tv, vecernji.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-pecat-4.jpegSPEKTAKL U MOSTARU: Marko Pipunić dobitnik nagrade "Večernjakov pečat" za osobu godinehttp://grude.com/clanak/?i=2715427154Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-pecat2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večernji list, zajedno sa svojim partnerima, organizirao je 16. po redu Večernjakov pečat, manifestaciju koja je u svijetu prepoznata po snažnim porukama mira i suživota, a koju su mnogi ocijenili najvažnijim društvenim događajem u Bosni i Hercegovini. <p>Osoba godine u Bosni i Hercegovini u tradicionalnom izboru &bdquo;Večernjakov pečat&ldquo; je gospodarstvenik Marko Pipunić. Nagradu mu je na manifestaciji u mostarskoj &bdquo;Kosači&ldquo; uručio predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH Mladen Ivanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj rođeni Modričanin je nakon odlaska u izbjegli&scaron;tvo u Slavoniji pokrenuo biznis, a danas je vlasnik gotovo cijelog biv&scaron;eg Industrijsko poljoprivrednog kombinata Osijek, PPK Valpovo, PPK Orahovica, sedam velikih silosa i mlinova, osječke &scaron;ećerane, te Tvornice ulja Čepin. Najveći je proizvođač svinja u Hrvatskoj, a u njegovim pogonima se godi&scaron;nje proizvede 70 milijuna jaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navedeno u obrazloženju nagrade, Pipunić nikada nije zaboravio Posavinu, zapo&scaron;ljava svoje sunarodnjake i nesebično im pomaže. Pipunić je član udruge &bdquo;Prsten&ldquo;, koju čine poduzetnici iz Bosanske Posavine. Bio je predsjednik te udruge od 2010. do 2012., a sada je među njenim vodećim ljudima, prenijela je Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kad pogledam sve dobitnike prije mene stvarno ne znam čime sam ovu nagradu zaslužio. Zaista ne znam &scaron;to u ovom trenutku reći. Kao dječak sam često želo praviti svijet boljim. &Scaron;kolujući sam oti&scaron;ao u Slavoniju, okolnosti su bile takve da sam se morao vratiti tamo gdje sam se &scaron;kolovao. Ostao sam u Hrvatskoj, ali iz mene nije oti&scaron;la Bosna i Hercegovina. Ovo daje čast i važnost. Važnost ću poku&scaron;ati vratiti kroz pomoć ljudima i stvarajući bolje uvjete za život. Mogu obećati da ćete imati svog Bosanca uz sebe i to je način na koji ja mogu zahvaliti za nagradu", rekao je Pipunić nakon &scaron;to mu je uručena nagrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz glavnu nagradu za osobu godine, uručeno je jo&scaron; 14 nagrada i tri specijalna priznanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakov pečat u kategoriji Ponos BiH dodijeljen je u kategorijama humanost, pothvat godine i uspjeh godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Humanist godine je Ivo Soldo. Predsjednik udruge fra Mladen Hrkać koja je tisućama potrebitih omogućila smje&scaron;taj i liječenje izvan BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakov pečat za pothvat godine primio je Mustafa Mehić. Slijepi mladić osim &scaron;to trči polumaratone, snimio je i svoju prvu pjesmu i postao primjer cijeloj zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspjeh godine ostvarili su supružnici Almasa i Đemal Memagić. Vlasnici poduzeća Alma Ras među najuspje&scaron;nijim su gospodarstvenicima u BiH. Uz taj angažman Đemal je i načelnik Olova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno priznanje za doprinos neovisnom pravosuđu u BiH uručeno je predsjedniku Suda BiH Ranku Debevecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za gospodarstvenika godine izabran je sarajevski hotelijer Rasim Bajrović, dok je za sporta&scaron;icu godine izabrana državna rekorderka u plivanju Amina Kajtaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kategoriji kultura, najboljom je progla&scaron;ena direktorica Muzeja suvremene umjetnosti u RS-u Sarita Vujković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakov pečat za međupolitčki dijalog oti&scaron;ao je u ruke Denisa Zvizdića, predsjedatelja Vijeća ministara BiH, dok je lokalni lider Igor Radojičić, gradonačelnik Banja Luke.</p> <p><br />"Svi se radujemo vraćanjem Povelje Kulina bana u BiH, u svoju domovinu. Dokument malih dimenzija i velikog značaja. Ona je dokaz da je BiH uvijek bilo i da će je biti. Za ovu nagradu su zaslužni svi članovi Vijeća ministara koji dvije godine rade na boljitku BiH. Ova nagrada je velika čast ,ali i obveza meni i mojim kolegama za nastavak rada do realizaciji ciljeva, a najvažniji je članstvo u EU", poručio je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagradu u kategoriji &bdquo;Na&scaron;e gore list&ldquo; dobio je ministar državne imovine u Republici Hrvatskoj Goran Marić.</p> <p>"Oti&scaron;ao sam prije 40 godina i velika mi je čast dobiti priznanje u svom kraju koji nosim u srcu, ovo priznanje doživljavam kao uzvraćanje ljubavi za ljubav", poručio je Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakov pečat za znanstvenika godine dobio je Nihad Alihodžić, jedan od direktora Organizacije za zabranu kori&scaron;tenja kemijskog oružja (OPWC) koja je dobitnik Nobelove nagrade za mir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrađeni u kategoriji međureligijski dijalog je iguman manastira Žitomislić kod Mostara Danilo Pavlović.</p> <p><br />"Razmi&scaron;ljam, 20 godina živim u BiH od toga 15 u Mostaru, ljudi su dobivali nagrade za velika djela, a ja sam ove godine radio samo svoj posao. Hvala vam &scaron;to ste to prepoznali i sretan sam &scaron;to sam žitelj ove prelijepe zemlje", rekao je Iguman Danilo Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodijeljena su jo&scaron; dva posebna priznanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pečat za životno djelo, doprinos u filmskoj industriji i promociju pozitivnih vrijednosti ovih prostora dodijeljen je poznatom holiwudskom glumcu Armandu Assanteu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno priznanje uručeno je i predstavniku SAD-a zaduženom za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee-u. Asante i Yee su poslali poruke, jer nisu mogli nazočiti manifetaciji u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Večernjakovom pečatu uručene su i priznanja nositeljima europskih vrijednosti. Osoba godine u Europi je &scaron;ef slovačke diplomacije Miroslav Lajčak, europski lider i lobist za BiH je premijer Hrvatske Andrej Plenković dok je član Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović promotor europskih vrijednosti u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: VL BIH, FENA</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-pecat2017.jpg​Podržana kandidatura Mostara za Europsku prijestolnicu kulturehttp://grude.com/clanak/?i=2709327093Grude.com - klik u svijetWed, 17 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-17-mostar_forum2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na forumu o mogućoj kandidaturi Mostara za Europsku prijestolnicu kulture, Grad Mostar je dobio potporu u pristupanju ovome projektu, priopćeno je iz Odjela za društvene djelatnosti Grada.<p>Forum, koji je održan 15. svibnja u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, okupio je sve relevantne institucije, pojedince, udruženja i ustanove iz oblasti kulture Grada Mostara, prenosi <a title="Pogled.ba" href="http://www.pogled.ba/clanak/podrzana-kandidatura-mostara-za-europsku-prijestolnicu-kulture/115676" target="_blank">Pogled.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dvosatnoj raspravi, uz prezentaciju osnovnih informacija o kandidaturi, izneseni su korisni prijedlozi, stavovi i sugestije. Dana je potpora tome procesu i aktivnostima koje Grad Mostar, u okviru svih segmenata kulturnog djelovanja, treba poduzeti kod ostvarivanja kandidature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj grandiozni kulturni projekt, prema zaključcima foruma, iznimna je prilika da Mostar kroz kulturu unaprijediti svoje okružje u svim aspektima življenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Forumu je nazočilo 87 sudionika iz cijeloga Mostara koji su aktivnom raspravom otvorili vi&scaron;e aspekata kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2024. godine. Krajem 2017. bit će objavljen poziv za prijavu gradova-kandidata za prestižnu titulu "Europske prijestolnice kulture 2024. godine", a svoje kandidature moći će podnijeti i gradovi iz Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-17-mostar_forum2.jpgPredstavljen film o hrvatskom misionaru: "Fra Ilija Barišić – Od Rame do Konga"http://grude.com/clanak/?i=2707427074Grude.com - klik u svijetTue, 16 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-16-ilija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj u ponedjeljak 15. svibnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljen je film „Fra Ilija Barišić – Od Rame do Konga", autora Ivice Barišića.<p>Uvodeći u program Ines So&scaron;a Me&scaron;trović je u ime organizatora predstavila životopis jednog od najstarijih hrvatskih misionara fra Ilije Bari&scaron;ića ističući kako od 1972. godine u Kongu svakodnevno svjedoči &bdquo;snagu vjere, ljepotu ljudskog srca i nadasve radost milosrđa".</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u RH vlč. Antun &Scaron;tefan podsjetio je na ulogu misionara, posebno u nemirnim zemljama, gdje lokalno stanovni&scaron;tvo &bdquo;nikako da živi zajedno u miru. Ono &scaron;to im treba je upoznavanje Isusa koji donosi mir, a prvi koji su to činili i koji uvijek čine su misionari, Isusovi misionari, a među njima mnogima je i fra Ilija Bari&scaron;ić".<br />Istaknuo je da ovim susretom Papinska misijska djela žele posvijestiti kako je misijska djelatnost ono najvažnije &scaron;to je u Crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, &bdquo;u svakoj zemlji postoji apostolska nuncijatura i Papinska misijska djela. To je važno, i ukazuje na činjenicu da se bez misija ne može živjeti, da su misije srce Crkve. Isus je prvi koji je rekao 'idite po svem svijetu'. Dakle, on je odlučilo da svijet djeluje misijski i tako dugo dok hodamo zemljom mi smo pravi Isusovi misionari, a jedan od takvih je fra Ilija: čovjek ne velik rastom, ali velikoga srca, uvijek nasmije&scaron;en. Upoznao je kulturu naroda u kojem živi i savr&scaron;eno je naučio jezik. Ljudi ga zovu svojim najboljim prijateljem, a on i u dobru i u zlu, i u zdravlju i bolesti nikada se ne povlači i ostaje s njima vjeran do kraja poput svog Učitelja, Isusa".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlč. &Scaron;tefan je podsjetio kako se misijama može pomoći na dva načina. Na prvom mjestu je svakako molitva, a na drugom mjestu je materijalna potpora. Pozvao je prisutne da prema svojim mogućnostima pomažu misionare preko Papinskih misijskih djela. Naime, naglasio je, kako nikome nije zabranjeno činiti dobro, &bdquo;pomažući preko udruga sigurno radite dobro", no upozorio je, udruge &bdquo;dođu, naprave i povlače se, a na&scaron;i misionari tamo ostaju, žive. Ono &scaron;to dobiju od vas čuvaju i to koriste za dobro mjesnoga stanovni&scaron;tva".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju se jo&scaron; jednom osvrnuo na djelovanje fra Ilije, te zaključio kako je to &bdquo;čovjek koji miri&scaron;e na svetost, miri&scaron;e na Isusa. Hvala vam &scaron;to ste do&scaron;li, budite i vi misionari u va&scaron;im sredinama".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisutnima se obratio i snimatelj i redatelj dokumentarnog filma Ivica Bari&scaron;ić. Istaknuo je, kako je ovaj film nastao nakon njegovog drugog posjeta Kongu prije tri godine, a prvi je bio prije deset godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojasnio je, kako prvi dio filma govori o nečemu &scaron;to je često fasciniralo fra Iliju, a to je način prijenosa i prijevoza stvari i ljudi u Kongu biciklima, motorima, kamionima. Potom autor donosi vi&scaron;e isječaka iz djelovanja fra Ilije koji je u DR Kongu pomogao izgraditi samostan, i nekoliko &scaron;kola u nepristupačnim dijelovima zemlje. Skroman život hrvatskog misionara karakterizira briga za domaće stanovni&scaron;tvo, posebno za najmlađe kojima obrazovanjem nastoji osigurati bolju budućnost, a tome svjedoče razdragana lica djece, ali i starijih koji su zahvalni Bogu &scaron;to im je poslao ovoga misionara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjem dijelu filma, na dokumentaran način prikazuje se život fra Ilije, od rodnoga kraja, djetinjstva, odrastanja bez roditelja koji su rano preminuli, buđenja zvanja, do dana&scaron;njih dana. Ivica Bari&scaron;ić je naglasio kako se ovim željela dati mogućnost upoznati ljude i kraljeve u kojima djeluje na&scaron; misionar, a sve to možda bude i poticaj za potporu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanju filma nazočila je i hrvatska misionarka u Ruandi s. s. Agnezija Bilić, članica Družbe službenica milosrđa. Poseban ugođaj susretu pjesmom dala je skupina iz Brazila koji ovih dana borave u Hrvatskoj zajedno s na&scaron;im misionarom p. Milanom Knezovićem, članom Družbe Božje riječi (verbiti), prenosi <a href="http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=190295" target="_blank">IKA.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-16-ilija.jpgU Imotskom počelo snimanje filma o Gotovinihttp://grude.com/clanak/?i=2701927019Grude.com - klik u svijetMon, 15 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-15-film.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Imotskom je započelo snimanje dijela kadrova za film Antuna Vrdoljaka General, koji govori o životu i i ratnom putu generala Ante Gotovine. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompletna snimateljska i veliki dio glumačke ekipe smje&scaron;ten je na samoj lokaciji snimanja u ambijentu stare imotske Dogane.To je veliki kompleks koji je izgradila austrijska vlast a u kojem se otkupljivao i prerađivao duhan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumačku ekipu predvodi Goran Vi&scaron;njić, Mustafa Nadarević, te brojni glumci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Uvijek je lijepo doći u svoj rodni Imotski, vidjeti slike iz djetinjstva. I ovdje u Dogani, sjećam se kao dječak provodio sam dane u igri i druženjima, a evo sada snimam i važne kadrove moga filma. Snimanje imamo i slijedeći tjedan, a kako vidim po cijeloj ekipi, boravak u mom rodnom Imotskom im prija, riječi su Vrdoljaka za <a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/u-imotskom-pocelo-snimanje-filma-o-gotovini/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-15-film.jpgODLAZAK LEGENDARNOG HRVATSKOG KVIZOMANA Mirko Miočić preminuo u 61. godini životahttp://grude.com/clanak/?i=2703927039Grude.com - klik u svijetMon, 15 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-15-miocic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjerojatno najpoznatiji hrvatski kvizoman Mirko Miočić preminuo je u ponedjeljak u Općoj bolnici Zadar od komplikacija nastalih upalom pluća, u 61. godini života. <p>Jo&scaron; pro&scaron;li tjedan javio se telefonski u emisiju &lsquo;Potjera&rsquo; i izrazio želju da se kao najpoznatiji lovac vrati u poznati kviz:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I ja to jako želim. Ali sve će ovisiti o tome kako će me služiti zdravlje. Bude li sve u redu, volio bih od jeseni opet ući u &lsquo;Potjeru&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, Mirko je izgubio bitku s te&scaron;kom bole&scaron;ću&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Legendarni Mirko Miočić, jedan od najpoznatijih domaćih majstora u kvizovima znanja, u &lsquo;Potjeru&rsquo; se uključio prije četiri godine, a posljednju je emisiju odradio početkom ove godine, Naime, u ožujku je zavr&scaron;io u bolnici u Zadru zbog komplikacija vezanih uz dijabetes zbog čega je već dva puta ranije bio operiran, pi&scaron;e <a href="http://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/odlazak-legendarnog-hrvatskog-kvizomana-mirko-miocic-preminuo-u-61-godini-zivota/6065799/" target="_blank">Jutarnji List.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Hodajući Google&rsquo;, koji je rođen 23. srpnja 1956. u Rtini u Zadarskoj županiji, za kvizove se zainteresirao jo&scaron; kao srednjo&scaron;kolac. Prvi put se pojavio u kvizu &lsquo;Tri, dva, jedan, ali vrijedan&rsquo; 1972. godine, kao 17-godi&scaron;njak, u drugom razredu gimnazije (koju je pohađao u Rijeci), i odmah osvojio drugo mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pamtimo ga i iz &lsquo;Kviskoteke&rsquo; gdje je pobijedio u tri emisije, a 1983. godine bio je pobjednik cjelogodi&scaron;nje serije &lsquo;Kviskoteke&rsquo;. Bio je odabran i u dru&scaron;tvo najboljih natjecatelja tog kviza svih vremena, no u konačnom natjecanju podijelio je treće mjesto s Jasenkom Stani&scaron;ić, dok su prva dva mjesta podijelili Radoslav Dodig i Robert Pauletić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natjecao se u gotovo svim TV kvizovima, a posebno će ostati zapamćen po kvizu &lsquo;Tko želi biti milijuna&scaron;?&rsquo; koji je zbog njega mijenjao pravila. Naime, kao napozivaniji &lsquo;jocker zovi&rsquo; samo u jednoj sezoni tog kviza bio je pozivan četrdeset i osam puta, od čega je četrdeset i pet puta znao točan odgovor. Kako bi to izbjegli, u kvizu su modificirali pravila pa je istog čovjeka bilo moguće zvati samo triput u sezoni prikazivanja. Jednom je prilikom i sam sjeo preko puta Tarika Filipovića i osvojio je 32.000 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije tjedan dana, u utorak, kviz &lsquo;Potjera&rsquo; slavio je 500. jubilarnu emisiju te su ga nazvali. Mirko im je telefonski potvrdio da se jo&scaron; bori sa zdravstvenim problemima, no izrazio je želju da im se ponovno priključi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I ja to jako želim. Ali sve će ovisiti o tome kako će me služiti zdravlje. Bude li sve u redu, volio bih od jeseni opet ući u &lsquo;Potjeru&rsquo;. Ali, o tom-potom. Dotad ću gledati kviz, pratiti natjecatelje i lovce, a posebno genijalnog Kre&scaron;u Sučevića-Međerala, koji je u kviz u&scaron;ao kao moja zamjena i sjajno se sna&scaron;ao. Ba&scaron; sam neki dan Tariku rekao: &lsquo;Da je Kre&scaron;o bolji, ne bi valjalo jer ga nitko nikada ne bi mogao pobijediti&rsquo;. A velika je čast pobijediti lovca, rekao je Mirko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miočić je bez konkurencije bio omiljeni kviza&scaron;. Gledatelej nije fasciniralo samo njegovo nevjerojatno &scaron;iroko znanje, Miočić se otpočetka isticao svojom skromno&scaron;ću i spremno&scaron;ću da pomogne. Ljubitelji kvizova pamit će ga kao iznimno toplu osobu koja je uvijek bila spremna podijeliti svoje znanje, a da se pritom nikad prema onima slabijeg znanja nije odnosio svisoka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/E_mkkR-dK-c" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-15-miocic.jpgOGŠ Posušje održala godišnji koncert: Posjetitelji uživali u izvedbi posuških učenikahttp://grude.com/clanak/?i=2691426914Grude.com - klik u svijetThu, 11 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-11-osglposusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u posuškoj kinodvorani održan redoviti godišnji koncert OGŠ Posušje, na kojem su, pored posuških, nastupili i učenici OGŠ Brotnjo iz Čitluka.<p>Izvedeno je ukupno 26 točaka, a program je, kao i obično, započeo nastupom zbora OG&Scaron; Posu&scaron;je, koji su skladnim vi&scaron;eglasnim izvedbama zaokupili pozornost publike, javlja <a title="Radio Posu&scaron;je" href="http://www.radioposusje.ba/" target="_blank">Radio Posu&scaron;je</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom su uslijedili nastupi učenika na glasoviru. Dio svog programa izveli su učenici koji su sudjelovali na nedavno održanom 20. otvorenom natjecanju učenika i studenata glazbe u Čitluku, točnije u Međugorju i Bijakovićima. Njih deset osvojili su jednu prvu, četiri druge i četiri treće nagrade te jednu pohvalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redali su se potom nastupi i na ostalim instrumentima: gitari, flauti i saksofonu, &scaron;to solo, &scaron;to uz pratnju profesora i kolega na glasoviru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snažnim pljeskom pozdravljen je nastup gostiju iz OG&Scaron; Brotnjo. Sara Brkić na violini apsolutno je dokazala da je prva nagrada na natjecanju u Međugorju oti&scaron;la u prave ruke. Josipa Jerkić na klarinetu i Josip Prusina na saksofonu dodatno su pridonijeli dobroj atmosferi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je zavr&scaron;en jo&scaron; jednom skladnom izvedbom zbora OG&Scaron; Posu&scaron;je uz solo nastup Vanesse Erceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju su ravnatelji obiju &scaron;kola, prof. Ljubo Begić i prof. Jure Su&scaron;ac, uručuli priznanja posu&scaron;kim osnovcima, sudionicima natjecanja u Čitluku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to prekrasno druženje uz glazbu, a umjetnička suradnja koja već odavno egzistira među na&scaron;im &scaron;kolama vjerujemo da će se nastaviti razvijati i ubuduće kroz zajedničke nastupe.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-11-osglposusje.jpgOkupljaju se glumci kultne "Audicije", turneja kreće najesenhttp://grude.com/clanak/?i=2686626866Grude.com - klik u svijetTue, 09 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-09-audicija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sedam glumaca koji igraju devet likova počet će turneju iz Sarajeva, grada u kojem je sve počelo.<p>Kultna predstava, poznata pod nazivom "Audicija", koja je izvedena preko 3.000 puta i koju je gledalo vi&scaron;e od dva i pol milijuna gledatelja najesen će ponovno biti igrana, saznaje <a href="https://www.klix.ba/magazin/kultura/okupljaju-se-glumci-kultne-audicije-turneja-krece-najesen/170509110" target="_blank">Klix.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sedam glumaca koji igraju devet likova počet će turneju iz Sarajeva, grada u kojem je sve počelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi glumci koje smo gledali prije vi&scaron;e od trideset godina glumit će i sada - Admir Glamočak, Senad Ba&scaron;ić, Emir Hadžihafizbegović, Sa&scaron;a Petrović, Mladen Nelević, Jasmin Geljo i Željko Ninčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova kultna predstava nastala je u prosincu 1984. godine kao dio nastavnog procesa na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, prvi put izvedena na Otvorenoj sceni Obala. Do danas je ostala zabilježena kao najuspje&scaron;niji bh. teatarsko-studentski projekt svih vremena, koji nitko nije nadma&scaron;io.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osamdesetih godina dvadesetog stoljeća "Audicija" je dostigla ogromnu popularnost, a 1986. menadžer Raka Đokić organizirao je veliku jugoslovensku turneju i pomogao da postane televizijsko čudo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Audicija" je izvedena vi&scaron;e stotina puta, a ostaje zabilježeno da su u Beogradu, u Sava Centru, redovi za kupovinu karata bili dugi nekoliko stotina metara. Predstava ''Audicija'' i danas drži mnoge rekorde po posjećenosti, pa je tako u Lisinskom za 11 dana rasprodala 33 predstave &scaron;to do dan danas nikome nije uspjelo. U sklopu jugoslovenske turneje ova predstava igrala je 50 puta u beogradskom Domu Sindikata gdje se svaki put tražila karta vi&scaron;e. Punila je dvorane &scaron;irom biv&scaron;e Jugoslavije, a pregledalo je vi&scaron;e od dva i pol milijuna gledatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povodom 25. godi&scaron;njice nastanka "Audicije" u Sarajevu su se u prosincu 2009. godine skupili svi glumci iz originalne postavke i održali dvije predstave na ''Obali''. Zabilježeno je da je Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu, koja je bila inicijator i organizator ovog okupljanja, imala preko 15.000 rezervacija za ovu predstavu dok ''Obala'' ima samo 300 mjesta, pi&scaron;e Klix.</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/KCT1q1U-yUQ" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/XGPQ2H62kTY" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-09-audicija.jpgLjubo Krmek dobitnik Godišnje književne nagrade ''Antun Branko Šimić''http://grude.com/clanak/?i=2677326773Grude.com - klik u svijetSat, 06 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-06-antun-branko-simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Književnik iz Čapljine Ljubo Krmek dobitnik je Godišnje književne nagrade "Antun Branko Šimić" za djelo "Iz humske zemlje – Knjiga druga".<p>Odluku o dodjeli ove prestižne književne nagrade "Antun Branko &Scaron;imić" Upravni odbor Dru&scaron;tva hrvatskih književnika (DHK) Herceg-Bosne donio je na temelju prijedloga Prosudbenog povjerenstva za dodjelu te nagrade u čijem sastavu su bili članovi Ružica Soldo i Željko Kocaj, te predsjednik Vlatko Majić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"..Svojim osebujnim pjesničkim jezikom Ljubo Krmek nas upoznaje s često zaboravljenim i zanemarenim arheolo&scaron;kim nalazi&scaron;tima, iskopinama, br&scaron;ljanom obraslim zidinama, skrivenim izvorima rijeka, ilirsko-rimskim gradinama, bakrenim kopljima, neponovljivim mozaicima, statuama izrađenim od kamena pje&scaron;čenjaka, kulama, crkvicama sa starohrvatskim pletenicama opečaćenim likovima hrvatskih vladara. Donosi nam priče o stećcima, o njihovoj ljepoti i tajnosti, o vječnom snu kamenih spavača koji ostaju kao znak bivanja i trajanja Hrvata na ovim prostorima, koji nam, u zagrljaju smilja i kadulje pokazuju da smo svoji među svojima, da trebamo nastaviti koračati uspravno i dostojno, ne pokleknuti, ne izdati svoj narod i svoju vjeru", kazala je u obrazloženju prijedloga Ružica Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik povjerenstva Vlatko Majić je ocijenio knjigu "Iz humske zemlje &ndash; Knjiga druga" vrijednim djelom "koje s pravom promiče i spaja ljubav sa slovom i traži pozornost daleko &scaron;ireg karaktera".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu "Iz humske zemlje &ndash; Knjiga druga", objavilo je Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika (DHK) Herceg Bosne i Matica hrvatska Stolac 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik godi&scaron;nje nagrade Dru&scaron;tva Ljubo Krmek (1969., Čapljina), član je DHK HB, i DHK u Zagrebu. Član je Matice hrvatske Stolac te predsjednik Južnohrvatskog ogranka Dru&scaron;tva hrvatskih književnika. Predsjednik je Povjerenstva za održavanje književnih manifestacija "Vido&scaron;ka pjesnička noć&ldquo; u Stocu i "Rijek iz kamena" u Čapljini. Predsjednik je udruge građana "Yabsco" Neum. Jedan je od pokretača lista VRUTAK Dru&scaron;tva prijatelja starina Hutovo, koji je iza&scaron;ao u jedanaest brojeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svoje pjesni&scaron;tvo 2010. nagrađen je i nagradom "Dubravko Horvatić", a do sada je objavio dvanaest knjiga (pjesme, proza, kolumne, povijesno porozni zapisi).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada je književniku Krmeku dodijeljena u petak na zavr&scaron;noj priredbi "54. &Scaron;imićevih susreta" u Drinovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na natječaj za dodjelu Godi&scaron;nje nagrade Dru&scaron;tva prijavilo se inače trideset autora s trideset dva djela, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosudbeno Povjerenstvo je zaključilo kako su se svojom kvalitetom istaknula također djela: Lidije Bajuk &bdquo;Kao ruža, kao zvijer, dragi moj Flaubert", Tomislava Marijana Bilosnića "Sto pjesama o tijelu", &Scaron;imuna &Scaron;ite Ćorića "Izgleda drugog puta nije bilo", Zdenke Čorkalo "Tanak led", Davora Grgurića " Zalog sidrenja", Jasne Horvat " Vilijun", Stiepe Mijovića Kočana " Čim umre&scaron; rodit će&scaron; se", Anite Martinac "Posljednji", Mate Nedića " Antikvarijat", Božidara Prosenjaka "Poruka", Miljenka Stojića " Stopu po stopu", Ivana &Scaron;arolića "Kolajna od rubina" i Drage &Scaron;tambuka " Hram u stijeni".