Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Humanitarna akcija Bratovštine Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica – Sovići za Majčino selo u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=2556425564Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-majcino_selo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prikupljenu humanitarnu pomoć članovi Bratovštine dodijeliti će djeci za nadolazeći Uskrs. <p>Bratov&scaron;tina Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica &ndash; Sovići u korizmenom vremenu poziva sve svoje župljane kao i ostale ljude dobre volje da svojim prilozima prvenstveno u prehrambenim proizvodima dadnu doprinos humanitarnoj akciji za djecu u Majčinu Selu u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prikupljenu humanitarnu pomoć članovi Bratov&scaron;tine dodijeliti će djeci za nadolazeći Uskrs.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akcija prikupljanja pomoći održati će se od četvrtka 30.03. do subote 01.04. u Starom župnom dvoru u Gorici od 18:00 do 20:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Molimo Vas da svoje korizmeno odricanje i pokoru oplemenite korizmenim darom za potrebnu djecu'', poručili su organizatori, prenosi Bljesak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-majcino_selo.jpgFOTO: Chick lit potvrdio status hit predstavehttp://grude.com/clanak/?i=2549125491Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-chick_lit_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na jučerašnju izvedbu predstave HNK Mostar „Chick lit“ tražila se ulaznica više. Sinoć je scena HNK Mostar bila premalena za sve koji su htjeli vidjeti ovu „svemostarsku“ predstavu.<p>Sva su sjedeća mjesta bila popunjena kao i stolice koje su naknadno ubačene među redove. Dobar dio zainteresiranih nije uspio ući jer mjesta jednostavno nije bilo. A glumci nisu ostali dužni publici. Osam glumaca <strong>HNK Mostar</strong>, troje <strong>Pozori&scaron;ta lutaka Mostar</strong> i dvoje glumaca <strong>Narodnog pozori&scaron;ta Mostar</strong>, koje je u&scaron;timala redateljica <strong>Tanja Miletić Oručević</strong> iz <strong>Mostarskog teatra mladih</strong>, držalo je prepunu dvoranu u tenziji gotovo dva sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;odanov &bdquo;<strong>Chick lit</strong>&ldquo; je duhovita i ironična groteska hrvatskog jet-seta i presjek stanja svijesti hrvatskog tranzicijskog dru&scaron;tva, koje odveć korespondira i s na&scaron;om, bosanskohercegovačkom stvarno&scaron;ću. Mladi bračni par, od kojih je suprug novopečeni tajkun i industrijalac, a supruga jedna od uspje&scaron;nih chick lit spisateljica, priređuje zabavu u povodu izlaska njene nove knjige. Na partiju se pojavljuje cijela lepeza zanimljivih gostiju, koji se u &Scaron;odanovom dramskom rukopisu promeću u arhetipove novouspostavljene dru&scaron;tvene ljestvice. Paralelno s partijem, ispred obiteljske vile prosvjeduju otpu&scaron;teni uposlenici tvornice čiji je vlasnik suprug chick lit spisateljice. Kako zabava odmiče i pristižu novi gosti, postaje sve izvjesnije da će doći do sukoba &bdquo;ulice&ldquo; s novopečenom aristrokracijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom predstavom HNK Mostar obilježio je <strong>Svjetski dan kazali&scaron;ta</strong>, a prigodnu poruku čuvene francuske glumice <strong>Isabelle Huppert</strong> pročitao je glumac HNK Mostar <strong>Ivan Skoko</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kazali&scaron;te za mene predstavlja onog drugog, ono je dijalog, odsutnost mržnje. Prijateljstvo među narodima, nisam sigurna &scaron;to ono podrazumijeva, ali vjerujem u zajednicu, u prijateljstvo publike i glumaca, u jedinstvo svih onih koje kazali&scaron;te spaja, onih koji ga pi&scaron;u, koji ga prevode, onih koji ga rasvjetljavaju, oblače, dekoriraju, onih koji ga izvode, koji ga čine, koji u njega odlaze. Kazali&scaron;te nas &scaron;titi, pruža nam zaklon&hellip; Mislim i da nas voli&hellip; onoliko koliko mi volimo njega&hellip;&ldquo;, stoji, između ostaloga, u poruci Isabelle Huppert.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sljedeća izvedba predstave &bdquo;Chick lit&ldquo; bit će 8. travnja 2017. godine u HNK Mostar, s početkom u 20 sati.</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-chick_lit_3.jpgPrva hrvatska opera u BiH "Diva Grabovčeva" izvedena u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=2545725457Grude.com - klik u svijetSun, 26 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-26-b_170326057.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nastupilo je više od stotinu izvođača<p>Član Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine Dragan Čović prisustvovao je izvođenju prve hrvatske opere u BiH ''Diva Grabovčeva'', u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ovaj glazbeno-scenski događaj libreto je napisao fra Ante Marić, muziku komponirao maestro don Dragan Filipović, a aranžman napravio Fedor Vrtačnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Operu je izveo Dubrovački simfonijski orkestar kojim je dirigirao Mladen Tarbuk, a režiju je potpisala Jasna Žarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opera je izvedena pod pokroviteljstvom člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića i predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupilo je vi&scaron;e od stotinu izvođača, priopćeno je iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-26-b_170326057.jpgSredište Čitluka krasi ‘Pisanica od srca’http://grude.com/clanak/?i=2541425414Grude.com - klik u svijetSat, 25 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-pisanica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o prekrasno oslikanoj uskrsnoj pisanici visine 2,05 metra i širine 1,50 metara.<p>Nakon &scaron;to su jo&scaron; prije desetak godina općina Čitluk i grad Križevci potpisali povelju o prijateljstvu, čitlučka općina je na različitim područjima uspostavila kvalitetnu i plodotvornu suradnju ne samo sa spomenutim Križevcima nego i cijelom Koprivničko-križevačkom županijom u Republici Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Podravina i Međugorje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je prije gotovo osam godina, 2009. godine, Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije međugorskom sveti&scaron;tu Kraljice Mira darovala prelijepu veliku &ldquo;Pisanicu od srca&rdquo;, oslikanu motivima iz Podravine i Međugorja, koja je punih pet godina pred Uskrs uljep&scaron;avala dvori&scaron;te ispred župne crkve svetog Jakova u Međugorju. Kao i protekle tri godine, pred najveći katolički blagdan Uskrs, od utorka ta pisanica krasi park na Trgu žrtava Domovinskog rata u sredi&scaron;tu Čitluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uskrsna pisanica</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o prekrasno oslikanoj uskrsnoj pisanici visine 2,05 metra i &scaron;irine 1,50 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slične, ali upola manje hrvatske&ldquo;Pisanice od srca&rdquo; s motivima iz Hercegovine, kojima su također život udahnuli umjetnici naive iz Podravine, već nekoliko godina pred blagdan Uskrsa postavljaju se i u Gospodarskoj zoni na Tromeđi u Međugorju te ispred glasovitih vinskih Podruma &ldquo;Andrija&rdquo; u Paoči.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba istaknuti kako ta tri zanimljiva uskrsna simbola, od srca darovana općini Čitluk, simboliziraju prijateljstvo, zajedni&scaron;tvo, ljubav i povezanost ljudi i krajeva, a svim katoličkim vjernicima i hodočasnicima na upečatljiv način navje&scaron;ćuju radosne trenutke i&scaron;čekivanja najvećeg katoličkog blagdana Uskrsa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-pisanica.jpgPoziv glumcima: Želiš biti superheroj?http://grude.com/clanak/?i=2535525355Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-superheroj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knight city productions poziva glumice i glumce od 16 do 66 godina na otvoreni kasting za kratki film <p>Knight city productions poziva glumice i glumce od 16 do 66 godina na otvoreni kasting za kratki film SUPEHEROJ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćeno, prijave za kasting treba poslati na mail superherojcasting@gmail.com do 1. lipnja ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode producenti, prijava podrazumijeva biografiju s filmografijom/predstavama, dvije fotografije bez &scaron;minke, a poželjno je i video predstavljanje do 60 sekundi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nije bitno jeste li mladi ili malo manje mladi, iskusni glumci ili početnici, pozivamo vas da se prijavite na kasting. O daljnjim koracima svi prijavljeni će biti obavje&scaron;teni putem e-maila'', navela je produkcija, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, mladi filma&scaron;i iz BiH su do&scaron;li na ideju oživljavanja prvog superheroja s ovih prostora u filmskom formatu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lik bez specijalnih moći, naoružan starim automobilom, dobrim srcem i bosanskim humorom bi trebao pomagati ljudima u nevolji na svojevrstan način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ideju za film dobili su i Darijo Bo&scaron;njak i Jakov Su&scaron;ac, filmski entuzijasti iz Stare Bile i Putićeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njak je izjavio kako mu je ideja za film o superheroju sasvim slučajno pala na pamet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Gledajući razne Marvelove i DC-jeve filmove poku&scaron;ao sam zamisliti superjunaka iz Bosne. Naravno, kod na&scaron;ih ljudi ne prolaze fore sa supermoćima pa sam u glavi poku&scaron;ao staviti na&scaron;eg junaka u različite komične situacije u kojima će pomoći na svojevrstan, humorističan način onima kojima je pomoć potrebna. Točnije, scenarij koji sam napisao je kontrast Hollywoodskim junacima. Naime, Amerikanci od nemogućeg prave moguće, tipa, ljudi koji lete ili se bore s vanzemaljcima, a često su to filmovi pretežno za djecu i mlade. U na&scaron;em slučaju, poku&scaron;at ćemo od realnog napraviti nerealno, točnije, da na&scaron; junak većinom ljudima pomaže zanimljivim savjetima i financijski, &scaron;to je, recimo, doista nerealno očekivati u dana&scaron;nje vrijeme, iako je itekako moguće. Dakle, bez svemirskih brodova, magije ili paukovih mreža, film će kroz otprilike 45 minuta prikazati jedan dan u životu superjunaka Tome Vinkovića'', rekao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-superheroj.jpgTraži se službeni suvenir Grada Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=2536425364Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-mostar_stari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Raspisan nagradni natječaj za izradu službenog suvenira Mostara, a natječaj je otvoren do 17. travnja.<p>Iz Ureda za odnose s javno&scaron;ću Grada Mostara podsjećaju kako je u veljači raspisan nagradni natječaj za izradu službenog suvenira Mostara, a natječaj je otvoren do 17. travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suvenir treba biti odraz tradicije i kulturno-povijesne ba&scaron;tine te izražavati autentične prirodne i turističke vrijednosti i atraktivnosti Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, suvenir treba biti izrađen od materijala prema ideji autora, s opisom izrade, veličine, boje i materijala od kojeg će se proizvoditi, a za izradu se mogu koristiti samo stabilni i ekolo&scaron;ki prihvatljivi materijali, kao &scaron;to su metal, keramika, kamen, terakota, drvo, staklo, papir i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželjno je da se za izradu suvenira koriste autohtoni materijali, odnosno materijali koji su prepoznatljivi za Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suvenir Mostara predstavlja proizvod prilagođen masovnoj proizvodnji, namijenjen je turističkoj promociji Grada Mostara, različite materijalne vrijednosti, koji će cijenom biti prihvatljiv na slobodnom trži&scaron;tu, a treba zadovoljiti umjetničke i proizvodne standarde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri izboru suvenira vrednovat će se kvaliteta ukupnog koncepta, prepoznatljivost, veza s tradicijom i kulturnim naslijeđem, originalnost i inovativnost, tehnička izvodljivost i mogućnost serijske proizvodnje, praktičnost i moguća primjena u svakodnevnoj uporabi, kao i ekonomska pristupačnost proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako Povjerenstvo za izbor službenog suvenira Grada Mostara, koje je sastavljeno od stručnih osoba iz oblasti umjetnosti, etnologije, dizajna, arhitekture i turizma, utvrdi da je kvaliteta pristiglih radova zadovoljavajući, donijet će odluku o dodjeli jednokratnih otkupnih nagrada, i to 3000 maraka za prvu nagradu, 2000 maraka za drugu i 1000 maraka za treću nagradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema propozicijama natječaja, predviđena je mogućnost da se s autorom nagrađenog rje&scaron;enja, ako autor može proizvoditi suvenir koji je nagrađen i otkupljen, sklopi ugovor o izradi suvenira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave na natječaj mogu se dostaviti osobno na protokol ili putem po&scaron;te na adresu: Grad Mostar, Hrvatskih branitelja br. 2, 88 000 Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-mostar_stari.jpgOtvoreni Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće 2017http://grude.com/clanak/?i=2537225372Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-hrvatsko_proljece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Devetnaesto izdanje Dana Matice hrvatske – Mostarsko proljeće 2017, u okviru kojeg će biti izvedeno dvadesetak vrhunskih kulturnih programa, u utorak navečer otvorio je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.<p>- Kameni luk koji spaja dvije obale Neretve simbol je grada Mostara, a Matica hrvatska je sinonim kulturnog svjetla u na&scaron;em gradu. Matica je postigla iznimne standarde i uspjela je u Mostar dovesti vrhunske umjetnike, i na taj način pomoći Mostaru da ostane sjeci&scaron;te kultura koje su prolazile ovim prostorima u pro&scaron;losti i koje će prolaziti u budućnosti - kazao je u svom govoru gradonačelnik Be&scaron;lić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti otvorenja predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić kazala je kako u ovo vrijeme svake godine dva proljeća ožive Mostar, kalendarsko proljeće i kulturno proljeće Matice hrvatske, koje u Grad na Neretvi dovede ono najbolje iz galerije umjetničkih nadahnuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave HT Eroneta, generalnog pokrovitelja Mostarskog proljeća 2017, Vilim Primorac istaknuo je kako ta tvrtka uvijek nastoji pružati potporu kulturnim događajima koji se ističu svojom kvalitetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti otvaranja dodijeljena su i priznanja koju Predsjedni&scaron;tvo Matice hrvatske Mostar dodjeljuje zaslužim pojedincima i ustanovama koji svojom potporom na najbolji način skrbe o Mostarskom proljeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristalne matice s imenom pokojnog maestra Vjekoslava &Scaron;uteja za dugogodi&scaron;nju uspje&scaron;nu suradnju dobili su državni tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, župan Splitsko-dalmatinske županije Zlatko Ževrnja i urednik Redakcije za kulturu BHRT-a Dževdet Tuzlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ponosan sam &scaron;to Vlada Republike Hrvatske daje potporu ovakvoj iznimnoj manifestaciji. Hrvatski kulturni duh, satkan od različitih vrijednosti, običaja i svega onog &scaron;to nas čini prepoznatljivim, doista je večeras ovdje prisutan - kazao je tom prigodom Milas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dževdet Tuzlić dodao je kako je Mostarsko proljeće po svojoj kvaliteti preraslo okvire Mostara, Hercegovine i Bosne i Hercegovine, te da mu je zadovoljstvo &scaron;to BHT podupire takvu kulturnu manifestaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečanosti otvorenja Teatar Gavran izvest će predstavu Mire Gavrana "Parovi", u režiji Roberta Raponje, a u sljedećih trideset dana mostarska publika moći će uživati u dvadesetak vrhunskih kulturnih programa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove je godine posebice bogat kazali&scaron;ni program, pa će tako HNK Zadar izvesti predstavu "Ostavljam te", Kazali&scaron;te Marina Držića iz Dubrovnika gostovat će s predstavom "Bjegunke", kazali&scaron;te Komedija izvest će predstavu "Nije bila Peta, bila je Deveta", Narodno pozori&scaron;te Republike Srpske iz Banje Luke dolazi s predstavom "Mre&scaron;ćenje &scaron;arana", predstavu "Zmaj" izvest će ansambl kazali&scaron;ta Kerempuh, karlovačko Gradsko kazali&scaron;te Zorin dom gostuje s predstavom "Kaos iza kulisa", dok će HNK Mostar premijerno izvesti predstavu "Hamlet u selu Mrdu&scaron;a Donja".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bit će izvedene i dvije operete, HNK Split gostovat će s operetom "Mala Floramye", a Zagrebačko gradsko kazali&scaron;te Komedija operetu "Kneginja čarda&scaron;a".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru književnog programa Mostarskog proljeća planiran su druženja s književnicom Julijanom Matanović, akademicima Veselkom Koromanom i Zijadom Durakovićem te dječjim pjesnikom &Scaron;imom E&scaron;ićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na programu je i klavirski recital Ivana Galića, zatim Likovna kolonija Kre&scaron;imir Ledić te izložbe Matka Vekića i Emila Čolića Bobanovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarsko proljeće 2017 zatvorit će Jacques Houdek i tambura&scaron;ki orkestar Krunoslava Dražića koncertom starogradskih pjesama 24. svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FENA</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-hrvatsko_proljece.jpgPrva hrvatska opera u BiH "Diva Grabovčeva" u Lisinskomhttp://grude.com/clanak/?i=2528525285Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-19-diva1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Zagrebu 25.ožujka u 20 sati biti će održana premijerna izvedba prve hrvatske opere u BiH “Diva Grabovčeva”. <p>Pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragana Čovića u Koncertnoj dvorani &ldquo;Vatroslav Lisinski&rdquo;&nbsp; u Zagrebu 25.ožujka u 20 sati biti će održana premijerna izvedba prve hrvatske opere u BiH &ldquo;Diva Grabovčeva&rdquo;.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor glazbe je don Dragan Filipović, stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik,&nbsp; Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnat će dirigent Mladen Tarbuk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbeno-scensko djelo, opera DIVA, istinita je priča iz povijesti hrvatskoga katoličkog puka u Bosni i Hercegovini. Diva, Virginija, kći Luke i Luce Grabovac iz Rame, istiniti je povijesni događaj o žrtvi mlade djevojke koja je i po cijenu vlastitoga života sačuvala svoju čast, svoju vjeru i narodni identitet. Libreto opere oslonjen je na povijesni događaj, a glazba na etnoslog i glazbeni izričaj Hrvata katolika vi&scaron;e hrvatskih naselja u Bosni i Hercegovini, prenosi <a href="http://blidinje.net/najava-prva-hrvatska-opera-u-bih-diva-grabovceva-u-lisinskom/" target="_blank">Blidinje.net.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Opera je praizvedena 15. ožujka 2016. godine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, a sada je krenula prema Zagrebu, metropoli matične domovine. Opera DIVA želi svoju priču ispričati vama, dragi prijatelji, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, na Blagovijest, 25. ožujka 2017., samo godinu dana nakon praizvedbe u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjereni smo da ćete pohrliti u Dvoranu Lisinski čuti i doživjeti ne&scaron;to &scaron;to će vas ispuniti ponosom i dati vam razloga da budete sretni &scaron;to ste Hrvati i katolici s tog ozemlja na kojem se Diva rodila, odrasla i kao mlada djevojka dala svojem rodu i svijetu svjedočanstvo iskrene moralne i ljudske vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to će vas također učiniti posebno sretnim - to su zborovi, stotinu i deset pjevača Akademskoga zbora Pro musica i Akademskoga zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru, koji interpretiraju operu i nose solističke dionice, a redom studiraju na Sveučili&scaron;tu u Mostaru. Opera DIVA u Mostaru je tri večeri punila veliku dvoranu Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače. Ljudi su bili ganuti i o tomu dugo pričali, priopćeno je iz Lisinskog.