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-06-antun-branko-simic.jpgGibonni: Vjerujem čvrsto u Boga jer me čini boljim nego što jesam, On je svugdje prisutanhttp://grude.com/clanak/?i=2671426714Grude.com - klik u svijetThu, 04 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-04-gibonni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Kada vidim svoju narav, koja je prgava, i kada vidim ‘materijal od kojeg sam napravljen’, shvaćam da Bog radi čudo svaki dan sa mnom. Bog je od mene nikakvoga napravio nekoga tko funkcionira s ljudima i tko je druželjubiv. <p>Upoznao sam ljude koji su bili puno, da tako kažem, agresivniji od mene, pa su se kroz vjeru naučili trpljenju i strpljenju. Vidi&scaron; kako je Bog svugdje prisutan i kako od nas radi bolje ljude nego &scaron;to jesmo. Meni nikakva druga čuda ne trebaju, to mi je dovoljno za vjeru&rdquo;, rekao je glazbenik Zlatan Stipi&scaron;ić Gibonni odgovarajući za&scaron;to vjeruje u Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Za&scaron;to vjerujem&rdquo; ime je emisije Hrvatskog katoličkog radija u kojoj je Gibonni gostovao i svjedočio o svojoj vjeri. Kako je pojasnio, vjeru nije nikada &ldquo;doživljavao kao ne&scaron;to &scaron;to mi je usađeno odgojem, nego kao moj osobni odabir koji je time i čvr&scaron;ći. Uvjeren sam u postojanje Boga, svaki dan dobivam potvrdu za to&rdquo;. Kao presudnu odrednicu svoje vjere i kr&scaron;ćanstva, Gibonni navodi &ndash; Božju milost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mislim da je milost na neki način nemilosrdna. U naravi čovjeka je da kada ti netko naudi, da mu vrati&scaron;. A milost je u osnovi na&scaron;e vjere, ona se bez nje svodi na folklor, na bojanje jaja. Ja na to nikada nisam pristajao. Vjera te mora činiti boljim nego &scaron;to to jesi po genetici. Tamo gdje znanost prestaje imati odgovor, mora ih ponuditi vjera. Stati u jednom trenutku i reći dosta sile na silu, to nije znak slabosti nego Božje prisutnosti&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je rekao kako je njegova vjera vi&scaron;e pitanje njegova odabira, nego nečega &scaron;to mu je usađeno odgojem, dodao je kako nema sumnje da je vjera njegova oca, pokojnog glazbenika Ljube Stipi&scaron;ića Delmata, utjecala na njega:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Moj otac je u svom životu imao čudesno ozdravljenje. Zato je bio tako otvoren prema vjeri. Nije ozdravio od skalpela, od medicine, nego od Božjeg duha. I to je vjerojatno utjecalo na mene, da tražim i da prihvaćam neke stvari. Potrebno je znati prihvatiti čudo u životima. A ona su svakodnevna.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o svojoj glazbi, Gibonni je rekao kako mu se ponekad čini da je &ldquo;samo kao antena koja prenosi misli koje nisu moje&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pjesme koje radim bolje su od mene i one bolje izražavaju duhovnu stvarnost koju živim&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je naglasio kako ne razumije inzistiranje na racionaliziranju vjere, te kako je ona takva da od čovjeka traži da ne lomi glavu oko nje nego da joj se prepusti, Gibonni je dodao kako ipak ima spreman odgovor za one koji traže od njega da ponudi racionalan razlog za svoju vjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mogao bih samo reći da nikada nisam susreo tolerantniju i humaniju vjeru. A upoznao sam puno kultura i filozofija. Ljudi misle da vjera koči u slobodama, a ja nikada nisam čitajući Sveto pismo osjetio taj problem. Ljudi nekada žele obući Boga u svoj dres, a taj problem je ljudski, a ne Božji&rdquo;, rekao je splitski glazbenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Progovorio je i o molitvi koju najče&scaron;će moli:</p> <p>&ldquo;Isuse, blaga i ponizna srca, učini srce moje po srce svome. Sve je u tome. Biti ponizan ne znači biti ponižen, nego uzvi&scaron;en. Ljudi koriste vjeru kao identifikacijski pin, a uopće ne znači da traže Boga u svojim životima i srcima. A On od nas traži da budemo blaga i ponizna srca.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Goran Andrijanić/Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-04-gibonni.jpgNa današnji dan preminuo grudski velikan A.B. Šimićhttp://grude.com/clanak/?i=2668226682Grude.com - klik u svijetTue, 02 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-02-absimic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan 1925. godine umro je Antun Branko Šimić, jedan od najznačajnijih hrvatskih pjesnika modernizma, esejist, književni kritičar i prevoditelj.<p>Rano djetinjstvo provodi u malom hercegovačkom mjestu Drinovci kod Gruda gdje zavr&scaron;ava osnovnu &scaron;kolu, nakon čega nastavlja formalno gimnazijsko obrazovanje u &Scaron;irokom Brijegu, a potom u Mostaru, i Vinkovcima i napokon u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju prvu pjesmu, &rdquo;Zimsku pjesmu&rdquo;, objavio je već kao petnaestogodi&scaron;njak, u književnom časopisu Luč u Vinkovcima 1913. godine. Dvije godine poslije, seli se u Zagreb u kojem će, baveći se književno&scaron;ću i pisanjem, ostati do kraja života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pjesničko stvarala&scaron;tvo Antuna Branka &Scaron;imića značajan je utjecaj Antuna Gustava Mato&scaron;a. Njegova poezija intenzivira doživljaj svijeta izrazito &scaron;krtim i zgusnutim stihom. Melankonični, otmjeni i dekadentni &scaron;timung, krajolici izdvojeni iz svakodnevnice, prigu&scaron;ene boje i fine nijanse, milozvučna i gotovo svečana akustika &ndash; sve su to elementi upisani u &Scaron;imićevo pjesni&scaron;tvo. Njegov je pjesnički opus predstavljen kao svojevrstan bijeg i otklon od banalnosti svakodnevnog života, u kojem je umjetnost svrha samoj sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umro je od posljedica tuberkuloze, 1925. godine u Zagrebu, u dobi od 27 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;imić je uz Tina Ujevića i Miroslava Krležu najistaknutiji hrvatski pjesnik modernizma, zaslužan za popularizaciju slobodnoga stiha i novih kompozicijskih načela kao i za doprinos i integraciju hrvatskoga pjesni&scaron;tva u europske književne tokove.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-02-absimic.jpgFOTOREPORTAŽA S OTVARANJA: Antun Branko Šimić javio se i nestao kao meteor. Ostala je svjetlosthttp://grude.com/clanak/?i=2668526685Grude.com - klik u svijetTue, 02 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-02-017_absimic_otvaranje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kulturna manifestacija “Šimićevi susreti 2017.” počela je u dvorani osnovne škole u Drinovcima predstavljanjem knjige “Šimićevska preobraženja” Mladena Vukovića. <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je zbirci 111 pjesama posvećenih Antunu Branku &Scaron;imiću, ocu hrvatske moderne književnosti, &scaron;to ju je priredio Mladen Vuković. Nazočne je pozdravio Mario Bu&scaron;ić, dopredsjednik Organizacijskoga odbora &Scaron;imićevih susreta i predsjednik grudskog ogranka Matice hrvatske, izdavača ove knjige, a Zora Dujmović, federalna ministrica kulture i sporta, službeno je otvorila ovu tradicionalnu kulturnu manifestaciju poručiv&scaron;i: &ldquo;Ne idite maleni ispod zvijezda!&rdquo;</p> <p><br /><strong>Pojedinosti iz života</strong></p> <p><br />Miljenko Bujac govorio je o nepoznatim pojedinostima iz života i djela oca hrvatske moderne književnosti, istaknuv&scaron;i da je puno ostav&scaron;tine A, B. &Scaron;imića sačuvano zahvaljujući njegovu nećaku Vladi Pandžiću i bratu Stanislavu. &ldquo;Artist &Scaron;imić inzistirao je na začudnosti&rdquo;, istaknuo je Bujac, dodav&scaron;i kako se ovaj protagonist modernizma u hrvatskoj književnosti ogledao u raznolikoj poetskoj vokaciji. Pohvalio je arhivski trud vrsnog znalca Mladena Vukovića. Ivica &Scaron;u&scaron;ić kazao je kako je u Drinovce dolazio jo&scaron; 70-ih godina kada je pisao diplomski rad o ekspresionizmu A. B. &Scaron;imića. Citirao je Juru Ka&scaron;telana koji je o pjesniku rekao: &ldquo;Javio se i nestao kao meteor. Ostala je svjetlost.&rdquo; &Scaron;u&scaron;ić je istaknuo kako je &Scaron;imić počeo kao mato&scaron;evac, a da su kasnije na njega utjecaj imali njemački ekspresionistički časopisi.</p> <p><br />Mladen Vuković koji je pripremio i zbirke pjesama posvećenih Tinu Ujeviću, Marinu Držiću i Bruni Bu&scaron;iću, kazao je kako je knjiga &ldquo;&Scaron;imićevska preobraženja&rdquo; njegov mali dar velikom pjesniku. Naglasio je neke pojedinosti iz njegova predgovora u knjizi. Tako je kazao kako su pjesme A. B. &Scaron;imića prevedene na 20-ak jezika, da su 22 skladatelja uglazbila &Scaron;imićeve stihove, da gotovo nema hrvatskog grada bez ulice A. B. &Scaron;imić, a da je ovome pjesniku podignuto pet spomenika. Može se reći kako je ova Vukovićava knjiga posvetnica &scaron;esti spomenik A. B. &Scaron;imiću! &Scaron;imićeve stihove govorio je glumac Robert Pehar koji je bio i voditelj programa, a u glazbenom dijelu programa nastupila je Lucija Zovko.</p> <p><br /><strong>Bogat program</strong></p> <p><br />Program &Scaron;imićevih susreta 2017. nastavit će se večeras u kinodvorani u Grudama predstavom &ldquo;Gastarbajterski Božić&rdquo; Mate Mati&scaron;ića u izvedbi glumačke družine Histrion. U ovoj hit-komediji koja govori o zgodama i nezgodama gastarbajtera na Badnju večer u Njemačkoj briljiraju Zlatko Vitez, Anica Dobrić i Jo&scaron;ko &Scaron;evo. Program ove kulturne manifestacije sutra stiže u Mostar i &Scaron;iroki Brijeg, značajne postaje na životnom putu oca hrvatske moderne književnosti, pa se ponovo vraća u Grude i Drinovce, rodno mjesto braće &Scaron;imić, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klikom na link pogledajte fotogaleriju otvaranja &Scaron;imićevih susreta:</p> <p><span style="font-size: small;"><a href="http://grude.com/fotografije?id=53" target="_blank"><strong>&Scaron;IMIĆEVI SUSRETI</strong></a></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-02-017_absimic_otvaranje.jpgNajava: Predstavljanje knjige 'Bilo jednom na Kupresu' u nedjelju u Grudamahttp://grude.com/clanak/?i=2663826638Grude.com - klik u svijetSat, 29 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-29-58edd740961fe30d8f360d727dc9dcaa_xl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 30.4.2017. s početkom u 19:30 u kinodvorani Grude bit će upriličeno predstavljanje knjige „Bilo jednom na Kupresu”, autora Dinka Pejčinovića.<p>Dinko Pejčinović je sudionik ratnih događanja na Kupresu i upravo to stalno propitkivanje razloga i odluke da kao student sve napusti i krene u nepoznato i neizvjesno, potaknula ga je da prikupi svjedočanstva izravnih sudionika, kolega studenata i HOS-ovaca, te prikaže potpuno ogoljenu ratnu stvarnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Bilo jednom na Kupresu&ldquo; (Studentska bojna i HOS) zasigurno je vrijedno i za sve sudionike ratnih kupre&scaron;kih događanja nezaobilazno &scaron;tivo, obogaćeno velikim brojem fotografija iz toga vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom predstavljanju biti će prvi put prikazani video isječci iz ratnog vihora na Kupresu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-29-58edd740961fe30d8f360d727dc9dcaa_xl.jpgU Mostaru se organizira književna srijeda u čast A.B. Šimićahttp://grude.com/clanak/?i=2652626526Grude.com - klik u svijetWed, 26 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-26-ab_simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poetski kolaž priredili su studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, pod vodstvom profesorice Tine Laco. <p>U sklopu 54. &Scaron;imićevih susreta, u srijedu, 3. svibnja, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, u okviru Književne srijede, organizira poetski kolaž o Antunu Branku &Scaron;imiću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poetski kolaž priredili su studenti Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru, pod vodstvom profesorice Tine Laco.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupit će i pjesnici Pero Pavlović, Grgo Mikulić, Marina Kljajo-Radić, Ivan Vrljić, Snježana Lovrić, Miljenko Stojić i Ružica Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program u Kosači počinje u 12 sati, a u 13 sati uslijedit će polaganje cvijeća na &Scaron;imićev spomenik u Parku nobelovaca u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-26-ab_simic.jpgJubilarni 10. Susret klapa “Pismo moja” okupit će najpoznatija klapska imenahttp://grude.com/clanak/?i=2647626476Grude.com - klik u svijetTue, 25 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-pismo_moja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak, 28. travnja, u kino dvorani u Imotskom svi ljubitelji klapske pjesme proslavit će jubilarni 10. Susret klapa „Pismo moja Imotski“, s početkom u 20 sati.<p>Nastupit će osam klapa među kojima i najpoznatija klapska imena hrvatske glazbene scene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupaju mu&scaron;ke klape: Sv. Mihovil iz Prolo&scaron;ca, Bratov&scaron;tina sv. Stjepana iz Gorice i Sovića, Pasika iz Kostanja te Ka&scaron;e iz Dubrovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ženske klape: Kurjože iz Podstrane, Rećina iz &Scaron;ibenika te klapa Neviste iz Imotskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebni gosti ovogodi&scaron;njeg susreta klapa vi&scaron;estruko je nagrađivana klapa Cambi iz Splita, nezaobilazno klapsko ime hrvatske glazbene scene, javlja Radio Imotski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim tradicionalnih klapskih napjeva i klapskih obrada velikih hitova, svi posjetitelji ove svečanosti imat će se priliku upoznati sa stvarala&scaron;tvom dvojice istaknutih Imoćana Pere Picukarića i Vlade Vicića, autora velikih klapskih i popularnih hitova, čijim su se pjesmama proslavila brojna estradna imena od Mate Mi&scaron;e Kovača, Mladena Grdovića, Mile Hrnića, Tereze Kesovije, klape &Scaron;ibenik, Bonaca, Nostalgija i mnogih drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Medijski pokrovitelj Radio Imotski. Ulaz je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-pismo_moja.jpgU Gorici otvorenje izložbe slika Stepinac – Put svetostihttp://grude.com/clanak/?i=2644326443Grude.com - klik u svijetMon, 24 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-preuzimanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba će se održati u srijedu, 26. travnja 2017. u Galeriji u Staroj kapeli u Gorici u 20 sati. <p>Bratov&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, Hrvatska franjevačlka arheolo&scaron;ka zbirka sv. Stjepana Gorica i Ogranak Matice hrvatske Grude organiziraju otvorenje izložbe slika "Stepinac &ndash; Put svetosti".&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba će se održati u srijedu, 26. travnja 2017. u Galeriji u Staroj kapeli u Gorici u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su život i djelovanje zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca predstavljeni u lipnju 2016. u Europskom parlamentu u Bruxellesu kroz izložbu pod nazivom &bdquo;Stepinac: put svetosti&ldquo; , ista će biti otvorena u srijedu 26. travnja u 20:00 sati u galeriji Stare kapelu u Gorici. Posjetiteljima će se pružiti mogućnost da kroz vremensku lentu bolje upoznaju Stepinčev život i djelo, kao i sve važne događaje vezane uz njegovo &scaron;tovanje, priopćeno je iz Bratov&scaron;tine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-preuzimanje.jpgPREMIJERA FILMA “BIJELI PUT”: Priča o humanitarnom konvoju koji je donio mir u Središnju Bosnuhttp://grude.com/clanak/?i=2640426404Grude.com - klik u svijetSun, 23 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-23-plakat-bijeli-put-b1-660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Film o humanitarnom konvoju koji je 1993. spasio Hrvate u Lašvanskoj dolini u Središnjoj Bosni i koji je ispisao dirljivu priču o zajedništvu hrvatskog naroda<p>Pod pokroviteljstvom Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te u organizaciji Udruge Istina, Inicijativa za slobodu, toleranciju i nacionalnu afirmaciju i u suorganizaciji s UBH Prsten i Studentskim centrom Zagreb, u subotu 29.travnja u kinu Europa u Zagrebu, s početkom u 19.00 sati održat će se premijera dokumentarnog filma &bdquo;Bijeli put&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj Zdenko Jurilj i producentska kuće &ldquo;Kadar&rdquo; iz &Scaron;irokog Brijega su nakon gotovo tri godine istraživanja, snimanja i mjeseci provedenih u montaži, dovr&scaron;ili film o najvećem humanitarnom konvoju nakon Drugog svjetskog rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film je realiziran uz suradnju dvije državne TV kuće &ndash; HRT-a i BHRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz izjave brojnih svjedoka, ali i raritetnu video arhivu, koja se prvi put prikazuje na platnu, &scaron;ira javnost konačno može vidjeti &scaron;to se stvarno događalo te ratne 1993. i na koji način su ljudi u Sredi&scaron;njoj Bosni spa&scaron;eni od golog izumiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U filmu su zastupljene i igrane filmske scene kako bi se na temelju pisanih dokaza i izjave svjedoka, rekonstruirali događaji koje u to ratno vrijeme nije bilo moguće zabilježiti video kamerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U La&scaron;vanskoj se dolini i Sredi&scaron;njoj Bosni preživljavalo, borilo, ginulo, umiralo od gladi, bolesti, premorenosti, a humanitarni konvoj, u zimu 1993. donio je svjetlost i nadu Hrvatima La&scaron;vanske doline ali i cijele Sredi&scaron;nje Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedni&scaron;tvo hrvatskog naroda tih se ratnih godina najbolje pokazalo u &bdquo;Bijelom putu&ldquo; &ndash; stotine humanitaraca, medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i drugih osoba, dovezli su humanitarni konvoj pred franjevačku bolnicu u Novoj Biloj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predvođeni pokojnim Slobodanom Langom, Androm Vlahu&scaron;ićem i Hermanom Vuku&scaron;ićem, doprinijeli su opstanku i ostanku vi&scaron;e od 70 tisuća Hrvata koji su skoro osam mjeseci bili pod opsadom tzv. Armije BiH. Tih osam mjeseci, Hrvati Sredi&scaron;nje Bosne, nisu imali nijedan mogući izlaz iz te opsade niti komunikaciju s bilo kojim drugim krajevima u BiH. Tu blokadu probio je Bijeli put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, njegov prolazak kroz teritorije pod kontrolom tzv. Armije BiH bio je dozvoljen, međutim, dva je puta napadnut, a vozač Ante Vlaić ubijen, a drugi ranjen, no, konvoj sa 99 &scaron;lepera i gotovo dvije stotine članova ipak stigao u dvori&scaron;te franjevačke bolnice u Novoj Biloj i donio nadu u opstanak, i ba&scaron; kako je to na&scaron; nobelovac Andrić davno i napisao &bdquo;Ovdje se umiralo &ndash; da bi se živjelo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U filmu govore: Slobodan Lang, Ante Damjanović, dr. Tihomir Perić, Tihomir Bla&scaron;kić, Džemal Merdan, Branko Čulo, dr. Ivan Bagarić, dr. Mate Granić, dr. Miro Jakovljević, fra Zoran Livančić, fra Velimir Valjan, fra Iko Skoko, fra Stipo Karajica, Meri Vlaić, Sally Backer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film u trajanju od 79 minuta produkcija Kadar iz &Scaron;irokog Brijega realizirala je u koprodukciji s HRT-om, BHRT-om i ostalim koproducentima (Vertex, 24 Media, ERO), a njegovu realizaciju potpomagao je Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz za sve posjetitelje je slobodan do popune kapaciteta dvorane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trailer: https://vimeo.com/214015642</p> <p>Plakat: http://tinyurl.com/nyzq25k</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-23-plakat-bijeli-put-b1-660x330.jpg'NE DAMO TE PISMO NAŠA': Bratovština na susretu klapa u Šuicihttp://grude.com/clanak/?i=2634626346Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-klapaasuica-300x225.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Mali Uskrs ( 24. travnja, 2017.) s početkom u 20 sati u Hrvatskom domu Stjepana Radića u Šuici-Tomislavgrad, održat će se susreti klapa „Ne damo te pismo naša“, jedni od najpoznatijih susreta klapskog pjevanja ne samo u BiH nego i šire. <p>&nbsp;</p> <p>Organizator je HKDU &bdquo;Sveti Jeronim&ldquo; &Scaron;uica, sudjelovat će vi&scaron;e klapa iz Hrvatske i BiH, među kojima i:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-ŽENSKA KLAPA &bdquo;ZVIZDAN&ldquo; POSU&Scaron;JE</p> <p>-MJE&Scaron;OVITA KPALA &bdquo;KOLAJNA&ldquo; ZADAR</p> <p>-ŽENSKA KLAPA &bdquo;DRAČA&ldquo; MOSTAR</p> <p>-KLAPA &bdquo;BRATOV&Scaron;TINA&ldquo; SOVIĆI-GORICA</p> <p>-TRO &bdquo;DALMACIJA&ldquo; TOMISLAVGRAD</p> <p>-MU&Scaron;KA KLAPA &bdquo;ZVIZDAN&ldquo; POSU&Scaron;JE</p> <p>-MU&Scaron;KA KLAPA &bdquo;GRGA&ldquo; POSU&Scaron;JE&ldquo;</p> <p>-KLAPA &bdquo;SVETI MIHOVIL&ldquo; PROLOŽAC&ldquo;</p> <p>-KLAPA &bdquo;MURTELA&ldquo; DUGOPOLJE</p> <p>-KUPRE&Scaron;KI BEĆARI, KUPRES</p> <p>-KLAPA &bdquo;SVETI JERONIM&ldquo; &Scaron;UICA</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ste dobro do&scaron;li, a ljubitelji klapske pjesme sigurno će uživati u milozvučju klapskog pjevanja, pi&scaron;e Tomislavnews.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-klapaasuica-300x225.jpgŠirokobriježanin Ante Marić pobjednik Red Bull Doodle Art projektahttp://grude.com/clanak/?i=2628226282Grude.com - klik u svijetWed, 19 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-19-red_bul.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crtanje ili škrabanje kako se popularno među studentima zove kreativni izražaj koji nadolazi u trenucima kada se mozak odmara od napornog učenja i praćenja predavanja. <p>Svjetski popularni projekt Red Bull Doodle Art upravo je na tragu da pronađe najbolje radove i nagradi njihove autore. Vi&scaron;e od 50.000 studenata iz 40 zemalja svijeta sudjeluje u ovom projektu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Student iz &Scaron;irokog Brijega, Ante Marić, je od strane žirija odabran kao najbolji doodle između 355 radova koje su prijavili studenti iz Bosne i Hercegovine. Pobjeda nije bila lagana, prvo su na otvorenom online glasovanju svi mogli dati svoj glas i odabrati 20 radova koje će ići na ruke stručnom žiriju, koji je na kraju imao težak zadatak, pi&scaron;e Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi žirija su bili Matea Martinović, magistrica grafike i profesorica likovne kulture, i Bojan Hadžihalilović, čovjek koji ima izuzetno bogatu grafičko, dizajnersku karijeru, a ujedno je i osnivač agencije Fabrika. Njih dvoje su pregledali svih 20 radova i na kraju kada se zbroje ocjene za stil i kreativnost pobjednički rad za 2017. godinu progla&scaron;en je kreativni uradak studenta Ante Marića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žiri nije imao nimalo lagan posao, jer je bilo veoma te&scaron;ko među dobrim radovima izabrati onaj najbolji. Na kraju članica žirija Matea Martinović je objasnila za&scaron;to je pobijedio rad studenta iz &Scaron;irokog Brijega: ''Iako se doodling ne bavi temeljnim zakonitostima crteža, &scaron;krabotina Ante Marića ih ipak tehnički po&scaron;tuje, sa maksimalno iskori&scaron;tenim prostorom, genijalnom idejom i svakako, jako lijepo zaokružena priča. &Scaron;to se tiče mog osobnog mi&scaron;ljenja, vidi se da se Ante potrudio vi&scaron;e oko glasovanja jer je stvarno veliki broj ljudi pozvao da glasuju. A meni se sviđa ta činjenica da je nacrtao doodle u doodleu sa jako puno malih likova i stvari u pozadini''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pobjednik iz BiH će putovati na svjetsko finale Red Bull Doodle Art 2017, na uzbudljivoj lokaciji gdje će steći novo iskustvo virtualne stvarnosti. Finalna remek-djela bit će izložena u Globalnoj virtualnoj galeriji, gdje ljubitelji umjetnosti mogu u potpunosti doživjeti radove u virtualnoj stvarnosti iz cijelog svijeta. Svjetski pobjednik će biti odabran od strane žirija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pratit ćemo i dalje Antu Marića i njegov put do svjetskog finala, a na ovom <a href="https://doodleart.redbull.com/en/bih/" target="_blank">linku</a> možete pogledati svih 20 radova koje je žiri ocjenjivao. Svi sudionici će dobiti majicu s printom svog doodla, kao i posebne flomastere za crtanje partnera projekta Stabilo. Pobjednica online glasovanja, koja je prikupila 1.804 glasova, Nata&scaron;a Bajić, će pored gore navedenih nagrada dobiti i poseban Stabilo set za crtanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-19-red_bul.jpgNAJAVA: U kulturnom domu Grude predstavljanje dva romana Anite Martinachttp://grude.com/clanak/?i=2623526235Grude.com - klik u svijetTue, 18 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-18-anita_martinac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ogranak Matice hrvatske Grude poziva Vas na kulturnu manifestaciju 'USKRS S MATICOM HRVATSKOM U GRUDAMA'.<p>U četvrtak, 20. travnja 2017. u Kulturnom domu &bdquo;Antun Branko &Scaron;imić&ldquo;, u gradskoj knjižnici u Grudama u 20 sati upriličit će se predstavljanje dvaju romana spisateljice Anite Martinac 'MEDALJON' i 'POSLJEDNJI'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu predstavljaju fra Miljenjko Mića Stojić, Ivan Zlopa&scaron;a, Petar Majić i autorica Anita Martinac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom programu sudjeluju učenici Osnovne glazbene &scaron;kole Grude</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radujemo se Va&scaron;emu dolasku! Sretan i blagoslovljen Uskrs!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-18-anita_martinac.jpgPOSUŠJE: Blagdanska dekoracija i prigodni Uskrsni programhttp://grude.com/clanak/?i=2613826138Grude.com - klik u svijetFri, 14 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-14-uskrs2017-6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podsjetimo, zabavni program započinje u 15:00 sati i namijenjen je svim generacijama.<p>Tijekom proteklih dana vrijedni pripravnici i zaposlenici Općine Posu&scaron;je prigodnim ukrasima uljep&scaron;avali su gradski park pred predstojeći blagdan Uskrsa, ali i prigodno druženje koje općina organizra na Uskrsni ponedjeljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, zabavni program započinje u 15:00 sati i namijenjen je svim generacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e na: <a title="Posu&scaron;je" href="http://www.opcina-posusje.ba/naslovnica-hr/pozivamo-vas-blagdansko-druzenje-posusju-generacije" target="_blank">http://www.opcina-posusje.ba/naslovnica-hr/pozivamo-vas-blagdansko-druzenje-posusju-generacije</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-14-uskrs2017-6.jpgU Napretkovom domu u Mostaru predstavljanje knjige Zdravka Kordića iz Tihaljinehttp://grude.com/clanak/?i=2615426154Grude.com - klik u svijetFri, 14 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-14-nevrijeme_bitka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HAZU i Sveučilište Hercegovina u Mostaru pozivaju vas na predstavljanje nove knjige akademika Zdravka Kordića „ Nevrijeme bitka – vrijeme nebitka „ u subotu 22. travnja 2017 u Napretkovom domu s početkom u 19.00 sati.<p>&nbsp;</p> <p><strong>U programu sudjeluju :</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>-Fra Andrija Nikić</em></strong></p> <p><strong><em>-Akademik prof.dr.sc. Milenko Brkić</em></strong></p> <p><strong><em>-Autor knjige Zdravko Kordić</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Voditeljica: Tina Laco</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ulaz je slobodan</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesor, doktor Zdravko Kordić je rođeni Tihaljčanin (općina Grude) rođen 1955. godine. Poznati je i vrsni hrvatski pjesnik, esejist, kritičar, urednik, te marni organizator književnoga i, općenito, kulturnoga života, poglavito u Mostaru i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong><a href="http://www.caffe-tony.com/" target="_blank">caffe-tony.com</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-14-nevrijeme_bitka.jpgPromovirana prva MEDITATIVNA stihozbirka u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=2608226082Grude.com - klik u svijetThu, 13 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-13-17918749_10212851609993302_1687108090_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Franjevačkoj galeriji na Širokom Brijegu 12.04.2017., uoči Svetog Trodnevlja promovirana je peta zbirka poezije književnice Sanijele Matković. <p>Program je započeo čitanjem stihova u interpretaciji same autorice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime izdavača nazočne je pozdravio predsjednik &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske gospodin Gojko Jelić koji je istakao kako je ovaj hvale vrijedan uradak s rado&scaron;ću pridružen ostalim izdanjima Ogranka u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Recezenti spomenute stihozbirke fra Vendelin Karačić i profesorica Milena Bandić Jukić nazočnima su posvijestili važnost ovakvog književnog uratka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospođa Bandić Jukić se u svom govoru osvrnula na pitkost Sanijeline poezije pretočene kroz figuru oksimorona, kroz koju je autorica osvijestila nužnost postojanja u zajedni&scaron;tvo s Bogom, pa i u stvarnosti križa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vendelin Karačić je stihozbirku &bdquo;Mističnim tragom suze&ldquo; ocijenio kao prvi Meditativnu zbirku u Hercegovini pa i &scaron;ire, kojom je autorica dala značajan doprinos kako poetskoj tako i teolo&scaron;koj književnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica se u svom obraćanju osvrnula na razlog nastanka ove stihozbirke, istaknuv&scaron;i važnost promi&scaron;ljanja misterija poruke upućene nam s križa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-13-17918749_10212851609993302_1687108090_n.jpgKlavirski recital Ivana Galića na 'Danima Matice'http://grude.com/clanak/?i=2600726007Grude.com - klik u svijetTue, 11 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-ivan_galic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj program dio je ciklusa „Mladi glazbenici na Danima Matice“. <p>U sklopu Mostarskog proljeća 2017. &ndash; XIX. dana Matice hrvatske, u srijedu, 12. travnja od 19 sati, u Galeriji kraljice Katarine, bit će izveden Klavirski recital na kojemu će nastupiti mladi pijanist Ivan Galić, javlja Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj program dio je ciklusa &bdquo;Mladi glazbenici na Danima Matice&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je slobodan.</p> <p>Program:<br />J. S. Bach: Preludij i fuga u gis-molu, BWV 863<br />J. Haydn: Sonata u c-molu, Hob. XVI/20<br />I. Moderato<br />II. Andante con moto<br />III. Allegro<br />S. Rahmanjinov: Etida-slika op. 39 br. 9 u D-duru</p> <p>&nbsp;</p> <p>*******<br />J. S. Bach - J. Brahms: Chaconne u d-molu za lijevu ruku<br />I. Maček: Improvizacija<br />Preludij i toccata</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-ivan_galic.jpgFOTO: Tisuće ljudi na veličanstvenom prikazu Živih slika Muke Isusove u Imotskomhttp://grude.com/clanak/?i=2596325963Grude.com - klik u svijetMon, 10 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-10-muka-11-1024x684.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Definitivno osamnaesti prikaz Živih slika Muke Isusove sinoć u Imotskom, gledajući očima onih koji promatraju i scene s umjetničkog aspekta bile su najveličanstvenije do sada<p>Kako zapravo iskazati riječju ono &scaron;to se sinoć u večeri Cvjetnice događalo u Imotskom? Jeste da već osamnaest godina gledamo iste scene prikaza Muke Isusove, jeste da je hrvatski Jeruzalem, Grad na gori, kameniti Imotski, uvijek u tih osamnaest godina ne&scaron;to &scaron;to nigdje na svijetu to nema, ali zaista, zaista, prikaz Živih slika Muke Isusove sinoć je bilo ne&scaron;to veličanstveno, pi&scaron;e Radio Imotski.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mraku kamenitog mora Imotskog, obasjanog samo mjesečinom i stotinama baklji, u gradu u kojem se prema grubim procjenama na&scaron;lo vi&scaron;e od deset tisuća ljudi iz svakog kutka Hrvatske, u gradu koji je dva sata i pored toliko du&scaron;a bio grad ti&scaron;ine i dostojanstva, odigralo je ovog puta rekordan broj glumaca amatera divne scene preslikane iz Biblije. Zamislite, deset i vi&scaron;e tisuća ljudi, a potpuni mir, samo se čuju Isusove (Tomislav Martić &ndash; jedini profesionalac) riječ s Posljednje večere, njegovi uzdasi iz Getsemanskog vrta, o&scaron;tri tonovi Poncija Pilata (Ante Knezović) kod suđenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovog puta po prvi put na drugoj, ali zaista predivnoj lokaciji ispred stare gradske općine. Kako zamisliti da je bio tajac i uzdasi kada Isus susreće svoju svetu Majku (Vesna Mustapić), kada na starim imotskim skalinima uzima Veronikin (Marija Stipić-Bubalo) rubac ili kada mu &Scaron;imun Cirenac (Zlatko Ljubičić) pomaže nositi križ. Da ne govorimo o hodu uz putove Kalvarijske po starim imotskim skalinima. I onda vrhunac, razapinjanje Isusa na mitskoj Topani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Bože moj, Bože moj, za&scaron;to si me ostavio?!&ldquo; odjeknulo je u tihoj noći kao grom, i kada je Isus razapet na križu izdahnuo, kada ga je Majka uzela mrtva u naručje, ta masa, ta djeca, starci, bake, djedovi, očevi, mladići i djevojke razi&scaron;li su se u jo&scaron; većoj ti&scaron;ini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Definitivno osamnaesti prikaz Živih slika Muke Isusove sinoć u Imotskom, gledajući očima onih koji promatraju i scene s umjetničkog aspekta bile su najveličanstvenije do sada. I jo&scaron; ne&scaron;to, vjerovalo se da će biti oko 400 kostimiranih glumaca, a do&scaron;lo ih je vi&scaron;e od pet stotina.Iz svakog kutka Imotske krajine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaka čast i redateljima, scenografima, kostimografima,jednostavno svima koji su bili dio nečega čega doista nema nigdje na svijetu, pi&scaron;e <a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/foto-velicanstven-prikaz-zivih-slika-muke-isusove-u-hrvatskom-jeruzalemu/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače,&nbsp;na 18. uprizorenju "Muke Gospodina na&scaron;eg Isusa Krista" u Imotskom, sudjelovala je i klapa Bratov&scaron;tina.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hvala župnom zboru Gospe od Anđela-Imotski na pozivu i ako Bog da tu smo i dogodine", kazali su iz Bratov&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/foto-velicanstven-prikaz-zivih-slika-muke-isusove-u-hrvatskom-jeruzalemu/" target="_blank">Radio Imotski/Foto: Radio Imotski</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-10-muka-11-1024x684.jpgObjavljeni dobitnici Pulitzerove nagrade za 2017.http://grude.com/clanak/?i=2599225992Grude.com - klik u svijetMon, 10 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-10-pulitzer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pulitzerove nagrade najuglednija su priznanja u američkom novinarstvu, a dodjeljuju se od 1917. godine.<p>The New York Daily News i ProPublica dobitnici su Pulitzerove nagrade za javno novinarstvo, Charleston Gazette-Mail za istraživačko novinarstvo o pro&scaron;irenoj uporabi analgetika, novinari The Washington Posta i The New York Timesa, te listovi koji su zajedno s međunarodnim konzorcijem razotkrili Panamske dokumente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>David Fahrenthold iz The Washington Posta dobio je nacionalnu nagradu za izvje&scaron;tavanje o predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa jer je "stvorio model transparentnog novinarstva i praćenja političke kampanje uz istodobno izražavanje sumnje u tvrdnje Donalda Trumpa o velikodu&scaron;nom financiranju karitativnih udruga", navodi Hina</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pulitzerove nagrade najuglednija su priznanja u američkom novinarstvu, a dodjeljuju se od 1917. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>The Daily News, tabloid iz grada New York, te ProPublica, portal specijaliziran za istraživačko novinarstvo, razotkrili su policijsku zlouporabu zakona o deložacijama zbog čega su stotine uglavnom siroma&scaron;nih pripadnika manjina ostale bez svojih domova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrađeni su i novine McClatchy te Miami Herald, koji su bili dio Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara i svojim su tekstovima razja&scaron;njavali na koji su način bogata&scaron;i, političari i utjecajni ljudi skrivali svoj novac u porezne oaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novinari dnevnika The New York Times dobili su međunarodnu nagradu za izvje&scaron;tavanje o naporima ruskog predsjednika Vladimira Putina da za&scaron;titi ruski utjecaj u inozemstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U devetnaestčlanom vijeću za Pulitzerovu nagradu su prija&scaron;nji dobitnici te drugi ugledni novinari i akademici. Dobitnike odabiru uz pomoć 102 člana žirija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od 2500 novinarskih uradaka bilo je nominirano za neku od 21 nagrade u kategorijama od javnog servisa, udarnih vijesti do komentara, karikatura i fotografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sedam nagrada dodjeljuje se za fikciju, dramu, povijest, biografiju, pjesni&scaron;tvo, za nefikciju i glazbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pulitzerove nagrade počele su se dodjeljivati 1917. prema oporučnoj želji novinskog izdavača Josepha Pulitzera.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-10-pulitzer.jpgJubilarni 10. Susret klapa “Pismo moja” Imotskihttp://grude.com/clanak/?i=2589725897Grude.com - klik u svijetSat, 08 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-08-10.susret-klapa-pismo-moja-imotski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/><p>Ovogodi&scaron;nji jubilarni 10. Susret klapa &ldquo;Pismo moja&rdquo; Imotski, u organizaciji Kulturne udruge Pismo moja, održat će se 28. travnja i ugostiti osam klapa koje će nas provesti kroz bogat glazbeni program, navodi Radio Imotski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim pjevanja izvornih i popularnih klapskih pjesama, ova jubilarna večer klapa odat će počast klapskim autorima imotskih korijena čije pjesme već desetljećima pjevaju najeminentnija klapska imena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-08-10.susret-klapa-pismo-moja-imotski.jpgKantanje Gospina plača u organizaciji HKUD 'Hercegovac'http://grude.com/clanak/?i=2585725857Grude.com - klik u svijetFri, 07 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-07-hercegovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 9. travnja, na Trgu širokobrijeških žrtava u organizaciji HKUD „Hercegovac“ održat će se „kantanje“ Gospina plača. Te cvjetne nedjelje program će početi u 15 sati.<p>Nakon &bdquo;kantanja&ldquo;, uslijedit će prigodno druženje uz degustacije u&scaron;tipaka, sira i vina koje će pripremiti članice navedenog dru&scaron;tva. Također, svi će biti u mogućnosti pogledati i kupiti ručne radove koje izrađuju članovi &bdquo;Hercegovca&ldquo;, a na taj način pomoći će te rad te sekcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nadi da će te ih podržati i pridružiti im se upućuju Vam srdačne pozdrave!<br /><br /><br />Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-07-hercegovac.jpgPromocija zbirke 'Mističnim tragom suze' Sanijele Matkovićhttp://grude.com/clanak/?i=2586925869Grude.com - klik u svijetFri, 07 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-07-sany_naslovna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Korizma godine Gospodnje 2017. pred Križem zastaje pjesnikinja Sanijela Matković i razmišlja o sedam Isusovih posljednjih riječi. I nastala je njezina peta zbirka poezije 'Mističnim tragom suze'.<p>Ogranci Matice hrvatske u Čitluku i &Scaron;irokom Brijegu nakladnici su ove vrijedne stihozbirke koju ćemo promovirati u predvečernje Velikog trodnevlja, u srijedu 12. travnja 2017. s početkom u 19:30 u prostoru Franjevačke galerije u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz izložene ilustracije koje je uradila sama pjesnikinja i meditativnu glazbu, o pjesmama će koju riječ kazati ocjenjivači zbirke Milena Jukić - Bandić i fra Vendelin Karačić, te sama autorica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stihove će kazivati Andrija Zeljko, a program će voditi Željka &Scaron;aravanja.<br /><br /><br />Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-07-sany_naslovna.jpgSPEKTAKL: Večernjakov pečat održat će se 18. svibnja u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=2588125881Grude.com - klik u svijetFri, 07 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-07-pecat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za Večernjakov pečat nominirano je 150 kandidata čija će imena i prezimena biti objavljena u Večernjem listu BiH, kao i na BHRT-u u posebnoj emisiji vezanoj uz Večernjakov pečat. <p>U dvorani Hrvatskog doma &ldquo;Herceg Stjepan Kosača&rdquo; u Mostaru 18. svibnja 2017. godine održat će se tradicionalni 16. Večernjakov pečat, izbor osoba godine koje su, prema mi&scaron;ljenju Ocjenjivačkog suda Večernjakova pečata i na temelju dojma čitatelja Večernjeg lista, obilježile godinu iza nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Večernjakov pečat nominirano je 150 kandidata čija će imena i prezimena biti objavljena u Večernjem listu BiH, kao i na BHRT-u u posebnoj emisiji vezanoj uz Večernjakov pečat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na jednoj od najboljih regionalnih manifestacija posljednjih godina 18. svibnja očekuje se spektakl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju koje predstoji objavljivat ćemo sve detalje vezane uz ovogodi&scaron;nji Večernjakov pečat, priopćeno je iz Večernjeg lista BiH</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-07-pecat.jpgFOTO: Održana izložba "Umjetnikova duša u akriliku" fra Bože Radošahttp://grude.com/clanak/?i=2575025750Grude.com - klik u svijetTue, 04 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-04-017_1_fra_bozo_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati čapljinski svećenik fra Bože Radoš ovog tjedna održao je izložbu koju su posjetili brojni Čapljinci, ali i drugi ljudi i svećenici s područja Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>O izložbi u galeriji Tau u Čapljini je rečeno sljedeće. - U na&scaron;e vrijeme zavičajnost ubrzano i&scaron;čezava. Oslabljena, i posve zanemarena pripadnost mjestu rođenja i odrastanja - suživljavanja s okolinom s okolicom - ljude gotovo i ne određuje. Dapače, ni pojam majčinstva nije vi&scaron;e jednoznačan, čime je i manje presudan. Trkači u labirintima tehniziranoga svijeta olako se udaljavaju i od prirodnosti i od samih sebe. Među takve ne spada slikar fra Bože Rado&scaron;. Većina slika fra Bože Rado&scaron;a nastala je iz sjećanja na djetinstvo, rečeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:<a href="http://www.framost.com" target="_blank">Framost</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-04-017_1_fra_bozo_1.jpgŠiroki Brijeg: Humanitarna izložba za pomoć djeci Afrikehttp://grude.com/clanak/?i=2572325723Grude.com - klik u svijetMon, 03 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-03-alu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomenuta izložba slika bit će kasnije prenesena i postavljena u Galeriju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu<p>U Galeriji ALU &Scaron;iroki Brijeg večeras će s početkom u 18 sati biti otvorena izložba humanitarnog karaktera za pomoć djeci Afrike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici izložbe su gosti slikari Ruske Federacije okupljeni oko umjetničkog projekta 'Imperium plener Hercegovina 2017', 'Bovisti' &Scaron;iroki Brijeg te studenti i profesori slikarskog odjela ALU &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenuta izložba slika bit će kasnije prenesena i postavljena u Galeriju Instituta Ruđer Bo&scaron;ković u Zagrebu, javlja Radio &Scaron;iroki Brijeg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-03-alu.jpgMobile Rock školu žele dovesti u Grude: 'Ići ćemo u sredine gdje mladi gledaju u urbanom pravcu'http://grude.com/clanak/?i=2569325693Grude.com - klik u svijetSun, 02 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-02-rockakademija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rock škola Mostar po mnogima je najpozitivniji projekt zadnjih godina u Mostaru. Skupina entuzijasta u Glazbenom centru Pavarotti educira mlade urbanoj muzici.<p>&nbsp;</p> <p>Ali prije svega ih uče univerzalnim ljudskim vrijednostima spajajući dvije strane jednog grada. &Scaron;koli je u zadnje vrijeme ponestalo novaca, ali dobre vijesti o novim odobrenim sredstima obradovale su mnoge u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Mostar Rock School ekipa Klixa razgovarala je s njenim pokretačem i voditeljem Orhanom Ohom Maslom. - Projekat je krenuo uz pomoć nizozemske organizacije Musicians Without Borders koja je već imala sličan projekat u jednoj podijeljenoj sredini, kao &scaron;to je Mostar, u Kosovskoj Mitrovici. Nakon jednog kampa u Skoplju koji su organizirale ba&scaron; kolege iz Mitrovice i povratka u Mostar otvorili smo upisni rok za prvu &scaron;kolsku godinu i sjećam se da se prijavilo vi&scaron;e od 80 mladih ljudi, dvostruko vi&scaron;e nego su na&scaron;i tada vrlo mali kapaciteti mogli primiti, imali smo dvije sobice ovdje, prisjeća se sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S ponosom se sjeća prvih predavača, iskusnih glazbenika koji nisu bili ekonomski neovisni, pa su mogli ući u jedan takav projekat s entuzijazmom. Atilla Aksoj gitarist Zostera, Đenan Mujić koji je svirao s Tom Jonesom, Vjekoslava Batinić, Danijel Raspudić, Gabrijel Prusina i drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S vremenom &scaron;kola je rasla do dana&scaron;nje razine, kad je &scaron;iroko prepoznata i uvažavana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Orhan Maslo jasno vidi &scaron;to bi Rock &scaron;kola trebala postati u narednom razdoblju, već osmi&scaron;ljeni projekti čekaju implementaciju, samo treba naći donatore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za Mobile Rock School nam treba kombi, instrumenti i sve &scaron;to ide uz to. Želimo da taj kombi s na&scaron;im najboljim studentima ide jednom mjesečno u Nevesinje, Ljubinje, Ljubu&scaron;ki, Grude... Mala mjesta u kojima postoji koncentracija mladih ljudi koji gledaju u urbanom pravcu. Želimo tamo sijati sjeme, želimo urbanizirati te manje sredine&ldquo;, govori nam o planovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odmakloj fazi je realizacija muzičke booking agencije, koja bi zaposlila mlade ljude, a online povezivale bendove i prostore za sviranje u regiji. Ekipa iz rock &scaron;kole već neko vrijeme razmi&scaron;lja da uz ovo neformalno obrazovanje stvori i formalno, odnosno da osnuje rock akademiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tu nam nedostaje nekih tehničkih detalja, ali prije svega trebamo odlučiti hoćemo li kupiti nečiji sistem ili osmisliti svoj. Već pet godina rad na&scaron;ih predavača se zasniva na autorskom osmi&scaron;ljavanju, nismo preuzeli ničiju knjigu, ničiji plan i program, već stvaramo svoj", rezimirao je planove Orhan Oha Maslo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Klix.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-02-rockakademija.jpgZavršile Korizmene tribine u Gorici 2017.http://grude.com/clanak/?i=2566325663Grude.com - klik u svijetSat, 01 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-01-20170331_205237.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština je i ove godine već četrnaestu godinu zaredom organizirala i uspješno privela kraju Korizmene tribine.<p>Posljednja je bila izložba slika Mirele Buzov Runac &bdquo;Kapelica&ldquo; koja je otvorena u Galeriji u staroj kapeli u Gorici. Na izložbi su sudjelovali osim autorice Marko Topić, fra Nikola Spužević i Mario Bu&scaron;ić. Program je vodila Zorana Grizelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba je prikazala u jednoj kapelici (&scaron;atoru) Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Na sebi svojstven način mlada slikarica Mirela prikazuje Isusa u svoj njegovoj patnji i grču, ali i Uskrsloga Gospodina koji je pobijedio smrt! U kapelici se susreću živi Bog i čovjek i taj susret je zapravo sržna poruka ove vrlo zanimljive izložbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim ove izložbe bile su i sljedeće tribine: Zorana Vukmana iz Splita, Dražena Bu&scaron;ića iz Zagreba, te je prikazana Pasionska tradicija stare Imote.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 14 (četrnaest) godina otkad Bratov&scaron;tina organizira ove korizmene tribine mnogi su izvrsni predavači posjetili Goricu, njih vi&scaron;e od 50 (pedeset). Ovdje donosimo njihova imena: fra Ante Marić, fra Vinko Mikulić Bajević, fra Niko Leutar, fra Ljubo Kurtović, Mario Bu&scaron;ić, fra Jozo Rado&scaron; Đoka, fra Dinko Grbavac, fra Ante Ivanković, fra Slavko Antunović, fra Mile Vla&scaron;ić, fra Josip Vla&scaron;ić, fra Mate Logara, fra Dario Dodig, fra Mate Dragićević, fra Kre&scaron;imir Bu&scaron;ić, dr. fra Milan Lončar, fra Sretan Ćurčić, fra Miljenko Mića Stojić, fra Ivan Marić, fra &Scaron;imun &Scaron;ito Ćorić, dr. Slobodan Lang, fra Stjepan Neimarević, fra Miroslav Bustruc, fra Marko Jukić, fra Marinko &Scaron;akota, dr. fra Robert Jolić, dr. sc. Marko Tokić, dr. fra Iko Skoko, fra Robert Ki&scaron;, fra Željko Grubi&scaron;ić, fra Mladen Sesar, fra Mate Tadić, fra Nikola Spužević, fra Dobroslav Begić, dr. fra Zoran Senjak, fra Vlatko Kozina, dr. fra Draženko Tomić, dr. Pavo Čolak, č. s. Leopoldina Kovačević, č. s. Petra Bagarić, č. s. Dominika Anić, č. s. Zdenka Kozina, č. s. Lidija Glava&scaron;, fra Vjeko Vrčić, fra Stipan Klarić, Zoran Vukman, fra Mario Knezović, Julienne i Zvonko Bu&scaron;ić, fra Stipe Marković, dr. don Ivan Mužić, dr. fra Ante Vučković, fra Danko Perutina, fra Ignacije Alerić, dr. fra Luka Toma&scaron;ević, fra Jakov Udovičić, fra Filip Budić, dr. sc. Pavao Knezović, fra Vinko Prlić, biskup msgr. dr. Ratko Perić, fra Antonio &Scaron;akota, Marijan Gubina, Vilim Karlović, fra Željko Barbarić, Ivica Ursić i Dražen Bu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad ovom broju predavača dodamo činjenicu da su neki dva puta i vi&scaron;e bili gosti na tribinama u Gorici, onda je to pozama&scaron;an broj predavanja. I ni&scaron;ta ovo ne bi bilo vrijedno da nije bilo onih vjernika koji su shvatili ovu poruku Bratov&scaron;tine i redovito dolazili na ove tribine. Vjerujemo i nadamo se da je ne&scaron;to s ovih predavanja od spomenutih osoba ostalo u srcu i du&scaron;i, kao smjernica za život upijena i pohranjena u vlastitu nutrinu, a koja služi za jačanje i ukorijenjenje kr&scaron;anskih krjeposti u životu. To jest zapravo i cilj ovih tribina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pridodajemo ovomu da su na tribinama osim predavača svake godine gostovale mnoge druge talentirane osobe sa svojim Bogomdanim umjetničkim talentima. Redovito su, dakle, ove tribine bile popraćene drugim vrstama kr&scaron;ćanske umjetnosti: likovne, literarne, filmske, glazbene, kazali&scaron;ne i dr. Bili su tu mnogi koncerti duhovne glazbe, izložbe likovne umjetnosti, predstavljanja knjiga, gledanje poticajnih filmova, igrokazi, molitve, hodoča&scaron;ća i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bratov&scaron;tina se kroz korizmu odlučila i na humanitarnu akciju za pomoć djeci u Majčinu selu u Međugorju. I tu akciju uspje&scaron;no provodi već 10 (deset) godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zahvaljujemo svima koji nas prate svojim molitvama i materijanim darovima. Neka sve Gospodin blagoslovi i čuva! Mir i Dobro!, poručuju iz Bratov&scaron;tine sv. Stjepana prvomučenika Sovići-Gorica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com<br />FOTO: Bratov&scaron;tina</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-01-20170331_205237.jpgHumanitarna akcija Bratovštine Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica – Sovići za Majčino selo u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=2556425564Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-majcino_selo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prikupljenu humanitarnu pomoć članovi Bratovštine dodijeliti će djeci za nadolazeći Uskrs. <p>Bratov&scaron;tina Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica &ndash; Sovići u korizmenom vremenu poziva sve svoje župljane kao i ostale ljude dobre volje da svojim prilozima prvenstveno u prehrambenim proizvodima dadnu doprinos humanitarnoj akciji za djecu u Majčinu Selu u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prikupljenu humanitarnu pomoć članovi Bratov&scaron;tine dodijeliti će djeci za nadolazeći Uskrs.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akcija prikupljanja pomoći održati će se od četvrtka 30.03. do subote 01.04. u Starom župnom dvoru u Gorici od 18:00 do 20:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Molimo Vas da svoje korizmeno odricanje i pokoru oplemenite korizmenim darom za potrebnu djecu'', poručili su organizatori, prenosi Bljesak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-majcino_selo.jpgFOTO: Chick lit potvrdio status hit predstavehttp://grude.com/clanak/?i=2549125491Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-chick_lit_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na jučerašnju izvedbu predstave HNK Mostar „Chick lit“ tražila se ulaznica više. Sinoć je scena HNK Mostar bila premalena za sve koji su htjeli vidjeti ovu „svemostarsku“ predstavu.<p>Sva su sjedeća mjesta bila popunjena kao i stolice koje su naknadno ubačene među redove. Dobar dio zainteresiranih nije uspio ući jer mjesta jednostavno nije bilo. A glumci nisu ostali dužni publici. Osam glumaca <strong>HNK Mostar</strong>, troje <strong>Pozori&scaron;ta lutaka Mostar</strong> i dvoje glumaca <strong>Narodnog pozori&scaron;ta Mostar</strong>, koje je u&scaron;timala redateljica <strong>Tanja Miletić Oručević</strong> iz <strong>Mostarskog teatra mladih</strong>, držalo je prepunu dvoranu u tenziji gotovo dva sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;odanov &bdquo;<strong>Chick lit</strong>&ldquo; je duhovita i ironična groteska hrvatskog jet-seta i presjek stanja svijesti hrvatskog tranzicijskog dru&scaron;tva, koje odveć korespondira i s na&scaron;om, bosanskohercegovačkom stvarno&scaron;ću. Mladi bračni par, od kojih je suprug novopečeni tajkun i industrijalac, a supruga jedna od uspje&scaron;nih chick lit spisateljica, priređuje zabavu u povodu izlaska njene nove knjige. Na partiju se pojavljuje cijela lepeza zanimljivih gostiju, koji se u &Scaron;odanovom dramskom rukopisu promeću u arhetipove novouspostavljene dru&scaron;tvene ljestvice. Paralelno s partijem, ispred obiteljske vile prosvjeduju otpu&scaron;teni uposlenici tvornice čiji je vlasnik suprug chick lit spisateljice. Kako zabava odmiče i pristižu novi gosti, postaje sve izvjesnije da će doći do sukoba &bdquo;ulice&ldquo; s novopečenom aristrokracijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom predstavom HNK Mostar obilježio je <strong>Svjetski dan kazali&scaron;ta</strong>, a prigodnu poruku čuvene francuske glumice <strong>Isabelle Huppert</strong> pročitao je glumac HNK Mostar <strong>Ivan Skoko</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kazali&scaron;te za mene predstavlja onog drugog, ono je dijalog, odsutnost mržnje. Prijateljstvo među narodima, nisam sigurna &scaron;to ono podrazumijeva, ali vjerujem u zajednicu, u prijateljstvo publike i glumaca, u jedinstvo svih onih koje kazali&scaron;te spaja, onih koji ga pi&scaron;u, koji ga prevode, onih koji ga rasvjetljavaju, oblače, dekoriraju, onih koji ga izvode, koji ga čine, koji u njega odlaze. Kazali&scaron;te nas &scaron;titi, pruža nam zaklon&hellip; Mislim i da nas voli&hellip; onoliko koliko mi volimo njega&hellip;&ldquo;, stoji, između ostaloga, u poruci Isabelle Huppert.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sljedeća izvedba predstave &bdquo;Chick lit&ldquo; bit će 8. travnja 2017. godine u HNK Mostar, s početkom u 20 sati.</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-chick_lit_3.jpgPrva hrvatska opera u BiH "Diva Grabovčeva" izvedena u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=2545725457Grude.com - klik u svijetSun, 26 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-26-b_170326057.