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-19-diva1.jpgFOTO: Radoslav Bošnjak objavio 'Ponos visina', Gruđani i Širokobriježani ispunili knjižnicuhttp://grude.com/clanak/?i=2520725207Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-017_1_doca_bosnjak_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Matice Hrvatske ogranak Široki Brijeg u Narodnoj knjižnici Široki Brijeg je održana promocija zbirke pjesama „Ponos visina“, grudskog pjesnika Radoslava Bošnjaka – Doće.<p>&nbsp;</p> <p>U prepunoj narodnoj knjižnici, u kojoj su bili brojni &Scaron;irokobriježani i Gruđani iz Bo&scaron;njakove Dragićine i &scaron;ire, knjigu su predstavili vlč. Ilija Drmić, recenzent knjige i sam autor knjige Radoslav Bo&scaron;njak. Program je vodila Ivana Bo&scaron;njak, a glazbeni dio večeri je s gitarom upotpunio Marko Bo&scaron;njak, pi&scaron;e portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Na samom početku večeri svim prisutnima riječi dobrodo&scaron;lice je uputio Gojko Jelić, predsjednik ogranka MH &ndash;e ogranak &Scaron;iroki Brijeg. Vlč. Ilija Drmić je u svome osvrtu na knjigu naglasio kako kroz ovu zbirku pjesama možemo upoznati autora i iz knjige shvatiti da je Bog izvor dobra, tvorac svega, svijeta i čovjeka kao krune svoga stvaranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Nadahnut je bio i osvrt samog autora ove knjige koji je kazao kako ovu zbirku pjesama možda neće moći svi razumjeti jer &bdquo;pjesnike je te&scaron;ko razumjeti&ldquo;. Također, u svome osvrtu je svim nazočnima objasnio sami nastanak knjige, te se na kraju zahvalio svima onima koji su pomogli u izdavanju ove zbirke pjesama, te se zahvalio svima onima koji ga podržavaju i ne podržavaju u njegovom radu, javlja portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radoslav Bo&scaron;njak Doća rodio se 1955. u Dragićini, općina Grude. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Grudama, a srednju &scaron;kolu strojarskog smjera u Mostaru. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu zavr&scaron;io je onda&scaron;nji studij socijalnog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada je objavio zbirke pjesama: Sjeci&scaron;te života (1998.) i Tajna sjete (2002.), te uradio amaterski dokumentarni film Kr&scaron;ćanin uzmiče, a Sotona riče (2007.).<br />&bdquo;Ponos visina&ldquo; je treća zbirka pjesama ovog grudskog pjesnika koja je iza&scaron;la u nakladi MH ogranak &Scaron;iroki Brijeg. Zbirka se sastoji od 63 duhovne pjesme raspoređene u četiri cjeline: Onaj koji nas je posijao želi naći klasje, Njegov miomiris &ndash; balzam apostolskog ređenja, On je bio u meni, a ja često ni u sebi i četvrti dio: Za&scaron;to pretačemo i rastačemo ljubav nebeski moćnog?<br />Sama knjiga se temelji na Bibliji, a nastajala je u svakodnevnim situacijama previranja i raspravljanja glede istine i laži, dobrote i milosrđa, ljubavi i mržnje...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; vam portal donosi pjesmu Radoslava Bo&scaron;njaka - Doće &bdquo;Tvoja krila&ldquo; koja objavljena u ovoj zbirci pjesama.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>TVOJA KRILA</strong></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><em>Pod krilima me svojim sakrij,</em><br /><em>svojim perjem me pokrij,</em><br /><em>čuvaj me na životnim stazama,</em><br /><em>nosi na svojim rukama.</em></p> <p style="text-align: center;"><em>&nbsp;</em></p> <p style="text-align: center;"><em>Svojem zakonu me poduči,</em><br /><em>ispravnom vapaju i kreposti nauči,</em><br /><em>vodič u pravdi mi budi,</em><br /><em>ispuni me strahom i jedini sudi.</em></p> <p style="text-align: center;"><em>&nbsp;</em></p> <p style="text-align: center;"><em>Čuj moj krik,</em><br /><em>kad te glasno dozivam,</em><br /><em>čuj moju &scaron;utnju kad te jezikom</em><br /><em>uz nepce prizivam.</em></p> <p style="text-align: center;"><em>&nbsp;</em></p> <p style="text-align: center;"><em>Ublaži moj jad,</em><br /><em>tjeskobu, muku,</em><br /><em>ukroti sve to pobožnim srcem</em><br /><em>i silnicom svojih ruku.</em></p> <p style="text-align: center;"><em>&nbsp;</em></p> <p style="text-align: center;"><em>Bez tebe ni&scaron;tavnim sebe mogu zvati,</em><br /><em>&scaron;to znam o sebi, znam po tebi,</em><br /><em>al' hoću jo&scaron; &ndash; jo&scaron; vi&scaron;e znati,</em><br /><em>ponizi me, nauči me i k sebi povrati.</em></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong><em>Radoslav Bo&scaron;njak</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mario Knezović/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-017_1_doca_bosnjak_1.jpgFOTO: Spektakularna izložbena večer u povodu 20. rođendana Aluminijahttp://grude.com/clanak/?i=2522325223Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-3_izlozba_50_za_20_16.3.2017._-_marin_margeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Reprezentativni postav s ukupno 50 umjetnina, pomno odabranih iz godinama stvarane tvorničke zbirk<p>Najavljena je gala-večer, Mostaru je darovana gala-večer! Točno u 21 sat, u ispunjenim izložbenim salonima Galerije Aluminij poga&scaron;ena su svjetla, a zagasiti crveni reflektor osvijetlio je članice Gudačkoga kvarteta Simfonijskoga orkestra Mostar, da bi zvucima Mozartove Male noćne muzike mno&scaron;tvo posjetitelja bilo uvedeno u kasnovečernju izložbu 50 za 20 kojom je Aluminij d.d. Mostar, zajedno sa svojim gradom, sinoć proslavio dvadesetu obljetnicu poslijeratne obnove rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reprezentativni postav s ukupno 50 umjetnina, pomno odabranih iz godinama stvarane tvorničke zbirke, ostao je dostupnim za razgledanje sve do jedan sat ujutro, a u obraćanju nazočnima, direktor Aluminija Mario Gadžić bio je preplavljen emocijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Osnovni razlog ovakova raspoloženja vodi nas u povijest, u vrijeme vizionarske obnove Aluminija nakon strahovitih ratnih razaranja. Drugi je, pak, činjenica da smo, ustajući iz pepela, zajedno sa sobom na noge podizali i svoju sredinu, godinama ulažući u brojne kulturne, znanstvene, &scaron;portske i ine projekte i manifestacije. No, otvoriv&scaron;i svoju galeriju 2000. godine načinili smo iskorak u ovomu dijelu Europe, a ovaj je bastion mostarske i hercegovačke kulturne scene izrastao u brend koji je nadrastao granice BiH, &scaron;to potvrđuju i eminentni likovni poznavatelji. Aluminij ovu galeriju vidi kao dio svoje velike obitelji, od nje nije odustao i od nje nikada ne će odustati! Ovo je zdanje na&scaron;om perjanicom koje ostavlja nemjerljiv pečat u izgradnji ukupnoga kulturnog identiteta žitelja ovoga podneblja i ovdje ćemo obilježiti jo&scaron; mno&scaron;tvo okruglih obljetnica &ndash; poručio je Gadžić, &scaron;aljući nedvojbenu poruku Aluminijeva oporavka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Odjela korporativnih komunikacija i marketinga Aluminija Darko Juka kazao je kako je Aluminij kralježnicom je gospodarske snage Hercegovine i okosnicom njezina razvitka, i kako upravo dostojno svojoj veličini slavi svoj jubilarni rođendan izložbom vrijednom osobite pozornosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Večeras profesionalizam ostavljam po strani, večeras sam subjektivan, večeras sam emotivan i držim kako svi mi u Aluminiju sada imamo pravo na to. Neka od ovih vrhunskih djela prvi su put napustila tvornički krug kako bi Vam bila darovana na uživanje, nakon vi&scaron;e od stotinu postava koji su, u sedamnaest godina galerijskoga djelovanja, nudile duhovnu okrjepu svakomu posjetitelju na&scaron;ega prostora. Ovaj postav čine platna i skulpture Reisera, &Scaron;uteja, Vejzovića, Jordana, Diminića, De Rivere, Kuli&scaron;a, Njirića, Kožarića, Trostmanna i brojnih drugih, i sva su dijelom impresivnoga kataloga Aluminijeva fundusa, na koji je Galerija čekala sve ove godine &ndash; govorio je Juka, ne krijući ushićenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Likovni kritičar Ivan Vukoja, autor prigodnoga katalo&scaron;kog osvrta, pojasnio je kako je pedeset ostvarenja odabrano mjerilom kvalitete samoga umjetničkog djela, ali i mjerilom značaja i etabliranosti autora u različnim sustavima i svjetovima umjetnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Izložena djela nastajala su od sredine 20. stoljeća, pa sve do danas, te pripadaju stilovima koji svoj uzor traže u (post)modernim umjetničkim pravcima. Upravo se u toj karakteristici mogu uvidjeti nastojanja Galerije Aluminij u njegovanju odnosa sa suvremeno&scaron;ću i senzibiliziranja kulturne javnosti i likovne publike za različne likovne vokabulare i izričaje &ndash; naglasio je Vukoja, dometnuv&scaron;i kako je pečat koji je Galerija Aluminij ostavila, nakon &scaron;esnaest godina djelovanja, već sada neizbrisiv u dru&scaron;tvenoj i u kulturnoj memoriji kako grada Mostara tako i cijele Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ugledom i značajem kojeg je izgradila, Galerija je postala ne samo važna i prepoznatljiva članica velike Aluminijeve obitelji, nego i dinamičan poligon za razvoj kulture i likovne umjetnosti, poligon na kojemu djeluju i stasaju brojni likovni umjetnici i na kojemu se odgaja i prosvjećuje mnogobrojnu likovnu publiku. Stoga nam ne preostaje drugo, nego s dubokim po&scaron;tovanjem i zahvalno&scaron;ću čestitati Aluminiju d.d. Mostar dvadesetu obljetnicu obnove rada i zahvaliti mu na svemu pozitivnomu &scaron;to je učinio za dru&scaron;tvo i zajednicu &ndash; zaključio je Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji su, po zavr&scaron;etku protokolarnog dijela programa, pjenu&scaron;cem nazdravili s članovima Uprave i Nadzornoga odbora Aluminija, a u razgledanju izložaka uživali su uz zvuke Mozartova Turskog mar&scaron;a i Boccherinijeva Menueta, u izvedbi spomenutoga Gudačkog kvarteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba otvorenom za besplatno razgledanje ostaje sve do 31. ožujka, a digitalna inačica kataloga dostupna je na sljedećoj <a title="ALUMINIJ Galerija" href="http://www.aluminij.ba/sites/default/files/katalog_izlozbe_50_za_20.pdf" target="_blank">poveznici</a>.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-3_izlozba_50_za_20_16.3.2017._-_marin_margeta.jpgU Gorici koncert 'Uputi se tužna mati - pasionska tradicija Stare Imote'http://grude.com/clanak/?i=2518725187Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-crkva_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koncert će se održati u sklopu korizmenih tribina koje organizira Bratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, Grude.<p>Koncert pod nazivom "Uputi se tužna mati - pasionska tradicija Stare Imote" održat će se u nedjelju, 19. ožujka u Staroj crkvi u Gorici, kod Gruda, u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert će izvesti Crkveni pjevački zbor Gospe od Anđela Imotski, glumci pasionske igre Muka Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista župe sv. Franje Imotski, pučki pivači iz župe sv. Ilije Proroka Studenci i klape Bratov&scaron;tine Gorica-Sovići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, nastupit će kantači Gospina plača iz župa sv. Stipana Prvomučenika Gorica-Sovići, sv. Luke - Podbablje (Grubine), Presvetog Trojstva - Slivno, Gospe od Karmela - Zagvozd i Svih Svetih - Zmijavci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert će se održati u sklopu korizmenih tribina koje organizira Bratov&scaron;tina Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, Grude.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-crkva_gorica.jpgObjavljen Natječaj za IV. Festival klapske pisme Posušje 2017.http://grude.com/clanak/?i=2519025190Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-festival_pisme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Organizator Festivala će odabranim klapama potvrditi sudjelovanje na Festivalu u roku od 15 dana od zatvaranja Natječaja. <p>Festivalski odbor Festivala klapske pisme Posu&scaron;je objavio je Natječaj za sudjelovanje na IV. Festivalu klapske pisme Posu&scaron;je 2017. Na natječaj, koji je međunarodnog karaktera, mogu se prijaviti mu&scaron;ke, ženske i mje&scaron;ovite klape.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klape će se natjecati u dvije kategorije, mu&scaron;ka klape nastupit će u subotu, 5. kolovoza 2017., a ženske i mje&scaron;ovite u nedjelju, 6. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve prijave primaju se na prijavnom obrascu, uz dostavu ostalih materijala propisanih Pravilnikom, do 15. svibnja 2017. godine, isključivo putem mail-a na adresu: prijave@fkp-posusje.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavni obrazac za sudjelovanje je sastavni dio ovog Natječaja i objavljen je na web stranici Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator Festivala će odabranim klapama potvrditi sudjelovanje na Festivalu u roku od 15 dana od zatvaranja Natječaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavom na Festival, klape prihvaćaju uvjete Natječaja kao i odredbe i uvjete Pravilnika Festivala klapske pisme Posu&scaron;je 2017 objavljene na web stranici Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Festivalu se dodjeljuju nagrade Stručnog žirija, publike te posebne nagrade, priznanja i zahvalnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kategoriji mu&scaron;kih, odnosno ženskih i mje&scaron;ovitih klapa dodjeljuju se nagrade stručnog žirija za osvojeno prvo, drugo i treće mjesto koje podrazumijevaju i novčanu nagradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva nagrada stručnog žirija u kategoriji mu&scaron;kih, odnosno ženskih i mje&scaron;ovitih klapa nosi naziv &bdquo;Posu&scaron;ki stećak&ldquo;, pi&scaron;e <a href="http://posusje.net/objavljen-natjecaj-za-iv-festival-klapske-pisme-posusje-2017/" target="_blank">Posu&scaron;je.net.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Klape sudionice Festivala natječu se i za najbolju mu&scaron;ku, odnosno žensku i mje&scaron;ovitu klapu Festivala prema ocjeni publike. U obje kategorije dodjeljuje se Priznanje &bdquo;Bura&ldquo; za najbolje klape u obje kategorije. Ovo priznanje ne uključuje novčanu nagradu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-festival_pisme.jpgFOTO: Hercegovina se oprostila od Antasa uz pjesmu, a Jure Miloš je zasvirao diplehttp://grude.com/clanak/?i=2520625206Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-017_1_antas_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz stihove pjesme „Otišo je otac moj polako“ i uz zvuke dipala, u srijedu 15. ožujka, na groblju Kartuša u Crnopodu, ispraćena je legenda hrvatskog izvornog stvaralaštva Ante Mucić – Antas.<p><br />Nekoliko stotina ljudi iz čitave Hercegovine je na vječni počinak ispratilo jednu od legendi hrvatske tradicije i s pravom se može reći, jednu od legendi Hercegovine.<br />&ldquo;Bit će ubuduće te&scaron;ko zamisliti jednu od kulturnih manifestacija, a da Antas na njoj neće nastupiti&ldquo; &ndash; bio je jedan od komentara koji su se razmjenjivali nakon Antasova ispraćaja.</p> <p><br />Uistinu, Antas je bio glasnik i veliki promotor hercegovačke tradicionalne glazbe, s njom je živio, s njom je na kraju i umro, s njome je bio i ispraćen.</p> <p><br />Pri polasku iz kuće žalosti u Cernu, i pri samom polaganju lijesa u grobnicu, ispraćen je uz svirku dipala koje je svirao Gruđanin Jure Milo&scaron;.</p> <p><br />Bura koja je raznosila zvuke dipala, raznosila je i prelijepe riječi fra Marina Karačića:<br />&ldquo;Često je i sam govorio da je svijet obi&scaron;ao upravo zahvaljujući svojih deset prstiju. Dobio je taj talenat od Boga i dijelio ga sa svima. Ante nam treba biti uzor u tome&ldquo;, rekao je fra Marin Karačić u prigodnoj homiliji.</p> <p><br />Autor ovih redaka s pravom može reći da nam je Antas u naslijeđe ostavio mnogo toga. Ostavio nam je njegovu glazbu i u njoj dio sebe da kroz nju živi njegov duh. Hercegovina će ga pamtiti i spominjati kroz dugo godina koje slijede, jer nas je svojim radom i čitavim svojim životom zadužio za mnogo toga. Zbog toga je i za života postao legenda i takav će za nas uvijek i ostati...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mario Knezović/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-017_1_antas_1.jpgVečeras počinje trodnevni Duhovni seminar fra Maria Knezovićahttp://grude.com/clanak/?i=2515825158Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-duhovniseminarkocerinframario.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U župnoj crkvi na Kočerinu, u Širokom Brijegu, održat će se trodnevni duhovni seminar pod nazivom: „Vjera čini čudesa, molitva liječi, a Duh prorokuje“.<p>Seminar počinje u utorak 14. ožujka u 19,30 sati i nastavit će se u srijedu i četvrtak u isto vrijeme. Voditelj duhovnoga seminara je fra Mario Knezović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prija&scaron;njih godina ovakve seminare kroz tri večeri pohodi oko 4.000 vjernika koji dolaze iz različitih krajeva BiH i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjevanje će animirati Frama Kočerin, VIS Gospe od zdravlja iz Splita, te Drina Penava, Jelena Sesar i Lucija Mikulić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-duhovniseminarkocerinframario.jpgU ČAST ROBERTU JAMESU WALLERU Najljepši citati iz "Mostova okruga Madison"http://grude.com/clanak/?i=2511725117Grude.com - klik u svijetMon, 13 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-13-mostovi-okruga-madison-fak-tvojfilm.net-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki spisatelj, fotograf i glazbenik Robert James Waller preminuo je 10.03.2017. u Teksasu, u 77. godini života. <p>Američki spisatelj, fotograf i glazbenik Robert James Waller preminuo je 10.03.2017. u Teksasu, u 77. godini života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov životni uspjeh bila je knjiga "Mostovi okruga Madison" koju je izdao 1992. godine, a koja je 1995. godine ekranizirana uz pomoć legendarnih holivudskih glumaca Meryl Streep i Clinta Eastwooda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga i film zauvijek su osvojili srca vječnih romantičarki diljem svijeta, a prekrasni citati Roberta Jamesa Wallera živjet će vječno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uživajte u nekima od najljep&scaron;ih!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljudsko srce ima moć da postane ponovno ojača čak i nakon &scaron;to je bilo slomljeno u milijun komadića."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sada se čini da je sve &scaron;to sam radio u životu stvaralo put prema tebi."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stari snovi bili su dobri snovi. Nisu se ostvarili, ali drago mi je &scaron;to sam ih imao."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovakav osjećaj sigurnosti dolazi jednom u životu."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne želim te željeti jer te ne mogu imati."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bog ili svemir, ili tko već određuje poredak velikog sistema balansa i reda ne prepoznaje zemaljsko vrijeme. Svemiru su četiri dana jednaka kao i bilijun godina."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imala sam misli o njemu i jedva sam znala &scaron;to činiti s njima, a on je pročitao svaku."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U tom trenutku, sve za &scaron;to sam znala da je istina o meni je nestalo. Pona&scaron;ala sam se kao druga žena, a opet bila sam svoja vi&scaron;e no ikad."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona: "Kakav si bio u mladosti?"