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nastupilo je više od stotinu izvođača<p>Član Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine Dragan Čović prisustvovao je izvođenju prve hrvatske opere u BiH ''Diva Grabovčeva'', u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ovaj glazbeno-scenski događaj libreto je napisao fra Ante Marić, muziku komponirao maestro don Dragan Filipović, a aranžman napravio Fedor Vrtačnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Operu je izveo Dubrovački simfonijski orkestar kojim je dirigirao Mladen Tarbuk, a režiju je potpisala Jasna Žarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opera je izvedena pod pokroviteljstvom člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića i predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupilo je vi&scaron;e od stotinu izvođača, priopćeno je iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-26-b_170326057.jpgSredište Čitluka krasi ‘Pisanica od srca’http://grude.com/clanak/?i=2541425414Grude.com - klik u svijetSat, 25 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-pisanica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o prekrasno oslikanoj uskrsnoj pisanici visine 2,05 metra i širine 1,50 metara.<p>Nakon &scaron;to su jo&scaron; prije desetak godina općina Čitluk i grad Križevci potpisali povelju o prijateljstvu, čitlučka općina je na različitim područjima uspostavila kvalitetnu i plodotvornu suradnju ne samo sa spomenutim Križevcima nego i cijelom Koprivničko-križevačkom županijom u Republici Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Podravina i Međugorje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je prije gotovo osam godina, 2009. godine, Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije međugorskom sveti&scaron;tu Kraljice Mira darovala prelijepu veliku &ldquo;Pisanicu od srca&rdquo;, oslikanu motivima iz Podravine i Međugorja, koja je punih pet godina pred Uskrs uljep&scaron;avala dvori&scaron;te ispred župne crkve svetog Jakova u Međugorju. Kao i protekle tri godine, pred najveći katolički blagdan Uskrs, od utorka ta pisanica krasi park na Trgu žrtava Domovinskog rata u sredi&scaron;tu Čitluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uskrsna pisanica</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o prekrasno oslikanoj uskrsnoj pisanici visine 2,05 metra i &scaron;irine 1,50 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slične, ali upola manje hrvatske&ldquo;Pisanice od srca&rdquo; s motivima iz Hercegovine, kojima su također život udahnuli umjetnici naive iz Podravine, već nekoliko godina pred blagdan Uskrsa postavljaju se i u Gospodarskoj zoni na Tromeđi u Međugorju te ispred glasovitih vinskih Podruma &ldquo;Andrija&rdquo; u Paoči.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba istaknuti kako ta tri zanimljiva uskrsna simbola, od srca darovana općini Čitluk, simboliziraju prijateljstvo, zajedni&scaron;tvo, ljubav i povezanost ljudi i krajeva, a svim katoličkim vjernicima i hodočasnicima na upečatljiv način navje&scaron;ćuju radosne trenutke i&scaron;čekivanja najvećeg katoličkog blagdana Uskrsa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-pisanica.jpgPoziv glumcima: Želiš biti superheroj?http://grude.com/clanak/?i=2535525355Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-superheroj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knight city productions poziva glumice i glumce od 16 do 66 godina na otvoreni kasting za kratki film <p>Knight city productions poziva glumice i glumce od 16 do 66 godina na otvoreni kasting za kratki film SUPEHEROJ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćeno, prijave za kasting treba poslati na mail superherojcasting@gmail.com do 1. lipnja ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode producenti, prijava podrazumijeva biografiju s filmografijom/predstavama, dvije fotografije bez &scaron;minke, a poželjno je i video predstavljanje do 60 sekundi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nije bitno jeste li mladi ili malo manje mladi, iskusni glumci ili početnici, pozivamo vas da se prijavite na kasting. O daljnjim koracima svi prijavljeni će biti obavje&scaron;teni putem e-maila'', navela je produkcija, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, mladi filma&scaron;i iz BiH su do&scaron;li na ideju oživljavanja prvog superheroja s ovih prostora u filmskom formatu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lik bez specijalnih moći, naoružan starim automobilom, dobrim srcem i bosanskim humorom bi trebao pomagati ljudima u nevolji na svojevrstan način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ideju za film dobili su i Darijo Bo&scaron;njak i Jakov Su&scaron;ac, filmski entuzijasti iz Stare Bile i Putićeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njak je izjavio kako mu je ideja za film o superheroju sasvim slučajno pala na pamet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Gledajući razne Marvelove i DC-jeve filmove poku&scaron;ao sam zamisliti superjunaka iz Bosne. Naravno, kod na&scaron;ih ljudi ne prolaze fore sa supermoćima pa sam u glavi poku&scaron;ao staviti na&scaron;eg junaka u različite komične situacije u kojima će pomoći na svojevrstan, humorističan način onima kojima je pomoć potrebna. Točnije, scenarij koji sam napisao je kontrast Hollywoodskim junacima. Naime, Amerikanci od nemogućeg prave moguće, tipa, ljudi koji lete ili se bore s vanzemaljcima, a često su to filmovi pretežno za djecu i mlade. U na&scaron;em slučaju, poku&scaron;at ćemo od realnog napraviti nerealno, točnije, da na&scaron; junak većinom ljudima pomaže zanimljivim savjetima i financijski, &scaron;to je, recimo, doista nerealno očekivati u dana&scaron;nje vrijeme, iako je itekako moguće. Dakle, bez svemirskih brodova, magije ili paukovih mreža, film će kroz otprilike 45 minuta prikazati jedan dan u životu superjunaka Tome Vinkovića'', rekao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-superheroj.jpgTraži se službeni suvenir Grada Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=2536425364Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-mostar_stari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Raspisan nagradni natječaj za izradu službenog suvenira Mostara, a natječaj je otvoren do 17. travnja.<p>Iz Ureda za odnose s javno&scaron;ću Grada Mostara podsjećaju kako je u veljači raspisan nagradni natječaj za izradu službenog suvenira Mostara, a natječaj je otvoren do 17. travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suvenir treba biti odraz tradicije i kulturno-povijesne ba&scaron;tine te izražavati autentične prirodne i turističke vrijednosti i atraktivnosti Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, suvenir treba biti izrađen od materijala prema ideji autora, s opisom izrade, veličine, boje i materijala od kojeg će se proizvoditi, a za izradu se mogu koristiti samo stabilni i ekolo&scaron;ki prihvatljivi materijali, kao &scaron;to su metal, keramika, kamen, terakota, drvo, staklo, papir i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželjno je da se za izradu suvenira koriste autohtoni materijali, odnosno materijali koji su prepoznatljivi za Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suvenir Mostara predstavlja proizvod prilagođen masovnoj proizvodnji, namijenjen je turističkoj promociji Grada Mostara, različite materijalne vrijednosti, koji će cijenom biti prihvatljiv na slobodnom trži&scaron;tu, a treba zadovoljiti umjetničke i proizvodne standarde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri izboru suvenira vrednovat će se kvaliteta ukupnog koncepta, prepoznatljivost, veza s tradicijom i kulturnim naslijeđem, originalnost i inovativnost, tehnička izvodljivost i mogućnost serijske proizvodnje, praktičnost i moguća primjena u svakodnevnoj uporabi, kao i ekonomska pristupačnost proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako Povjerenstvo za izbor službenog suvenira Grada Mostara, koje je sastavljeno od stručnih osoba iz oblasti umjetnosti, etnologije, dizajna, arhitekture i turizma, utvrdi da je kvaliteta pristiglih radova zadovoljavajući, donijet će odluku o dodjeli jednokratnih otkupnih nagrada, i to 3000 maraka za prvu nagradu, 2000 maraka za drugu i 1000 maraka za treću nagradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema propozicijama natječaja, predviđena je mogućnost da se s autorom nagrađenog rje&scaron;enja, ako autor može proizvoditi suvenir koji je nagrađen i otkupljen, sklopi ugovor o izradi suvenira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave na natječaj mogu se dostaviti osobno na protokol ili putem po&scaron;te na adresu: Grad Mostar, Hrvatskih branitelja br. 2, 88 000 Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-mostar_stari.jpgOtvoreni Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće 2017http://grude.com/clanak/?i=2537225372Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-hrvatsko_proljece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Devetnaesto izdanje Dana Matice hrvatske – Mostarsko proljeće 2017, u okviru kojeg će biti izvedeno dvadesetak vrhunskih kulturnih programa, u utorak navečer otvorio je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.<p>- Kameni luk koji spaja dvije obale Neretve simbol je grada Mostara, a Matica hrvatska je sinonim kulturnog svjetla u na&scaron;em gradu. Matica je postigla iznimne standarde i uspjela je u Mostar dovesti vrhunske umjetnike, i na taj način pomoći Mostaru da ostane sjeci&scaron;te kultura koje su prolazile ovim prostorima u pro&scaron;losti i koje će prolaziti u budućnosti - kazao je u svom govoru gradonačelnik Be&scaron;lić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti otvorenja predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić kazala je kako u ovo vrijeme svake godine dva proljeća ožive Mostar, kalendarsko proljeće i kulturno proljeće Matice hrvatske, koje u Grad na Neretvi dovede ono najbolje iz galerije umjetničkih nadahnuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave HT Eroneta, generalnog pokrovitelja Mostarskog proljeća 2017, Vilim Primorac istaknuo je kako ta tvrtka uvijek nastoji pružati potporu kulturnim događajima koji se ističu svojom kvalitetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti otvaranja dodijeljena su i priznanja koju Predsjedni&scaron;tvo Matice hrvatske Mostar dodjeljuje zaslužim pojedincima i ustanovama koji svojom potporom na najbolji način skrbe o Mostarskom proljeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristalne matice s imenom pokojnog maestra Vjekoslava &Scaron;uteja za dugogodi&scaron;nju uspje&scaron;nu suradnju dobili su državni tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, župan Splitsko-dalmatinske županije Zlatko Ževrnja i urednik Redakcije za kulturu BHRT-a Dževdet Tuzlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ponosan sam &scaron;to Vlada Republike Hrvatske daje potporu ovakvoj iznimnoj manifestaciji. Hrvatski kulturni duh, satkan od različitih vrijednosti, običaja i svega onog &scaron;to nas čini prepoznatljivim, doista je večeras ovdje prisutan - kazao je tom prigodom Milas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dževdet Tuzlić dodao je kako je Mostarsko proljeće po svojoj kvaliteti preraslo okvire Mostara, Hercegovine i Bosne i Hercegovine, te da mu je zadovoljstvo &scaron;to BHT podupire takvu kulturnu manifestaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečanosti otvorenja Teatar Gavran izvest će predstavu Mire Gavrana "Parovi", u režiji Roberta Raponje, a u sljedećih trideset dana mostarska publika moći će uživati u dvadesetak vrhunskih kulturnih programa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove je godine posebice bogat kazali&scaron;ni program, pa će tako HNK Zadar izvesti predstavu "Ostavljam te", Kazali&scaron;te Marina Držića iz Dubrovnika gostovat će s predstavom "Bjegunke", kazali&scaron;te Komedija izvest će predstavu "Nije bila Peta, bila je Deveta", Narodno pozori&scaron;te Republike Srpske iz Banje Luke dolazi s predstavom "Mre&scaron;ćenje &scaron;arana", predstavu "Zmaj" izvest će ansambl kazali&scaron;ta Kerempuh, karlovačko Gradsko kazali&scaron;te Zorin dom gostuje s predstavom "Kaos iza kulisa", dok će HNK Mostar premijerno izvesti predstavu "Hamlet u selu Mrdu&scaron;a Donja".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bit će izvedene i dvije operete, HNK Split gostovat će s operetom "Mala Floramye", a Zagrebačko gradsko kazali&scaron;te Komedija operetu "Kneginja čarda&scaron;a".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru književnog programa Mostarskog proljeća planiran su druženja s književnicom Julijanom Matanović, akademicima Veselkom Koromanom i Zijadom Durakovićem te dječjim pjesnikom &Scaron;imom E&scaron;ićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na programu je i klavirski recital Ivana Galića, zatim Likovna kolonija Kre&scaron;imir Ledić te izložbe Matka Vekića i Emila Čolića Bobanovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarsko proljeće 2017 zatvorit će Jacques Houdek i tambura&scaron;ki orkestar Krunoslava Dražića koncertom starogradskih pjesama 24. svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FENA</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-hrvatsko_proljece.jpgPrva hrvatska opera u BiH "Diva Grabovčeva" u Lisinskomhttp://grude.com/clanak/?i=2528525285Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-19-diva1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Zagrebu 25.ožujka u 20 sati biti će održana premijerna izvedba prve hrvatske opere u BiH “Diva Grabovčeva”. <p>Pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragana Čovića u Koncertnoj dvorani &ldquo;Vatroslav Lisinski&rdquo;&nbsp; u Zagrebu 25.ožujka u 20 sati biti će održana premijerna izvedba prve hrvatske opere u BiH &ldquo;Diva Grabovčeva&rdquo;.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor glazbe je don Dragan Filipović, stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik,&nbsp; Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnat će dirigent Mladen Tarbuk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbeno-scensko djelo, opera DIVA, istinita je priča iz povijesti hrvatskoga katoličkog puka u Bosni i Hercegovini. Diva, Virginija, kći Luke i Luce Grabovac iz Rame, istiniti je povijesni događaj o žrtvi mlade djevojke koja je i po cijenu vlastitoga života sačuvala svoju čast, svoju vjeru i narodni identitet. Libreto opere oslonjen je na povijesni događaj, a glazba na etnoslog i glazbeni izričaj Hrvata katolika vi&scaron;e hrvatskih naselja u Bosni i Hercegovini, prenosi <a href="http://blidinje.net/najava-prva-hrvatska-opera-u-bih-diva-grabovceva-u-lisinskom/" target="_blank">Blidinje.net.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Opera je praizvedena 15. ožujka 2016. godine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, a sada je krenula prema Zagrebu, metropoli matične domovine. Opera DIVA želi svoju priču ispričati vama, dragi prijatelji, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, na Blagovijest, 25. ožujka 2017., samo godinu dana nakon praizvedbe u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjereni smo da ćete pohrliti u Dvoranu Lisinski čuti i doživjeti ne&scaron;to &scaron;to će vas ispuniti ponosom i dati vam razloga da budete sretni &scaron;to ste Hrvati i katolici s tog ozemlja na kojem se Diva rodila, odrasla i kao mlada djevojka dala svojem rodu i svijetu svjedočanstvo iskrene moralne i ljudske vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to će vas također učiniti posebno sretnim - to su zborovi, stotinu i deset pjevača Akademskoga zbora Pro musica i Akademskoga zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru, koji interpretiraju operu i nose solističke dionice, a redom studiraju na Sveučili&scaron;tu u Mostaru. Opera DIVA u Mostaru je tri večeri punila veliku dvoranu Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače. Ljudi su bili ganuti i o tomu dugo pričali, priopćeno je iz Lisinskog.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-19-diva1.jpgFOTO: Radoslav Bošnjak objavio 'Ponos visina', Gruđani i Širokobriježani ispunili knjižnicuhttp://grude.com/clanak/?i=2520725207Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-017_1_doca_bosnjak_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Matice Hrvatske ogranak Široki Brijeg u Narodnoj knjižnici Široki Brijeg je održana promocija zbirke pjesama „Ponos visina“, grudskog pjesnika Radoslava Bošnjaka – Doće.<p>&nbsp;</p> <p>U prepunoj narodnoj knjižnici, u kojoj su bili brojni &Scaron;irokobriježani i Gruđani iz Bo&scaron;njakove Dragićine i &scaron;ire, knjigu su predstavili vlč. Ilija Drmić, recenzent knjige i sam autor knjige Radoslav Bo&scaron;njak. Program je vodila Ivana Bo&scaron;njak, a glazbeni dio večeri je s gitarom upotpunio Marko Bo&scaron;njak, pi&scaron;e portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Na samom početku večeri svim prisutnima riječi dobrodo&scaron;lice je uputio Gojko Jelić, predsjednik ogranka MH &ndash;e ogranak &Scaron;iroki Brijeg. Vlč. Ilija Drmić je u svome osvrtu na knjigu naglasio kako kroz ovu zbirku pjesama možemo upoznati autora i iz knjige shvatiti da je Bog izvor dobra, tvorac svega, svijeta i čovjeka kao krune svoga stvaranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Nadahnut je bio i osvrt samog autora ove knjige koji je kazao kako ovu zbirku pjesama možda neće moći svi razumjeti jer &bdquo;pjesnike je te&scaron;ko razumjeti&ldquo;. Također, u svome osvrtu je svim nazočnima objasnio sami nastanak knjige, te se na kraju zahvalio svima onima koji su pomogli u izdavanju ove zbirke pjesama, te se zahvalio svima onima koji ga podržavaju i ne podržavaju u njegovom radu, javlja portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radoslav Bo&scaron;njak Doća rodio se 1955. u Dragićini, općina Grude. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Grudama, a srednju &scaron;kolu strojarskog smjera u Mostaru. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu zavr&scaron;io je onda&scaron;nji studij socijalnog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada je objavio zbirke pjesama: Sjeci&scaron;te života (1998.) i Tajna sjete (2002.), te uradio amaterski dokumentarni film Kr&scaron;ćanin uzmiče, a Sotona riče (2007.).<br />&bdquo;Ponos visina&ldquo; je treća zbirka pjesama ovog grudskog pjesnika koja je iza&scaron;la u nakladi MH ogranak &Scaron;iroki Brijeg. Zbirka se sastoji od 63 duhovne pjesme raspoređene u četiri cjeline: Onaj koji nas je posijao želi naći klasje, Njegov miomiris &ndash; balzam apostolskog ređenja, On je bio u meni, a ja često ni u sebi i četvrti dio: Za&scaron;to pretačemo i rastačemo ljubav nebeski moćnog?<br />Sama knjiga se temelji na Bibliji, a nastajala je u svakodnevnim situacijama previranja i raspravljanja glede istine i laži, dobrote i milosrđa, ljubavi i mržnje...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; vam portal donosi pjesmu Radoslava Bo&scaron;njaka - Doće &bdquo;Tvoja krila&ldquo; koja objavljena u ovoj zbirci pjesama.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>TVOJA KRILA</strong></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><em>Pod krilima me svojim sakrij,</em><br /><em>svojim perjem me pokrij,</em><br /><em>čuvaj me na životnim stazama,</em><br /><em>nosi na svojim rukama.</em></p> <p style="text-align: center;"><em>&nbsp;</em></p> <p style="text-align: center;"><em>Svojem zakonu me poduči,</em><br /><em>ispravnom vapaju i kreposti nauči,</em><br /><em>vodič u pravdi mi budi,</em><br /><em>ispuni me strahom i jedini sudi.</em></p> <p style="text-align: center;"><em>&nbsp;</em></p> <p style="text-align: center;"><em>Čuj moj krik,</em><br /><em>kad te glasno dozivam,</em><br /><em>čuj moju &scaron;utnju kad te jezikom</em><br /><em>uz nepce prizivam.</em></p> <p style="text-align: center;"><em>&nbsp;</em></p> <p style="text-align: center;"><em>Ublaži moj jad,</em><br /><em>tjeskobu, muku,</em><br /><em>ukroti sve to pobožnim srcem</em><br /><em>i silnicom svojih ruku.</em></p> <p style="text-align: center;"><em>&nbsp;</em></p> <p style="text-align: center;"><em>Bez tebe ni&scaron;tavnim sebe mogu zvati,</em><br /><em>&scaron;to znam o sebi, znam po tebi,</em><br /><em>al' hoću jo&scaron; &ndash; jo&scaron; vi&scaron;e znati,</em><br /><em>ponizi me, nauči me i k sebi povrati.</em></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong><em>Radoslav Bo&scaron;njak</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mario Knezović/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-017_1_doca_bosnjak_1.jpgFOTO: Spektakularna izložbena večer u povodu 20. rođendana Aluminijahttp://grude.com/clanak/?i=2522325223Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-3_izlozba_50_za_20_16.3.2017._-_marin_margeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Reprezentativni postav s ukupno 50 umjetnina, pomno odabranih iz godinama stvarane tvorničke zbirk<p>Najavljena je gala-večer, Mostaru je darovana gala-večer! Točno u 21 sat, u ispunjenim izložbenim salonima Galerije Aluminij poga&scaron;ena su svjetla, a zagasiti crveni reflektor osvijetlio je članice Gudačkoga kvarteta Simfonijskoga orkestra Mostar, da bi zvucima Mozartove Male noćne muzike mno&scaron;tvo posjetitelja bilo uvedeno u kasnovečernju izložbu 50 za 20 kojom je Aluminij d.d. Mostar, zajedno sa svojim gradom, sinoć proslavio dvadesetu obljetnicu poslijeratne obnove rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reprezentativni postav s ukupno 50 umjetnina, pomno odabranih iz godinama stvarane tvorničke zbirke, ostao je dostupnim za razgledanje sve do jedan sat ujutro, a u obraćanju nazočnima, direktor Aluminija Mario Gadžić bio je preplavljen emocijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Osnovni razlog ovakova raspoloženja vodi nas u povijest, u vrijeme vizionarske obnove Aluminija nakon strahovitih ratnih razaranja. Drugi je, pak, činjenica da smo, ustajući iz pepela, zajedno sa sobom na noge podizali i svoju sredinu, godinama ulažući u brojne kulturne, znanstvene, &scaron;portske i ine projekte i manifestacije. No, otvoriv&scaron;i svoju galeriju 2000. godine načinili smo iskorak u ovomu dijelu Europe, a ovaj je bastion mostarske i hercegovačke kulturne scene izrastao u brend koji je nadrastao granice BiH, &scaron;to potvrđuju i eminentni likovni poznavatelji. Aluminij ovu galeriju vidi kao dio svoje velike obitelji, od nje nije odustao i od nje nikada ne će odustati! Ovo je zdanje na&scaron;om perjanicom koje ostavlja nemjerljiv pečat u izgradnji ukupnoga kulturnog identiteta žitelja ovoga podneblja i ovdje ćemo obilježiti jo&scaron; mno&scaron;tvo okruglih obljetnica &ndash; poručio je Gadžić, &scaron;aljući nedvojbenu poruku Aluminijeva oporavka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Odjela korporativnih komunikacija i marketinga Aluminija Darko Juka kazao je kako je Aluminij kralježnicom je gospodarske snage Hercegovine i okosnicom njezina razvitka, i kako upravo dostojno svojoj veličini slavi svoj jubilarni rođendan izložbom vrijednom osobite pozornosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Večeras profesionalizam ostavljam po strani, večeras sam subjektivan, večeras sam emotivan i držim kako svi mi u Aluminiju sada imamo pravo na to. Neka od ovih vrhunskih djela prvi su put napustila tvornički krug kako bi Vam bila darovana na uživanje, nakon vi&scaron;e od stotinu postava koji su, u sedamnaest godina galerijskoga djelovanja, nudile duhovnu okrjepu svakomu posjetitelju na&scaron;ega prostora. Ovaj postav čine platna i skulpture Reisera, &Scaron;uteja, Vejzovića, Jordana, Diminića, De Rivere, Kuli&scaron;a, Njirića, Kožarića, Trostmanna i brojnih drugih, i sva su dijelom impresivnoga kataloga Aluminijeva fundusa, na koji je Galerija čekala sve ove godine &ndash; govorio je Juka, ne krijući ushićenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Likovni kritičar Ivan Vukoja, autor prigodnoga katalo&scaron;kog osvrta, pojasnio je kako je pedeset ostvarenja odabrano mjerilom kvalitete samoga umjetničkog djela, ali i mjerilom značaja i etabliranosti autora u različnim sustavima i svjetovima umjetnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Izložena djela nastajala su od sredine 20. stoljeća, pa sve do danas, te pripadaju stilovima koji svoj uzor traže u (post)modernim umjetničkim pravcima. Upravo se u toj karakteristici mogu uvidjeti nastojanja Galerije Aluminij u njegovanju odnosa sa suvremeno&scaron;ću i senzibiliziranja kulturne javnosti i likovne publike za različne likovne vokabulare i izričaje &ndash; naglasio je Vukoja, dometnuv&scaron;i kako je pečat koji je Galerija Aluminij ostavila, nakon &scaron;esnaest godina djelovanja, već sada neizbrisiv u dru&scaron;tvenoj i u kulturnoj memoriji kako grada Mostara tako i cijele Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ugledom i značajem kojeg je izgradila, Galerija je postala ne samo važna i prepoznatljiva članica velike Aluminijeve obitelji, nego i dinamičan poligon za razvoj kulture i likovne umjetnosti, poligon na kojemu djeluju i stasaju brojni likovni umjetnici i na kojemu se odgaja i prosvjećuje mnogobrojnu likovnu publiku. Stoga nam ne preostaje drugo, nego s dubokim po&scaron;tovanjem i zahvalno&scaron;ću čestitati Aluminiju d.d. Mostar dvadesetu obljetnicu obnove rada i zahvaliti mu na svemu pozitivnomu &scaron;to je učinio za dru&scaron;tvo i zajednicu &ndash; zaključio je Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji su, po zavr&scaron;etku protokolarnog dijela programa, pjenu&scaron;cem nazdravili s članovima Uprave i Nadzornoga odbora Aluminija, a u razgledanju izložaka uživali su uz zvuke Mozartova Turskog mar&scaron;a i Boccherinijeva Menueta, u izvedbi spomenutoga Gudačkog kvarteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba otvorenom za besplatno razgledanje ostaje sve do 31. ožujka, a digitalna inačica kataloga dostupna je na sljedećoj <a title="ALUMINIJ Galerija" href="http://www.aluminij.ba/sites/default/files/katalog_izlozbe_50_za_20.pdf" target="_blank">poveznici</a>.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-3_izlozba_50_za_20_16.3.2017._-_marin_margeta.jpgU Gorici koncert 'Uputi se tužna mati - pasionska tradicija Stare Imote'http://grude.com/clanak/?i=2518725187Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-crkva_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koncert će se održati u sklopu korizmenih tribina koje organizira Bratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, Grude.<p>Koncert pod nazivom "Uputi se tužna mati - pasionska tradicija Stare Imote" održat će se u nedjelju, 19. ožujka u Staroj crkvi u Gorici, kod Gruda, u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert će izvesti Crkveni pjevački zbor Gospe od Anđela Imotski, glumci pasionske igre Muka Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista župe sv. Franje Imotski, pučki pivači iz župe sv. Ilije Proroka Studenci i klape Bratov&scaron;tine Gorica-Sovići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, nastupit će kantači Gospina plača iz župa sv. Stipana Prvomučenika Gorica-Sovići, sv. Luke - Podbablje (Grubine), Presvetog Trojstva - Slivno, Gospe od Karmela - Zagvozd i Svih Svetih - Zmijavci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert će se održati u sklopu korizmenih tribina koje organizira Bratov&scaron;tina Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, Grude.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-crkva_gorica.jpgObjavljen Natječaj za IV. Festival klapske pisme Posušje 2017.http://grude.com/clanak/?i=2519025190Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-festival_pisme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Organizator Festivala će odabranim klapama potvrditi sudjelovanje na Festivalu u roku od 15 dana od zatvaranja Natječaja. <p>Festivalski odbor Festivala klapske pisme Posu&scaron;je objavio je Natječaj za sudjelovanje na IV. Festivalu klapske pisme Posu&scaron;je 2017. Na natječaj, koji je međunarodnog karaktera, mogu se prijaviti mu&scaron;ke, ženske i mje&scaron;ovite klape.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klape će se natjecati u dvije kategorije, mu&scaron;ka klape nastupit će u subotu, 5. kolovoza 2017., a ženske i mje&scaron;ovite u nedjelju, 6. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve prijave primaju se na prijavnom obrascu, uz dostavu ostalih materijala propisanih Pravilnikom, do 15. svibnja 2017. godine, isključivo putem mail-a na adresu: prijave@fkp-posusje.