</p> <p>&nbsp;</p> <p>On: "Nevolja."</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://100posto.hr/bubble/najljepsi-citati-iz-mostova-okruga-madison" target="_blank">100posto.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-13-mostovi-okruga-madison-fak-tvojfilm.net-2.jpgDonatorska večer za pomoć Udruzi „fra Slavko Barbarić“http://grude.com/clanak/?i=2513725137Grude.com - klik u svijetMon, 13 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-13-fra_slavko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova udruga već 26 godina, materijalno i duhovno, skrbi za mlade talentirane i materijalno ugrožene studente<p>U sklopu znanstveno-stručnog skupa &bdquo;Hrvati BiH &ndash; nositelji europskih vrijednosti?&ldquo;, koji će se održati 16. i 17. ožujka u Neumu, upriličit će se i donatorska večer s aukcijom slika živućih hrvatskih umjetnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svrha ove donatorske večeri, koju organizira Ured hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH, jeste prikupljanje sredstava koja će biti darovana Udruzi &bdquo;fra Slavko Barbarić&ldquo; iz Međugorja. Ova udruga već 26 godina, materijalno i duhovno, skrbi za mlade talentirane i materijalno ugrožene studente. U proteklom razdoblju Udruga je stipendirala 1.640 nadarenih studenata i podijelila 2.749 jednokratnih potpora siroma&scaron;nim studentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako ističu organizatori, mnogi biv&scaron;i stipendisti Udruge postigli su značajne uspjehe u svome daljnjem obrazovanju i radu, tako da među njima ima mnogo sveučili&scaron;nih profesora, liječnika specijalista, uspje&scaron;nih glazbenika, redatelja i glumaca. Hrvatski teniski reprezentativci Ivan Dodig i Marin Čilić, također su bili korisnici ove stipendije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ove činjenice obvezuju nas i upućuju da se &scaron;to vi&scaron;e angažiramo u radu Udruge i na taj način pomognemo &scaron;to većem broju studenata da svoj studij privedu kraju. Godi&scaron;nja stipendija za nadarenog studenta iznosi 1.000 KM, a jednokratna pomoć za siroma&scaron;ne studente 500 KM. Svjesni smo da je to zaista samo dio njihovih potreba, ali isto tako i činjenice da mnogi od njih bez na&scaron;e potpore ne bi mogli akademsku godinu privesti kraju&ldquo;, navode organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.bljesak.info/rubrika/kultura/clanak/donatorska-vecer-za-pomoc-udruzi-fra-slavko-barbaric/190298" target="_blank">Bljesak.info</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-13-fra_slavko.jpgMostar: "Mjesec kulture" za studentehttp://grude.com/clanak/?i=2505425054Grude.com - klik u svijetFri, 10 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-studentski-kultura.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mjesec kulture započet će projekcijom filma "Preko mosta ljubavi" na Filozofskom fakultetu (amfiteatar 13), u ponedjeljak, 13. ožujka s početkom u 18 sati. <p>Studentski zbor mostarskog Sveučili&scaron;ta i ove godine organizira "Mjesec kulture", u okviru najvažnije i najveće studentske manifestacije "Dani Studentskog zbora".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesec kulture započet će projekcijom filma "Preko mosta ljubavi" na Filozofskom fakultetu (amfiteatar 13), u ponedjeljak, 13. ožujka s početkom u 18 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturni mjesec će obilovati mnogim sadržajima, kao &scaron;to su kulturno-zabavne večeri, filmske projekcije, večeri poezije, zanimljive debate i svirke. Svaki student će u ovom bogatom programu moći pronaći aktivnost za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebice je izdvojena značajna suradnja s Hrvatskim narodnim kazali&scaron;tem u Mostaru, koja u okviru Kulturnog mjeseca donosi Poetski kolaž "Jednu turu za kulturu", predstave "Quijotanje" i "O ljubavi", književnu večer "Svijest nikad ne umire", izložbu studentskih fotografija "Svijet oko nas" te koncert Akademskog zbora mostarskog Sveučili&scaron;ta "Naracije i operacije".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pored navedenih aktivnosti nudimo i razne debate, promocije knjiga, radionice u Američkom kutku, posjet Akademiji likovnih umjetnosti, sajam "Knjiga za knjigu" te zamjenu poezije za besplatnu kavu u Pizzerijama Bingo i Pronto, kao i u Caffe baru Drugi način", dodala je koordinatorica Željka Čorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Mjesec kulture se održava u okviru Dana Studentskoga zbora, koji će svečano biti otvoreni predstavom "&Scaron;mizle" večeras, 10. ožujka s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača u Mostaru. Ulaz za sve aktivnosti Zbora je slobodan svim zainteresiranima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O daljnjim novostima, aktivnostima i planiranim projektima, trudit ćemo se i dalje pravovremeno obavje&scaron;tavati javnost, a sve informacije i novosti dostupne su na na&scaron;oj web stranici, priopćeno je iz Studentskog zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-studentski-kultura.jpgOdlične vijesti za sve fanove Toma Hardyja i serije Taboohttp://grude.com/clanak/?i=2502625026Grude.com - klik u svijetThu, 09 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-09-taboo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Taboo je osmislio Steven Knight, autor popularnih Peaky Blindersa, zajedno sa Tomom i Chipsom Hardyjem.<p>Engleska TV drama Taboo, izvr&scaron;nog producenta i glavnog glumca Toma Hardyja dobit će i drugu sezonu, potvrđeno je iz BBC-ja i kuće FX.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to ranije, okončano je prikazivanje prve sezone od osam epizoda serije koja je dobila izvrsne kritike, ali ne i financijsku dobit. Naime, Hardy kao producent u minusu je od tri milijuna funti.</p> <p><br />Radnja serije je smje&scaron;tena u 1814. godinu. Tom Hardy koji tumači lik Jamesa Keziaha Delaneyja, se vraća iz Afrike u London, dok su svi mislili da je mrtav. Naslijedio je ogromno bogatstvo od preminulog oca, i kreće u obračun sa East India Company kao i dvorcem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taboo je osmislio Steven Knight, autor popularnih Peaky Blindersa, zajedno sa Tomom i Chipsom Hardyjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktorica BBC Contenta, Charlotte Moore, te Piers Wenger, direktor BBC Drama sekcije potvrdili su da će druga sezona serije Taboo također imati osam epizoda u trajanju od 60 minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ridley Scott i Tom Hardy zadržali su i uloge glavnih producenata, zajedno sa scenaristom i autorom Knightom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za režiju prve sezone bili su zaduženi Anders Engstrom i Kristoffer Nyholm.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zahvalni smo &scaron;to će se na&scaron;a suradnja sa BBC-jem i FX-om nastaviti, i nastaviti doprinositi britanskoj drami", komentirao &nbsp;je Hardy, prenosi Variety.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BBC je u priopćenju kazao da će Taboo nastaviti prikazivati u udarnom subotnjem terminu, budući da su prezadovoljni rejtinzima, te da su svjesni svih eventualnih rizika koji idu s tim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Hardyja, koji svojim likom nosi seriju, u Taboo se jo&scaron; pojavljuje i unuka Charlieja Chaplina, Oona Chaplin, Jonathan Pryce, David Hayman, Edward Hogg, Stephen Graham i mnogi drugi, prenosi N1.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/W1fiijqrKuc" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-09-taboo.jpgFRAMAFEST: Natječaj za festival duhovne glazbe Franjevačke mladežihttp://grude.com/clanak/?i=2496424964Grude.com - klik u svijetTue, 07 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-kosaca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pozivaju se sva mjesna bratstva Franjevačke mladeži da svoje pjesme pošalju na natječaj i time dadnu svoj doprinos jubilarnom, XX. Framafestu.<p>XX. festival duhovne glazbe Franjevačke mladeži - Framafest 2017. organizira Nacionalno vijeće Frame u Bosni i Hercegovini. Framafest će se održati u subotu, 28. listopada 2017. u Mostaru, u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Geslo ovogodi&scaron;njeg Framafesta je &bdquo;Dok me bude, Bogu svom ću pjevati!&ldquo; iz Psalma 146.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivaju se sva mjesna bratstva Franjevačke mladeži da svoje pjesme po&scaron;alju na natječaj i time dadnu svoj doprinos jubilarnom, XX. Framafestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj za slanje demo snimaka je otvoren do 1. svibnja 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeti natječaja su slijedeći:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Skladbe tematski moraju biti kr&scaron;ćanskog karaktera, a ukoliko je moguće i franjevačkog;<br />2.Skladbe ne smiju biti objavljivane, niti javno izvođene;<br />3.Trajanje skladbe ne smije biti dulje od 4 (četiri) minute;<br />4.Trebaju biti uredno potpisani autori glazbe, stihova i aranžmana;<br />5.Pojedino bratstvo može prijaviti samo jednu skladbu na natječaj;<br />6.Izvođači moraju biti barem primljeni u mjesno bratstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Način slanja radova:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do 1. svibnja 2017. poslati oglednu demo snimku (ne studijsku verziju) pjesme koja glazbeno-produkcijski treba biti &scaron;to sličnija izvedbenoj verziji. Pjesma može biti poslana i u mp3 formatu;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst pjesme treba biti u Word formatu;</p> <p>&nbsp;</p> <p>1.Uz prijavu je potrebno priložiti pismenu potvrdu mjesnog asistenta Frame, koji jamči pripadnost izvođača Franjevačkoj mladeži;<br />2.Poslati kraću biografiju autora i izvođača sa svim potrebnim podacima (adresa, telefon, mobitel, e-mail, web i sl.). Izvođač koji pjeva na demo snimci treba izvesti pjesmu i na festivalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebne napomene:</p> <p>1.Prijavljene skladbe Organizacijski odbor nije dužan vraćati ukoliko nisu pro&scaron;le na natječaju;<br />2. Rezultati natječaja će biti objavljeni na službenim web stranicama područnih bratstava Frama BiH u roku od 20 dana po zavr&scaron;etku Natječaja.<br />3.U roku do 60 dana po objavljenju rezultata, tj. najkasnije do 20. srpnja, autori i izvođači moraju poslati zavr&scaron;nu studijsku snimku, te njenu matricu na kojoj ne smiju biti snimljeni glavni i prateći vokali.Na festivalu glavni i prateći vokali nastupaju uživo.<br />4.U slučaju da prijavljena skladba bude javno izvedena ili objavljena prije Festivala, bit će diskvalificirana;<br />5.Skladbe poslane na natječaj moraju biti originalno autorsko djelo, a ne prepjevi ili obrade s potpisanim ili nepotpisanim originalnim autorima;<br />6. Dopu&scaron;teno je kori&scaron;tenje prerađenih tekstova molitava, psalama, himana i drugih dijelova iz Biblije;<br />7. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju i strani državljani, pod istim uvjetima kao i domaći;<br />8.Prijave slati na službeni E-mail hercegovačkog područnog bratstva Frame: sredisnjica.frama@gmail.com ili na adresu:</p> <p>Fra Antonio &Scaron;akota<br />Franjevački samostan sv. Petra i Pavla Mostar<br />Franjevačka 1<br />88 000, Mostar<br />BiH</p> <p>s naznakom za Framafest 2017.</p> <p>(kta/frama)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-kosaca.jpgDramatična borba za život legendarnog Ljubiše Samardžićahttp://grude.com/clanak/?i=2494724947Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-ljubisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/><p>Ljubi&scaron;a Samardžić, uz čije su filmove odrastale brojne generacije, krajem pro&scaron;le godine bio je na operaciji mozga, a sada se nakon brojnih komplikacija bori za život, pi&scaron;e srpski Story.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to nikoga nije htio opterećivati svojim problemima, o zdravstvenom stanju 80-godi&scaron;njeg glumca javnost nije puno znala, pa je vijest da je Ljubi&scaron;a operiran u prosincu mnoge iznenadila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije dva tjedna na dodjeli nagrada 'Beogradski pobednik' trebao je preuzeti priznanje za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, no nije bio u mogućnosti doći.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-ljubisa.jpgVečeras započinje Festival religiozne drame u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=2495524955Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-fest_frame.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Festival se održava u kripti nove crkve, a početak je u 19,30. Ulaz je slobodan.<p>Festival otvara Trpimir Jurkić izvedbom Zapisi iz nevremena (izbor iz kolumni i intervjua Branka Sbutege), koji potpisuje izbor, režiju i izvedbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapisi don Branka Sbutege, prerano preminulog svećenika iz Boke Kotorske, povjesničara umjetnosti, intelektualca, nisu puki dokument vremena, nego zapisi srca. Govore o du&scaron;i mudra čovjeka, predanog vjernika ali i o drami čovjeka koji duboko proživljava (ne)vrijeme u kojem se zatekao. Zapisi govore o ratu i zlu koje dolazi, o obitelji, o tijelu ali i o prirodi, ljepoti, o du&scaron;i, vjeri i Bogu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-fest_frame.jpgZbog selfija uništeno umjetničko djelo vrijedno milijun dolarahttp://grude.com/clanak/?i=2491524915Grude.com - klik u svijetSun, 05 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-05-selfie.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki posjetitelj dobiva mogućnost da uđe u staklenu sobu na trideset sekundi sa zatvorenim vratima, bez osiguranja. Zato nitko nije primijetio kada je došlo do oštećenja jedne od tikvi. <p>Instalacija umjetnice Yayoi Kusama, čija se vrijednost procjenjuje na milijun dolara, o&scaron;tećena je u bizarnom selfie incidentu, prenose američki mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p class="sec">Riječ je o instalaciji &ldquo;Beskonačna soba ogledala &ndash; Sva moja beskrajna ljubav prema tikvama&rdquo;, odnosno to je prostorija obložena ogledalima u kojoj se u polumraku nalaze crno-žute ručno oslikane tikve.</p> <p class="sec">&nbsp;</p> <p>Svaki posjetitelj dobiva mogućnost da uđe u staklenu sobu na trideset sekundi sa zatvorenim vratima, bez osiguranja. Zato nitko nije primijetio kada je do&scaron;lo do o&scaron;tećenja jedne od tikvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kada se vrata zatvore, možemo samo nagađati &nbsp;&scaron;to se događa unutra &ndash; izjavila je glasnogovornica muzeja <span>Allison Peck, prenosi Fena</span>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko medija prenijelo je, pozivajući se na dva posjetitelja koji su u tom kobnom trenutku bili prisutni, da je do o&scaron;tećenja do&scaron;lo kada je jedna osoba poku&scaron;ala napraviti selfie.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nejasno je kolika je &scaron;teta jer je o&scaron;tećena tikva&nbsp;samo jedan aspekt velike instalacije, ali &ldquo;Artnet News&rdquo; prenio je da je sličan komad prodat kao samostalan rad, ko&scaron;tao oko 800.000 dolara na aukciji 2015. godine.</p> <p>Cijela &ldquo;beskonačna soba&rdquo; instalacija procijenjena je na ne&scaron;to manje od milijun dolara na primarnom trži&scaron;tu u 2015. godini.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-05-selfie.jpgOtvoren natječaj za ovogodišnji Mediteran Film Festivalhttp://grude.com/clanak/?i=2486424864Grude.com - klik u svijetFri, 03 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-mff-735x400.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na natječaju mogu sudjelovati autori dokumentarnih filmova iz 22 mediteranske zemlje koji svoje prijave pošalju do 15. svibnja 2017. godine.<p>Otvoren je natječaj za prijavu dokumentarnih filmova na 18. Mediteran Film Festivalu (MFF), koji će se od 23. do 26. kolovoza ove godine održati u &Scaron;irokom Brijegu, priopćili su iz MFF-a.<br />Na natječaju mogu sudjelovati autori dokumentarnih filmova iz 22 mediteranske zemlje koji svoje prijave po&scaron;alju do 15. svibnja 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detalji s uvjetima prijave, kao i sama prijavnica, nalaze se na službenoj web stranici Festivala (www.mff.ba).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mediteran Film Festival dijeli filmove u natjecateljskom programu u dvije kategorije - selekciju kratkog dokumentarnog filma, u trajanju do 30 minuta, te selekciju dugog dokumentarnog filma, u trajanju vi&scaron;e od 30 minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Selektor festivala Damir Čučić pregledat će sve filmove koji budu poslani do 15. svibnja i čija prijava bude ispunjavala sve zadane uvjete, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O najboljima će za vrijeme 18. MFF-a odlučivati &scaron;esteročlani međunarodni žiri, koji će ocjenjivati filmove iz obje selekcije te tako dodijeliti MFF projektor u dugometražnoj, odnosno kratkometražnoj selekciji. Treću nagradu, tradicionalno, svojim glasovima za omiljeni film dodijelit će publika Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz program u konkurenciji MFF će prikazati i najnovija svjetska filmska ostvarenja kao i radove domaćih autora. I ovu godinu Festival donosi filmove za mlade, radionice, filmske kvizove, projekcije na otvorenom, te odličnu zabavu na festivalskom trgu u sredi&scaron;tu &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o programu 18. Mediteran Film Festivalu potražite na službenim web (www.mff.ba) i Facebook stranicama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-mff-735x400.jpgBratovština Sv. Stjepana Prvomučenika i ove godine pripremila je Korizmene tribinehttp://grude.com/clanak/?i=2486724867Grude.com - klik u svijetFri, 03 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-plakat_tribina2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići poziva vas na 'KORIZMENE TRIBINE 2017. <p>Prva u nizu tradicionalnih korizmenih tribina upriličit će se u petak, 10. ožujka 2017. godine sa početkom u 20 sati u Staroj kapeli u Gorici na temu: Rodna revolucija i novo poganstvo. Tribinu će održati Zoran Vukman iz Splita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo rasporeda i ostalih tribina:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nedjelja, 19. III. 2017.</strong><br />U 20 sati u Staroj crkvi u Gorici: Uputi se tužna mati - pasionska tradicija stare Imote u izvedbi crkvenog pjevačkog zbora Gospe od Anđela &ndash; Imotski; glumaca pasionske igre Muka Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista župe Sv. Franje &ndash; Imotski; pučkih pivača iz župa Sv. Ilije Proroka Studenci i Bratov&scaron;tine Sv. Stipana Prvomučenika Gorica-Sovići; kantača iz župa: Sv. Luke - Podbablje (Grubine), Presvetog Trojstva - Slivno, Gospe od Karmela - Zagvozd i Svih Svetih - Zmijavci. Animaciju i odabir su učinili: Anđelko Nikolić i Jo&scaron;ko Ćaleta</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Petak, 24. III. 2017.</strong><br />U 20 sati u Staroj kapeli u Gorici - Korizmena tribina: Prikazivanje filma Božji čovik, uz osvrt na knjigu Apokalipsa - rat za du&scaron;e, autora Dražena Bu&scaron;ića. Gost tribine Dražen Bu&scaron;ić iz Zagreba</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Petak, 31. III. 2017.</strong><br />U 20 sati u Staroj crkvi u Gorici &ndash; umjesto Korizmene tribine: Otvorenje izložbe slika Kapelica, autorice Mirele Buzov Runac uz prigodnu molitvu i razmatranje</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored Korizmenih tribina Bratov&scaron;tina tradicionalno u ovo vrijeme ima i humanitarnu korizmenu akciju, prikupljanja pomoći za djecu u Majčinu selu u Međugorju, a ovogodi&scaron;nja će biti od četvrtka 30. ožujka do subote 1. travnja 2017. godine u Staroj kapeli u Gorici od 18 do 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Bratov&scaron;tine nagla&scaron;avaju kako se prikupljaju isključivo nekvarljivi prehrambeni proizvodi!<br /><br /></p> <p><strong>Grude.com</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-plakat_tribina2017.jpgPRIZNANJE: Damir Šagolj izabran za Reutersovog fotoreportera godinehttp://grude.com/clanak/?i=2484824848Grude.com - klik u svijetThu, 02 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-02-dami_sagolj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliko priznanje<p>Damir &Scaron;agolj, sarajevski fotoreporter s internacionalnom karijerom, dobio je veliko priznanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Progla&scaron;en je za fotoreportera 2016. godine u izboru Reutersa, kuće za koju radi dva desetljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obrazloženju se navodi da je &Scaron;agolj u pro&scaron;loj godini putem objektiva dokumentirao brojne velike događaje, među kojim se ističu fotografije smrtonosnog rata s narko kartelima na Filipinama, te kongresa sjevernokorejskih komunista, prenosi <strong>Radiosarajevo.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Damir &Scaron;agolj, rođen u Sarajevu 1971. godine, jedan je od vodećih svjetskih fotoreportera. Prve fotografije napravio je tijekom agresije na BiH. Prizori smrti kojima je svjedočio u rodnom gradu bile su samo uvod u slike užasa, straha, nemoći koje će snimiti na Kosovu, u Iraka, Iranu, Afganistanu, japanskoj Fukushimi&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegove fotografije objavljivane su u vodećim svjetskim časopisima i novinama poput Newsweeka, The New York Timesa, The Washington Posta, Le Monda i Spiegela, a dobitnik je i brojnih nagrada, među kojima je i Word Press Photo 2012. godine.</p> <p><span>Kao odavanje počasti svom najbiljem fotoreporteru,&nbsp;</span><a href="http://www.reuters.com/news/picture/photojournalist-of-the-year-damir-sagolj?articleId=USRTS115KX" target="_blank">Reuters je izdvojio 30 </a><span>&Scaron;agoljevih fotografija.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-02-dami_sagolj.jpgAmerički fanovi već navijaju za engleski prijevod filma: 'Želimo Gotovinu u svojim kinima'http://grude.com/clanak/?i=2485124851Grude.com - klik u svijetThu, 02 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-02-visnjic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Livnu je u tijeku snimanje filma "General" o generalu Anti Gotovini <p>U Livnu je u tijeku snimanje filma "General" o generalu Anti Gotovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni glumac Goran Vi&scaron;njić, koji će utjeloviti Antu Gotovinu, s obožavateljima na Instagramu podijelio je djelić atmosfere sa snimanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ibenčanin s američkom adresom objavio je fotografiju s kolegom Tarikom Filipovićem, koji je dobio ulogu admirala Davora Domazeta Lo&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moram gledati ovaj film iako se snima na hrvatskom jeziku. Možda ipak dobije engleski prijevod i dođe u američka kina - komentirala je jedna obožavateljica, navodi jutarnji.hr. S obzirom na trenutačnu veliku popularnost Vi&scaron;njićeve aktualne serije 'Timeless' u Sjedinjenim Američkim Državama, sigurno nije jedina s takvom željom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-02-visnjic.jpgNova knjiga dr. sc. Vjekoslava Bobana u nakladi Matice hrvatske Ogranak Grudehttp://grude.com/clanak/?i=2472624726Grude.com - klik u svijetFri, 24 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-24-mh_knjiga1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izašla knjiga dr. sc. Vjekoslava Bobana koja nosi naslov BADAC OD RADOSTI. Urednica knjige je Milka Tica, a grafički urednik Martin Blekić.<p>Knjiga je katalogizirana u Nacionalnoj i sveučili&scaron;noj knjižnici u zagrebu i narodnoj knjižnici HNŽ Mostar. Stranica je 180, a nakladnici u Matica hrvatska - Ogranak Grude i DAN d. o. o. Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjekoslav Boban je podrijetlom iz Sovića (Bobanova Draga), književnik i jezikoslovac, rođen je 23. veljače 1957. godine u Sarajevu. &Scaron;kolovao se u Osijeku, Zagrebu i Londonu. Uređivao je vi&scaron;e revija i časopisa (Studentski list, Polet, Pitanja, Forma, Quorum, Hrvatsko slovo, Osvit, Fokus) te u nakladničkim kućama pojedine biblioteke i serije (Cankarjeva založba, Grafički zavod Hrvatske, SKUD Ivan Goran Kovačić, Dan, Ziral, Studentski centar Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, Naklada Jurčić).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koautor je (s T. Pavčekom i L. Paljetkom) antologije Slovenska ljubavna lirika (Zagreb, 1988.) te (s B. Čegecom i I. C. Kustićem) panorame hrvatske minimalističke priče 64 priče 29 redaka. Prevodi sa slovenskoga, francuskoga, njemačkoga i engleskoga jezika. Osim brojnih prepjeva u vezanom stihu slovenskih, engleskih, njemačkih i francuskih pjesnika, preveo je roman Honorea de Balzaca (1998.) Otac Goriot, Jorisa-Karla Huysmansa (2005.) Uz dlaku te prepjevao tragediju Pierrea Corneillea Polyeucte mučenik (2002.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priredio je u nas prve dvojezične slikovne rječnike Englesko &ndash; hrvatski ili srpski slikovni rječnik (Zagreb &ndash; Ljubljana, 1987.), Njemačko &ndash; hrvatski ili srpski slikovni rječnik(Zagreb &ndash; Ljubljana, 1987.) i English Serbo-Croat Pictorial Dictionary (Oxford &ndash; Ljubljana, 1987.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član je Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, Hrvatskoga filolo&scaron;kog dru&scaron;tva, Dru&scaron;tva književnika Herceg-Bosne, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori. Zastupljen je u mnogim pregledima i antologijama. Djeluje kao slobodni umjetnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com<br />FOTO: MH Grude</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-24-mh_knjiga1.jpgUređuje se Gradsko kino u Imotskomhttp://grude.com/clanak/?i=2464024640Grude.com - klik u svijetFri, 17 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-17-gradsko-kino-imotski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U rujnu prošle godine Pučko otvoreno učilište prijavilo se na natječaj koji je raspisan od strane Ministarstva kulture, za invensticije u objekte kulturnih djelatnosti.<p>Ovih dana do&scaron;lo je i rije&scaron;enje Ministarstva kojim se POU-u odobrava iznos od 400 tisuća kuna za adaptaciju i preuređenje aule kina koja je dugi niz godina zapu&scaron;tena, potom uređenje sanitatnog čvora, te pripremu projekata za rekonstrukciju krovi&scaron;ta gradskog kina, javlja <strong>radio</strong> <strong>Imotski</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također odobreno je 60 tisuća kuna za <strong>Zavičajni muzej</strong> i 150 tisuća kuna Franjevačkom samostanu u Imotskom za uređenje i održavanje Franjevačkog muzeja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-17-gradsko-kino-imotski.jpgNa području Livna započinje snimanje filma o generalu Gotovinihttp://grude.com/clanak/?i=2462024620Grude.com - klik u svijetWed, 15 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-15-general.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na području livanjske općine 20. veljače započinje snimanje filma i televizijske serije od osam nastavaka o životnom putu hrvatskog generala Ante Gotovine.<p>Tim povodom, koproducenta filma "General" Marka Vrdoljaka primio je općinski načelnik Luka Čelan, a sastanku je nazočio i direktor za lokacije Ante Ga&scaron;par sa suradnikom Jurom Granićem, prenosi <strong>Fena.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čelan je hrvatskim filma&scaron;ima obećao punu podr&scaron;ku i pomoći u realizaciji tog zahtjevnog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je general Gotovina dio svog ratnog puta proveo kao zapovjednik obrane Livna, ministar unutarnjih poslova HBŽ-a Darinko Mihaljević i predstavnik Koordinacije braniteljskih udruga HBŽ-a Dragan Konta također su se susreli s članovima produkcijskog tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Postoji posebna veza između generala Gotovine i Livna. MUP-u HBŽ-a je stoga čast biti potpora, preko tehničkog i ljudskog potencijala, projektu koji će ekranizirati ratnu biografiju velikog hrvatskog sina i junaka Domovinskog rata, generala Ante Gotovine. To smatram ujedno i dokumentiranjem slavnih ratnih događanja s područja Livna - kazao je ministar Mihaljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snimanje na području livanjske općine trajat će do 5. ožujka, nakon čega produkcija seli na područje Ploča.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-15-general.jpgSve je spremno za 19. Ljubuški karnevalhttp://grude.com/clanak/?i=2459224592Grude.com - klik u svijetMon, 13 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-13-15_ljubuski_karneval_maskare_2013_ljubuski_16.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovogodišnja manifestacija ima i humanitarni karakter jer će dio prihoda od prodaje ulaznica biti doniran Udruzi roditelja djece s posebnim potrebama “Duga” Ljubuški, prenosi bljesak.info.<p>Devetnaesti ljubu&scaron;ki karneval počet će 19. veljače skupom dječjih mačkara i mimohod ulicama grada, dok će sredi&scaron;nji karnevalski program biti održan 26. veljače, priopćeno je iz Karnevalskog dru&scaron;tva Prolog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema najavama organizatora, sredi&scaron;nji će program početi u ranim jutarnjim satima skupom mačkara u Prologu, nakon čega će biti organizan njihov polazak za Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 12 sati planiran je skup mačkara na Autobusnom kolodvoru Ljubu&scaron;ki i mimohod ulicama grada, dok će u 13 sati u Sportskom centru započeti znameniti program sa suđenjem Marku Karnevalu i čitanjem njegove posmrtne &lsquo;beside&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program će, potom, biti nastavljen u Prologu, gdje će, uz glazbeni ugođaj, biti upriličena i dodjela nagrada za najbolje maske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja manifestacija ima i humanitarni karakter jer će dio prihoda od prodaje ulaznica biti doniran Udruzi roditelja djece s posebnim potrebama &ldquo;Duga&rdquo; Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/bljesak.info</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-13-15_ljubuski_karneval_maskare_2013_ljubuski_16.jpgObilježena 72. obljetnica ubojstva 66 hercegovačkih franjevacahttp://grude.com/clanak/?i=2453624536Grude.com - klik u svijetWed, 08 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-08-pobijeni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu 4. – 7. veljače održali su se »VII. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca« u povodu 72. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca.<p>Prva tri dana molitveni program započinjao je u 17.30 molitvom krunice, a u 18.00 je bila sv. misa koju je predslavio prof. dr. don Tonči Matulić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, uz sumisni&scaron;tvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića i fratara iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molitvom krunice, čitanjem i pjevanjem na sv. misama kroz ove dane posebno su sudjelovali ministranti, frama&scaron;i, članovi Franjevačkog svjetovnog reda i zborova koji djeluju u župi, priopćeno je iz vicepostulature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj prigodi dodijeljene su i nagrade te prigodne plakete nagrađenima na &raquo;VI. nagradnom natječaju&laquo; na temu pobijeni hercegovački franjevci. Prvu večer dodijeljene su nagrade uzrastu djeca, drugi dan uzrastu mladež i treći dan uzrastu odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dan obljetnice ubojstva franjevaca na &Scaron;irokom Brijegu, 7. veljače, koji je ujedno i dan sjećanja na sve fratre ubijene u Drugom svjetskom ratu i poraću, molitveni program započeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloni&scaron;ta gdje su članovi Frame &Scaron;iroki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloni&scaron;tu. Nakon molitve procesija se uputila u samostansku crkvu prema grobu gdje su pokopana 24 ubijena fratra. Svečanu sv. misu zadu&scaron;nicu predslavio je provincijal hercegovačkih franjevaca fra Miljenko &Scaron;teko, uz sumisni&scaron;tvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića, gvardijana samostana hercegovačkih franjevaca te velikog broja fratara iz Provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjevanje na sv. misi predvodio je veliki župni zbor, misna čitanja čitali su novaci, a molitvu vjernika gvardijani samostana. Evanđelje je navijestio fra Rade Dragićević, jedan od četvorice jo&scaron; živućih fratara, đaka nekada&scaron;nje glasovite franjevačke gimnazije na &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provincijal je u ime ove putujuće Crkve i one na Nebesima iskazao zahvalnost na&scaron;im svjedocima vjere i poručio kako su oni na&scaron;i časni uzori. Zajedno sa svojom subraćom fratrima i mno&scaron;tvom naroda u &scaron;irokobrije&scaron;koj crkvi promi&scaron;ljao je o zadnjim trenutcima života pobijenih fratra. Istaknuo je: &raquo;Kad izgovaramo njihova imena, na&scaron;e misli lete do časova njihovih muka, njihovih križnih putova i trenutaka kada im je grozna i okrutna smrt počela grliti koljena, grkljan, nemoćno i krhko tijelo. Većini njih ruke su bile vezane žicom, a oni gledaju prema nebu, možda neka riječ za opro&scaron;tajni razgovor, jer zorno je: zemaljski put uskoro će biti dovr&scaron;en. Dok razmi&scaron;ljamo o tom svr&scaron;etku, dok slu&scaron;amo i proučavamo svjedočanstva, uvijek se ponovno pitamo: Kako vam je, braćo na&scaron;a, bilo u tim zadnjim trenutcima dok ste gledali lice smrti!? Vjerujem da vam je itekako bio blizak uzdisaj Krista patnika u korizmenoj popijevci koju ste poučavali: "Puče moj, puče moj, &scaron;to učinih tebi i u čem' ražalostih tebe, odgovori meni?!" Sedamdeset dvije godine iza toga, a kao da je jučer bilo, u va&scaron;e ime ponovno to izričem i pitam se!&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju sv. mise nazočnima je nekoliko riječi o značenju ove obljetnice uputio don Željko Majić, generalni vikar hercegovačkih biskupija, a zatim je fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, izrekao kratko izvje&scaron;će o radu Vicepostulature u protekloj godini te se zahvalio svima koji su sudjelovali i pomogli u organizaciji ovog molitvenog programa. Gvardijan &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana fra Tomislav Puljić pozdravio je nazočne i zahvalio se onima koji su na bilo koji način doprinijeli da 72. obljetnica ubojstva fratara bude sadržajno bogata, Bogu ugodna i svima od koristi, naglasiv&scaron;i kako su ove molitveno-spomeničke večeri razlog za radost i Crkvi nebeskoj i Crkvi zemaljskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz ova četiri dana molitveni program je putem interneta i radiovalova prenosila Radiopostaja &Scaron;iroki Brijeg. Audio snimke propovijedi kroz ove dane mogu se pronaći na portalu Vicepostulature pobijeni.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom mjeseca veljače i u ostalim franjevačkim samostanima Hercegovačke franjevačke provincije slavit će se sv. mise za pobijene fratre i puk. U sklopu obilježavanja obljetnice ubojstva fratara u Mostaru 12. veljače u Franjevačkom samostanu s početkom u 19.00 održat će se tribina s temom &raquo;Istinom do pomirbe&laquo;. Tribinu organizira Udruga &raquo;Sredi&scaron;te Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama&laquo;. Sudionici tribine su mr. sc. Hrvoje Mandić, mr. sc. Dražen Barbarić i dr. sc. Ivo Lučić. Sutradan, 13. veljače, u 11.00, na Filozofskom fakultetu na ovu će temu Ivo Lučić i Dražen Barbarić održati predavanje za studente i ostale zainteresirane, a sv. misa zadu&scaron;nica za ubijene fratre mostarskog samostana slavit će se u utorak, 14. veljače, u 18.00.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-08-pobijeni.jpgNa današnji dan prije 112 godina na runovićkom je groblju pokopan hercegovački 'Robin Hood'http://grude.com/clanak/?i=2451724517Grude.com - klik u svijetMon, 06 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-06-andrijica-simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Bio sam griešnik, ali niesam odmetnik. Sirote niesam cvilio, siromaha sam pomagao, a žensku sam čast uviek cienio… Otimao sam onome tko ima, a davao onome tko nema."<p>Na dana&scaron;nji dan prije 112 godina na runovićkom je groblju Gospe od Karmela pokopan hercegovački &ldquo;Robin Hood&rdquo;, hajdučki haramba&scaron;a Andrija - Andrijica &Scaron;imić, jedan od najvećih legendi hrvatskog naroda. Rođen 1833. u Alagovcu, župa Ružići (Grude), poslije odslužene trideset godi&scaron;nje robije, "kralj gorskih klanaca" od puka je tretiran kao živa legenda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po izlasku iz tamnice 1901. putujući i prepričavajući svoje hajdukovanje, a po usmenoj je predaji i u starosti imao zavidnu snagu te mogao preskočiti magarca s mjesta, smrt ga zatiče u Runoviću 5. veljače 1905.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen u Hercegovini, pokopan u susjednoj Dalmaciji ... zauvijek ostao u srcima hrvatskog naroda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-06-andrijica-simic.jpgUmro je kandidat za Nobela, jedan od najprevođenijih hrvatskih autora ikad - Mostarac Predrag Matvejevićhttp://grude.com/clanak/?i=2447124471Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-matvejevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duge i teške bolesti preminuo je istaknuti intelektualac hrvatskog, talijanskog i bosanskohercegovačkog porijekla Predrag Matvejević, javlja N1.<p>&nbsp;</p> <p>Informacija je potvrđena iz kruga njegovih bliskih prijatelja. Kako se doznaje, njegova želja je da se ispraćaj dogodi u uskom krugu najbližih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pisac čija su djela prevođena na brojne svjetske jezike preminuo je u četvrtak oko 14 sati u Zagrebu, u 85. godini života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matvejević je rođen 7. listopada 1932. godine u Mostaru. Majka mu je Hrvatica, a otac mu je bio Rus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matvejević je bio humanist, kozmopolit, poliglot i aktivist, posjećujući prosvjede do svoje kasne dobi, zalažući se uvijek za ljudska prava, mirotvorstvo i razum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov "Mediteranski brevijar" preveden je na brojne svjetske jezike, od Tokija do Los Angelesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ezdesetak uglednih talijanskih umjetnika potpisalo je prije godinu dana inicijativu da se Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelova nagrada za književnost upravo zbog "Mediteranskog brevijara". Među začetnicima te ideje bili su i glasoviti talijanski književnik Umberto Eco te Claudio Magris.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Predrag Matvejević je sinteza Europe i Istočne Europe, koja se prepoznaje po Mediteranu i njegovoj povijesti: po njegovom životu, njegovoj obitelji, njegovom književnom i književno-političkom opusu, u vremenima Željezne zavjese, gdje se sreću pripadnici svih etničkih skupina, religija, nacionalnosti i kultura i koji danas, kao i jučer, neki žele pretvoriti u regiju sukoba. Matvejevićeva djela, posebice nenadma&scaron;ni 'Mediteranski brevijar' pretresa te navodne razlike, dokazujući na način na koji to nitko nije napravio, osim njega i Braudela, koliko su one na&scaron;e i pripadaju svakom od nas, mijenjajući ih pritom u razloge suživota, obogaćivanja, razmjene", započinjalo je njihovo pismo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matvejević je doktorirao na Sorbonni, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je francusku književnost od 1959. do 1991. godine, na Trećemu pari&scaron;kom sveučili&scaron;tu (Nouvelle Sorbonne), predavao je slavenske književnosti od 1991. do 1994., a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na rimskom sveučili&scaron;tu La Sapienza. Matvejević je primio počasne doktorate u Francuskoj, BiH, Italiji. Počasni je doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://hr.n1info.com/" target="_blank"><em><strong>N1</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-matvejevic.jpgNAJAVA: Noć muzeja 2017. u Goricihttp://grude.com/clanak/?i=2438024380Grude.com - klik u svijetThu, 26 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-26-noc-muzeja-2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župni ured Gorica-Sovići, Bratovština Sv. Stjepana, Hrvatska franjevačka arheološka zbirka Sv. Stjepana Gorica, Matica hrvatska - Ogranak Grude organiziraju manifestaciju "Noć muzeja 2017."