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavni obrazac za sudjelovanje je sastavni dio ovog Natječaja i objavljen je na web stranici Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator Festivala će odabranim klapama potvrditi sudjelovanje na Festivalu u roku od 15 dana od zatvaranja Natječaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavom na Festival, klape prihvaćaju uvjete Natječaja kao i odredbe i uvjete Pravilnika Festivala klapske pisme Posu&scaron;je 2017 objavljene na web stranici Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Festivalu se dodjeljuju nagrade Stručnog žirija, publike te posebne nagrade, priznanja i zahvalnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kategoriji mu&scaron;kih, odnosno ženskih i mje&scaron;ovitih klapa dodjeljuju se nagrade stručnog žirija za osvojeno prvo, drugo i treće mjesto koje podrazumijevaju i novčanu nagradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva nagrada stručnog žirija u kategoriji mu&scaron;kih, odnosno ženskih i mje&scaron;ovitih klapa nosi naziv &bdquo;Posu&scaron;ki stećak&ldquo;, pi&scaron;e <a href="http://posusje.net/objavljen-natjecaj-za-iv-festival-klapske-pisme-posusje-2017/" target="_blank">Posu&scaron;je.net.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Klape sudionice Festivala natječu se i za najbolju mu&scaron;ku, odnosno žensku i mje&scaron;ovitu klapu Festivala prema ocjeni publike. U obje kategorije dodjeljuje se Priznanje &bdquo;Bura&ldquo; za najbolje klape u obje kategorije. Ovo priznanje ne uključuje novčanu nagradu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-festival_pisme.jpgFOTO: Hercegovina se oprostila od Antasa uz pjesmu, a Jure Miloš je zasvirao diplehttp://grude.com/clanak/?i=2520625206Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-017_1_antas_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz stihove pjesme „Otišo je otac moj polako“ i uz zvuke dipala, u srijedu 15. ožujka, na groblju Kartuša u Crnopodu, ispraćena je legenda hrvatskog izvornog stvaralaštva Ante Mucić – Antas.<p><br />Nekoliko stotina ljudi iz čitave Hercegovine je na vječni počinak ispratilo jednu od legendi hrvatske tradicije i s pravom se može reći, jednu od legendi Hercegovine.<br />&ldquo;Bit će ubuduće te&scaron;ko zamisliti jednu od kulturnih manifestacija, a da Antas na njoj neće nastupiti&ldquo; &ndash; bio je jedan od komentara koji su se razmjenjivali nakon Antasova ispraćaja.</p> <p><br />Uistinu, Antas je bio glasnik i veliki promotor hercegovačke tradicionalne glazbe, s njom je živio, s njom je na kraju i umro, s njome je bio i ispraćen.</p> <p><br />Pri polasku iz kuće žalosti u Cernu, i pri samom polaganju lijesa u grobnicu, ispraćen je uz svirku dipala koje je svirao Gruđanin Jure Milo&scaron;.</p> <p><br />Bura koja je raznosila zvuke dipala, raznosila je i prelijepe riječi fra Marina Karačića:<br />&ldquo;Često je i sam govorio da je svijet obi&scaron;ao upravo zahvaljujući svojih deset prstiju. Dobio je taj talenat od Boga i dijelio ga sa svima. Ante nam treba biti uzor u tome&ldquo;, rekao je fra Marin Karačić u prigodnoj homiliji.</p> <p><br />Autor ovih redaka s pravom može reći da nam je Antas u naslijeđe ostavio mnogo toga. Ostavio nam je njegovu glazbu i u njoj dio sebe da kroz nju živi njegov duh. Hercegovina će ga pamtiti i spominjati kroz dugo godina koje slijede, jer nas je svojim radom i čitavim svojim životom zadužio za mnogo toga. Zbog toga je i za života postao legenda i takav će za nas uvijek i ostati...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mario Knezović/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-017_1_antas_1.jpgVečeras počinje trodnevni Duhovni seminar fra Maria Knezovićahttp://grude.com/clanak/?i=2515825158Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-duhovniseminarkocerinframario.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U župnoj crkvi na Kočerinu, u Širokom Brijegu, održat će se trodnevni duhovni seminar pod nazivom: „Vjera čini čudesa, molitva liječi, a Duh prorokuje“.<p>Seminar počinje u utorak 14. ožujka u 19,30 sati i nastavit će se u srijedu i četvrtak u isto vrijeme. Voditelj duhovnoga seminara je fra Mario Knezović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prija&scaron;njih godina ovakve seminare kroz tri večeri pohodi oko 4.000 vjernika koji dolaze iz različitih krajeva BiH i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjevanje će animirati Frama Kočerin, VIS Gospe od zdravlja iz Splita, te Drina Penava, Jelena Sesar i Lucija Mikulić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-duhovniseminarkocerinframario.jpgU ČAST ROBERTU JAMESU WALLERU Najljepši citati iz "Mostova okruga Madison"http://grude.com/clanak/?i=2511725117Grude.com - klik u svijetMon, 13 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-13-mostovi-okruga-madison-fak-tvojfilm.net-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki spisatelj, fotograf i glazbenik Robert James Waller preminuo je 10.03.2017. u Teksasu, u 77. godini života. <p>Američki spisatelj, fotograf i glazbenik Robert James Waller preminuo je 10.03.2017. u Teksasu, u 77. godini života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov životni uspjeh bila je knjiga "Mostovi okruga Madison" koju je izdao 1992. godine, a koja je 1995. godine ekranizirana uz pomoć legendarnih holivudskih glumaca Meryl Streep i Clinta Eastwooda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga i film zauvijek su osvojili srca vječnih romantičarki diljem svijeta, a prekrasni citati Roberta Jamesa Wallera živjet će vječno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uživajte u nekima od najljep&scaron;ih!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljudsko srce ima moć da postane ponovno ojača čak i nakon &scaron;to je bilo slomljeno u milijun komadića."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sada se čini da je sve &scaron;to sam radio u životu stvaralo put prema tebi."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stari snovi bili su dobri snovi. Nisu se ostvarili, ali drago mi je &scaron;to sam ih imao."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovakav osjećaj sigurnosti dolazi jednom u životu."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne želim te željeti jer te ne mogu imati."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bog ili svemir, ili tko već određuje poredak velikog sistema balansa i reda ne prepoznaje zemaljsko vrijeme. Svemiru su četiri dana jednaka kao i bilijun godina."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imala sam misli o njemu i jedva sam znala &scaron;to činiti s njima, a on je pročitao svaku."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U tom trenutku, sve za &scaron;to sam znala da je istina o meni je nestalo. Pona&scaron;ala sam se kao druga žena, a opet bila sam svoja vi&scaron;e no ikad."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona: "Kakav si bio u mladosti?"</p> <p>&nbsp;</p> <p>On: "Nevolja."</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://100posto.hr/bubble/najljepsi-citati-iz-mostova-okruga-madison" target="_blank">100posto.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-13-mostovi-okruga-madison-fak-tvojfilm.net-2.jpgDonatorska večer za pomoć Udruzi „fra Slavko Barbarić“http://grude.com/clanak/?i=2513725137Grude.com - klik u svijetMon, 13 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-13-fra_slavko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova udruga već 26 godina, materijalno i duhovno, skrbi za mlade talentirane i materijalno ugrožene studente<p>U sklopu znanstveno-stručnog skupa &bdquo;Hrvati BiH &ndash; nositelji europskih vrijednosti?&ldquo;, koji će se održati 16. i 17. ožujka u Neumu, upriličit će se i donatorska večer s aukcijom slika živućih hrvatskih umjetnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svrha ove donatorske večeri, koju organizira Ured hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH, jeste prikupljanje sredstava koja će biti darovana Udruzi &bdquo;fra Slavko Barbarić&ldquo; iz Međugorja. Ova udruga već 26 godina, materijalno i duhovno, skrbi za mlade talentirane i materijalno ugrožene studente. U proteklom razdoblju Udruga je stipendirala 1.640 nadarenih studenata i podijelila 2.749 jednokratnih potpora siroma&scaron;nim studentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako ističu organizatori, mnogi biv&scaron;i stipendisti Udruge postigli su značajne uspjehe u svome daljnjem obrazovanju i radu, tako da među njima ima mnogo sveučili&scaron;nih profesora, liječnika specijalista, uspje&scaron;nih glazbenika, redatelja i glumaca. Hrvatski teniski reprezentativci Ivan Dodig i Marin Čilić, također su bili korisnici ove stipendije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ove činjenice obvezuju nas i upućuju da se &scaron;to vi&scaron;e angažiramo u radu Udruge i na taj način pomognemo &scaron;to većem broju studenata da svoj studij privedu kraju. Godi&scaron;nja stipendija za nadarenog studenta iznosi 1.000 KM, a jednokratna pomoć za siroma&scaron;ne studente 500 KM. Svjesni smo da je to zaista samo dio njihovih potreba, ali isto tako i činjenice da mnogi od njih bez na&scaron;e potpore ne bi mogli akademsku godinu privesti kraju&ldquo;, navode organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.bljesak.info/rubrika/kultura/clanak/donatorska-vecer-za-pomoc-udruzi-fra-slavko-barbaric/190298" target="_blank">Bljesak.info</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-13-fra_slavko.jpgMostar: "Mjesec kulture" za studentehttp://grude.com/clanak/?i=2505425054Grude.com - klik u svijetFri, 10 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-studentski-kultura.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mjesec kulture započet će projekcijom filma "Preko mosta ljubavi" na Filozofskom fakultetu (amfiteatar 13), u ponedjeljak, 13. ožujka s početkom u 18 sati. <p>Studentski zbor mostarskog Sveučili&scaron;ta i ove godine organizira "Mjesec kulture", u okviru najvažnije i najveće studentske manifestacije "Dani Studentskog zbora".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesec kulture započet će projekcijom filma "Preko mosta ljubavi" na Filozofskom fakultetu (amfiteatar 13), u ponedjeljak, 13. ožujka s početkom u 18 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturni mjesec će obilovati mnogim sadržajima, kao &scaron;to su kulturno-zabavne večeri, filmske projekcije, večeri poezije, zanimljive debate i svirke. Svaki student će u ovom bogatom programu moći pronaći aktivnost za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebice je izdvojena značajna suradnja s Hrvatskim narodnim kazali&scaron;tem u Mostaru, koja u okviru Kulturnog mjeseca donosi Poetski kolaž "Jednu turu za kulturu", predstave "Quijotanje" i "O ljubavi", književnu večer "Svijest nikad ne umire", izložbu studentskih fotografija "Svijet oko nas" te koncert Akademskog zbora mostarskog Sveučili&scaron;ta "Naracije i operacije".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pored navedenih aktivnosti nudimo i razne debate, promocije knjiga, radionice u Američkom kutku, posjet Akademiji likovnih umjetnosti, sajam "Knjiga za knjigu" te zamjenu poezije za besplatnu kavu u Pizzerijama Bingo i Pronto, kao i u Caffe baru Drugi način", dodala je koordinatorica Željka Čorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Mjesec kulture se održava u okviru Dana Studentskoga zbora, koji će svečano biti otvoreni predstavom "&Scaron;mizle" večeras, 10. ožujka s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača u Mostaru. Ulaz za sve aktivnosti Zbora je slobodan svim zainteresiranima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O daljnjim novostima, aktivnostima i planiranim projektima, trudit ćemo se i dalje pravovremeno obavje&scaron;tavati javnost, a sve informacije i novosti dostupne su na na&scaron;oj web stranici, priopćeno je iz Studentskog zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-studentski-kultura.jpgOdlične vijesti za sve fanove Toma Hardyja i serije Taboohttp://grude.com/clanak/?i=2502625026Grude.com - klik u svijetThu, 09 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-09-taboo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Taboo je osmislio Steven Knight, autor popularnih Peaky Blindersa, zajedno sa Tomom i Chipsom Hardyjem.<p>Engleska TV drama Taboo, izvr&scaron;nog producenta i glavnog glumca Toma Hardyja dobit će i drugu sezonu, potvrđeno je iz BBC-ja i kuće FX.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to ranije, okončano je prikazivanje prve sezone od osam epizoda serije koja je dobila izvrsne kritike, ali ne i financijsku dobit. Naime, Hardy kao producent u minusu je od tri milijuna funti.</p> <p><br />Radnja serije je smje&scaron;tena u 1814. godinu. Tom Hardy koji tumači lik Jamesa Keziaha Delaneyja, se vraća iz Afrike u London, dok su svi mislili da je mrtav. Naslijedio je ogromno bogatstvo od preminulog oca, i kreće u obračun sa East India Company kao i dvorcem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taboo je osmislio Steven Knight, autor popularnih Peaky Blindersa, zajedno sa Tomom i Chipsom Hardyjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktorica BBC Contenta, Charlotte Moore, te Piers Wenger, direktor BBC Drama sekcije potvrdili su da će druga sezona serije Taboo također imati osam epizoda u trajanju od 60 minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ridley Scott i Tom Hardy zadržali su i uloge glavnih producenata, zajedno sa scenaristom i autorom Knightom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za režiju prve sezone bili su zaduženi Anders Engstrom i Kristoffer Nyholm.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zahvalni smo &scaron;to će se na&scaron;a suradnja sa BBC-jem i FX-om nastaviti, i nastaviti doprinositi britanskoj drami", komentirao &nbsp;je Hardy, prenosi Variety.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BBC je u priopćenju kazao da će Taboo nastaviti prikazivati u udarnom subotnjem terminu, budući da su prezadovoljni rejtinzima, te da su svjesni svih eventualnih rizika koji idu s tim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Hardyja, koji svojim likom nosi seriju, u Taboo se jo&scaron; pojavljuje i unuka Charlieja Chaplina, Oona Chaplin, Jonathan Pryce, David Hayman, Edward Hogg, Stephen Graham i mnogi drugi, prenosi N1.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/W1fiijqrKuc" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-09-taboo.jpgFRAMAFEST: Natječaj za festival duhovne glazbe Franjevačke mladežihttp://grude.com/clanak/?i=2496424964Grude.com - klik u svijetTue, 07 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-kosaca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pozivaju se sva mjesna bratstva Franjevačke mladeži da svoje pjesme pošalju na natječaj i time dadnu svoj doprinos jubilarnom, XX. Framafestu.<p>XX. festival duhovne glazbe Franjevačke mladeži - Framafest 2017. organizira Nacionalno vijeće Frame u Bosni i Hercegovini. Framafest će se održati u subotu, 28. listopada 2017. u Mostaru, u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Geslo ovogodi&scaron;njeg Framafesta je &bdquo;Dok me bude, Bogu svom ću pjevati!&ldquo; iz Psalma 146.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivaju se sva mjesna bratstva Franjevačke mladeži da svoje pjesme po&scaron;alju na natječaj i time dadnu svoj doprinos jubilarnom, XX. Framafestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj za slanje demo snimaka je otvoren do 1. svibnja 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeti natječaja su slijedeći:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Skladbe tematski moraju biti kr&scaron;ćanskog karaktera, a ukoliko je moguće i franjevačkog;<br />2.Skladbe ne smiju biti objavljivane, niti javno izvođene;<br />3.Trajanje skladbe ne smije biti dulje od 4 (četiri) minute;<br />4.Trebaju biti uredno potpisani autori glazbe, stihova i aranžmana;<br />5.Pojedino bratstvo može prijaviti samo jednu skladbu na natječaj;<br />6.Izvođači moraju biti barem primljeni u mjesno bratstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Način slanja radova:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do 1. svibnja 2017. poslati oglednu demo snimku (ne studijsku verziju) pjesme koja glazbeno-produkcijski treba biti &scaron;to sličnija izvedbenoj verziji. Pjesma može biti poslana i u mp3 formatu;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst pjesme treba biti u Word formatu;</p> <p>&nbsp;</p> <p>1.Uz prijavu je potrebno priložiti pismenu potvrdu mjesnog asistenta Frame, koji jamči pripadnost izvođača Franjevačkoj mladeži;<br />2.Poslati kraću biografiju autora i izvođača sa svim potrebnim podacima (adresa, telefon, mobitel, e-mail, web i sl.). Izvođač koji pjeva na demo snimci treba izvesti pjesmu i na festivalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebne napomene:</p> <p>1.Prijavljene skladbe Organizacijski odbor nije dužan vraćati ukoliko nisu pro&scaron;le na natječaju;<br />2. Rezultati natječaja će biti objavljeni na službenim web stranicama područnih bratstava Frama BiH u roku od 20 dana po zavr&scaron;etku Natječaja.<br />3.U roku do 60 dana po objavljenju rezultata, tj. najkasnije do 20. srpnja, autori i izvođači moraju poslati zavr&scaron;nu studijsku snimku, te njenu matricu na kojoj ne smiju biti snimljeni glavni i prateći vokali.Na festivalu glavni i prateći vokali nastupaju uživo.<br />4.U slučaju da prijavljena skladba bude javno izvedena ili objavljena prije Festivala, bit će diskvalificirana;<br />5.Skladbe poslane na natječaj moraju biti originalno autorsko djelo, a ne prepjevi ili obrade s potpisanim ili nepotpisanim originalnim autorima;<br />6. Dopu&scaron;teno je kori&scaron;tenje prerađenih tekstova molitava, psalama, himana i drugih dijelova iz Biblije;<br />7. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju i strani državljani, pod istim uvjetima kao i domaći;<br />8.Prijave slati na službeni E-mail hercegovačkog područnog bratstva Frame: sredisnjica.frama@gmail.com ili na adresu:</p> <p>Fra Antonio &Scaron;akota<br />Franjevački samostan sv. Petra i Pavla Mostar<br />Franjevačka 1<br />88 000, Mostar<br />BiH</p> <p>s naznakom za Framafest 2017.</p> <p>(kta/frama)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-kosaca.jpgDramatična borba za život legendarnog Ljubiše Samardžićahttp://grude.com/clanak/?i=2494724947Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-ljubisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/><p>Ljubi&scaron;a Samardžić, uz čije su filmove odrastale brojne generacije, krajem pro&scaron;le godine bio je na operaciji mozga, a sada se nakon brojnih komplikacija bori za život, pi&scaron;e srpski Story.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to nikoga nije htio opterećivati svojim problemima, o zdravstvenom stanju 80-godi&scaron;njeg glumca javnost nije puno znala, pa je vijest da je Ljubi&scaron;a operiran u prosincu mnoge iznenadila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije dva tjedna na dodjeli nagrada 'Beogradski pobednik' trebao je preuzeti priznanje za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, no nije bio u mogućnosti doći.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-ljubisa.jpgVečeras započinje Festival religiozne drame u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=2495524955Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-fest_frame.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Festival se održava u kripti nove crkve, a početak je u 19,30. Ulaz je slobodan.<p>Festival otvara Trpimir Jurkić izvedbom Zapisi iz nevremena (izbor iz kolumni i intervjua Branka Sbutege), koji potpisuje izbor, režiju i izvedbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapisi don Branka Sbutege, prerano preminulog svećenika iz Boke Kotorske, povjesničara umjetnosti, intelektualca, nisu puki dokument vremena, nego zapisi srca. Govore o du&scaron;i mudra čovjeka, predanog vjernika ali i o drami čovjeka koji duboko proživljava (ne)vrijeme u kojem se zatekao. Zapisi govore o ratu i zlu koje dolazi, o obitelji, o tijelu ali i o prirodi, ljepoti, o du&scaron;i, vjeri i Bogu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-fest_frame.jpgZbog selfija uništeno umjetničko djelo vrijedno milijun dolarahttp://grude.com/clanak/?i=2491524915Grude.com - klik u svijetSun, 05 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-05-selfie.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki posjetitelj dobiva mogućnost da uđe u staklenu sobu na trideset sekundi sa zatvorenim vratima, bez osiguranja. Zato nitko nije primijetio kada je došlo do oštećenja jedne od tikvi. <p>Instalacija umjetnice Yayoi Kusama, čija se vrijednost procjenjuje na milijun dolara, o&scaron;tećena je u bizarnom selfie incidentu, prenose američki mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p class="sec">Riječ je o instalaciji &ldquo;Beskonačna soba ogledala &ndash; Sva moja beskrajna ljubav prema tikvama&rdquo;, odnosno to je prostorija obložena ogledalima u kojoj se u polumraku nalaze crno-žute ručno oslikane tikve.</p> <p class="sec">&nbsp;</p> <p>Svaki posjetitelj dobiva mogućnost da uđe u staklenu sobu na trideset sekundi sa zatvorenim vratima, bez osiguranja. Zato nitko nije primijetio kada je do&scaron;lo do o&scaron;tećenja jedne od tikvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kada se vrata zatvore, možemo samo nagađati &nbsp;&scaron;to se događa unutra &ndash; izjavila je glasnogovornica muzeja <span>Allison Peck, prenosi Fena</span>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko medija prenijelo je, pozivajući se na dva posjetitelja koji su u tom kobnom trenutku bili prisutni, da je do o&scaron;tećenja do&scaron;lo kada je jedna osoba poku&scaron;ala napraviti selfie.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nejasno je kolika je &scaron;teta jer je o&scaron;tećena tikva&nbsp;samo jedan aspekt velike instalacije, ali &ldquo;Artnet News&rdquo; prenio je da je sličan komad prodat kao samostalan rad, ko&scaron;tao oko 800.000 dolara na aukciji 2015. godine.</p> <p>Cijela &ldquo;beskonačna soba&rdquo; instalacija procijenjena je na ne&scaron;to manje od milijun dolara na primarnom trži&scaron;tu u 2015. godini.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-05-selfie.jpgOtvoren natječaj za ovogodišnji Mediteran Film Festivalhttp://grude.com/clanak/?i=2486424864Grude.com - klik u svijetFri, 03 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-mff-735x400.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na natječaju mogu sudjelovati autori dokumentarnih filmova iz 22 mediteranske zemlje koji svoje prijave pošalju do 15. svibnja 2017. godine.<p>Otvoren je natječaj za prijavu dokumentarnih filmova na 18. Mediteran Film Festivalu (MFF), koji će se od 23. do 26. kolovoza ove godine održati u &Scaron;irokom Brijegu, priopćili su iz MFF-a.<br />Na natječaju mogu sudjelovati autori dokumentarnih filmova iz 22 mediteranske zemlje koji svoje prijave po&scaron;alju do 15. svibnja 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detalji s uvjetima prijave, kao i sama prijavnica, nalaze se na službenoj web stranici Festivala (www.mff.ba).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mediteran Film Festival dijeli filmove u natjecateljskom programu u dvije kategorije - selekciju kratkog dokumentarnog filma, u trajanju do 30 minuta, te selekciju dugog dokumentarnog filma, u trajanju vi&scaron;e od 30 minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Selektor festivala Damir Čučić pregledat će sve filmove koji budu poslani do 15. svibnja i čija prijava bude ispunjavala sve zadane uvjete, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O najboljima će za vrijeme 18. MFF-a odlučivati &scaron;esteročlani međunarodni žiri, koji će ocjenjivati filmove iz obje selekcije te tako dodijeliti MFF projektor u dugometražnoj, odnosno kratkometražnoj selekciji. Treću nagradu, tradicionalno, svojim glasovima za omiljeni film dodijelit će publika Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz program u konkurenciji MFF će prikazati i najnovija svjetska filmska ostvarenja kao i radove domaćih autora. I ovu godinu Festival donosi filmove za mlade, radionice, filmske kvizove, projekcije na otvorenom, te odličnu zabavu na festivalskom trgu u sredi&scaron;tu &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o programu 18. Mediteran Film Festivalu potražite na službenim web (www.mff.ba) i Facebook stranicama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-mff-735x400.jpgBratovština Sv. Stjepana Prvomučenika i ove godine pripremila je Korizmene tribinehttp://grude.com/clanak/?i=2486724867Grude.com - klik u svijetFri, 03 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-plakat_tribina2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići poziva vas na 'KORIZMENE TRIBINE 2017. <p>Prva u nizu tradicionalnih korizmenih tribina upriličit će se u petak, 10. ožujka 2017. godine sa početkom u 20 sati u Staroj kapeli u Gorici na temu: Rodna revolucija i novo poganstvo. Tribinu će održati Zoran Vukman iz Splita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo rasporeda i ostalih tribina:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nedjelja, 19. III. 2017.</strong><br />U 20 sati u Staroj crkvi u Gorici: Uputi se tužna mati - pasionska tradicija stare Imote u izvedbi crkvenog pjevačkog zbora Gospe od Anđela &ndash; Imotski; glumaca pasionske igre Muka Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista župe Sv. Franje &ndash; Imotski; pučkih pivača iz župa Sv. Ilije Proroka Studenci i Bratov&scaron;tine Sv. Stipana Prvomučenika Gorica-Sovići; kantača iz župa: Sv. Luke - Podbablje (Grubine), Presvetog Trojstva - Slivno, Gospe od Karmela - Zagvozd i Svih Svetih - Zmijavci. Animaciju i odabir su učinili: Anđelko Nikolić i Jo&scaron;ko Ćaleta</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Petak, 24. III. 2017.</strong><br />U 20 sati u Staroj kapeli u Gorici - Korizmena tribina: Prikazivanje filma Božji čovik, uz osvrt na knjigu Apokalipsa - rat za du&scaron;e, autora Dražena Bu&scaron;ića. Gost tribine Dražen Bu&scaron;ić iz Zagreba</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Petak, 31. III. 2017.</strong><br />U 20 sati u Staroj crkvi u Gorici &ndash; umjesto Korizmene tribine: Otvorenje izložbe slika Kapelica, autorice Mirele Buzov Runac uz prigodnu molitvu i razmatranje</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored Korizmenih tribina Bratov&scaron;tina tradicionalno u ovo vrijeme ima i humanitarnu korizmenu akciju, prikupljanja pomoći za djecu u Majčinu selu u Međugorju, a ovogodi&scaron;nja će biti od četvrtka 30. ožujka do subote 1. travnja 2017. godine u Staroj kapeli u Gorici od 18 do 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Bratov&scaron;tine nagla&scaron;avaju kako se prikupljaju isključivo nekvarljivi prehrambeni proizvodi!<br /><br /></p> <p><strong>Grude.com</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-plakat_tribina2017.jpgPRIZNANJE: Damir Šagolj izabran za Reutersovog fotoreportera godinehttp://grude.com/clanak/?i=2484824848Grude.com - klik u svijetThu, 02 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-02-dami_sagolj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliko priznanje<p>Damir &Scaron;agolj, sarajevski fotoreporter s internacionalnom karijerom, dobio je veliko priznanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Progla&scaron;en je za fotoreportera 2016. godine u izboru Reutersa, kuće za koju radi dva desetljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obrazloženju se navodi da je &Scaron;agolj u pro&scaron;loj godini putem objektiva dokumentirao brojne velike događaje, među kojim se ističu fotografije smrtonosnog rata s narko kartelima na Filipinama, te kongresa sjevernokorejskih komunista, prenosi <strong>Radiosarajevo.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Damir &Scaron;agolj, rođen u Sarajevu 1971. godine, jedan je od vodećih svjetskih fotoreportera. Prve fotografije napravio je tijekom agresije na BiH. Prizori smrti kojima je svjedočio u rodnom gradu bile su samo uvod u slike užasa, straha, nemoći koje će snimiti na Kosovu, u Iraka, Iranu, Afganistanu, japanskoj Fukushimi&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegove fotografije objavljivane su u vodećim svjetskim časopisima i novinama poput Newsweeka, The New York Timesa, The Washington Posta, Le Monda i Spiegela, a dobitnik je i brojnih nagrada, među kojima je i Word Press Photo 2012. godine.