<p>Program počinje u Novoj crkvi u Gorici u petak, 27. siječnja 2017. u 18 sati. Posjetitelji će moći razgledati izlo&scaron;ke sve do 23 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Noć otvorenih muzeja 2017. u Gorici otvorit će načelnik općine Grude, Ljubo Grizelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Noć muzeja 2017. - Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na dru&scaron;tvo - Zvonki zvuci glazbe</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Program:</strong></p> <p>- Otvaranje Noći muzeja 2017. u Novoj crkvi u Gorici<br />- Prigodni govori<br />- Orguljski koncert mr. art. Katje Krolo &Scaron;arac<br />- Otvaranje izložbe &bdquo;Vrijeme vinila 2&ldquo; Udruga Kap Imotski<br />- Razgledavanje arheolo&scaron;kih nalazi&scaron;ta<br />- Razgledavanje Hrvatske franjevačke arheolo&scaron;ke zbirke &bdquo;sv. Stjepan&ldquo; Gorica<br />- Razgledavanje arheolo&scaron;kih iskopina ranokr&scaron;ćanske bazilike i baptisterija s krsnim zdencem u Staroj crkvi u Gorici<br /><br /><br /></p> <p>Grude.com/KTA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-26-noc-muzeja-2017.jpgU Grudama predstavljene knjige o kojima je pisalo i Hrvatsko slovo: Marina Alerić Bebić oduševila nazočne FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=2436524365Grude.com - klik u svijetTue, 24 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-25-img_9158.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marina Alerić Bebić oduševila je nazočne u kinodvorani Grude, gdje je predstavila dvije svoje knjige poezije "Bijeli pelin" i "Ptica na prozoru".<p>Bijeli pelin je svojevrsni poetski spomenik svim hrvatskim braniteljima, a osobito dragovoljcima Domovinskog rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U drugoj zbirci pjesama pod nazivom Ptica na prozoru, autorica je sklonija univerzalnim životnim temama. Recenzije za knjigu su napisali Vinka Pavlek i vlč. Ilija Drmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O knjigama se posebno pisalo u tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dvorani, knjige autorice komentirali su Mate Kovačević književni kritičar, Srećko Župić profesor, te don. Ilija Drmić koji je recenzent obiju knjiga i predstavljač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočni su bili zadovoljni viđenim i izrazili su želju da će autorica Alerić Bebić nastaviti sa svojim vrijednim radom jer kroz pjesmu i pisanu riječ, ona ima jo&scaron; &scaron;to&scaron;ta reći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večer su uveličali i klapa Bratov&scaron;tina kao i mladi grudski glazbenik Marko Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica programa bila je Ivana Bo&scaron;njak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-25-img_9158.jpgPremijera dokumentarca 'Huda jama' u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=2434024340Grude.com - klik u svijetMon, 23 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-23-barbara-rov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg, cost Grad Široki Brijeg i Hrvatski kulturni dom organiziraju premijeru dokumentarnog filma “Huda jama – strogo čuvana tajna”, koja će se održati u utorak, 24. siječnja 2017., s početkom u 18 sati u kinu Borak.<p>Nakon prikazivanja filma posjetitelji će po prigodnim cijenama moći nabaviti i knjige: &ldquo;Huda Jama, strogo čuvana tajna&rdquo;, &ldquo;Sam protiv njih &ndash; metodologija rada tajnih službi&rdquo;, &ldquo;Propisi o metodama i sredstvima rada UDBE i KOS-a 1944. &ndash; 1990.&rdquo; te DVD izdanje filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Huda Jama naselje je u sastavu općine La&scaron;ko u Sloveniji. Blizu naselja nalazi se rudnik Huda jama, u čijem je sklopu rudarsko okno Barbarin rov, mjesto na kojem je počinjen jedan od najvećih zločina u svijetu neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata. Jugo-komunistička vojska likvidirala je oko 3000 nedužnih ljudi među kojima je bio veliki broj civila &ndash; djece, žena i staraca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se za ovaj zločin ne bi saznalo, pristup grobnoj jami zazidali su sa deset pregrada između kojih su nasuli sipinu i zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima do kojih je do&scaron;ao publicist, istražitelj arhiva UDB-e i masovnih zločina jugo-komunističke vojske Roman Leljak, u ovom strati&scaron;tu život je u stravičnim mukama okončalo oko 2000 Hrvata, 700 Slovenaca i 300 Nijemaca. Bili su živi zazidani. Ovo je samo jedno od mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstava jugokomunista, ubijene nakon Drugoga svjetskoga rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hudoj jami slovenska je državna komisija do kraja 2009. prona&scaron;la posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su, prema pretpostavci, živi zakopani. Kasnije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, a oko 10 posto žrtava su žene. Pretpostavke kažu kako je u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na projekciju filma je slobodan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-23-barbara-rov.jpgU petak u Grudama premjerno predstavljanje dvije knjige Marine Alerić Bebićhttp://grude.com/clanak/?i=2427724277Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-17-marina_aleric_bebic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matica hrvatska, ogranak Grude organizira predstavljanje dvije tek izišle knjige Marine Alerić Bebić.<p>Ovaj kulturni događaj će se upriličiti u petak 20. 1. 2017. u kino-dvorani u Grudama u 18 sati!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-17-marina_aleric_bebic.jpgIvan Galić pred koncert u Lisinskom: Majka i otac uključili su me u crkveni zbor i tako je sve počelohttp://grude.com/clanak/?i=2420224202Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-12-ivan_galic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hochschule für Musik Franz Liszt svjetski je poznata akademija koja već godinama rađa uspješne glazbenike. <div id="__xclaimwords_wrapper" class="article__content-body vijesti"> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna je od dviju sastavnica Weimarskog sveučili&scaron;ta koji jo&scaron; čini Bauhaus Universit&auml;t. Hellene Tysman, Mariam Batsasvhili i Aljo&scaron;a Jurinić samo su neki od glazbenika s&nbsp;weimarske akademije koji ostvaruju uspje&scaron;ne pijanističke karijere. U impresivnom dru&scaron;tvu na&scaron;ao se i dvadesetdvogodi&scaron;nji <strong>Ivan Galić</strong>&nbsp;koji je ove <span class="context-link">godine</span> postao najmlađim korepetitorom na prestižnoj akademiji. Ivan se glazbom počeo baviti kao dječak u Imotskom, a sutra će održati&nbsp;solistički nastup u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Uoči koncerta s&nbsp;Ivanom smo razgovarali o&nbsp;počecima, uspjesima, pote&scaron;koćama koje su ga kroz sviranje pratile i o trenutnom boravku u Weimaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako je sve počelo? Za koga bi rekao da je najzaslužniji za otkrivanje tvog glazbenog talenta?</strong></p> <p>Sve je počelo kad su majka i otac primijetili moj osjećaj za glazbu i uključili me u crkveni zbor. Kad sam navr&scaron;io osam godina, logičan je slijed bio upis u glazbenu &scaron;kolu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kao osnovno&scaron;kolac i srednjo&scaron;kolac pored redovnih &scaron;kolskih obaveza izdvajao si vremena i za sviranje? Koliko si dnevno vježbao? &Scaron;to danas može&scaron; zaključiti, je li za uspjeh važniji talent ili vježbanje?</strong></p> <p>Kako sam odrastao, vrijeme koje sam provodio za klavirom moralo se povećavati. To nije bilo lako jer sam odrastao u sredini u kojoj glazba nije toliko popularna kao profesionalno zanimanje. Kao i svako drugo dijete, htio sam &scaron;to vi&scaron;e vremena provoditi na igrali&scaron;tu. Tu su ključnu ulogu odigrali roditelji koji su me poticali na stalno vježbanje klavira.&nbsp;Sati vježbanja variraju iz dana u dan, no nastojim vježbati oko 5-6 <span class="context-link">sati</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U Zagrebu si tri <span class="context-link">godine</span> pohađao Muzičku akademiju i isto toliko vježbao u savskom 10. paviljonu. Kako je na tebe djelovao savski <span class="context-link">studentski</span> život?</strong></p> <p>Savski <span class="context-link">studentski</span> život zauvijek će mi ostati u lijepom sjećanju. Vježbajući u desetom paviljonu, sigurno sam ometao studente u obližnjim paviljonima. Vježbanje je proces koji nije toliko uhu ugodan kao krajnji proizvod. Ovom prilikom zahvaljujem svima koji su vi&scaron;e-manje bez pobune proživljavali taj proces. Život u domu zaista je specifičan. U tom sam vremenu sazrio kao osoba i, uz sve fakultetske obveze, mogao biti samo student.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Osvojio si mnogo državnih i međunarodnih nagrada. Koja ti je od njih najdraža? Koju smatra&scaron; najvećim priznanjem svoga rada?</strong></p> <p>Svaka nagrada ima svoju priču. Prisjećajući se svake od njih, vraćaju mi se uspomene na probleme na koje sam nai&scaron;ao i sate rada koje sam proveo za klavirom. Ako bih morao izdvojiti koju nagradu, to bi bila pobjeda na međunarodnom natjecanju Chopin Golden Ring u Sloveniji te druga nagrada i nagrada za najbolju izvedbu djela bečke klasike na međunarodnom natjecanju Mladi virtuozi u Zagrebu. S tog sam natjecanja iza&scaron;ao kao najbolje plasirani student zagrebačke Akademije te sam bio pozvan na Danube Fest (festival dunavskih zemalja) koji se održava u Ulmu (Njemačka).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U prijelomnim godinama karijere imao si zdravstvenih problema, i to sa&nbsp;&scaron;akom. Kako si prebrodio to te&scaron;ko razdoblje?</strong></p> <p>Problemi sa &scaron;akom javili su se na prvoj godini studija. Tada sam tek do&scaron;ao iz srednje &scaron;kole te nisam ni znao koliko je ozbiljno za pijanista imati povredu ruke. Kroz taj period sam, srećom, pro&scaron;ao brzo i bezbolno, no ne znam kako bih se pona&scaron;ao da mi se to dogodi danas, kad sam već jako ozbiljno u&scaron;ao u pijanistički svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to te odvelo u Njemačku? Jesi li tamo vidio bolje uvjete za rad ili si se samo želio oku&scaron;ati u novoj sredini?</strong></p> <p>Jednom prilikom upoznao sam profesora Grigoryja Gruzmana, renomiranog europskog profesora. Radeći s njim, shvatio sam da jako dobro surađujemo te sam odlučio studij nastaviti u Weimaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ove si godine&nbsp;postao najmlađi korepetitor na prestižnoj&nbsp;njemačkoj&nbsp;akademiji HfM Franz Liszt Weimar. Za glazbene laike, &scaron;to to konkretno znači i &scaron;to to za tebe kao za mladog pijanista u usponu predstavlja?</strong></p> <p>Korepeticija je grana glazbe koja se bavi suradnjom s drugim instrumentima. To je jako bitno za moju glazbenu budućnost jer kroz&nbsp;taj rad &scaron;irim svoje glazbeno znanje i učim bolje slu&scaron;ati druge instrumente.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Početkom prosinca posjetio si Zagreb kako bi nastupio na audiciji za solistički nastup sa Zagrebačkom filharmonijom u Koncertnoj dvorani&nbsp;Vatroslava Lisinskog. Kakav je Zagreb u tvojim očima nakon vi&scaron;emjesečnog boravka i studiranja u državi koja slovi za jednu od najboljih za studiranje i usavr&scaron;avanje mladih ljudi? Može&scaron; li uopće napraviti usporedbu ili su to sasvim različiti svjetovi?</strong></p> <p>Njemačka pruža mnogo mogućnosti za mladog pijanista, od koncerata, stipendija do suradnji s raznim kazali&scaron;tima i orkestrima. Također, tu se nalazi puno stranih vrsnih studenata s kojima je zadovoljstvo dijeliti iskustva. Ne bih htio uspoređivati dvije Akademije dviju&nbsp;država&nbsp;jer su me obje profesionalno oblikovale.</p> <p>Na spomenutoj audiciji mladi pijanist osvojio je vrijednu nagradu, a to je nastup na solističkom&nbsp;koncertu u pratnji Zagrebačke filharmonije u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Pored Ivana, svoja će umijeća zagrebačkoj publici predstaviti i drugi nadareni glazbenici.&nbsp;Koncert je u petak, 13. siječnja u 19.30 <span class="context-link">sati</span> Ulaznice su besplatne, požurite po svoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>studentski.hr</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-12-ivan_galic.jpgTreća knjiga Mile Stanković: “Zemlja apsurda” odličan je priručnik pregovaračima s EU http://grude.com/clanak/?i=2414924149Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-09-017_mila.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mila Stanković, književnica, kolumnistica i dugogodišnja novinarka Večernjeg lista, ove hladne zimske dane zagrijala je svojom novom knjigom. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sjajnog putopisnog romana &ldquo;Ponosna pustinja&rdquo;, u kojem je tako briljantno opisala svoje uzbudljivo putovanje prelijepim Iranom, i zbirke kolumni &ldquo;Retrovizor&rdquo;, poznata novinarka i kolumnistica Mila Stanković izdala je svoju treću knjigu u vlastitoj nakladi &ldquo;Zemlja apsurda - Naglasak na glas&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Apsurdi iz davnih Naglasaka</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Knjigu sam nakon gotovo desetljeća i pol nazvala &ldquo;Zemlja apsurda&rdquo;. A u njoj ćete naći &lsquo;odgovore&rsquo; na apsurde iz mojih davnih Naglasaka, komentara objavljenih početkom tisućljeća u Večernjaku, govori u uvodu svoje knjige Mila Stanković istaknuv&scaron;i da je na te davne Naglaske, koje u &ldquo;Zemlji apsurda&rdquo; naziva glasom, davnim glasom, napisala komentare, odnosno naglaske o istim temama. - Ovo je prvi dio &ldquo;Zemlje apsurda, Naglasak na glas&rdquo;. Vjerujem da će uskoro biti i drugi. Možda je iz moga uvoda ostalo nedorečeno. Stoga komentare, naglaske s komentarima, donosim u ovoj knjizi, ističe autorica Stanković. Kaže da je BiH, nažalost, ostala zemlja apsurda. - Sve &scaron;to mogu reći u ovome uvodu je da se BiH nije ni pomaknula s mjesta ni u kojem smislu te riječi. Zemlja apsurda. Ili nekako drukčije. Samo nek&rsquo; krene nabolje, ustvrdila je Mila Stanković, autorica knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Interes za životarenje BiH</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogovor za knjigu napisao je dugogodi&scaron;nji novinar i medijski urednik, književnik i publicist Ante Gugo.</p> <p>- Svojim britkim stilom pisanja, rečenicama koje su kratke i ne ostavljaju mogućnost za velike kompromise oko toga &scaron;to nam autorica poručuje, Mila Stanković nam na vrlo uvjerljiv način predočava kako Bosna i Hercegovina polako umire, a umrijeti ne može, jer netko ima interes od njezinog životarenja, a to nisu njezini građani. Njezin izbor kolumni s početka tisućljeća u odličnoj je relaciji s aktualnim zbivanjima i pokazuje nam kako se u državi čiju sudbinu ona dijeli ni&scaron;ta nije promijenilo ni pomaklo nabolje u posljednjih 14 &ndash; 15 godina. Odlična je autoričina ideja da svaku tu kolumnu, odnosno događaj o kojem govori, jo&scaron; jednom proanalizira s obzirom na sada&scaron;nja zbivanja. Mogao bih reći da je tako napravila odličan niz crno&ndash;bijelih priča, kad sve one ne bi bile crne. Mila Stanković nas ba&scaron; i upozorava na to da svjetla odavno nema i da je mrak, istaknuo je u pogovoru Gugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako je vrijednost ove knjige u tome &scaron;to je autorica svojim stilom uspjela privući na&scaron;u pozornost, ali bez dodatnog podizanja dru&scaron;tvenih tenzija. - Tu se prepoznaje kvaliteta ozbiljne komentatorice kojoj je cilj prije svega prepoznati i opisati dru&scaron;tveni problem, a tek onda se možda obračunavati s njegovim akterima i uzrocima. Mila Stanković se rijetko u tekstovima obračunava s akterima dru&scaron;tvenih zbivanja. Njoj je draže izložiti ih podsmijehu, &scaron;to je odlika vrhunskih majstora pera, zapaža Gugo. Knjiga je napisana s ciljem pokazivanja istovjetne dru&scaron;tvene i političke situacije u BiH na početku tisućljeća kao i danas. - U tome je autorica neosporno uspjela. Uz to, ona je upečatljivo opisala i probleme zbog kojih je BiH usidrena u slijepoj ulici svog gospodarskog i socijalnog napretka. Izbor tema je takav da bez imalo ostatka pruža detaljan opis dana&scaron;nje situacije u BiH. Knjiga je jo&scaron; aktualnija zbog zahtjeva BiH za članstvom u EU. Ako EU prihvati mogućnost da pregovori krenu, stvari u BiH će se morati drastično mijenjati. Tada će ova knjiga pregovaračima biti odličan priručnik o problemima koje treba rje&scaron;avati da bi se napravili bilo kakvi pomaci u pretvaranju zemlje apsurda u demokratsku i socijalnu državu, zavr&scaron;ava u svom pogovoru Ante Gugo. Vrijedi naglasiti da Stanković već radi na nastavku knjige.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-09-017_mila.jpgTop 5 knjiga koje su obilježile 2016. godinu i postale hithttp://grude.com/clanak/?i=2409424094Grude.com - klik u svijetWed, 04 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-04-read_book.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Magazin ELLE je odredio pet knjiga koje su postale potpuni hit i i koje su najprodavanije u 2016. godini.<p>Prva među njima je Djevojka u vlaku koju je napisala Paula Hawkins, a objavljena je 2015. godine. Svoj financijski uspjeh je ostvarila nakon istoimenog filma, u kojem glumi Emily Blunt, prenosi <a title="Treći ba" href="http://www.treci.ba" target="_blank">Treci.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga Joje Moyese Tu sam pred tobom sljedeća je na listi. Postala je poznata nakon snimljenog filma, a radi se o paru koji se polagano zaljubljuje. Ovaj roman je drama s tragičnim zavr&scaron;etkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nina George je objavila Malu knjižaru u Parizu ove godine te je postala najčitanija knjiga. Glavni lik ovoga romana vjeruje u iscjeliteljske moći romana. Smatra kako svaka knjiga može nekoga izliječiti pa kao knjižničar preporučuje ih u namjeri da pomogne ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na listi se nalaze jo&scaron; roman Joa Nesba Krv na snijegu i Genijalna prijateljica, koju je napisala Elena Ferrante. Prevedene su na vi&scaron;e od 20 svjetskih jezika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-04-read_book.jpgFOTO: Sinatra je bio jedan od najvećih filmskih i glazbenih umjetnika! Pogledajte vilu u kojoj je živiohttp://grude.com/clanak/?i=2404124041Grude.com - klik u svijetSat, 31 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-31-016_sinatra_house_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobri prijatelji Frank Sinatra, Dean Martin, Sammy Davis Jr., Peter Lawford i Joey Bishop bili su poznati po svojim šou-nastupima iznenađenja u Las Vegasu.<p>&nbsp;</p> <p>U njima bi jedan od njih imao angažman, a drugi bi se pojavili &ldquo;nenajavljeno&rdquo; i odu&scaron;evili publiku. Hoteli u Las Vegasu privlačili su turiste i strastvene kockare stavljajući na svoja reklamna platna naslove poput &ldquo;Nastupa večeras &ndash; Frank Sinatra&hellip;, možda Sammy, a možda i Dean&rdquo;. Njihovi &scaron;ou-nastupi u Las Vegasu uvijek su bili rasprodani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon gotovo 20 godina nastupanja u Las Vegasu, Sinatra je poželio imati mjesto za privatnost gdje bi se on i njegovi prijatelji mogli družiti u povremenim pauzama, daleko od silnih obožavatelja. Stoga je 1967. sagradio kuću na pet hektara zemlji&scaron;ta, 1310 metara iznad Palm Springsa i Coachella doline. Nazvao ju je &ldquo;Villa Maggio&rdquo;, prema liku iz čuvenog filma iz 1953. &bdquo;Odavde do vječnosti&ldquo; za kojeg je dobio Oscara za najbolju sporednu ulogu (vojnik Angel Maggio).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je kuća na prodaju, a to je tiha, privatna oaza za odmor koju je Sinatra oduvijek priželjkivao. U Villi Maggio, spojio je najbolje od oba svoja svijeta, bila je savr&scaron;ena za zabavu sa svojim prijateljima kako bi ublažio depresiju, a opet i kao mjesto samo za njega kad je želio biti na miru. Taj spoj je tako dobro funkcionirao da je na tom rustikalnom imanju obitavao dugi niz godina, gotovo do svoje smrti. Kuća se sastoji se od tri zgrade i smje&scaron;tena je visoko na stjenovitom brežuljku, okruženom erodiranim stijenama i s prekrasnim pogledom. Sagrađena u rustikalnom stilu od toplog drva, lokalnog kamena i sa sedam kamenih kamina u glavnoj zgradi, sastoji se od dvije kuhinje, blagovaonica i dnevnih soba, radnom sobom, pet spavaćih soba i &scaron;est kupaonica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz kuću se nalaze blokovi za goste s dvije spavaće sobe, kupaonicom, dnevnom sobom s kaminom i potpuno opremljenom kuhinjom. Odvojena gostinjska kuća ima dva kata s malom kuhinjom, kupaonicom, kamenim kaminom i terasom s pogledom. Također ima vlastiti generator, vodeni toranj i bunar. Zgrada s bazenom ima veliku prostoriju s kamenim kaminom, dvije spavaće sobe, dvije saune i mini-kuhinju s pogledom na bazen i tenisko igrali&scaron;te. Mnogo mjesta za spavanje pokazalo se korisnim. Jer tko se želi spu&scaron;tati brdskom stazom nakon pijančevanja cijele noći ili vikenda od svih tih ludih zabava? Privatni heliodrom omogućava gostima da polijeću i slijeću s njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kuća smje&scaron;tena na planinskom granitnom platou iznad Palm Springsa, možda ima najjaču vezu s pravim Sinatrom. Sagrađena je prema njegovim osobnim uputama kako bi zadovoljila njegove jedinstvene unutarnje potrebe. Iako je većina kuće adaptirana kao, recimo, komercijalizirana kuhinja, mnogo Sinatrinog vlastitog identiteta jo&scaron; je vidljivo u njoj, uključujući tajna vrata, poster u kupaonici i Ronson foodmatic. Obitelj sada&scaron;njeg vlasnika bili su Sinatrini prijatelji i jedini su stanovnici kuće nakon &scaron;to je on u njoj živio. Prodaje se za 3,9 milijuna američkih dolara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-31-016_sinatra_house_1.jpgBOGOUBOJSTVO ZAPADA – nova knjiga Zorana Vukmanahttp://grude.com/clanak/?i=2402524025Grude.com - klik u svijetFri, 30 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-30-zoran_vukman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravo je iz tiska izišla nova knjiga Zorana Vukmana “Bogoubojstvo Zapada” kao svojevrsni nastavak njegove uspješnice “Propast svijeta ili novo doba poganstva”.<p>Radi se o knjizi koja &scaron;okira svojim uvidima o zapadnoj civilizaciji nakon &ldquo;smrti Boga&rdquo; i bavi se kritikom rodne ideologije na do sada neviđen način, kroz popularnu filozofiju i esejistiku koja vas od početka do kraja vodi kroz jedan duhovni triler i dekodiranje gender koda kao jedne od najveće prijevare u povijesti čovječanstva!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Nietzscheovog &ldquo;ubermenscha&rdquo; do dana&scaron;njeg transvestita, Zapad je pro&scaron;ao put duhovne deevolucije, živimo u vremenima promjene tradicionalne antropologije i poku&scaron;aja redefiniranja same Knjige Postanka. Autor kritički analizira gender ideologiju kao novi sustav vjerovanja i novu pseudoreligiju, koja dramatično utječe na promjenu načina života i svijesti modernoga čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li rodna ideologija jedan od znakova sutona na&scaron;e civilizacije? Odgovor potražite u knjizi koja dekodira gender mit u njegovoj skrivenoj simbolici koja krivotvori ne samo ishodi&scaron;ta ljudske naravi i tradicije, nego i izokreće prastaru biblijsku simboliku i izravno se suprotstavlja konceptu judeokr&scaron;ćanskoga Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kako je Nietzscheov nadčovjek postao groteskni transvestit? Gdje se dogodila pogre&scaron;ka? Je li ubijanje slike Božje, imago Dei, transvestitski koncept? Može li čovjek kao groteskno biće s nesređenim identitetom ili s vi&scaron;e identiteta u samom sebi biti sretan i doseći potpuni smisao vlastite čovječnosti? Jesmo li doista do&scaron;li do kraja nama poznatog svijeta i do potpune negacije tisućljetne ba&scaron;tine čovječanstva i dramatične promjene njegove psiholo&scaron;ke, biolo&scaron;ke, duhovne pa tako i dru&scaron;tveno uvjetovane antropolo&scaron;ke strukture čovjeka? Zar je transvestitski čovjek vrhunac evolucije dru&scaron;tvene i kulturne svijesti na Zapadu? Androginost i hermafroditstvo kao mjerilo slobode? Povijest bez Boga u zadnja dva do tri stoljeća koja u na&scaron;e doba počinje doživljavati svoj globalni klimaks, nametnula nam je ova pitanja kao sudbinska za opstanak zapadne civilizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Spenglerove &bdquo;Propasti Zapada&ldquo; (od izlaska prvog dijela tog kapitalnog djela pro&scaron;lo je gotovo stotinu godina) do danas, bilo je podosta literature koja se bavila dekadencijom na&scaron;e civilizacije, u novije doba, početkom 21. stoljeća &bdquo;Smrt Zapada&ldquo; Patricka Buchanana, ili primjerice &bdquo;Samoubojstvo Zapada&ldquo; Kocha i Smitha. Dakle, imali smo i propast, i smrt, i samoubojstvo &ndash; za&scaron;to sada bogoubojstvo? Jer je ono ključ cijele priče kad govorimo o krizi Zapada, bilo u kulturnom, bilo u duhovnom i moralnom smislu. Ta riječ je k&ocirc;d kojeg treba de&scaron;ifrirati u suvremenom konktekstu, ona u sebi sadrži svu tragiku Zapada i stanja njegova duha u postmodernom dobu, usred virtualne ere.&rdquo; (Citat iz knjige, &ldquo;Uvodna riječ autora&rdquo;)<br /><br /><br />Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-30-zoran_vukman.jpgU Posušju večeras veliki božićni koncert Tomislava Bralića i klape Intrade te posuških klapahttp://grude.com/clanak/?i=1394513945Grude.com - klik u svijetFri, 23 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-23-posusje_klape.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve je spremno za veliki božićni koncert Stina pradidova koji će se večeras održati u Gradskoj sportskoj dvorani u Posušju.<p>Postavlja se spektakularna scenografija, ekipa se priprema za snimanje koncerta, koji će se na BHTeleviziji emitirati na sam blagdan Božića u prime-time terminu od 20 sati i 15 minuta. Prodaju se ulaznice. Jo&scaron; uvijek ih ima u caffeu Grand i caffeu Viva, te u Radio Plusu. Ulaznice će se moći kupiti i na blagajni na sam dan koncerta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu nastupaju Tomislav Bralić i klapa Intrade, te posu&scaron;ke klape Zvizdan i Grga, voditeljica programa je Gabrijela Be&scaron;lić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupnjom ulaznice pomaže se rad Humanitarne udruge fra Mladen Hrkać. Ova udruga osnovana je 2012. godine u Zagrebu kao dobrovoljna, humanitarna, nevladina i neprofitna organizacija, s ciljem pružanja informacijske, financijske i logističke pomoći osobama sa zdravstvenim pote&scaron;koćama koje žive izvan Hrvatske, a dolaze na liječenje u Zagreb, kao i njihovim obiteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert počinje u 19 sati, a prije toga bit će prikazan i film Druga obitelj, redatelja Zdenka Jurilja, koji govori o radu ove udruge. Film je i nagrađivan na festivalima, ali ono &scaron;to je puno važnije nitko nije s ranijih projekcija izi&scaron;ao ravnodu&scaron;an.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon koncerta, zabava se nastavlja u caffeu Grand, gdje će biti i službeni after party ovog koncertnog spektakla.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-23-posusje_klape.jpgGori i četvrta svijeća na adventskom vijencu, idemo ususret Božiću, najradosnijem blagdanuhttp://grude.com/clanak/?i=1389413894Grude.com - klik u svijetSun, 18 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-18-advent.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Grudama gori i četvrta svijeća na adventskom vijencu u središtu gruda.<p>&nbsp;</p> <p>Svijeća je upaljena i u domovima građana, &scaron;to znači da nam predstoji najradosniji kr&scaron;ćanski blagdan Božić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kr&scaron;ćani četiri svijeće pale već vi&scaron;e od 150 godina. Iako su mnogi zaboravili, svaka od njih ima svoje značenje. 'Prva svijeća je svijeća nade, druga svijeća, tj. nedjelja, je simbol mira, treća radosti, a četvrta ljubavi'.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-18-advent.jpegDoživjeli preobraćenje pa sa svojim obiteljima otišli na misu polnoćkuhttp://grude.com/clanak/?i=1388813888Grude.com - klik u svijetSat, 17 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-17-16_1_predstava_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svake godine učenici Srednje škole Antuna Branka Šimića u Grudama, zajedno s profesorima, podare svojim Grudama prigodnu predstavu i božićni koncert kao svoj doprinos razvoju kulturne scene ove općine. <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine program je bio zanimljiv, a predstava poučna i sadržajna. Program je otvoren s nekoliko prigodnih pjesama, nakon čega je uslijedila predstava &ldquo;Isus u kafiću&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve se odigravalo u kafiću, gdje radi konobarica Mara, a okupili su se kod Mare i ateisti i preljubnici i alkoholičari. Prema svima njima Isus je iskazivao ljubav, a zov obitelji koja ih je čekala kod kuće bio je jači od bilo kakvih poroka. Doživjeli su preobraćenje i oti&scaron;li na polnoćku, a Isus, malo dijete, vratio se u jaslice. Poruka priče je da je Božja ljubav jača od bilo kakvih grijeha i da Bog uvijek opra&scaron;ta i poziva ljude na obraćenje jer za to nikad nije kasno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju predstave nazočnima se obratio ravnatelj &scaron;kole Mladen Leko. Posebno je pozdravio načelnika Ljubu Grizelja i župnika fra Stanka Pavlovića koji se uvijek rado odazivaju predstavama srednjo&scaron;kolaca, a ovog puta su bili opravdano odsutni. Predstavi je nazočila ministrica u ZHŽ-u Ružica Mikulić i predsjednik OV-a Grude Draženko Vranje&scaron;, kao i brojni učenici, roditelji i mnogi drugi s područja općine Grude. Leko je zahvalio profesoricama i učenicima koji su omogućili jo&scaron; jednu sjajnu priredbu jedne od najboljih &scaron;kola posljednjih godina.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em><br /><em><strong>Foto:Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-17-16_1_predstava_1.jpgFrama Posušje kreće s izradom tjednih emisija na Radio Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=1387013870Grude.com - klik u svijetThu, 15 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-15-frama_po.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon niza godina bez radijske emisije, prošle godine smo počeli sa snimanjem istih. Ove sezone odlučili smo, uz mjesečnu na Radiju Plus, krenuti s izradom tjednih emisija, koje će biti emitirane na valovima Radio Posušja.<p>Osam timova, na čelu s voditeljem medijske sekcije Jurom &Scaron;irićem, biti će zaduženi za izradu ovog sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U na&scaron;im emisijama ćemo čitati nedjeljno evanđelje i probati ga protumačiti. Proći ćemo kroz tjedan i vidjeti koji su to, da tako kažemo, važniji sveci i reći neke stvari o njima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz emisije u emisiju, zajedno ćemo se upoznavati s životom svetog Franje. Također ćemo u emisiji imati rubriku &bdquo;Kapljice znanja&ldquo;, gdje ćemo govoriti o nekim zanimljivostima i bogatiti područje na&scaron;e opće kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neke emisije ćemo pro&scaron;iriti, tako &scaron;to ćemo dovoditi razne goste, koji će s nama podijeliti par rečenica na određenu temu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove tjedne emisije biti će emitirane na Radio Posu&scaron;ju, svaki petak u 18 sati. Reprizu ćete moći čuti subotom u 11 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se da će ove emisije naići na odobravanje i zadovoljstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi se radujemo &scaron;to ćemo ubuduće če&scaron;će biti u eteru i zadovoljstvo nam je za vas pripremati 20-ak minuta duhovnog i korisnog sadržaja, koji ćete imati priliku slu&scaron;ati u tjednima &scaron;to dolaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Frama Posu&scaron;je</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-15-frama_po.jpgFOTO/VIDEO: Priča o gastarbajterima rasplakala Kosaču, HKUD Sv. Ante Cim, fra Luke Marića, oduševio Mostar http://grude.com/clanak/?i=1382313823Grude.com - klik u svijetSat, 10 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-10-016_sv_ante_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Sveti Ante" iz Cima održalo je u petak navečer u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače tradicionalni koncert "Gradu s ljubavlju", koji već 24. godinu zaredom daruje Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Uz domaćine, u bogatom programu nastupili su Kulturno-umjetničko dru&scaron;tvo "Sloga" iz Crne Gore, Klapa Viola iz Drvenika, Klapa Hrvoje iz Mostara, te mje&scaron;oviti zborovi iz Mostara i Gruda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj ansambl posvuda je zamijećen svojom uvježbano&scaron;ću, darovito&scaron;ću mladih, te voljom i krepo&scaron;ću starijih članova. On donosi vedrinu i raznolikost narodnog stvarala&scaron;tva, a sve pod stručnim vodstvom Gorana Jurčića, koji je ujedno i umjetnički voditelj folklorne sekcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, HKUD "Sveti Ante" ima svoja dva prepoznatljiva koncerta. Prvi se održava u lipnju, u povodu Dana proslave sv. Ante, a drugi u prosincu pod nazivom "Gradu s ljubavlju" za sve građane Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju dvosatnog programa nazočnima se obratio voditelj dru&scaron;tva, u Hercegovini omiljeni, fra Luka Marić, a svi gosti su dobili prigodne pokolone od domaćina iz Hrvatskog kulturno umjetničkog dru&scaron;tva Sv. Ante iz Cima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je izvrsno vodila književnica Anita Martinac. Poslu&scaron;ajte priču koju je pročitala o Jakovu i njegovoj supruzi Sofiji i njihovom povratku u rodnu Hercegovinu koja je rasplakala mnoge u dvorani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/qA68ZaogVcY" frameborder="0" width="657" height="354"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fena,Hercegovina.info</strong></em><br /><em><strong>Foto:Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-10-016_sv_ante_1.jpgVeliki intervju Marine Radoš za Grude.com: Vratila sam se s dosjeima svojih malih zločina...http://grude.com/clanak/?i=1380713807Grude.com - klik u svijetFri, 09 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-09-marinamiki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marina Radoš na književnu scenu vraća se sa stilom. Nakon romana Miki čiji su svi primjerci rasprodani, mlada Tomislavgrađanka koja je živjela na adresi Tomislavgrad – Mostar, otišla je u Split, zaposlila se na radiju Totalni FM i na portalu Index.hr.<p><br />Nakon nekoliko godina objavljuje novu knjigu "Dosjei", a Miki stiže u potpuno novom ruhu.</p> <p><br />U velikom intervjuu za portal Grude.com Marina Rado&scaron; priča o karijeri nakon prvog "Mikija", kao i o novim knjigama.<br /><br /></p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Marina, nova knjiga &bdquo;Dosjei&ldquo;&nbsp; izlazi,&nbsp; Miki ide u novo izdanje u novom ruhu. Čemu tolika pauza?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Da, dvije i pol godine otkako se rasprodao prvi tiraž. Ne znam. Nisam bila spremna prije.&nbsp; Ne radim knjige kao posao, one ocrtavaju moje emocionalno stanje. Miki je bio moj prvijenac, ali i projekt koji je potpuno promijenio moj život. Od dana kad je iza&scaron;la ta knjiga ni&scaron;ta vi&scaron;e nije isto. Puno ljudi je nestalo iz mog života, nepovratno, i puno ljudi je u&scaron;lo u moj život.&nbsp; Najzad, oti&scaron;la sam iz Mostara koji je bio moja utvrda. Do sada nije bilo čvrste pozicije da se krene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Za&scaron;to si oti&scaron;la iz Mostara?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Razočarala sam se. Svi mi koji smo oti&scaron;li iz Mostara u posljednjih 25 godina imamo ne&scaron;to zajedničko &ndash; a to je bol i razočarenje. Nečije veće, nečije manje. Ali, isto je &ndash; razočarenje je razočarenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Dakle, doživjela si sudbinu svog glavnog junaka&hellip;</strong><br />Marina Rado&scaron;: Otprilike da.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>I počela od nule?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Da. Ne znam koliko sam se makla s nje, ali jesam. Iz okruženja gdje sam bila ili omiljena ili omražena do&scaron;la sam u okruženje gdje sam &ndash; ni&scaron;ta. To mi je jako odgovaralo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Nova knjiga - Dosjei. Zanimljivo ime za knjigu.</strong><br />Marina Rado&scaron;: Kao mala sam znala da će se jedna od mojih knjiga zvati tako. Često unaprijed zamislim stvari koje se stvarno i dogode. Dosjei &ndash; lijepo, jednostavno, i ba&scaron; ono &scaron;to se nalazi unutra; moji mali zločini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Zločini? &Scaron;to se nalazi unutra?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Sedam dosjea. Kratke priče, kolumne, pjesme u prozi, neki zapisani tok misli&hellip; Sedam ih je,&nbsp; znate mene i moju opsesiju brojkama.&nbsp; Napisala sam u predgovoru da je to knjiga puna priča koje se ne uklapaju u velika djela. I jako je mala knjiga, kao predah, kao intermezzo. Želim da je ljudi često mogu pročitati. Da ih samo malo dotakne i ostavi na miru :-)</p> <p><br /><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>U prvom Mikiju je postojao i lik imenom i prezimenom koji uistinu postoji i živi u Grudama. Hoće li on postojati u novoj knjizi?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Imenom neće. To su priče iz mog života i života ljudi oko mene, ali nema imena.&nbsp; I prvi put objavljujem poeziju, u Dosjeu Poetica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>A sto puta si rekla da neće&scaron;&hellip;</strong><br />Marina Rado&scaron;: Da, jesam, ali ovaj put nisam mogla odoljeti. Tek sam naučila pisati pravu poeziju. Ima tu desetak mojih ljubavnih pjesama koje su dobre, stvarne, životne.</p> <p><br /><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Danas radi&scaron;&nbsp; na radiju Totalni FM u Splitu, kao i na portalu Index.hr. Jedna si od najpopularnijih djevojaka u okruženju zahvaljujući svojim objavama, tekstovima, kolumnama... &Scaron;to je sve utjecalo na to da se iz jedne obične studentice razvije&scaron; u jednog moćnog pisca, dobru novinarku i&nbsp; uspje&scaron;nu mladu osobu?</strong><br />Marina Rado&scaron;: To su pretjerani komplimenti, ali za ono &scaron;to sam sad trenutno zaslužni su sudbina, hrabrost i talent &ndash; rekla bih, ako nije neprimjereno. Uzalud talent ako nema hrabrosti, i uzalud talent ako nije sudbina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Često za tebe kažu da ima&scaron; mu&scaron;ku hrabrost.</strong><br />Marina Rado&scaron;: Da, imam mu&scaron;ka muda &ndash; to mi često kažu.&nbsp; Ne slažem se s time. Mu&scaron;ka hrabrost, ako ćemo tako nazvati onu pravu i veliku hrabrost, je neophodna za moj posao. I neminovna za moje planove.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Kako se onda bolja polovica nosi s time?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Ja sam bolja polovica :-)</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Znači &ndash; postoji i lo&scaron;ija polovica?