</p> <p><span>Kao odavanje počasti svom najbiljem fotoreporteru,&nbsp;</span><a href="http://www.reuters.com/news/picture/photojournalist-of-the-year-damir-sagolj?articleId=USRTS115KX" target="_blank">Reuters je izdvojio 30 </a><span>&Scaron;agoljevih fotografija.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-02-dami_sagolj.jpgAmerički fanovi već navijaju za engleski prijevod filma: 'Želimo Gotovinu u svojim kinima'http://grude.com/clanak/?i=2485124851Grude.com - klik u svijetThu, 02 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-02-visnjic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Livnu je u tijeku snimanje filma "General" o generalu Anti Gotovini <p>U Livnu je u tijeku snimanje filma "General" o generalu Anti Gotovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni glumac Goran Vi&scaron;njić, koji će utjeloviti Antu Gotovinu, s obožavateljima na Instagramu podijelio je djelić atmosfere sa snimanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ibenčanin s američkom adresom objavio je fotografiju s kolegom Tarikom Filipovićem, koji je dobio ulogu admirala Davora Domazeta Lo&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moram gledati ovaj film iako se snima na hrvatskom jeziku. Možda ipak dobije engleski prijevod i dođe u američka kina - komentirala je jedna obožavateljica, navodi jutarnji.hr. S obzirom na trenutačnu veliku popularnost Vi&scaron;njićeve aktualne serije 'Timeless' u Sjedinjenim Američkim Državama, sigurno nije jedina s takvom željom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-02-visnjic.jpgNova knjiga dr. sc. Vjekoslava Bobana u nakladi Matice hrvatske Ogranak Grudehttp://grude.com/clanak/?i=2472624726Grude.com - klik u svijetFri, 24 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-24-mh_knjiga1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izašla knjiga dr. sc. Vjekoslava Bobana koja nosi naslov BADAC OD RADOSTI. Urednica knjige je Milka Tica, a grafički urednik Martin Blekić.<p>Knjiga je katalogizirana u Nacionalnoj i sveučili&scaron;noj knjižnici u zagrebu i narodnoj knjižnici HNŽ Mostar. Stranica je 180, a nakladnici u Matica hrvatska - Ogranak Grude i DAN d. o. o. Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjekoslav Boban je podrijetlom iz Sovića (Bobanova Draga), književnik i jezikoslovac, rođen je 23. veljače 1957. godine u Sarajevu. &Scaron;kolovao se u Osijeku, Zagrebu i Londonu. Uređivao je vi&scaron;e revija i časopisa (Studentski list, Polet, Pitanja, Forma, Quorum, Hrvatsko slovo, Osvit, Fokus) te u nakladničkim kućama pojedine biblioteke i serije (Cankarjeva založba, Grafički zavod Hrvatske, SKUD Ivan Goran Kovačić, Dan, Ziral, Studentski centar Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, Naklada Jurčić).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koautor je (s T. Pavčekom i L. Paljetkom) antologije Slovenska ljubavna lirika (Zagreb, 1988.) te (s B. Čegecom i I. C. Kustićem) panorame hrvatske minimalističke priče 64 priče 29 redaka. Prevodi sa slovenskoga, francuskoga, njemačkoga i engleskoga jezika. Osim brojnih prepjeva u vezanom stihu slovenskih, engleskih, njemačkih i francuskih pjesnika, preveo je roman Honorea de Balzaca (1998.) Otac Goriot, Jorisa-Karla Huysmansa (2005.) Uz dlaku te prepjevao tragediju Pierrea Corneillea Polyeucte mučenik (2002.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priredio je u nas prve dvojezične slikovne rječnike Englesko &ndash; hrvatski ili srpski slikovni rječnik (Zagreb &ndash; Ljubljana, 1987.), Njemačko &ndash; hrvatski ili srpski slikovni rječnik(Zagreb &ndash; Ljubljana, 1987.) i English Serbo-Croat Pictorial Dictionary (Oxford &ndash; Ljubljana, 1987.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član je Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, Hrvatskoga filolo&scaron;kog dru&scaron;tva, Dru&scaron;tva književnika Herceg-Bosne, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori. Zastupljen je u mnogim pregledima i antologijama. Djeluje kao slobodni umjetnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com<br />FOTO: MH Grude</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-24-mh_knjiga1.jpgUređuje se Gradsko kino u Imotskomhttp://grude.com/clanak/?i=2464024640Grude.com - klik u svijetFri, 17 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-17-gradsko-kino-imotski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U rujnu prošle godine Pučko otvoreno učilište prijavilo se na natječaj koji je raspisan od strane Ministarstva kulture, za invensticije u objekte kulturnih djelatnosti.<p>Ovih dana do&scaron;lo je i rije&scaron;enje Ministarstva kojim se POU-u odobrava iznos od 400 tisuća kuna za adaptaciju i preuređenje aule kina koja je dugi niz godina zapu&scaron;tena, potom uređenje sanitatnog čvora, te pripremu projekata za rekonstrukciju krovi&scaron;ta gradskog kina, javlja <strong>radio</strong> <strong>Imotski</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također odobreno je 60 tisuća kuna za <strong>Zavičajni muzej</strong> i 150 tisuća kuna Franjevačkom samostanu u Imotskom za uređenje i održavanje Franjevačkog muzeja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-17-gradsko-kino-imotski.jpgNa području Livna započinje snimanje filma o generalu Gotovinihttp://grude.com/clanak/?i=2462024620Grude.com - klik u svijetWed, 15 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-15-general.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na području livanjske općine 20. veljače započinje snimanje filma i televizijske serije od osam nastavaka o životnom putu hrvatskog generala Ante Gotovine.<p>Tim povodom, koproducenta filma "General" Marka Vrdoljaka primio je općinski načelnik Luka Čelan, a sastanku je nazočio i direktor za lokacije Ante Ga&scaron;par sa suradnikom Jurom Granićem, prenosi <strong>Fena.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čelan je hrvatskim filma&scaron;ima obećao punu podr&scaron;ku i pomoći u realizaciji tog zahtjevnog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je general Gotovina dio svog ratnog puta proveo kao zapovjednik obrane Livna, ministar unutarnjih poslova HBŽ-a Darinko Mihaljević i predstavnik Koordinacije braniteljskih udruga HBŽ-a Dragan Konta također su se susreli s članovima produkcijskog tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Postoji posebna veza između generala Gotovine i Livna. MUP-u HBŽ-a je stoga čast biti potpora, preko tehničkog i ljudskog potencijala, projektu koji će ekranizirati ratnu biografiju velikog hrvatskog sina i junaka Domovinskog rata, generala Ante Gotovine. To smatram ujedno i dokumentiranjem slavnih ratnih događanja s područja Livna - kazao je ministar Mihaljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snimanje na području livanjske općine trajat će do 5. ožujka, nakon čega produkcija seli na područje Ploča.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-15-general.jpgSve je spremno za 19. Ljubuški karnevalhttp://grude.com/clanak/?i=2459224592Grude.com - klik u svijetMon, 13 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-13-15_ljubuski_karneval_maskare_2013_ljubuski_16.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovogodišnja manifestacija ima i humanitarni karakter jer će dio prihoda od prodaje ulaznica biti doniran Udruzi roditelja djece s posebnim potrebama “Duga” Ljubuški, prenosi bljesak.info.<p>Devetnaesti ljubu&scaron;ki karneval počet će 19. veljače skupom dječjih mačkara i mimohod ulicama grada, dok će sredi&scaron;nji karnevalski program biti održan 26. veljače, priopćeno je iz Karnevalskog dru&scaron;tva Prolog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema najavama organizatora, sredi&scaron;nji će program početi u ranim jutarnjim satima skupom mačkara u Prologu, nakon čega će biti organizan njihov polazak za Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 12 sati planiran je skup mačkara na Autobusnom kolodvoru Ljubu&scaron;ki i mimohod ulicama grada, dok će u 13 sati u Sportskom centru započeti znameniti program sa suđenjem Marku Karnevalu i čitanjem njegove posmrtne &lsquo;beside&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program će, potom, biti nastavljen u Prologu, gdje će, uz glazbeni ugođaj, biti upriličena i dodjela nagrada za najbolje maske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja manifestacija ima i humanitarni karakter jer će dio prihoda od prodaje ulaznica biti doniran Udruzi roditelja djece s posebnim potrebama &ldquo;Duga&rdquo; Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/bljesak.info</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-13-15_ljubuski_karneval_maskare_2013_ljubuski_16.jpgObilježena 72. obljetnica ubojstva 66 hercegovačkih franjevacahttp://grude.com/clanak/?i=2453624536Grude.com - klik u svijetWed, 08 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-08-pobijeni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu 4. – 7. veljače održali su se »VII. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca« u povodu 72. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca.<p>Prva tri dana molitveni program započinjao je u 17.30 molitvom krunice, a u 18.00 je bila sv. misa koju je predslavio prof. dr. don Tonči Matulić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, uz sumisni&scaron;tvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića i fratara iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molitvom krunice, čitanjem i pjevanjem na sv. misama kroz ove dane posebno su sudjelovali ministranti, frama&scaron;i, članovi Franjevačkog svjetovnog reda i zborova koji djeluju u župi, priopćeno je iz vicepostulature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj prigodi dodijeljene su i nagrade te prigodne plakete nagrađenima na &raquo;VI. nagradnom natječaju&laquo; na temu pobijeni hercegovački franjevci. Prvu večer dodijeljene su nagrade uzrastu djeca, drugi dan uzrastu mladež i treći dan uzrastu odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dan obljetnice ubojstva franjevaca na &Scaron;irokom Brijegu, 7. veljače, koji je ujedno i dan sjećanja na sve fratre ubijene u Drugom svjetskom ratu i poraću, molitveni program započeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloni&scaron;ta gdje su članovi Frame &Scaron;iroki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloni&scaron;tu. Nakon molitve procesija se uputila u samostansku crkvu prema grobu gdje su pokopana 24 ubijena fratra. Svečanu sv. misu zadu&scaron;nicu predslavio je provincijal hercegovačkih franjevaca fra Miljenko &Scaron;teko, uz sumisni&scaron;tvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića, gvardijana samostana hercegovačkih franjevaca te velikog broja fratara iz Provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjevanje na sv. misi predvodio je veliki župni zbor, misna čitanja čitali su novaci, a molitvu vjernika gvardijani samostana. Evanđelje je navijestio fra Rade Dragićević, jedan od četvorice jo&scaron; živućih fratara, đaka nekada&scaron;nje glasovite franjevačke gimnazije na &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provincijal je u ime ove putujuće Crkve i one na Nebesima iskazao zahvalnost na&scaron;im svjedocima vjere i poručio kako su oni na&scaron;i časni uzori. Zajedno sa svojom subraćom fratrima i mno&scaron;tvom naroda u &scaron;irokobrije&scaron;koj crkvi promi&scaron;ljao je o zadnjim trenutcima života pobijenih fratra. Istaknuo je: &raquo;Kad izgovaramo njihova imena, na&scaron;e misli lete do časova njihovih muka, njihovih križnih putova i trenutaka kada im je grozna i okrutna smrt počela grliti koljena, grkljan, nemoćno i krhko tijelo. Većini njih ruke su bile vezane žicom, a oni gledaju prema nebu, možda neka riječ za opro&scaron;tajni razgovor, jer zorno je: zemaljski put uskoro će biti dovr&scaron;en. Dok razmi&scaron;ljamo o tom svr&scaron;etku, dok slu&scaron;amo i proučavamo svjedočanstva, uvijek se ponovno pitamo: Kako vam je, braćo na&scaron;a, bilo u tim zadnjim trenutcima dok ste gledali lice smrti!? Vjerujem da vam je itekako bio blizak uzdisaj Krista patnika u korizmenoj popijevci koju ste poučavali: "Puče moj, puče moj, &scaron;to učinih tebi i u čem' ražalostih tebe, odgovori meni?!" Sedamdeset dvije godine iza toga, a kao da je jučer bilo, u va&scaron;e ime ponovno to izričem i pitam se!&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju sv. mise nazočnima je nekoliko riječi o značenju ove obljetnice uputio don Željko Majić, generalni vikar hercegovačkih biskupija, a zatim je fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, izrekao kratko izvje&scaron;će o radu Vicepostulature u protekloj godini te se zahvalio svima koji su sudjelovali i pomogli u organizaciji ovog molitvenog programa. Gvardijan &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana fra Tomislav Puljić pozdravio je nazočne i zahvalio se onima koji su na bilo koji način doprinijeli da 72. obljetnica ubojstva fratara bude sadržajno bogata, Bogu ugodna i svima od koristi, naglasiv&scaron;i kako su ove molitveno-spomeničke večeri razlog za radost i Crkvi nebeskoj i Crkvi zemaljskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz ova četiri dana molitveni program je putem interneta i radiovalova prenosila Radiopostaja &Scaron;iroki Brijeg. Audio snimke propovijedi kroz ove dane mogu se pronaći na portalu Vicepostulature pobijeni.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom mjeseca veljače i u ostalim franjevačkim samostanima Hercegovačke franjevačke provincije slavit će se sv. mise za pobijene fratre i puk. U sklopu obilježavanja obljetnice ubojstva fratara u Mostaru 12. veljače u Franjevačkom samostanu s početkom u 19.00 održat će se tribina s temom &raquo;Istinom do pomirbe&laquo;. Tribinu organizira Udruga &raquo;Sredi&scaron;te Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama&laquo;. Sudionici tribine su mr. sc. Hrvoje Mandić, mr. sc. Dražen Barbarić i dr. sc. Ivo Lučić. Sutradan, 13. veljače, u 11.00, na Filozofskom fakultetu na ovu će temu Ivo Lučić i Dražen Barbarić održati predavanje za studente i ostale zainteresirane, a sv. misa zadu&scaron;nica za ubijene fratre mostarskog samostana slavit će se u utorak, 14. veljače, u 18.00.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-08-pobijeni.jpgNa današnji dan prije 112 godina na runovićkom je groblju pokopan hercegovački 'Robin Hood'http://grude.com/clanak/?i=2451724517Grude.com - klik u svijetMon, 06 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-06-andrijica-simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Bio sam griešnik, ali niesam odmetnik. Sirote niesam cvilio, siromaha sam pomagao, a žensku sam čast uviek cienio… Otimao sam onome tko ima, a davao onome tko nema."<p>Na dana&scaron;nji dan prije 112 godina na runovićkom je groblju Gospe od Karmela pokopan hercegovački &ldquo;Robin Hood&rdquo;, hajdučki haramba&scaron;a Andrija - Andrijica &Scaron;imić, jedan od najvećih legendi hrvatskog naroda. Rođen 1833. u Alagovcu, župa Ružići (Grude), poslije odslužene trideset godi&scaron;nje robije, "kralj gorskih klanaca" od puka je tretiran kao živa legenda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po izlasku iz tamnice 1901. putujući i prepričavajući svoje hajdukovanje, a po usmenoj je predaji i u starosti imao zavidnu snagu te mogao preskočiti magarca s mjesta, smrt ga zatiče u Runoviću 5. veljače 1905.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen u Hercegovini, pokopan u susjednoj Dalmaciji ... zauvijek ostao u srcima hrvatskog naroda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-06-andrijica-simic.jpgUmro je kandidat za Nobela, jedan od najprevođenijih hrvatskih autora ikad - Mostarac Predrag Matvejevićhttp://grude.com/clanak/?i=2447124471Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-matvejevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duge i teške bolesti preminuo je istaknuti intelektualac hrvatskog, talijanskog i bosanskohercegovačkog porijekla Predrag Matvejević, javlja N1.<p>&nbsp;</p> <p>Informacija je potvrđena iz kruga njegovih bliskih prijatelja. Kako se doznaje, njegova želja je da se ispraćaj dogodi u uskom krugu najbližih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pisac čija su djela prevođena na brojne svjetske jezike preminuo je u četvrtak oko 14 sati u Zagrebu, u 85. godini života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matvejević je rođen 7. listopada 1932. godine u Mostaru. Majka mu je Hrvatica, a otac mu je bio Rus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matvejević je bio humanist, kozmopolit, poliglot i aktivist, posjećujući prosvjede do svoje kasne dobi, zalažući se uvijek za ljudska prava, mirotvorstvo i razum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov "Mediteranski brevijar" preveden je na brojne svjetske jezike, od Tokija do Los Angelesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ezdesetak uglednih talijanskih umjetnika potpisalo je prije godinu dana inicijativu da se Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelova nagrada za književnost upravo zbog "Mediteranskog brevijara". Među začetnicima te ideje bili su i glasoviti talijanski književnik Umberto Eco te Claudio Magris.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Predrag Matvejević je sinteza Europe i Istočne Europe, koja se prepoznaje po Mediteranu i njegovoj povijesti: po njegovom životu, njegovoj obitelji, njegovom književnom i književno-političkom opusu, u vremenima Željezne zavjese, gdje se sreću pripadnici svih etničkih skupina, religija, nacionalnosti i kultura i koji danas, kao i jučer, neki žele pretvoriti u regiju sukoba. Matvejevićeva djela, posebice nenadma&scaron;ni 'Mediteranski brevijar' pretresa te navodne razlike, dokazujući na način na koji to nitko nije napravio, osim njega i Braudela, koliko su one na&scaron;e i pripadaju svakom od nas, mijenjajući ih pritom u razloge suživota, obogaćivanja, razmjene", započinjalo je njihovo pismo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matvejević je doktorirao na Sorbonni, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je francusku književnost od 1959. do 1991. godine, na Trećemu pari&scaron;kom sveučili&scaron;tu (Nouvelle Sorbonne), predavao je slavenske književnosti od 1991. do 1994., a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na rimskom sveučili&scaron;tu La Sapienza. Matvejević je primio počasne doktorate u Francuskoj, BiH, Italiji. Počasni je doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://hr.n1info.com/" target="_blank"><em><strong>N1</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-matvejevic.jpgNAJAVA: Noć muzeja 2017. u Goricihttp://grude.com/clanak/?i=2438024380Grude.com - klik u svijetThu, 26 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-26-noc-muzeja-2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župni ured Gorica-Sovići, Bratovština Sv. Stjepana, Hrvatska franjevačka arheološka zbirka Sv. Stjepana Gorica, Matica hrvatska - Ogranak Grude organiziraju manifestaciju "Noć muzeja 2017."<p>Program počinje u Novoj crkvi u Gorici u petak, 27. siječnja 2017. u 18 sati. Posjetitelji će moći razgledati izlo&scaron;ke sve do 23 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Noć otvorenih muzeja 2017. u Gorici otvorit će načelnik općine Grude, Ljubo Grizelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Noć muzeja 2017. - Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na dru&scaron;tvo - Zvonki zvuci glazbe</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Program:</strong></p> <p>- Otvaranje Noći muzeja 2017. u Novoj crkvi u Gorici<br />- Prigodni govori<br />- Orguljski koncert mr. art. Katje Krolo &Scaron;arac<br />- Otvaranje izložbe &bdquo;Vrijeme vinila 2&ldquo; Udruga Kap Imotski<br />- Razgledavanje arheolo&scaron;kih nalazi&scaron;ta<br />- Razgledavanje Hrvatske franjevačke arheolo&scaron;ke zbirke &bdquo;sv. Stjepan&ldquo; Gorica<br />- Razgledavanje arheolo&scaron;kih iskopina ranokr&scaron;ćanske bazilike i baptisterija s krsnim zdencem u Staroj crkvi u Gorici<br /><br /><br /></p> <p>Grude.com/KTA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-26-noc-muzeja-2017.jpgU Grudama predstavljene knjige o kojima je pisalo i Hrvatsko slovo: Marina Alerić Bebić oduševila nazočne FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=2436524365Grude.com - klik u svijetTue, 24 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-25-img_9158.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marina Alerić Bebić oduševila je nazočne u kinodvorani Grude, gdje je predstavila dvije svoje knjige poezije "Bijeli pelin" i "Ptica na prozoru".<p>Bijeli pelin je svojevrsni poetski spomenik svim hrvatskim braniteljima, a osobito dragovoljcima Domovinskog rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U drugoj zbirci pjesama pod nazivom Ptica na prozoru, autorica je sklonija univerzalnim životnim temama. Recenzije za knjigu su napisali Vinka Pavlek i vlč. Ilija Drmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O knjigama se posebno pisalo u tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dvorani, knjige autorice komentirali su Mate Kovačević književni kritičar, Srećko Župić profesor, te don. Ilija Drmić koji je recenzent obiju knjiga i predstavljač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočni su bili zadovoljni viđenim i izrazili su želju da će autorica Alerić Bebić nastaviti sa svojim vrijednim radom jer kroz pjesmu i pisanu riječ, ona ima jo&scaron; &scaron;to&scaron;ta reći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večer su uveličali i klapa Bratov&scaron;tina kao i mladi grudski glazbenik Marko Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica programa bila je Ivana Bo&scaron;njak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-25-img_9158.jpgPremijera dokumentarca 'Huda jama' u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=2434024340Grude.com - klik u svijetMon, 23 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-23-barbara-rov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg, cost Grad Široki Brijeg i Hrvatski kulturni dom organiziraju premijeru dokumentarnog filma “Huda jama – strogo čuvana tajna”, koja će se održati u utorak, 24. siječnja 2017., s početkom u 18 sati u kinu Borak.<p>Nakon prikazivanja filma posjetitelji će po prigodnim cijenama moći nabaviti i knjige: &ldquo;Huda Jama, strogo čuvana tajna&rdquo;, &ldquo;Sam protiv njih &ndash; metodologija rada tajnih službi&rdquo;, &ldquo;Propisi o metodama i sredstvima rada UDBE i KOS-a 1944. &ndash; 1990.&rdquo; te DVD izdanje filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Huda Jama naselje je u sastavu općine La&scaron;ko u Sloveniji. Blizu naselja nalazi se rudnik Huda jama, u čijem je sklopu rudarsko okno Barbarin rov, mjesto na kojem je počinjen jedan od najvećih zločina u svijetu neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata. Jugo-komunistička vojska likvidirala je oko 3000 nedužnih ljudi među kojima je bio veliki broj civila &ndash; djece, žena i staraca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se za ovaj zločin ne bi saznalo, pristup grobnoj jami zazidali su sa deset pregrada između kojih su nasuli sipinu i zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima do kojih je do&scaron;ao publicist, istražitelj arhiva UDB-e i masovnih zločina jugo-komunističke vojske Roman Leljak, u ovom strati&scaron;tu život je u stravičnim mukama okončalo oko 2000 Hrvata, 700 Slovenaca i 300 Nijemaca. Bili su živi zazidani. Ovo je samo jedno od mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstava jugokomunista, ubijene nakon Drugoga svjetskoga rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hudoj jami slovenska je državna komisija do kraja 2009. prona&scaron;la posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su, prema pretpostavci, živi zakopani. Kasnije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, a oko 10 posto žrtava su žene. Pretpostavke kažu kako je u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na projekciju filma je slobodan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-23-barbara-rov.jpgU petak u Grudama premjerno predstavljanje dvije knjige Marine Alerić Bebićhttp://grude.com/clanak/?i=2427724277Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-17-marina_aleric_bebic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matica hrvatska, ogranak Grude organizira predstavljanje dvije tek izišle knjige Marine Alerić Bebić.<p>Ovaj kulturni događaj će se upriličiti u petak 20. 1. 2017. u kino-dvorani u Grudama u 18 sati!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-17-marina_aleric_bebic.jpgIvan Galić pred koncert u Lisinskom: Majka i otac uključili su me u crkveni zbor i tako je sve počelohttp://grude.com/clanak/?i=2420224202Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-12-ivan_galic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hochschule für Musik Franz Liszt svjetski je poznata akademija koja već godinama rađa uspješne glazbenike. <div id="__xclaimwords_wrapper" class="article__content-body vijesti"> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna je od dviju sastavnica Weimarskog sveučili&scaron;ta koji jo&scaron; čini Bauhaus Universit&auml;t. Hellene Tysman, Mariam Batsasvhili i Aljo&scaron;a Jurinić samo su neki od glazbenika s&nbsp;weimarske akademije koji ostvaruju uspje&scaron;ne pijanističke karijere. U impresivnom dru&scaron;tvu na&scaron;ao se i dvadesetdvogodi&scaron;nji <strong>Ivan Galić</strong>&nbsp;koji je ove <span class="context-link">godine</span> postao najmlađim korepetitorom na prestižnoj akademiji. Ivan se glazbom počeo baviti kao dječak u Imotskom, a sutra će održati&nbsp;solistički nastup u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Uoči koncerta s&nbsp;Ivanom smo razgovarali o&nbsp;počecima, uspjesima, pote&scaron;koćama koje su ga kroz sviranje pratile i o trenutnom boravku u Weimaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako je sve počelo? Za koga bi rekao da je najzaslužniji za otkrivanje tvog glazbenog talenta?</strong></p> <p>Sve je počelo kad su majka i otac primijetili moj osjećaj za glazbu i uključili me u crkveni zbor. Kad sam navr&scaron;io osam godina, logičan je slijed bio upis u glazbenu &scaron;kolu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kao osnovno&scaron;kolac i srednjo&scaron;kolac pored redovnih &scaron;kolskih obaveza izdvajao si vremena i za sviranje? Koliko si dnevno vježbao? &Scaron;to danas može&scaron; zaključiti, je li za uspjeh važniji talent ili vježbanje?</strong></p> <p>Kako sam odrastao, vrijeme koje sam provodio za klavirom moralo se povećavati. To nije bilo lako jer sam odrastao u sredini u kojoj glazba nije toliko popularna kao profesionalno zanimanje. Kao i svako drugo dijete, htio sam &scaron;to vi&scaron;e vremena provoditi na igrali&scaron;tu. Tu su ključnu ulogu odigrali roditelji koji su me poticali na stalno vježbanje klavira.&nbsp;Sati vježbanja variraju iz dana u dan, no nastojim vježbati oko 5-6 <span class="context-link">sati</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U Zagrebu si tri <span class="context-link">godine</span> pohađao Muzičku akademiju i isto toliko vježbao u savskom 10. paviljonu. Kako je na tebe djelovao savski <span class="context-link">studentski</span> život?</strong></p> <p>Savski <span class="context-link">studentski</span> život zauvijek će mi ostati u lijepom sjećanju. Vježbajući u desetom paviljonu, sigurno sam ometao studente u obližnjim paviljonima. Vježbanje je proces koji nije toliko uhu ugodan kao krajnji proizvod. Ovom prilikom zahvaljujem svima koji su vi&scaron;e-manje bez pobune proživljavali taj proces. Život u domu zaista je specifičan. U tom sam vremenu sazrio kao osoba i, uz sve fakultetske obveze, mogao biti samo student.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Osvojio si mnogo državnih i međunarodnih nagrada. Koja ti je od njih najdraža? Koju smatra&scaron; najvećim priznanjem svoga rada?</strong></p> <p>Svaka nagrada ima svoju priču. Prisjećajući se svake od njih, vraćaju mi se uspomene na probleme na koje sam nai&scaron;ao i sate rada koje sam proveo za klavirom. Ako bih morao izdvojiti koju nagradu, to bi bila pobjeda na međunarodnom natjecanju Chopin Golden Ring u Sloveniji te druga nagrada i nagrada za najbolju izvedbu djela bečke klasike na međunarodnom natjecanju Mladi virtuozi u Zagrebu. S tog sam natjecanja iza&scaron;ao kao najbolje plasirani student zagrebačke Akademije te sam bio pozvan na Danube Fest (festival dunavskih zemalja) koji se održava u Ulmu (Njemačka).