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Postoji čovjek na kojeg mislim kad idem leć. Nitko ne može normalno funkcionirati bez neke vrste ljubavi. Sami&nbsp; biramo hoće li ona značiti slobodu ili će značiti vječni zatvor na kojeg dobrovoljno pristajemo.</p> <p><br /><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>&Scaron;to smatra&scaron; najvećim uspjehom Marine Rado&scaron; u ovih 26 godina?</strong><br />Marina Rado&scaron;: To &scaron;to ona jo&scaron; uvijek&nbsp; ima luksuz slobode. Sloboda je najljep&scaron;a i najuzvi&scaron;enija od svega.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Tko su ljudi koji su ostavili trag u tvojem životu i dali doprinos da se razvije&scaron; u ovo &scaron;to si danas?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Svi s kojima sam bila bliska. Ustvari, nekolicina ljudi s kojima sam bila potpuno bliska. Uvijek spominjem da sam zahvalna svom ocu od kojeg sam naslijedila stav i hrabrost, postoji tu jo&scaron; &scaron;ačica ljudi koje sam voljela i koji su voljeli mene, od kojih sam učila i koji su mi uvijek željeli samo najbolje.</p> <p><br /><br /><strong><strong>Grude.com: </strong>Nikad nisi bila tipična Duvanjka, ali znamo da voli&scaron; svoje mjesto. Koliko često navrati&scaron; u Tomislavgrad, &scaron;to te posebno raduje, &scaron;to rastužuje?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Nisam lokal patriot, ali odem doma tu i tamo, zbog roditelja i &scaron;ačice prijatelja. Ali, dom nije mjesto. To su osobe. Ponekad je moj dom tu u Mostaru, ponekad u Splitu, ponekad u nekom trećem gradu. Nisam vezana za građevine. Vežem se uvijek i isključivo za ljude. &Scaron;to me rastužuje? Ni&scaron;ta. Sve &scaron;to me rastužuje odstranim kao zloćudni tumor i zaboravim.</p> <p><br /><br /><strong>Grude.com: &Scaron;to Marina Rado&scaron; želi ostvariti, a jo&scaron; nije imala priliku to učiniti?</strong><br />Marina Rado&scaron;: Donijeti drugu knjigu u Mostar, ako imam kome. Malo patetike za kraj, onako kako je Miki donio svoju. Ipak skakati s mosta neću. Možda samo gledati kako se skače za mene. Velike planove ipak ne otkrivam, da ne ureknem. Moji koferi su uvijek pripravni. Veselim se svemu &scaron;to mi život nosi.<br /><br /></p> <p><em><strong>Ž.A./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-09-marinamiki.jpgPredstavljena knjiga vlč. Joze Ančića 'Na putu k Bogu' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=1379713797Grude.com - klik u svijetThu, 08 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-08-img_007.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu, 7. prosinca u sklopu XI. DANA MATICE HRVATSKE U GRUDAMA 2016. u kinodvorani u Grudama upriličeno je predstavljanje knjige župnika župe Ledinac, vlč. Joze Ančića „Na putu k Bogu“.<p>Predstavljači knjige su bili don Željko Majić, don Ilija Drmić, Paula Tomić i sam autor,&nbsp;vlč. Jozo Ančić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlč. Željko Majić je govorio o samom životu&nbsp;vlč. Joze, njegovom svećeničkom putu, o knjizi i o bogatom književnom opusu don Joze kojeg je stvorio za svojih 48 godina svećeni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlč. Ilija Drmić, poznati katolički novinar koji je ujedno lektor i kolektor ove knjige, govorio je o nastanku ove knjige. U svome izlaganju kazao je kako su on i&nbsp;vlč. Jozo prijatelji dugo godina, i da mu je don Jozo uzor, te je mnogo stvari, od njega kao svećenika i pisca &ndash; naučio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić je u svojemu izlaganju govorila o velikoj potrebi svećenika u dana&scaron;njem svijetu, te na jedan lijep način predstavila je samog autora ove knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom kraju, nazočnima se obratio i sam autor koji je izrazio zahvalu svima onima koji su mu pomogli u stvaranju ove knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga &bdquo;Na putu k Bogu&ldquo; autora don Joze Ančića je skup 190 članaka koji su izlazili u raznim crkvenim listovima raspoređenih na oko 600 stranica ove knjige. Knjiga je kao takva, &scaron;tivo za svaki dan u kojem se svaki pojedinac može pronaći i naći svoj pravi kr&scaron;ćanski put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>M. Knezović/Grude.com<br />FOTO: J.Ćorluka/Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-08-img_007.jpgIspričajte djeci priču: Tko je bio Sv. Nikola?http://grude.com/clanak/?i=1377413774Grude.com - klik u svijetTue, 06 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-06-svnikola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nikola je kod ujaka čuo tužnu priču o čovjeku koji je izgubio sav svoj novac, a imao je tri kćeri koje je želio udati. Bez novca to nikako nije mogao, jer je u to vrijeme svaka mlada djevojka u svoj novi dom morala donijeti miraz....<p>Osim hrpe slatki&scaron;a i igračaka, ove godine svojoj djeci poklonite i priču o Svetom Nikoli. Sigurno ćete ih zainteresirati kad im kažete da mnogi smatraju da je upravo Sveti Nikola pravi Djed Mraz. Sigurni smo da i vas zanima tko je bio taj čovjek kojeg obožavaju milijuni djece diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikola je rođen početkom 4. stoljeća u gradu Patara, na prostoru dana&scaron;nje Turske u bogatoj obitelji. Njegovi su roditelji umrli od kuge, dok je Nikola jo&scaron; bio dječak te su mu ostavili mnogo novca. Bogati dječak oti&scaron;ao je živjeti kod svog ujaka koji je bio svećenik i odgajao ga u vjeri. Sve svoje bogatstvo Nikola je već tada počeo dijeliti sa siroma&scaron;nima, ali na način da oni nisu znali tko im je dobročinitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikola je kod ujaka čuo tužnu priču o čovjeku koji je izgubio sav svoj novac, a imao je tri kćeri koje je želio udati. Bez novca to nikako nije mogao, jer je u to vrijeme svaka mlada djevojka u svoj novi dom morala donijeti miraz. Nesretni čovjek čak nije imao novaca ni za hranu, pa je njegova obitelj već dugo vremena gladovala. Stoga je bio prisiljen na najtežu odluku kako bi ih spasio od smrti &ndash; da ih proda kao robinje. U svom ih domu vi&scaron;e nije mogao držati. Djevojke su bile tužne jer nikada neće imati svoje obitelji, do kraja života će biti robinje, a o njihovom životu odlučivat će drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večer prije no &scaron;to je najstarija kćerka trebala biti prodana, Nikola je kroz prozor njezine sobe ubacio čarapu punu novca. Kad se ujutro probudila, prona&scaron;la je smotuljak pun zlata! Bila je presretna, jer zlato je bilo dostatno za njezinu svadbu i hranu za cijelu obitelj. Sljedećeg jutra prona&scaron;li su jo&scaron; jednu čarapu sa zlatom! Sada su imali dovoljno novaca i za vjenčanje druge kćeri! Treću čarapu punu novca Nikola je u dom siroma&scaron;nog čovjeka ubacio preko dimnjaka, jer su svi prozori bili zatvoreni. Legenda kaže da je novac pao u čarapu koja se su&scaron;ila iznad peći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je Nikola osjetio Božji poziv da postane svećenik. U to doba bio je tek tinejdžer, pa su ga svi hvalili i poznavali kao &lsquo;svećenika dječaka&rsquo;. Nastavio je pomagati ljudima, ali uvijek u tajnosti. Nije želio nikakvu slavu, pažnju ni zahvalnost. Nekoliko se puta otisnuo na putovanje u Egipat, Palestinu i druga sveta područja gdje je vidio mnoge patnje. Rimljani su ru&scaron;ili kr&scaron;ćanske spomenike i protjerivali kr&scaron;ćane zabranjujući im njihovu vjeru. Na svojim je putovanjima Nikola ohrabrivao vjernike i poticao ih da si međusobno pomažu. Na povratku iz Palestine, na moru ga je zadesila velika bura koja je prijetila potopiti brod. Tek kada je Nikola iza&scaron;ao na palubu i počeo moliti, bura se smirila, a brod se nasukao kod gradića Mire, daleko od Nikolinog doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Miri su u to vrijeme svećenici vijećali o izboru novog biskupa. Kako se nisu mogli odlučiti, dogovrili su se da će novi biskup biti čovjek koji prvi dođe na jutarnju molitvu. Bio je to Nikola. Godine su prolazile, a Nikola je i dalje pomagao vjernicima. Kad je u zajednici ponestalo hrane, prona&scaron;ao je žito i spasio ljude od gladi. Uvijek je pomagao ljudima u nevolji i cijeli život je bio primjer čovjeka kojem je stalo do drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato su ga ljudi iznimno voljeli. Kada je umro pričali su razne nevjerojatne priče o njemu, njegovim dobrim djelima i ljubaznosti. Posebno su mornari na svojim dugim putovanjima voljeli pričati priče o Nikoli, a najvi&scaron;e o njegovj ljubavi prema djeci koje je &scaron;titio u opasnim vremenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je Nikola kao i mnogi drugi kr&scaron;ćani bio zatočen zbog svoje vjere, od vojnika cara Dioklecijana. Dok je boravio u zatvoru, vojnici su ga mučili, ali nije želio poreći svoju vjeru. Iz zatvora je izi&scaron;ao tek kad je na vlast do&scaron;ao car Konstantin koji je bio prijatelj kr&scaron;ćana. U Miru se Nikola vratio ostario, duge brade, ali je nastavio sa svojim dobrim djelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priče o Nikoli &scaron;irile su se svijetom. Njegova dobročinstva primjer su života kakav svi moramo živjeti, a osobito kad su djeca u pitanju. Jer i Sveti Nikola bio je njihov poseban prijatelj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-06-svnikola.jpgFra Mario Knezović uplatio 10 000 maraka za gradnju studentskog doma u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=1376313763Grude.com - klik u svijetMon, 05 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-05-framarioknezovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Mario Knezović motiv za javno djelovanje, novinarski rad i objavljivanje knjige „Nisam šutio" nalazi u Svetom pismu i smatra da treba pisati „ono što mnogi, napose institucionalni i politički uhljebi, ne vole čitati". <p>Karizmatični svećenik, franjevac Mario Knezović, dugogodi&scaron;nji urednik i novinar radijske postaje Mir, Međugorje, suradnik mnogih glasila, uplatio je 10 tisuća maraka, prihod od prodaje knjige &bdquo;Nisam &scaron;utio" za gradnju studentskog doma Dompes u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga &bdquo;Nisam &scaron;utio &ndash; otvoreno o crkvi, politici i dru&scaron;tvenim događanjima" predstavlja zbirku Knezovićevih kolumni objavljenih u mjesečniku Na&scaron;a ognji&scaron;ta u razdoblju od 2011. do 2016. Nakladnička kuća &bdquo;Na&scaron;a ognji&scaron;ta" iz Tomislavgrada su ujedno i nakladnik te, u njihovoj bogatoj izdavačkoj djelatnosti, već 214 knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Mario Knezović motiv za javno djelovanje, novinarski rad i objavljivanje knjige &bdquo;Nisam &scaron;utio" nalazi u Svetom pismu i smatra da treba pisati &bdquo;ono &scaron;to mnogi, napose institucionalni i politički uhljebi, ne vole čitati". Sadržaj ukoričenih kolumni predstavljaju dru&scaron;tveni i moralni problemi suvremenog dru&scaron;tva, kao i kritičke prosudbe o političkoj sceni Bosne i Hercegovine koju fra Mario Knezović oslikava ovim riječima: - Kada se odlučuje o plaćama, dodatcima, dnevnicama, raznim novčanim naknadama, tada je politička scena u BiH potpuno harmonična. Svi, bez obzira na naciju i opredjeljenja, dižu ruke za svoje visoke plaće. Tada se ne zna tko je Hrvat, tko je Srbin, tko je Bo&scaron;njak. Tada su svi braća i sestre &bdquo;po njegovoj svetosti" novčaniku!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku da prihod od knjige u iznosu od 10 tisuća maraka uplati za studentski dom Dompes (domus panis et spiritus, kuću kruha i duha) u Mostaru donio je kako bi podupro velike napore koje čini Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru da dobrotvornim prilozima sagradi dom za 150 studenata s pučkom kuhinjom i centrom za dijalog, vrijedan oko 3,5 milijuna maraka. Gradnja doma, započeta u siječnju 2015. napreduje po planu pa se očekuje da će Dompes biti otvoren u rujnu 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Mario Knezović je uplatom prihoda za Dompes sve kupce njegove knjige &bdquo;Nisam &scaron;utio" pretvorio u dobrotvore koji su učinili dobro djelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stojim sa strahopo&scaron;tovanjem pred onim koji su započeli takvo jedno velebno djelo, čak sam rekao da je ''sramota'' da to mora raditi u dana&scaron;nje vrijeme fratar Iko Skoko sa svojim suradnicima. Za&scaron;to sramota? Zato &scaron;to je to bila dužnost sustava i političkih elita, koji propu&scaron;taju ulagati u mlade, u najveće bogatstvo i budućnost jednoga dru&scaron;tva. Dobrota se nikad nije mogla stopirati, kao &scaron;to se istina ne može utamničiti, kao &scaron;to se čudo ne može pre&scaron;utjeti, tako se dobrota ne može ničim zaustaviti. Čestitam onima koji ga grade. Osobno sam imao bar deset tisuća dobrih razloga da tih deset tisuća maraka bude uloženo u gradnju Dompesa, kuće kruha i duha. Sretan sam &scaron;to s čitateljima moje knjige mogu barem stidljivo na&scaron;im prilogom pomoći i Bog blagoslovio one koji čine za Mostar tako veliku stvar, kako one koji grade, tako i sve one koji svojim prilozima i djelovanjem pomažu da gradnja napreduje, kazao je fra Mario Knezović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-05-framarioknezovic.jpgFranjevački muzej u Fojnici kandidiran je za nagradu Europski muzej http://grude.com/clanak/?i=1373713737Grude.com - klik u svijetSat, 03 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-03-preuzmi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>”Fra Leonardo Ćuturić jako je puno uradio na tom planu između dvaju svjetskih ratova, a također i fra Bono Šapina.<p>Muzej Franjevačkoga samostana &ldquo;Duha Svetoga&rdquo; u Fojnici kandidiran je za nagradu Europski muzej godine, u konkurenciji od 60 europskih muzeja, a pismena potvrda za to u četvrtak je franjevcima &ldquo;stigla u ruke&rdquo;. To je ujedno i potvrda vi&scaron;estoljetne tradicije bosanskih franjevaca da &scaron;ire ime svoje domovine diljem svijeta, ponosno pokazujući obilje kulturne ba&scaron;tine &scaron;to je godinama čuva&scaron;e pod svojim okriljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je to za Fenu gvardijan ovoga samostana fra Miro Relota, naglasiv&scaron;i da je pismom potvrđeno da je muzej zadovoljio sve kriterije za nagradu te da su prethodno članovi žirija prije tri mjeseca posjetili samostan, obi&scaron;li kompletnu postavku, a potom odluku o kandidaturi donijeli nakon sastanka u Francuskoj u studenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodjela nagrade bit će održana u svibnju u Zagrebu, a prethodno zadatak franjevaca bit će da pokažu koji je muzejski eksponat najvažniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Jako smo ponosni na ovu informaciju, kao Fojnica i kao franjevačka provincija, a posebno kao Bosna, jer to nije samo zasluga zadnjih fratara, već svih fratara koji su u zadnjim godinama, stoljećima i desetljećima radili da bi Fojnica imala i sačuvala te lijepe eksponate koje posjedujemo&rdquo;, istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kustos ovoga samostanskoga muzeja fra Janko Ljubos ocjenjuje za Fenu da su svi vrlo ponosni na obavijest o službenoj kandidaturi, misleći tu na sve fratre od prije 650 godina koji su sakupljali brojne eksponate &scaron;to čine okosnicu dana&scaron;njega muzeja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Fra Leonardo Ćuturić jako je puno uradio na tom planu između dvaju svjetskih ratova, a također i fra Bono &Scaron;apina. Prije 15 godina dao sam tu zgradu sru&scaron;iti do temelja, a potom izgraditi potpuno novu. Zavr&scaron;io ju je gvardijan fra Mirko Majdandžić, a poslije ju je kraju priveo gvardijan fra Nikica Vujica. Zaista smo ponosni na sve te ljude i sve ono &scaron;to u muzeju danas imamo&rdquo;, naglasio je fra Janko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Muzej Franjevačkoga samostana ba&scaron;tini neprocjenjivo kulturno-povijesno blago koje svjedoči o vi&scaron;estoljetnom postojanju države BiH i njezinih naroda, a nalazi se na Listi kulturno-historijskoga blaga BiH. U njegovu brojnu zbirku ubraja se i originalni pla&scaron;t fra Anđela Zvizdovića te jedna od najvećih knjižnica s oko 50.000 naslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjeduje brojne vrijedne predmete, povijesne nalaze, knjige, povijesne dokumente te različite iskopine iz 11. stoljeća prije na&scaron;e ere. Uglavnom je riječ o različitoj vrsti oružja te fibula, odnosno različitih ukrasa i kopči iz 7. stoljeća prije na&scaron;e ere, kao i starim no&scaron;njama, primjercima starih zanata kojima su se ljudi u Fojnici bavili, a tu je prvenstveno riječ o proizvodima od zlata i srebra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Muzej posjeduje i galeriju vrijednih umjetničkih slika, među kojima je najstarija datirana slika iz povijesti umjetnosti BiH &ndash; riječ je o djelu iz 1328. godine rađenom tehnikom tempere na dasci./Fena</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-03-preuzmi.jpgUmro akademik Ante Stamać; Matica hrvatska Grude izrazom sućuti oprostila se od svog dragog gosta i prijateljahttp://grude.com/clanak/?i=1371713717Grude.com - klik u svijetThu, 01 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-01-akademik_stamac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Akademik Ante Stamać, pjesnik, teoretičar književnosti, esejist i prevoditelj, preminuo je u Zagrebu u srijedu, 30. studenoga, izvijestilo je Društvo hrvatskih književnika.<p>&nbsp;</p> <p>Ante Stamać rođen je 9. listopada 1939. na otoku Molatu, u obitelji gimnazijskih profesora, filologa. Gimnaziju i srednju glazbenu &scaron;kolu polazio je u Zadru i Zagrebu, gdje je 1959. maturirao u 1. gimnaziji, u dana&scaron;njoj zgradi Muzeja "Mimara". Diplomirav&scaron;i 1963. na Filozofskom fakultetu zagrebačkog sveučili&scaron;ta komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirao je 1970. komparatističkim radom o Tinu Ujeviću te doktorirao 1978. disertacijom o teoriji metafore. Između 1963. i 1969. studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani te filozofiju i germanistiku u Beču.</p> <p>Nakon diplomiranja bio je zaposlen kao violinist u Operi Hrvatskoga narodnog kazali&scaron;ta, zatim kao glazbeni urednik Muzičkog salona Studentskog centra, kojemu je i utemeljitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1971. izabran je za znanstvenog asistenta na Katedri za teoriju književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Od 1978. je docent, pa izvanredni profesor i voditelj iste katedre, naslijediv&scaron;i Jurja Ka&scaron;telana. Za redovitoga sveučili&scaron;nog profesora bio je izabran 1989. Kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnom zvanju umirovljen je 2004.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 2002. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2010. do 2014. bio je tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1969. bio je stipendist Herderove zaklade u Beču (na prijedlog Marijana Matkovića) te znamenite Humboldtove zaklade 1977./78. u tada&scaron;njem Zapadnom Berlinu i G&ouml;ttingenu. Mentori su mu bili znameniti njemački pjesnik i teoretičar književnosti Walter H&ouml;llerer te slavist i komparatist Reinhard Lauer, danas dopisni član HAZU-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Stamać bio je (1989. i 1990.) gostujući profesor na Sveučili&scaron;tu u Oldenburgu. Održao je niz predavanja na sveučili&scaron;tima njemačkoga govornog područja, a kao sveučili&scaron;ni i književni predavač gostovao je u brojnim drugim zemljama, kao i u SAD-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva je puta (1981., 1984. te 1991. i 92.) Stamać bio predsjednik Hrvatskoga filolo&scaron;kog dru&scaron;tva, a 1995. 1999. i predsjednik Dru&scaron;tva hrvatskih književnika. Bio je potpredsjednik Matice hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uređivao je časopise "Razlog" (1966.-1968.), "Telegram" (1968.-1971.), "Umjetnost riječi" (od 1981. do nedavno) te "Croatica" (od 1989. do obustavljanja časopisa 2001. godine) i "Republika".