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U prijelomnim godinama karijere imao si zdravstvenih problema, i to sa&nbsp;&scaron;akom. Kako si prebrodio to te&scaron;ko razdoblje?</strong></p> <p>Problemi sa &scaron;akom javili su se na prvoj godini studija. Tada sam tek do&scaron;ao iz srednje &scaron;kole te nisam ni znao koliko je ozbiljno za pijanista imati povredu ruke. Kroz taj period sam, srećom, pro&scaron;ao brzo i bezbolno, no ne znam kako bih se pona&scaron;ao da mi se to dogodi danas, kad sam već jako ozbiljno u&scaron;ao u pijanistički svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to te odvelo u Njemačku? Jesi li tamo vidio bolje uvjete za rad ili si se samo želio oku&scaron;ati u novoj sredini?</strong></p> <p>Jednom prilikom upoznao sam profesora Grigoryja Gruzmana, renomiranog europskog profesora. Radeći s njim, shvatio sam da jako dobro surađujemo te sam odlučio studij nastaviti u Weimaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ove si godine&nbsp;postao najmlađi korepetitor na prestižnoj&nbsp;njemačkoj&nbsp;akademiji HfM Franz Liszt Weimar. Za glazbene laike, &scaron;to to konkretno znači i &scaron;to to za tebe kao za mladog pijanista u usponu predstavlja?</strong></p> <p>Korepeticija je grana glazbe koja se bavi suradnjom s drugim instrumentima. To je jako bitno za moju glazbenu budućnost jer kroz&nbsp;taj rad &scaron;irim svoje glazbeno znanje i učim bolje slu&scaron;ati druge instrumente.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Početkom prosinca posjetio si Zagreb kako bi nastupio na audiciji za solistički nastup sa Zagrebačkom filharmonijom u Koncertnoj dvorani&nbsp;Vatroslava Lisinskog. Kakav je Zagreb u tvojim očima nakon vi&scaron;emjesečnog boravka i studiranja u državi koja slovi za jednu od najboljih za studiranje i usavr&scaron;avanje mladih ljudi? Može&scaron; li uopće napraviti usporedbu ili su to sasvim različiti svjetovi?</strong></p> <p>Njemačka pruža mnogo mogućnosti za mladog pijanista, od koncerata, stipendija do suradnji s raznim kazali&scaron;tima i orkestrima. Također, tu se nalazi puno stranih vrsnih studenata s kojima je zadovoljstvo dijeliti iskustva. Ne bih htio uspoređivati dvije Akademije dviju&nbsp;država&nbsp;jer su me obje profesionalno oblikovale.</p> <p>Na spomenutoj audiciji mladi pijanist osvojio je vrijednu nagradu, a to je nastup na solističkom&nbsp;koncertu u pratnji Zagrebačke filharmonije u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Pored Ivana, svoja će umijeća zagrebačkoj publici predstaviti i drugi nadareni glazbenici.&nbsp;Koncert je u petak, 13. siječnja u 19.30 <span class="context-link">sati</span> Ulaznice su besplatne, požurite po svoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>studentski.hr</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-12-ivan_galic.jpgTreća knjiga Mile Stanković: “Zemlja apsurda” odličan je priručnik pregovaračima s EU http://grude.com/clanak/?i=2414924149Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-09-017_mila.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mila Stanković, književnica, kolumnistica i dugogodišnja novinarka Večernjeg lista, ove hladne zimske dane zagrijala je svojom novom knjigom. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sjajnog putopisnog romana &ldquo;Ponosna pustinja&rdquo;, u kojem je tako briljantno opisala svoje uzbudljivo putovanje prelijepim Iranom, i zbirke kolumni &ldquo;Retrovizor&rdquo;, poznata novinarka i kolumnistica Mila Stanković izdala je svoju treću knjigu u vlastitoj nakladi &ldquo;Zemlja apsurda - Naglasak na glas&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Apsurdi iz davnih Naglasaka</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Knjigu sam nakon gotovo desetljeća i pol nazvala &ldquo;Zemlja apsurda&rdquo;. A u njoj ćete naći &lsquo;odgovore&rsquo; na apsurde iz mojih davnih Naglasaka, komentara objavljenih početkom tisućljeća u Večernjaku, govori u uvodu svoje knjige Mila Stanković istaknuv&scaron;i da je na te davne Naglaske, koje u &ldquo;Zemlji apsurda&rdquo; naziva glasom, davnim glasom, napisala komentare, odnosno naglaske o istim temama. - Ovo je prvi dio &ldquo;Zemlje apsurda, Naglasak na glas&rdquo;. Vjerujem da će uskoro biti i drugi. Možda je iz moga uvoda ostalo nedorečeno. Stoga komentare, naglaske s komentarima, donosim u ovoj knjizi, ističe autorica Stanković. Kaže da je BiH, nažalost, ostala zemlja apsurda. - Sve &scaron;to mogu reći u ovome uvodu je da se BiH nije ni pomaknula s mjesta ni u kojem smislu te riječi. Zemlja apsurda. Ili nekako drukčije. Samo nek&rsquo; krene nabolje, ustvrdila je Mila Stanković, autorica knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Interes za životarenje BiH</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogovor za knjigu napisao je dugogodi&scaron;nji novinar i medijski urednik, književnik i publicist Ante Gugo.</p> <p>- Svojim britkim stilom pisanja, rečenicama koje su kratke i ne ostavljaju mogućnost za velike kompromise oko toga &scaron;to nam autorica poručuje, Mila Stanković nam na vrlo uvjerljiv način predočava kako Bosna i Hercegovina polako umire, a umrijeti ne može, jer netko ima interes od njezinog životarenja, a to nisu njezini građani. Njezin izbor kolumni s početka tisućljeća u odličnoj je relaciji s aktualnim zbivanjima i pokazuje nam kako se u državi čiju sudbinu ona dijeli ni&scaron;ta nije promijenilo ni pomaklo nabolje u posljednjih 14 &ndash; 15 godina. Odlična je autoričina ideja da svaku tu kolumnu, odnosno događaj o kojem govori, jo&scaron; jednom proanalizira s obzirom na sada&scaron;nja zbivanja. Mogao bih reći da je tako napravila odličan niz crno&ndash;bijelih priča, kad sve one ne bi bile crne. Mila Stanković nas ba&scaron; i upozorava na to da svjetla odavno nema i da je mrak, istaknuo je u pogovoru Gugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako je vrijednost ove knjige u tome &scaron;to je autorica svojim stilom uspjela privući na&scaron;u pozornost, ali bez dodatnog podizanja dru&scaron;tvenih tenzija. - Tu se prepoznaje kvaliteta ozbiljne komentatorice kojoj je cilj prije svega prepoznati i opisati dru&scaron;tveni problem, a tek onda se možda obračunavati s njegovim akterima i uzrocima. Mila Stanković se rijetko u tekstovima obračunava s akterima dru&scaron;tvenih zbivanja. Njoj je draže izložiti ih podsmijehu, &scaron;to je odlika vrhunskih majstora pera, zapaža Gugo. Knjiga je napisana s ciljem pokazivanja istovjetne dru&scaron;tvene i političke situacije u BiH na početku tisućljeća kao i danas. - U tome je autorica neosporno uspjela. Uz to, ona je upečatljivo opisala i probleme zbog kojih je BiH usidrena u slijepoj ulici svog gospodarskog i socijalnog napretka. Izbor tema je takav da bez imalo ostatka pruža detaljan opis dana&scaron;nje situacije u BiH. Knjiga je jo&scaron; aktualnija zbog zahtjeva BiH za članstvom u EU. Ako EU prihvati mogućnost da pregovori krenu, stvari u BiH će se morati drastično mijenjati. Tada će ova knjiga pregovaračima biti odličan priručnik o problemima koje treba rje&scaron;avati da bi se napravili bilo kakvi pomaci u pretvaranju zemlje apsurda u demokratsku i socijalnu državu, zavr&scaron;ava u svom pogovoru Ante Gugo. Vrijedi naglasiti da Stanković već radi na nastavku knjige.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-09-017_mila.jpgTop 5 knjiga koje su obilježile 2016. godinu i postale hithttp://grude.com/clanak/?i=2409424094Grude.com - klik u svijetWed, 04 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-04-read_book.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Magazin ELLE je odredio pet knjiga koje su postale potpuni hit i i koje su najprodavanije u 2016. godini.<p>Prva među njima je Djevojka u vlaku koju je napisala Paula Hawkins, a objavljena je 2015. godine. Svoj financijski uspjeh je ostvarila nakon istoimenog filma, u kojem glumi Emily Blunt, prenosi <a title="Treći ba" href="http://www.treci.ba" target="_blank">Treci.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga Joje Moyese Tu sam pred tobom sljedeća je na listi. Postala je poznata nakon snimljenog filma, a radi se o paru koji se polagano zaljubljuje. Ovaj roman je drama s tragičnim zavr&scaron;etkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nina George je objavila Malu knjižaru u Parizu ove godine te je postala najčitanija knjiga. Glavni lik ovoga romana vjeruje u iscjeliteljske moći romana. Smatra kako svaka knjiga može nekoga izliječiti pa kao knjižničar preporučuje ih u namjeri da pomogne ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na listi se nalaze jo&scaron; roman Joa Nesba Krv na snijegu i Genijalna prijateljica, koju je napisala Elena Ferrante. Prevedene su na vi&scaron;e od 20 svjetskih jezika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-04-read_book.jpgFOTO: Sinatra je bio jedan od najvećih filmskih i glazbenih umjetnika! Pogledajte vilu u kojoj je živiohttp://grude.com/clanak/?i=2404124041Grude.com - klik u svijetSat, 31 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-31-016_sinatra_house_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobri prijatelji Frank Sinatra, Dean Martin, Sammy Davis Jr., Peter Lawford i Joey Bishop bili su poznati po svojim šou-nastupima iznenađenja u Las Vegasu.<p>&nbsp;</p> <p>U njima bi jedan od njih imao angažman, a drugi bi se pojavili &ldquo;nenajavljeno&rdquo; i odu&scaron;evili publiku. Hoteli u Las Vegasu privlačili su turiste i strastvene kockare stavljajući na svoja reklamna platna naslove poput &ldquo;Nastupa večeras &ndash; Frank Sinatra&hellip;, možda Sammy, a možda i Dean&rdquo;. Njihovi &scaron;ou-nastupi u Las Vegasu uvijek su bili rasprodani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon gotovo 20 godina nastupanja u Las Vegasu, Sinatra je poželio imati mjesto za privatnost gdje bi se on i njegovi prijatelji mogli družiti u povremenim pauzama, daleko od silnih obožavatelja. Stoga je 1967. sagradio kuću na pet hektara zemlji&scaron;ta, 1310 metara iznad Palm Springsa i Coachella doline. Nazvao ju je &ldquo;Villa Maggio&rdquo;, prema liku iz čuvenog filma iz 1953. &bdquo;Odavde do vječnosti&ldquo; za kojeg je dobio Oscara za najbolju sporednu ulogu (vojnik Angel Maggio).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je kuća na prodaju, a to je tiha, privatna oaza za odmor koju je Sinatra oduvijek priželjkivao. U Villi Maggio, spojio je najbolje od oba svoja svijeta, bila je savr&scaron;ena za zabavu sa svojim prijateljima kako bi ublažio depresiju, a opet i kao mjesto samo za njega kad je želio biti na miru. Taj spoj je tako dobro funkcionirao da je na tom rustikalnom imanju obitavao dugi niz godina, gotovo do svoje smrti. Kuća se sastoji se od tri zgrade i smje&scaron;tena je visoko na stjenovitom brežuljku, okruženom erodiranim stijenama i s prekrasnim pogledom. Sagrađena u rustikalnom stilu od toplog drva, lokalnog kamena i sa sedam kamenih kamina u glavnoj zgradi, sastoji se od dvije kuhinje, blagovaonica i dnevnih soba, radnom sobom, pet spavaćih soba i &scaron;est kupaonica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz kuću se nalaze blokovi za goste s dvije spavaće sobe, kupaonicom, dnevnom sobom s kaminom i potpuno opremljenom kuhinjom. Odvojena gostinjska kuća ima dva kata s malom kuhinjom, kupaonicom, kamenim kaminom i terasom s pogledom. Također ima vlastiti generator, vodeni toranj i bunar. Zgrada s bazenom ima veliku prostoriju s kamenim kaminom, dvije spavaće sobe, dvije saune i mini-kuhinju s pogledom na bazen i tenisko igrali&scaron;te. Mnogo mjesta za spavanje pokazalo se korisnim. Jer tko se želi spu&scaron;tati brdskom stazom nakon pijančevanja cijele noći ili vikenda od svih tih ludih zabava? Privatni heliodrom omogućava gostima da polijeću i slijeću s njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kuća smje&scaron;tena na planinskom granitnom platou iznad Palm Springsa, možda ima najjaču vezu s pravim Sinatrom. Sagrađena je prema njegovim osobnim uputama kako bi zadovoljila njegove jedinstvene unutarnje potrebe. Iako je većina kuće adaptirana kao, recimo, komercijalizirana kuhinja, mnogo Sinatrinog vlastitog identiteta jo&scaron; je vidljivo u njoj, uključujući tajna vrata, poster u kupaonici i Ronson foodmatic. Obitelj sada&scaron;njeg vlasnika bili su Sinatrini prijatelji i jedini su stanovnici kuće nakon &scaron;to je on u njoj živio. Prodaje se za 3,9 milijuna američkih dolara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-31-016_sinatra_house_1.jpgBOGOUBOJSTVO ZAPADA – nova knjiga Zorana Vukmanahttp://grude.com/clanak/?i=2402524025Grude.com - klik u svijetFri, 30 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-30-zoran_vukman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravo je iz tiska izišla nova knjiga Zorana Vukmana “Bogoubojstvo Zapada” kao svojevrsni nastavak njegove uspješnice “Propast svijeta ili novo doba poganstva”.<p>Radi se o knjizi koja &scaron;okira svojim uvidima o zapadnoj civilizaciji nakon &ldquo;smrti Boga&rdquo; i bavi se kritikom rodne ideologije na do sada neviđen način, kroz popularnu filozofiju i esejistiku koja vas od početka do kraja vodi kroz jedan duhovni triler i dekodiranje gender koda kao jedne od najveće prijevare u povijesti čovječanstva!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Nietzscheovog &ldquo;ubermenscha&rdquo; do dana&scaron;njeg transvestita, Zapad je pro&scaron;ao put duhovne deevolucije, živimo u vremenima promjene tradicionalne antropologije i poku&scaron;aja redefiniranja same Knjige Postanka. Autor kritički analizira gender ideologiju kao novi sustav vjerovanja i novu pseudoreligiju, koja dramatično utječe na promjenu načina života i svijesti modernoga čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li rodna ideologija jedan od znakova sutona na&scaron;e civilizacije? Odgovor potražite u knjizi koja dekodira gender mit u njegovoj skrivenoj simbolici koja krivotvori ne samo ishodi&scaron;ta ljudske naravi i tradicije, nego i izokreće prastaru biblijsku simboliku i izravno se suprotstavlja konceptu judeokr&scaron;ćanskoga Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kako je Nietzscheov nadčovjek postao groteskni transvestit? Gdje se dogodila pogre&scaron;ka? Je li ubijanje slike Božje, imago Dei, transvestitski koncept? Može li čovjek kao groteskno biće s nesređenim identitetom ili s vi&scaron;e identiteta u samom sebi biti sretan i doseći potpuni smisao vlastite čovječnosti? Jesmo li doista do&scaron;li do kraja nama poznatog svijeta i do potpune negacije tisućljetne ba&scaron;tine čovječanstva i dramatične promjene njegove psiholo&scaron;ke, biolo&scaron;ke, duhovne pa tako i dru&scaron;tveno uvjetovane antropolo&scaron;ke strukture čovjeka? Zar je transvestitski čovjek vrhunac evolucije dru&scaron;tvene i kulturne svijesti na Zapadu? Androginost i hermafroditstvo kao mjerilo slobode? Povijest bez Boga u zadnja dva do tri stoljeća koja u na&scaron;e doba počinje doživljavati svoj globalni klimaks, nametnula nam je ova pitanja kao sudbinska za opstanak zapadne civilizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Spenglerove &bdquo;Propasti Zapada&ldquo; (od izlaska prvog dijela tog kapitalnog djela pro&scaron;lo je gotovo stotinu godina) do danas, bilo je podosta literature koja se bavila dekadencijom na&scaron;e civilizacije, u novije doba, početkom 21. stoljeća &bdquo;Smrt Zapada&ldquo; Patricka Buchanana, ili primjerice &bdquo;Samoubojstvo Zapada&ldquo; Kocha i Smitha. Dakle, imali smo i propast, i smrt, i samoubojstvo &ndash; za&scaron;to sada bogoubojstvo? Jer je ono ključ cijele priče kad govorimo o krizi Zapada, bilo u kulturnom, bilo u duhovnom i moralnom smislu. Ta riječ je k&ocirc;d kojeg treba de&scaron;ifrirati u suvremenom konktekstu, ona u sebi sadrži svu tragiku Zapada i stanja njegova duha u postmodernom dobu, usred virtualne ere.&rdquo; (Citat iz knjige, &ldquo;Uvodna riječ autora&rdquo;)<br /><br /><br />Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-30-zoran_vukman.jpgU Posušju večeras veliki božićni koncert Tomislava Bralića i klape Intrade te posuških klapahttp://grude.com/clanak/?i=1394513945Grude.com - klik u svijetFri, 23 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-23-posusje_klape.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve je spremno za veliki božićni koncert Stina pradidova koji će se večeras održati u Gradskoj sportskoj dvorani u Posušju.<p>Postavlja se spektakularna scenografija, ekipa se priprema za snimanje koncerta, koji će se na BHTeleviziji emitirati na sam blagdan Božića u prime-time terminu od 20 sati i 15 minuta. Prodaju se ulaznice. Jo&scaron; uvijek ih ima u caffeu Grand i caffeu Viva, te u Radio Plusu. Ulaznice će se moći kupiti i na blagajni na sam dan koncerta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu nastupaju Tomislav Bralić i klapa Intrade, te posu&scaron;ke klape Zvizdan i Grga, voditeljica programa je Gabrijela Be&scaron;lić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupnjom ulaznice pomaže se rad Humanitarne udruge fra Mladen Hrkać. Ova udruga osnovana je 2012. godine u Zagrebu kao dobrovoljna, humanitarna, nevladina i neprofitna organizacija, s ciljem pružanja informacijske, financijske i logističke pomoći osobama sa zdravstvenim pote&scaron;koćama koje žive izvan Hrvatske, a dolaze na liječenje u Zagreb, kao i njihovim obiteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert počinje u 19 sati, a prije toga bit će prikazan i film Druga obitelj, redatelja Zdenka Jurilja, koji govori o radu ove udruge. Film je i nagrađivan na festivalima, ali ono &scaron;to je puno važnije nitko nije s ranijih projekcija izi&scaron;ao ravnodu&scaron;an.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon koncerta, zabava se nastavlja u caffeu Grand, gdje će biti i službeni after party ovog koncertnog spektakla.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-23-posusje_klape.jpgGori i četvrta svijeća na adventskom vijencu, idemo ususret Božiću, najradosnijem blagdanuhttp://grude.com/clanak/?i=1389413894Grude.com - klik u svijetSun, 18 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-18-advent.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Grudama gori i četvrta svijeća na adventskom vijencu u središtu gruda.<p>&nbsp;</p> <p>Svijeća je upaljena i u domovima građana, &scaron;to znači da nam predstoji najradosniji kr&scaron;ćanski blagdan Božić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kr&scaron;ćani četiri svijeće pale već vi&scaron;e od 150 godina. Iako su mnogi zaboravili, svaka od njih ima svoje značenje. 'Prva svijeća je svijeća nade, druga svijeća, tj. nedjelja, je simbol mira, treća radosti, a četvrta ljubavi'.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-18-advent.jpegDoživjeli preobraćenje pa sa svojim obiteljima otišli na misu polnoćkuhttp://grude.com/clanak/?i=1388813888Grude.com - klik u svijetSat, 17 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-17-16_1_predstava_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svake godine učenici Srednje škole Antuna Branka Šimića u Grudama, zajedno s profesorima, podare svojim Grudama prigodnu predstavu i božićni koncert kao svoj doprinos razvoju kulturne scene ove općine. <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine program je bio zanimljiv, a predstava poučna i sadržajna. Program je otvoren s nekoliko prigodnih pjesama, nakon čega je uslijedila predstava &ldquo;Isus u kafiću&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve se odigravalo u kafiću, gdje radi konobarica Mara, a okupili su se kod Mare i ateisti i preljubnici i alkoholičari. Prema svima njima Isus je iskazivao ljubav, a zov obitelji koja ih je čekala kod kuće bio je jači od bilo kakvih poroka. Doživjeli su preobraćenje i oti&scaron;li na polnoćku, a Isus, malo dijete, vratio se u jaslice. Poruka priče je da je Božja ljubav jača od bilo kakvih grijeha i da Bog uvijek opra&scaron;ta i poziva ljude na obraćenje jer za to nikad nije kasno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju predstave nazočnima se obratio ravnatelj &scaron;kole Mladen Leko. Posebno je pozdravio načelnika Ljubu Grizelja i župnika fra Stanka Pavlovića koji se uvijek rado odazivaju predstavama srednjo&scaron;kolaca, a ovog puta su bili opravdano odsutni. Predstavi je nazočila ministrica u ZHŽ-u Ružica Mikulić i predsjednik OV-a Grude Draženko Vranje&scaron;, kao i brojni učenici, roditelji i mnogi drugi s područja općine Grude. Leko je zahvalio profesoricama i učenicima koji su omogućili jo&scaron; jednu sjajnu priredbu jedne od najboljih &scaron;kola posljednjih godina.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em><br /><em><strong>Foto:Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-17-16_1_predstava_1.jpgFrama Posušje kreće s izradom tjednih emisija na Radio Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=1387013870Grude.com - klik u svijetThu, 15 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-15-frama_po.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon niza godina bez radijske emisije, prošle godine smo počeli sa snimanjem istih. Ove sezone odlučili smo, uz mjesečnu na Radiju Plus, krenuti s izradom tjednih emisija, koje će biti emitirane na valovima Radio Posušja.<p>Osam timova, na čelu s voditeljem medijske sekcije Jurom &Scaron;irićem, biti će zaduženi za izradu ovog sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U na&scaron;im emisijama ćemo čitati nedjeljno evanđelje i probati ga protumačiti. Proći ćemo kroz tjedan i vidjeti koji su to, da tako kažemo, važniji sveci i reći neke stvari o njima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz emisije u emisiju, zajedno ćemo se upoznavati s životom svetog Franje. Također ćemo u emisiji imati rubriku &bdquo;Kapljice znanja&ldquo;, gdje ćemo govoriti o nekim zanimljivostima i bogatiti područje na&scaron;e opće kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neke emisije ćemo pro&scaron;iriti, tako &scaron;to ćemo dovoditi razne goste, koji će s nama podijeliti par rečenica na određenu temu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove tjedne emisije biti će emitirane na Radio Posu&scaron;ju, svaki petak u 18 sati. Reprizu ćete moći čuti subotom u 11 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se da će ove emisije naići na odobravanje i zadovoljstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi se radujemo &scaron;to ćemo ubuduće če&scaron;će biti u eteru i zadovoljstvo nam je za vas pripremati 20-ak minuta duhovnog i korisnog sadržaja, koji ćete imati priliku slu&scaron;ati u tjednima &scaron;to dolaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Frama Posu&scaron;je</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-15-frama_po.jpgFOTO/VIDEO: Priča o gastarbajterima rasplakala Kosaču, HKUD Sv. Ante Cim, fra Luke Marića, oduševio Mostar http://grude.com/clanak/?i=1382313823Grude.com - klik u svijetSat, 10 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-10-016_sv_ante_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Sveti Ante" iz Cima održalo je u petak navečer u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače tradicionalni koncert "Gradu s ljubavlju", koji već 24. godinu zaredom daruje Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Uz domaćine, u bogatom programu nastupili su Kulturno-umjetničko dru&scaron;tvo "Sloga" iz Crne Gore, Klapa Viola iz Drvenika, Klapa Hrvoje iz Mostara, te mje&scaron;oviti zborovi iz Mostara i Gruda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj ansambl posvuda je zamijećen svojom uvježbano&scaron;ću, darovito&scaron;ću mladih, te voljom i krepo&scaron;ću starijih članova. On donosi vedrinu i raznolikost narodnog stvarala&scaron;tva, a sve pod stručnim vodstvom Gorana Jurčića, koji je ujedno i umjetnički voditelj folklorne sekcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, HKUD "Sveti Ante" ima svoja dva prepoznatljiva koncerta. Prvi se održava u lipnju, u povodu Dana proslave sv. Ante, a drugi u prosincu pod nazivom "Gradu s ljubavlju" za sve građane Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju dvosatnog programa nazočnima se obratio voditelj dru&scaron;tva, u Hercegovini omiljeni, fra Luka Marić, a svi gosti su dobili prigodne pokolone od domaćina iz Hrvatskog kulturno umjetničkog dru&scaron;tva Sv. Ante iz Cima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je izvrsno vodila književnica Anita Martinac. Poslu&scaron;ajte priču koju je pročitala o Jakovu i njegovoj supruzi Sofiji i njihovom povratku u rodnu Hercegovinu koja je rasplakala mnoge u dvorani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/qA68ZaogVcY" frameborder="0" width="657" height="354"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fena,Hercegovina.info</strong></em><br /><em><strong>Foto:Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-10-016_sv_ante_1.jpgVeliki intervju Marine Radoš za Grude.com: Vratila sam se s dosjeima svojih malih zločina...http://grude.com/clanak/?i=1380713807Grude.com - klik u svijetFri, 09 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-09-marinamiki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marina Radoš na književnu scenu vraća se sa stilom. Nakon romana Miki čiji su svi primjerci rasprodani, mlada Tomislavgrađanka koja je živjela na adresi Tomislavgrad – Mostar, otišla je u Split, zaposlila se na radiju Totalni FM i na portalu Index.hr.<p><br />Nakon nekoliko godina objavljuje novu knjigu "Dosjei", a Miki stiže u potpuno novom ruhu.</p> <p><br />U velikom intervjuu za portal Grude.com Marina Rado&scaron; priča o karijeri nakon prvog "Mikija", kao i o novim knjigama.<br /><br /></p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Marina, nova knjiga &bdquo;Dosjei&ldquo;&nbsp; izlazi,&nbsp; Miki ide u novo izdanje u novom ruhu. Čemu tolika pauza?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Da, dvije i pol godine otkako se rasprodao prvi tiraž. Ne znam. Nisam bila spremna prije.&nbsp; Ne radim knjige kao posao, one ocrtavaju moje emocionalno stanje. Miki je bio moj prvijenac, ali i projekt koji je potpuno promijenio moj život. Od dana kad je iza&scaron;la ta knjiga ni&scaron;ta vi&scaron;e nije isto. Puno ljudi je nestalo iz mog života, nepovratno, i puno ljudi je u&scaron;lo u moj život.&nbsp; Najzad, oti&scaron;la sam iz Mostara koji je bio moja utvrda. Do sada nije bilo čvrste pozicije da se krene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Za&scaron;to si oti&scaron;la iz Mostara?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Razočarala sam se. Svi mi koji smo oti&scaron;li iz Mostara u posljednjih 25 godina imamo ne&scaron;to zajedničko &ndash; a to je bol i razočarenje. Nečije veće, nečije manje. Ali, isto je &ndash; razočarenje je razočarenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Dakle, doživjela si sudbinu svog glavnog junaka&hellip;</strong><br />Marina Rado&scaron;: Otprilike da.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>I počela od nule?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Da. Ne znam koliko sam se makla s nje, ali jesam. Iz okruženja gdje sam bila ili omiljena ili omražena do&scaron;la sam u okruženje gdje sam &ndash; ni&scaron;ta. To mi je jako odgovaralo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Nova knjiga - Dosjei. Zanimljivo ime za knjigu.</strong><br />Marina Rado&scaron;: Kao mala sam znala da će se jedna od mojih knjiga zvati tako. Često unaprijed zamislim stvari koje se stvarno i dogode. Dosjei &ndash; lijepo, jednostavno, i ba&scaron; ono &scaron;to se nalazi unutra; moji mali zločini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Zločini? &Scaron;to se nalazi unutra?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Sedam dosjea. Kratke priče, kolumne, pjesme u prozi, neki zapisani tok misli&hellip; Sedam ih je,&nbsp; znate mene i moju opsesiju brojkama.&nbsp; Napisala sam u predgovoru da je to knjiga puna priča koje se ne uklapaju u velika djela. I jako je mala knjiga, kao predah, kao intermezzo. Želim da je ljudi često mogu pročitati. Da ih samo malo dotakne i ostavi na miru :-)</p> <p><br /><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>U prvom Mikiju je postojao i lik imenom i prezimenom koji uistinu postoji i živi u Grudama. Hoće li on postojati u novoj knjizi?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Imenom neće. To su priče iz mog života i života ljudi oko mene, ali nema imena.&nbsp; I prvi put objavljujem poeziju, u Dosjeu Poetica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>A sto puta si rekla da neće&scaron;&hellip;</strong><br />Marina Rado&scaron;: Da, jesam, ali ovaj put nisam mogla odoljeti. Tek sam naučila pisati pravu poeziju. Ima tu desetak mojih ljubavnih pjesama koje su dobre, stvarne, životne.</p> <p><br /><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Danas radi&scaron;&nbsp; na radiju Totalni FM u Splitu, kao i na portalu Index.hr. Jedna si od najpopularnijih djevojaka u okruženju zahvaljujući svojim objavama, tekstovima, kolumnama... &Scaron;to je sve utjecalo na to da se iz jedne obične studentice razvije&scaron; u jednog moćnog pisca, dobru novinarku i&nbsp; uspje&scaron;nu mladu osobu?</strong><br />Marina Rado&scaron;: To su pretjerani komplimenti, ali za ono &scaron;to sam sad trenutno zaslužni su sudbina, hrabrost i talent &ndash; rekla bih, ako nije neprimjereno. Uzalud talent ako nema hrabrosti, i uzalud talent ako nije sudbina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Često za tebe kažu da ima&scaron; mu&scaron;ku hrabrost.</strong><br />Marina Rado&scaron;: Da, imam mu&scaron;ka muda &ndash; to mi često kažu.&nbsp; Ne slažem se s time. Mu&scaron;ka hrabrost, ako ćemo tako nazvati onu pravu i veliku hrabrost, je neophodna za moj posao. I neminovna za moje planove.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Kako se onda bolja polovica nosi s time?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Ja sam bolja polovica :-)</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Znači &ndash; postoji i lo&scaron;ija polovica?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Postoji čovjek na kojeg mislim kad idem leć. Nitko ne može normalno funkcionirati bez neke vrste ljubavi. Sami&nbsp; biramo hoće li ona značiti slobodu ili će značiti vječni zatvor na kojeg dobrovoljno pristajemo.</p> <p><br /><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>&Scaron;to smatra&scaron; najvećim uspjehom Marine Rado&scaron; u ovih 26 godina?</strong><br />Marina Rado&scaron;: To &scaron;to ona jo&scaron; uvijek&nbsp; ima luksuz slobode. Sloboda je najljep&scaron;a i najuzvi&scaron;enija od svega.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Tko su ljudi koji su ostavili trag u tvojem životu i dali doprinos da se razvije&scaron; u ovo &scaron;to si danas?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Svi s kojima sam bila bliska. Ustvari, nekolicina ljudi s kojima sam bila potpuno bliska. Uvijek spominjem da sam zahvalna svom ocu od kojeg sam naslijedila stav i hrabrost, postoji tu jo&scaron; &scaron;ačica ljudi koje sam voljela i koji su voljeli mene, od kojih sam učila i koji su mi uvijek željeli samo najbolje.</p> <p><br /><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Nikad nisi bila tipična Duvanjka, ali znamo da voli&scaron; svoje mjesto. Koliko često navrati&scaron; u Tomislavgrad, &scaron;to te posebno raduje, &scaron;to rastužuje?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Nisam lokal patriot, ali odem doma tu i tamo, zbog roditelja i &scaron;ačice prijatelja. Ali, dom nije mjesto. To su osobe. Ponekad je moj dom tu u Mostaru, ponekad u Splitu, ponekad u nekom trećem gradu. Nisam vezana za građevine. Vežem se uvijek i isključivo za ljude. &Scaron;to me rastužuje? Ni&scaron;ta. Sve &scaron;to me rastužuje odstranim kao zloćudni tumor i zaboravim.</p> <p><br /><br /><strong>Grude.com: &Scaron;to Marina Rado&scaron; želi ostvariti, a jo&scaron; nije imala priliku to učiniti?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Donijeti drugu knjigu u Mostar, ako imam kome. Malo patetike za kraj, onako kako je Miki donio svoju. Ipak skakati s mosta neću. Možda samo gledati kako se skače za mene. Velike planove ipak ne otkrivam, da ne ureknem. Moji koferi su uvijek pripravni. Veselim se svemu &scaron;to mi život nosi.<br /><br /></p> <p><em><strong>Ž.A./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-09-marinamiki.jpgPredstavljena knjiga vlč. Joze Ančića 'Na putu k Bogu' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=1379713797Grude.com - klik u svijetThu, 08 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-08-img_007.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu, 7. prosinca u sklopu XI. DANA MATICE HRVATSKE U GRUDAMA 2016. u kinodvorani u Grudama upriličeno je predstavljanje knjige župnika župe Ledinac, vlč. Joze Ančića „Na putu k Bogu“.<p>Predstavljači knjige su bili don Željko Majić, don Ilija Drmić, Paula Tomić i sam autor,&nbsp;vlč. Jozo Ančić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlč. Željko Majić je govorio o samom životu&nbsp;vlč. Joze, njegovom svećeničkom putu, o knjizi i o bogatom književnom opusu don Joze kojeg je stvorio za svojih 48 godina svećeni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlč. Ilija Drmić, poznati katolički novinar koji je ujedno lektor i kolektor ove knjige, govorio je o nastanku ove knjige. U svome izlaganju kazao je kako su on i&nbsp;vlč. Jozo prijatelji dugo godina, i da mu je don Jozo uzor, te je mnogo stvari, od njega kao svećenika i pisca &ndash; naučio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić je u svojemu izlaganju govorila o velikoj potrebi svećenika u dana&scaron;njem svijetu, te na jedan lijep način predstavila je samog autora ove knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom kraju, nazočnima se obratio i sam autor koji je izrazio zahvalu svima onima koji su mu pomogli u stvaranju ove knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga &bdquo;Na putu k Bogu&ldquo; autora don Joze Ančića je skup 190 članaka koji su izlazili u raznim crkvenim listovima raspoređenih na oko 600 stranica ove knjige. Knjiga je kao takva, &scaron;tivo za svaki dan u kojem se svaki pojedinac može pronaći i naći svoj pravi kr&scaron;ćanski put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>M. Knezović/Grude.com<br />FOTO: J.Ćorluka/Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-08-img_007.jpgIspričajte djeci priču: Tko je bio Sv. Nikola?http://grude.com/clanak/?i=1377413774Grude.com - klik u svijetTue, 06 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-06-svnikola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nikola je kod ujaka čuo tužnu priču o čovjeku koji je izgubio sav svoj novac, a imao je tri kćeri koje je želio udati. Bez novca to nikako nije mogao, jer je u to vrijeme svaka mlada djevojka u svoj novi dom morala donijeti miraz....<p>Osim hrpe slatki&scaron;a i igračaka, ove godine svojoj djeci poklonite i priču o Svetom Nikoli. Sigurno ćete ih zainteresirati kad im kažete da mnogi smatraju da je upravo Sveti Nikola pravi Djed Mraz. Sigurni smo da i vas zanima tko je bio taj čovjek kojeg obožavaju milijuni djece diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikola je rođen početkom 4. stoljeća u gradu Patara, na prostoru dana&scaron;nje Turske u bogatoj obitelji. Njegovi su roditelji umrli od kuge, dok je Nikola jo&scaron; bio dječak te su mu ostavili mnogo novca. Bogati dječak oti&scaron;ao je živjeti kod svog ujaka koji je bio svećenik i odgajao ga u vjeri. Sve svoje bogatstvo Nikola je već tada počeo dijeliti sa siroma&scaron;nima, ali na način da oni nisu znali tko im je dobročinitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikola je kod ujaka čuo tužnu priču o čovjeku koji je izgubio sav svoj novac, a imao je tri kćeri koje je želio udati. Bez novca to nikako nije mogao, jer je u to vrijeme svaka mlada djevojka u svoj novi dom morala donijeti miraz. Nesretni čovjek čak nije imao novaca ni za hranu, pa je njegova obitelj već dugo vremena gladovala. Stoga je bio prisiljen na najtežu odluku kako bi ih spasio od smrti &ndash; da ih proda kao robinje. U svom ih domu vi&scaron;e nije mogao držati. Djevojke su bile tužne jer nikada neće imati svoje obitelji, do kraja života će biti robinje, a o njihovom životu odlučivat će drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večer prije no &scaron;to je najstarija kćerka trebala biti prodana, Nikola je kroz prozor njezine sobe ubacio čarapu punu novca. Kad se ujutro probudila, prona&scaron;la je smotuljak pun zlata! Bila je presretna, jer zlato je bilo dostatno za njezinu svadbu i hranu za cijelu obitelj. Sljedećeg jutra prona&scaron;li su jo&scaron; jednu čarapu sa zlatom! Sada su imali dovoljno novaca i za vjenčanje druge kćeri! Treću čarapu punu novca Nikola je u dom siroma&scaron;nog čovjeka ubacio preko dimnjaka, jer su svi prozori bili zatvoreni. Legenda kaže da je novac pao u čarapu koja se su&scaron;ila iznad peći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je Nikola osjetio Božji poziv da postane svećenik. U to doba bio je tek tinejdžer, pa su ga svi hvalili i poznavali kao &lsquo;svećenika dječaka&rsquo;. Nastavio je pomagati ljudima, ali uvijek u tajnosti. Nije želio nikakvu slavu, pažnju ni zahvalnost. Nekoliko se puta otisnuo na putovanje u Egipat, Palestinu i druga sveta područja gdje je vidio mnoge patnje. Rimljani su ru&scaron;ili kr&scaron;ćanske spomenike i protjerivali kr&scaron;ćane zabranjujući im njihovu vjeru. Na svojim je putovanjima Nikola ohrabrivao vjernike i poticao ih da si međusobno pomažu. Na povratku iz Palestine, na moru ga je zadesila velika bura koja je prijetila potopiti brod. Tek kada je Nikola iza&scaron;ao na palubu i počeo moliti, bura se smirila, a brod se nasukao kod gradića Mire, daleko od Nikolinog doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Miri su u to vrijeme svećenici vijećali o izboru novog biskupa. Kako se nisu mogli odlučiti, dogovrili su se da će novi biskup biti čovjek koji prvi dođe na jutarnju molitvu. Bio je to Nikola. Godine su prolazile, a Nikola je i dalje pomagao vjernicima. Kad je u zajednici ponestalo hrane, prona&scaron;ao je žito i spasio ljude od gladi. Uvijek je pomagao ljudima u nevolji i cijeli život je bio primjer čovjeka kojem je stalo do drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato su ga ljudi iznimno voljeli. Kada je umro pričali su razne nevjerojatne priče o njemu, njegovim dobrim djelima i ljubaznosti. Posebno su mornari na svojim dugim putovanjima voljeli pričati priče o Nikoli, a najvi&scaron;e o njegovj ljubavi prema djeci koje je &scaron;titio u opasnim vremenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je Nikola kao i mnogi drugi kr&scaron;ćani bio zatočen zbog svoje vjere, od vojnika cara Dioklecijana. Dok je boravio u zatvoru, vojnici su ga mučili, ali nije želio poreći svoju vjeru. Iz zatvora je izi&scaron;ao tek kad je na vlast do&scaron;ao car Konstantin koji je bio prijatelj kr&scaron;ćana. U Miru se Nikola vratio ostario, duge brade, ali je nastavio sa svojim dobrim djelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priče o Nikoli &scaron;irile su se svijetom. Njegova dobročinstva primjer su života kakav svi moramo živjeti, a osobito kad su djeca u pitanju. Jer i Sveti Nikola bio je njihov poseban prijatelj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-06-svnikola.jpgFra Mario Knezović uplatio 10 000 maraka za gradnju studentskog doma u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=1376313763Grude.com - klik u svijetMon, 05 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-05-framarioknezovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Mario Knezović motiv za javno djelovanje, novinarski rad i objavljivanje knjige „Nisam šutio" nalazi u Svetom pismu i smatra da treba pisati „ono što mnogi, napose institucionalni i politički uhljebi, ne vole čitati". <p>Karizmatični svećenik, franjevac Mario Knezović, dugogodi&scaron;nji urednik i novinar radijske postaje Mir, Međugorje, suradnik mnogih glasila, uplatio je 10 tisuća maraka, prihod od prodaje knjige &bdquo;Nisam &scaron;utio" za gradnju studentskog doma Dompes u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga &bdquo;Nisam &scaron;utio &ndash; otvoreno o crkvi, politici i dru&scaron;tvenim događanjima" predstavlja zbirku Knezovićevih kolumni objavljenih u mjesečniku Na&scaron;a ognji&scaron;ta u razdoblju od 2011. do 2016. Nakladnička kuća &bdquo;Na&scaron;a ognji&scaron;ta" iz Tomislavgrada su ujedno i nakladnik te, u njihovoj bogatoj izdavačkoj djelatnosti, već 214 knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Mario Knezović motiv za javno djelovanje, novinarski rad i objavljivanje knjige &bdquo;Nisam &scaron;utio" nalazi u Svetom pismu i smatra da treba pisati &bdquo;ono &scaron;to mnogi, napose institucionalni i politički uhljebi, ne vole čitati". Sadržaj ukoričenih kolumni predstavljaju dru&scaron;tveni i moralni problemi suvremenog dru&scaron;tva, kao i kritičke prosudbe o političkoj sceni Bosne i Hercegovine koju fra Mario Knezović oslikava ovim riječima: - Kada se odlučuje o plaćama, dodatcima, dnevnicama, raznim novčanim naknadama, tada je politička scena u BiH potpuno harmonična. Svi, bez obzira na naciju i opredjeljenja, dižu ruke za svoje visoke plaće. Tada se ne zna tko je Hrvat, tko je Srbin, tko je Bo&scaron;njak. Tada su svi braća i sestre &bdquo;po njegovoj svetosti" novčaniku!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku da prihod od knjige u iznosu od 10 tisuća maraka uplati za studentski dom Dompes (domus panis et spiritus, kuću kruha i duha) u Mostaru donio je kako bi podupro velike napore koje čini Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru da dobrotvornim prilozima sagradi dom za 150 studenata s pučkom kuhinjom i centrom za dijalog, vrijedan oko 3,5 milijuna maraka. Gradnja doma, započeta u siječnju 2015. napreduje po planu pa se očekuje da će Dompes biti otvoren u rujnu 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Mario Knezović je uplatom prihoda za Dompes sve kupce njegove knjige &bdquo;Nisam &scaron;utio" pretvorio u dobrotvore koji su učinili dobro djelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stojim sa strahopo&scaron;tovanjem pred onim koji su započeli takvo jedno velebno djelo, čak sam rekao da je ''sramota'' da to mora raditi u dana&scaron;nje vrijeme fratar Iko Skoko sa svojim suradnicima. Za&scaron;to sramota? Zato &scaron;to je to bila dužnost sustava i političkih elita, koji propu&scaron;taju ulagati u mlade, u najveće bogatstvo i budućnost jednoga dru&scaron;tva. Dobrota se nikad nije mogla stopirati, kao &scaron;to se istina ne može utamničiti, kao &scaron;to se čudo ne može pre&scaron;utjeti, tako se dobrota ne može ničim zaustaviti. Čestitam onima koji ga grade. Osobno sam imao bar deset tisuća dobrih razloga da tih deset tisuća maraka bude uloženo u gradnju Dompesa, kuće kruha i duha. Sretan sam &scaron;to s čitateljima moje knjige mogu barem stidljivo na&scaron;im prilogom pomoći i Bog blagoslovio one koji čine za Mostar tako veliku stvar, kako one koji grade, tako i sve one koji svojim prilozima i djelovanjem pomažu da gradnja napreduje, kazao je fra Mario Knezović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-05-framarioknezovic.jpgFranjevački muzej u Fojnici kandidiran je za nagradu Europski muzej http://grude.com/clanak/?i=1373713737Grude.com - klik u svijetSat, 03 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-03-preuzmi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>”Fra Leonardo Ćuturić jako je puno uradio na tom planu između dvaju svjetskih ratova, a također i fra Bono Šapina.<p>Muzej Franjevačkoga samostana &ldquo;Duha Svetoga&rdquo; u Fojnici kandidiran je za nagradu Europski muzej godine, u konkurenciji od 60 europskih muzeja, a pismena potvrda za to u četvrtak je franjevcima &ldquo;stigla u ruke&rdquo;. To je ujedno i potvrda vi&scaron;estoljetne tradicije bosanskih franjevaca da &scaron;ire ime svoje domovine diljem svijeta, ponosno pokazujući obilje kulturne ba&scaron;tine &scaron;to je godinama čuva&scaron;e pod svojim okriljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je to za Fenu gvardijan ovoga samostana fra Miro Relota, naglasiv&scaron;i da je pismom potvrđeno da je muzej zadovoljio sve kriterije za nagradu te da su prethodno članovi žirija prije tri mjeseca posjetili samostan, obi&scaron;li kompletnu postavku, a potom odluku o kandidaturi donijeli nakon sastanka u Francuskoj u studenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodjela nagrade bit će održana u svibnju u Zagrebu, a prethodno zadatak franjevaca bit će da pokažu koji je muzejski eksponat najvažniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Jako smo ponosni na ovu informaciju, kao Fojnica i kao franjevačka provincija, a posebno kao Bosna, jer to nije samo zasluga zadnjih fratara, već svih fratara koji su u zadnjim godinama, stoljećima i desetljećima radili da bi Fojnica imala i sačuvala te lijepe eksponate koje posjedujemo&rdquo;, istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kustos ovoga samostanskoga muzeja fra Janko Ljubos ocjenjuje za Fenu da su svi vrlo ponosni na obavijest o službenoj kandidaturi, misleći tu na sve fratre od prije 650 godina koji su sakupljali brojne eksponate &scaron;to čine okosnicu dana&scaron;njega muzeja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Fra Leonardo Ćuturić jako je puno uradio na tom planu između dvaju svjetskih ratova, a također i fra Bono &Scaron;apina. Prije 15 godina dao sam tu zgradu sru&scaron;iti do temelja, a potom izgraditi potpuno novu. Zavr&scaron;io ju je gvardijan fra Mirko Majdandžić, a poslije ju je kraju priveo gvardijan fra Nikica Vujica. Zaista smo ponosni na sve te ljude i sve ono &scaron;to u muzeju danas imamo&rdquo;, naglasio je fra Janko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Muzej Franjevačkoga samostana ba&scaron;tini neprocjenjivo kulturno-povijesno blago koje svjedoči o vi&scaron;estoljetnom postojanju države BiH i njezinih naroda, a nalazi se na Listi kulturno-historijskoga blaga BiH. U njegovu brojnu zbirku ubraja se i originalni pla&scaron;t fra Anđela Zvizdovića te jedna od najvećih knjižnica s oko 50.000 naslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjeduje brojne vrijedne predmete, povijesne nalaze, knjige, povijesne dokumente te različite iskopine iz 11. stoljeća prije na&scaron;e ere. Uglavnom je riječ o različitoj vrsti oružja te fibula, odnosno različitih ukrasa i kopči iz 7. stoljeća prije na&scaron;e ere, kao i starim no&scaron;njama, primjercima starih zanata kojima su se ljudi u Fojnici bavili, a tu je prvenstveno riječ o proizvodima od zlata i srebra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Muzej posjeduje i galeriju vrijednih umjetničkih slika, među kojima je najstarija datirana slika iz povijesti umjetnosti BiH &ndash; riječ je o djelu iz 1328. godine rađenom tehnikom tempere na dasci./Fena</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-03-preuzmi.jpgUmro akademik Ante Stamać; Matica hrvatska Grude izrazom sućuti oprostila se od svog dragog gosta i prijateljahttp://grude.com/clanak/?i=1371713717Grude.com - klik u svijetThu, 01 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-01-akademik_stamac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Akademik Ante Stamać, pjesnik, teoretičar književnosti, esejist i prevoditelj, preminuo je u Zagrebu u srijedu, 30. studenoga, izvijestilo je Društvo hrvatskih književnika.<p>&nbsp;</p> <p>Ante Stamać rođen je 9. listopada 1939. na otoku Molatu, u obitelji gimnazijskih profesora, filologa. Gimnaziju i srednju glazbenu &scaron;kolu polazio je u Zadru i Zagrebu, gdje je 1959. maturirao u 1. gimnaziji, u dana&scaron;njoj zgradi Muzeja "Mimara". Diplomirav&scaron;i 1963. na Filozofskom fakultetu zagrebačkog sveučili&scaron;ta komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirao je 1970. komparatističkim radom o Tinu Ujeviću te doktorirao 1978. disertacijom o teoriji metafore. Između 1963. i 1969. studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani te filozofiju i germanistiku u Beču.</p> <p>Nakon diplomiranja bio je zaposlen kao violinist u Operi Hrvatskoga narodnog kazali&scaron;ta, zatim kao glazbeni urednik Muzičkog salona Studentskog centra, kojemu je i utemeljitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1971. izabran je za znanstvenog asistenta na Katedri za teoriju književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Od 1978. je docent, pa izvanredni profesor i voditelj iste katedre, naslijediv&scaron;i Jurja Ka&scaron;telana. Za redovitoga sveučili&scaron;nog profesora bio je izabran 1989. Kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnom zvanju umirovljen je 2004.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 2002. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2010. do 2014. bio je tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1969. bio je stipendist Herderove zaklade u Beču (na prijedlog Marijana Matkovića) te znamenite Humboldtove zaklade 1977./78. u tada&scaron;njem Zapadnom Berlinu i G&ouml;ttingenu. Mentori su mu bili znameniti njemački pjesnik i teoretičar književnosti Walter H&ouml;llerer te slavist i komparatist Reinhard Lauer, danas dopisni član HAZU-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Stamać bio je (1989. i 1990.) gostujući profesor na Sveučili&scaron;tu u Oldenburgu. Održao je niz predavanja na sveučili&scaron;tima njemačkoga govornog područja, a kao sveučili&scaron;ni i književni predavač gostovao je u brojnim drugim zemljama, kao i u SAD-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva je puta (1981., 1984. te 1991. i 92.) Stamać bio predsjednik Hrvatskoga filolo&scaron;kog dru&scaron;tva, a 1995. 1999. i predsjednik Dru&scaron;tva hrvatskih književnika. Bio je potpredsjednik Matice hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uređivao je časopise "Razlog" (1966.-1968.), "Telegram" (1968.-1971.), "Umjetnost riječi" (od 1981. do nedavno) te "Croatica" (od 1989. do obustavljanja časopisa 2001. godine) i "Republika".</p> <p>&nbsp;</p> <p>S Milanom Mirićem sudjelovao je u radu na Biblioteci "Razlog", a priredio je i djela nekih od suvremenih hrvatskih pisaca (&Scaron;. Vučetić, J. Ka&scaron;telan, I. Ku&scaron;an, M. Krleža, I. Bunić Vučić, D. Tadijanović, Tin Ujević, I. Kozarčanin, S. Mihalić i dr.)<br />Autor je niza knjiga s područja znanosti o književnosti, knjiga pjesama, eseja te brojnih prijevoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodnim riječima, od njega se oprostio i ogranak Matice hrvatske Grude.</p> <p>- Vi&scaron;e puta nam je bio gost u Matici hrvatskoj u Grudama kao i na mnogim &Scaron;imićevim susretima. Bio je vrlo učen čovjek, a tako jednostavan, pristupačan i uljudan da je to te&scaron;ko riječima opisati! U ime Ogranka Matice hrvatske Grude izražavamo sućut obitelji pok. Ante Stamaća.<br />Počivao u miru Božjem, istaknuo je Mario Bu&scaron;ić, predsjednik MH Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>HRT</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-01-akademik_stamac.jpgIz tiska je izašao 10. broj Godišnjaka Matice hrvatske Grudehttp://grude.com/clanak/?i=1364213642Grude.com - klik u svijetThu, 24 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-susreti10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izašao jubilarni 10. broj Godišnjaka Matice hrvatske Grude SUSRETI 10.<p>U njemu su objelodanjeni mnogi zanimljivi radovi koje su napisali:<br />Mirela Primorac, Milka Tica, fra Ante Marić, fra Andrija Nikić, fra Bazilije Pandžić, Goran Đurđević, Željko &Scaron;imunović, Drijenka Pandžić Kuli&scaron;, Fabijan Lovrić, Mario Knezović, Kata Čančar, fra Vlado Ere&scaron;, Mladen Vuković, Dominika Andrijanić, Mijo Milas&hellip;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu su i tekstovi na&scaron;ih učenika kao i druge zanimljive bilje&scaron;ke. Grafičku obradu i korice uradila je mr. art. Andrijana Mlinarević Cvetković. Godi&scaron;njak je oplemenjen i mnogim fotografijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;njak Susreti 10 bit će predstavljen javnosti u Hrvatskom kulturnom domu Antun Branko &Scaron;imić u Grudama u srijedu 30. 11. 2016. u 19 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-susreti10.jpgTihomir Dujmović u Grudama: Raduje što Hrvati prepoznaju problem komunizmahttp://grude.com/clanak/?i=1364813648Grude.com - klik u svijetThu, 24 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-016_1_dujmovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kinodvorani Grude, pred oko 60 ljudi, održana je promocija knjige Tihomira Dujmovića pod nazivom "Hrvatska u raljama djece komunizma".<p>&nbsp;</p> <p>Na predstavljanje knjige poznatog političkog publicista, novinara i književnika do&scaron;li su žitelji općine Grude iz svih sfera života. Bili su tu čelni ljudi općine Grude Ljubo Grizelj i predsjednik Općinskog vijeća Draženko Vranje&scaron;, župnik Gruda fra Stanko Pavlović, autor Grudskog žrtvoslova Vlado Bogut, Petar Majić tajnik Matice hrvatske Grude, Mario Tica predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ZHŽ-a, Marinko Sosa Zvijezda predsjednik Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i brojni drugi iz političkog, gospodarskog, kulturnog, sportskog i svakog drugog života s područja Gruda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dujmović je zbog knjige zaradio veliki pljesak u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Smatram da je vrijeme da se pogleda istini u oči i da se kaže kako je bilo i &scaron;to je bilo. Vrijeme je da se konstatira da je Hrvatska u raljama djece komunizma te da kao takva naprijed ne može. Dijagnoza je tu i smatram da se izlaz zna i veseli me da Hrvati prepoznaju taj problem jer sve vi&scaron;e se govori o tome. Govori se o tome da lustracija nije moguća, možda i nije ali u tehničkom smislu riječi, ali je moguće suočavanje s istinom, s povije&scaron;ću, pro&scaron;lo&scaron;ću i moguć je jedan politički dobar kućni odgoj. Jer ako ste sudjelovali u kr&scaron;enju temeljnih ljudskih prava onda je vrijeme ne za kaznu, presudu, ne za zatvor, nego je vrijeme da se maknete, da odete i pustite da ta zemlja di&scaron;e punim plučima. To je poruka ove knjige - kazao je Dujmović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon predstavljanja književnik se zadržao s Gruđanima, potpisujući im knjige, ali i razgovarav&scaron;i o aktualnoj situaciji vezanoj za Hrvate u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-016_1_dujmovic.jpgU Posušju održana projekcija filma Ovčara-neispričana pričahttp://grude.com/clanak/?i=1363313633Grude.com - klik u svijetWed, 23 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-23-ovcaraposusje_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Film se temelji na istinitim tragičnim događajima koji su se odvijali s 20. na 21. studenoga 1991. godine kada je na poljoprivrednom dobru Ovčara i Grabovo ubijeno 276 osoba, svih generacija.<p>U prepunoj kino dvorani u Posu&scaron;ju sinoć su održane dvije projekcije dokumentarnog filma &bdquo;Ovčara-neispričana priča&ldquo; scenarista Nikole Kajkića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu sata povijesti, film je u 17:30 prikazan za učenike Srednje strukovne &scaron;kole i Gimnazije, a potom u 19:00 sati i za &scaron;iru javnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film se temelji na istinitim tragičnim događajima koji su se odvijali s 20. na 21. studenoga 1991. godine kada je na poljoprivrednom dobru Ovčara i Grabovo ubijeno 276 osoba, svih generacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebale su tri i pol godine da film ugleda svjetlo dana, a kori&scaron;tena su svjedočanstva hrvatskih preživjelih svjedoka koji su sudjelovali u masakru, te su njih troje pristali i govoriti u filmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U filmu pričaju hrvatski branitelji i dr. Mirjana Semernić Rutko. Ona je svjedočila kad je major Veselin &Scaron;ljivančanin u&scaron;ao u bolnicu i kada je počelo odvajanje. Svjedočila je i &Scaron;ljivančaninovom bahatom pona&scaron;anju, &scaron;to je vrlo jasno i rječito opisala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored dr. Semernić Rutko u filmu sudjeluje Dragutin Berhofer &ndash; Beli koji je bio hrvatski branitelj i 1991. ranjen kao i većina hrvatskih branitelja. Zavr&scaron;io je u vukovarskoj bolnici te njegov put k Ovčari počinje iz bolnice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-23-ovcaraposusje_2.jpg