</p> <p>&nbsp;</p> <p>S Milanom Mirićem sudjelovao je u radu na Biblioteci "Razlog", a priredio je i djela nekih od suvremenih hrvatskih pisaca (&Scaron;. Vučetić, J. Ka&scaron;telan, I. Ku&scaron;an, M. Krleža, I. Bunić Vučić, D. Tadijanović, Tin Ujević, I. Kozarčanin, S. Mihalić i dr.)<br />Autor je niza knjiga s područja znanosti o književnosti, knjiga pjesama, eseja te brojnih prijevoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodnim riječima, od njega se oprostio i ogranak Matice hrvatske Grude.</p> <p>- Vi&scaron;e puta nam je bio gost u Matici hrvatskoj u Grudama kao i na mnogim &Scaron;imićevim susretima. Bio je vrlo učen čovjek, a tako jednostavan, pristupačan i uljudan da je to te&scaron;ko riječima opisati! U ime Ogranka Matice hrvatske Grude izražavamo sućut obitelji pok. Ante Stamaća.<br />Počivao u miru Božjem, istaknuo je Mario Bu&scaron;ić, predsjednik MH Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>HRT</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-01-akademik_stamac.jpgIz tiska je izašao 10. broj Godišnjaka Matice hrvatske Grudehttp://grude.com/clanak/?i=1364213642Grude.com - klik u svijetThu, 24 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-susreti10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izašao jubilarni 10. broj Godišnjaka Matice hrvatske Grude SUSRETI 10.<p>U njemu su objelodanjeni mnogi zanimljivi radovi koje su napisali:<br />Mirela Primorac, Milka Tica, fra Ante Marić, fra Andrija Nikić, fra Bazilije Pandžić, Goran Đurđević, Željko &Scaron;imunović, Drijenka Pandžić Kuli&scaron;, Fabijan Lovrić, Mario Knezović, Kata Čančar, fra Vlado Ere&scaron;, Mladen Vuković, Dominika Andrijanić, Mijo Milas&hellip;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu su i tekstovi na&scaron;ih učenika kao i druge zanimljive bilje&scaron;ke. Grafičku obradu i korice uradila je mr. art. Andrijana Mlinarević Cvetković. Godi&scaron;njak je oplemenjen i mnogim fotografijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;njak Susreti 10 bit će predstavljen javnosti u Hrvatskom kulturnom domu Antun Branko &Scaron;imić u Grudama u srijedu 30. 11. 2016. u 19 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-susreti10.jpgTihomir Dujmović u Grudama: Raduje što Hrvati prepoznaju problem komunizmahttp://grude.com/clanak/?i=1364813648Grude.com - klik u svijetThu, 24 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-016_1_dujmovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kinodvorani Grude, pred oko 60 ljudi, održana je promocija knjige Tihomira Dujmovića pod nazivom "Hrvatska u raljama djece komunizma".<p>&nbsp;</p> <p>Na predstavljanje knjige poznatog političkog publicista, novinara i književnika do&scaron;li su žitelji općine Grude iz svih sfera života. Bili su tu čelni ljudi općine Grude Ljubo Grizelj i predsjednik Općinskog vijeća Draženko Vranje&scaron;, župnik Gruda fra Stanko Pavlović, autor Grudskog žrtvoslova Vlado Bogut, Petar Majić tajnik Matice hrvatske Grude, Mario Tica predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ZHŽ-a, Marinko Sosa Zvijezda predsjednik Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i brojni drugi iz političkog, gospodarskog, kulturnog, sportskog i svakog drugog života s područja Gruda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dujmović je zbog knjige zaradio veliki pljesak u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Smatram da je vrijeme da se pogleda istini u oči i da se kaže kako je bilo i &scaron;to je bilo. Vrijeme je da se konstatira da je Hrvatska u raljama djece komunizma te da kao takva naprijed ne može. Dijagnoza je tu i smatram da se izlaz zna i veseli me da Hrvati prepoznaju taj problem jer sve vi&scaron;e se govori o tome. Govori se o tome da lustracija nije moguća, možda i nije ali u tehničkom smislu riječi, ali je moguće suočavanje s istinom, s povije&scaron;ću, pro&scaron;lo&scaron;ću i moguć je jedan politički dobar kućni odgoj. Jer ako ste sudjelovali u kr&scaron;enju temeljnih ljudskih prava onda je vrijeme ne za kaznu, presudu, ne za zatvor, nego je vrijeme da se maknete, da odete i pustite da ta zemlja di&scaron;e punim plučima. To je poruka ove knjige - kazao je Dujmović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon predstavljanja književnik se zadržao s Gruđanima, potpisujući im knjige, ali i razgovarav&scaron;i o aktualnoj situaciji vezanoj za Hrvate u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-016_1_dujmovic.jpgU Posušju održana projekcija filma Ovčara-neispričana pričahttp://grude.com/clanak/?i=1363313633Grude.com - klik u svijetWed, 23 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-23-ovcaraposusje_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Film se temelji na istinitim tragičnim događajima koji su se odvijali s 20. na 21. studenoga 1991. godine kada je na poljoprivrednom dobru Ovčara i Grabovo ubijeno 276 osoba, svih generacija.<p>U prepunoj kino dvorani u Posu&scaron;ju sinoć su održane dvije projekcije dokumentarnog filma &bdquo;Ovčara-neispričana priča&ldquo; scenarista Nikole Kajkića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu sata povijesti, film je u 17:30 prikazan za učenike Srednje strukovne &scaron;kole i Gimnazije, a potom u 19:00 sati i za &scaron;iru javnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film se temelji na istinitim tragičnim događajima koji su se odvijali s 20. na 21. studenoga 1991. godine kada je na poljoprivrednom dobru Ovčara i Grabovo ubijeno 276 osoba, svih generacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebale su tri i pol godine da film ugleda svjetlo dana, a kori&scaron;tena su svjedočanstva hrvatskih preživjelih svjedoka koji su sudjelovali u masakru, te su njih troje pristali i govoriti u filmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U filmu pričaju hrvatski branitelji i dr. Mirjana Semernić Rutko. Ona je svjedočila kad je major Veselin &Scaron;ljivančanin u&scaron;ao u bolnicu i kada je počelo odvajanje. Svjedočila je i &Scaron;ljivančaninovom bahatom pona&scaron;anju, &scaron;to je vrlo jasno i rječito opisala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored dr. Semernić Rutko u filmu sudjeluje Dragutin Berhofer &ndash; Beli koji je bio hrvatski branitelj i 1991. ranjen kao i većina hrvatskih branitelja. Zavr&scaron;io je u vukovarskoj bolnici te njegov put k Ovčari počinje iz bolnice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-23-ovcaraposusje_2.jpg"Snježno kraljevstvo - Frozen" nakon djece u mostarskoj Kosači oduševilo i djecu u kinodvorani Grudehttp://grude.com/clanak/?i=1360413604Grude.com - klik u svijetSun, 20 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-21-frozen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je igrala u prepunoj Kosači u Mostaru, predstava "Snježno kraljevstvo - Frozen" došla je i u kinodvoranu Grude.<p>&nbsp;</p> <p>Nastavak je to brojnih događaja koji se organiziraju u kinodvorani Grude, a posebno događaja za djecu i mlade, s obzirom da je ovo treći događaj u mjesec dana koji se nedjeljom u 13 sati održava u kinodvorani Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snježno kraljevstvo - Frozen, osobito je zanimljivo bilo najmlađima, a sjajni glumci ostvarili su komunikaciju s djecom, kako bi i ona bila dio ove fantastične predstave koja ovih dana igra u cijelom okruženju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-21-frozen.jpgU srijedu u Kinu Grude predstavljanje knjige Tihomira Dujmovića 'Hrvatska u raljama djece komunizma'http://grude.com/clanak/?i=1359713597Grude.com - klik u svijetSat, 19 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-19-hruraljamakomunizma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na gotovo 400 stranica Dujmović analizira današnje stanje države ističući da će u slučaju da ova politika dobije još jedan mandat, hrvatska država ostati jedino zemljopisni pojam.<p>Matica hrvatska &ndash; Ogranak Grude i općina Grude pozivaju Vas na XI. DANI MATICE HRVATSKE U GRUDAMA 2016. ''BOŽIĆU USUSRET''. U srijedu 23. XI. 2016. u kinodvorani u Grudama u 19 sati upriličit će se predstavljanje knjige Tihomira Dujmovića ,,HRVATSKA U RALJAMA DJECE KOMUNIZMA''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnovija knjiga novinara i publicista Tihomira Dujmovića iza&scaron;la je ove godine!<br />Kako pi&scaron;e Nino Raspudić u recenziji: &ldquo;Dujmovićeva nova knjiga obračun je bez rukavica s &bdquo;Djecom komunizma&ldquo; i podignut će puno, prije svega &bdquo;crvene pra&scaron;ine&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skenirajući vlast Kukuriku koalicije doslovno od prvoga dana, analizirajući sve njihove afere i ključne poteze, Dujmović u knjizi kako pi&scaron;e drugi recenzent dr. Goran Marić zapravo, &bdquo;skalpelski razotkriva političke klase, njihovo skromno znanje i svu moralnu sakatost&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći recenzent dr. Andrija Hebrang u recenziji između ostaloga donosi: &ldquo;Najnovije djelo Tihomira Dujmovića je knjiga istine o Hrvatskoj. Daje odgovor na pitanje koje nam često postavljaju strani političari, kako je moguće da pobjednička Hrvatska iz devedesetih padne na političko, ekonomsko i moralno dno!&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na gotovo 400 stranica Dujmović analizira dana&scaron;nje stanje države ističući da će u slučaju da ova politika dobije jo&scaron; jedan mandat, hrvatska država ostati jedino zemljopisni pojam. Pri kraju knjige nalazi se i poseban tekst pod nazivom &bdquo;Idealizam kojeg vi&scaron;e nema&ldquo; posvećen Zvonki Bu&scaron;iću Taiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-19-hruraljamakomunizma.jpgHumanitarna udruga "fra Mladen Hrkać" organizira donatorsku večerhttp://grude.com/clanak/?i=1355713557Grude.com - klik u svijetTue, 15 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-15-udruga_fra_mladen_hrkac_6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukupan prihod od donacija biti će utrošen u svrhu pružanja besplatnog smještaja, prehrane, prijevoza i drugih oblika pomoći za korisnike<p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Humanitarne udruge "<a title="HUMANITARNA UDRUGA FRA MLADEN HRKAĆ" href="http://www.humh.hr" target="_blank">fra Mladen Hrkać</a>" i prijatelja, 23. studenoga u dvorani "Queen" hotela Mepas u Mostaru u 19 sati održat će se donatorska večer pod nazivom "Pomozimo zajedno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokrovitelji ove donatorske večeri su predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i gradonačelnik Grada Mostara Ljubo Be&scaron;lić, prenosi Fena</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan prihod od donacija biti će utro&scaron;en u svrhu pružanja besplatnog smje&scaron;taja, prehrane, prijevoza i drugih oblika pomoći za korisnike Humanitarne udruge "fra Mladen Hrkać" koji se liječe u Zagrebu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-15-udruga_fra_mladen_hrkac_6.jpgDani filma Mostar postaju Mostar film festivalhttp://grude.com/clanak/?i=1349713497Grude.com - klik u svijetThu, 10 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-10-dani_filma_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Manifestacija Dani filma Mostar od ove godine prerasta u festival glumaca pod nazivom Mostar Film Festival, istaknuto je na konferenciji za medije u utorak. <p>&nbsp;</p> <p>Festival će, pored novog imena , biti obogaćen i novim sadržajima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Od kukuruza do &scaron;e&scaron;ira.&rdquo; Tim je riječima poznati glumac i direktor Mostar Film Festivala Slaven Knezović podsjetio na njegovu povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim promjene imena, manifestacija će biti obogaćena radionicama za mlade umjetnike i studente. Pored nagrade &ldquo;Stablo ljubavi&rdquo;, na ovogodi&scaron;njem festivalu bit će dodijeljene i nagrade za najbolja glumačka ostvarenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najbolja glumačka ostvarenja u filmovima iz regije birat će četveročlani stručni žiri, a osim natjecateljskog dijela, publika će imati priliku pogledati studentski, dokumentarni i dječji program.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na festivalu će biti organizirana i zatvorena projekcija filma &ldquo;Mrtve ribe plivaju na leđima&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Deseto izdanje festivala održat će se od 24. do 30. studenog u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Na&scaron;a TV</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-10-dani_filma_mostar.jpgGruđani uživali u premijeri pjesme "Nedosanjani san", autorice Radice Lekohttp://grude.com/clanak/?i=1349813498Grude.com - klik u svijetThu, 10 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-10-016_radica_leko_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Kulturnom domu A.B. Šimić u Gradskoj knjižnici u Grudama, Matica hrvatska Grude i Gradska knjižnica Grude organizirale su predstavljanje knjiga Radice Leko<p>&nbsp;</p> <p>Predstavljeni su romani Kruh i igre, Jeka i Pa&scaron;ka. Roman Kruh i igre, nastavak je romana U Njemačku, brale. Jeka je roman koji se tematski nastavlja na prethodna dva romana i dio je trilogije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga basni objavljena je pod naslovom Pa&scaron;ka. A radi se o maci, glavnom liku, preko koje autorica djecu uči dobrom odgoju, obrazovanju, izgradnji pozitivnih osobina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjige su predstavili prof. Jozo Marić i prof. Ivana Banožić, a jedan monolog čitao je ljubitelj u umjetnost Jozo Kolobarić</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju ove lijepe književne večeri u mnesecu hrvatske knjige, autorica Radica Leko je sve nazočne ljubitelje lijepe pisane riječi obradovala jo&scaron; neobjavljenom pjesmom &bdquo;Nedosanjani san&ldquo;. Premijernu izvedbu ove lijepe pjesme izveo je Jozo Kolobarić.<br />Večer je zavr&scaron;ila u ugodnom ozračju druženja i lijepe riječi...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-10-016_radica_leko_1.jpgNAJAVA: U gradskoj knjižnici Grude, predstavljanje knjiga Radice Lekohttp://grude.com/clanak/?i=1344913449Grude.com - klik u svijetMon, 07 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-07-radica_leko_jeka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matica hrvatska - Ogranak Grude, Hrvatski kulturni dom „A. B. Šimić“ Grude i Gradska knjižnica Grude pozivaju Vas na Kulturnu jesen i XI. Dane Matice hrvatske u Grudama.<p>U utorak, 8. 11. 2016. u 19 sati u Kulturnom domu &bdquo;Antun Branko &Scaron;imić&ldquo; u Gradskoj knjižnici u Grudama upriličit će se predstavljanje knjiga Radice Leko:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Kruh i igre (roman)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Jeka (roman)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Pa&scaron;ka (basne) &ndash; knjiga za djecu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljači su: Jozo Marić i Ivana Banožić te autorica Radica Leko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jozo Kolobarić nastupa izvedbom monologa &bdquo;Stipina besida&ldquo; autorice Radice Leko, koji je sadržajno povezan s romanom Jeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radujemo se Va&scaron;emu dolasku, poručuju organizatori!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-07-radica_leko_jeka.jpgPredstavljene knjige Domagoja Tomasa, Kristine Malbašić, te tri knjige fra Vendelina Karačića i izložba slikahttp://grude.com/clanak/?i=1340813408Grude.com - klik u svijetFri, 04 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-04-img_6899.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 29. 10. 2016. u dvorani župnog ureda župe Drinovci predstavljena je knjiga autora Kristine Malbašić i Domagoja Tomasa Pjesma gladi - život i djelo Ilije Glavote (1891. – 1916.).<p>Pred mnogim auditorijem, nakon pozdrava župnika fra Josipa Mioča, o knjizi su govorili prof. Zvonimr Glava&scaron;, prof. Jozo Marić i jedan od autora dr. sc. Domagoj Tomas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drinovački su frama&scaron;i lijepim pjevanjem uljep&scaron;ali ovu svečanu večer. Uz mlađe frama&scaron;e bili su tu i oni stariji Ivan Majić i Tomislav Leventić koji su zdu&scaron;no otpjevali nekoliko pjesama. Program u Drinovcima su vodili Petar Majić, a nakon solo pjevanja kormilo vođenja programa odlučno je preuzeo Tomislav Leventić. Bilo je to pravo domaće i domaćinsko druženje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na uočnicu svetkovine Svih Svetih 31. 10. u staroj crkvi u Gorici predstavljeno je troknjižje fra Vendelina Karačića (tri knjige fra Vendelinovih pjesama U svrati&scaron;tu muza, Glasnik dobrote Gospodnje (ilustracije: fra Tihomir Bazina), Iz vječnosti kaplje vrijeme (ilustracije: Vilim Parić), te je u Galeriji u Gorici otvorena izložba slika ilustracija iz fra Vendelinovih knjiga autora akademskih slikara fra Tihomira Bazine i Vilima Parića uz jdan portret fra Joze Pejića kojem je autorica akademska slikarica Ivana Ćavar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vendelinovoj knjizi Iz vječnosti kaplje vrijeme nakladnik je Matica hrvatska - Ogranak Grude. Klapa Bratov&scaron;tina je lijepo pjevala za ovu prigodu, a knjige su predstavili prof. Jozo Marić i fra Vendelin Karačić. O fra Jozi Pejići slovo je održao fra Ante Marić, a izložbu je otvorio načlenik općine Grude Ljubo Grizelj. Program je vodila Zorana Grizelj.<br /><br /><br />FOTO: <strong>MH Grude<br /></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-04-img_6899.jpgNajugledniju nagradu za književnost na francuskom jeziku osvojio roman o dadilji koja ubija dvoje djecehttp://grude.com/clanak/?i=1341813418Grude.com - klik u svijetFri, 04 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-04-slimani.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Goncourtova nagrada, najuglednija književna nagrada frankofonoga svijeta, dodijeljena je 35-godišnjoj francusko-marokanskoj književnici Leïli Slimani za roman "Chanson douce" (Tiha pjesma), objavio je u četvrtak deseteročlani žiri.<p>&nbsp;</p> <p>Roman o "savr&scaron;enoj" dadilji koja ubije dvoje djece, već je zabilježio zamjetan uspjeh u francuskim knjižarama, a priča se temelji na stvarnom slučaju Dominikanke osuđene 2012. u New Yorku za dvostruko ubojstvo djece koju je čuvala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Djete&scaron;ce je mrtvo. Trebalo je tek nekoliko sekundi. Liječnik je potvrdio da nije patilo", prve su rečenice romana od kojega će svakog roditelja proći jeza i koji se može "gutati" poput trilera, ali i čitati kao savr&scaron;eno &scaron;tivo o dru&scaron;tvenim odnosima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izravnim i preciznim stilom autorica hladno i distancirano iznosi stravičnu priču istražujući odnose između članova bogate pari&scaron;ke obitelji i dadilje, odane, nenametljive, marljive, ali ipak u dubini, tjeskobne žene te traži odgovor na pitanje kako se brižna dadilja pretvara u ubojicu, izbjegavajući pritom psiholo&scaron;ke analize koje bi mogle objasniti taj trenutak ludila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slimani, koja je već uzburkala javnost svojim prvim romanom o nimfomanki "Dans les griffes de l'ogre", bila je potpuno zaokupljena "idejom o tome da ljudi plaćaju drugima da umjesto njih vole njihovu djecu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To vodi u vrlo nejasne odnose... uvijek se bojimo da će nam ti ljudi ukrasti mjesto u dječjim srcima", dodala je književnica koja je i sama majka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okružena novinarima ispred pari&scaron;koga restorana u kojemu se tradicionalno objavljuje ime dobitnika, Slimani je rekla: "Te&scaron;ko je u ovom ludilu govoriti o književnosti." Nagradu je posvetila roditeljima "koji su joj usadili ljubav prema književnosti i slobodi", a posebno ocu preminulom prije deset godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Slimani, u užem izboru bili su i R&eacute;gis Jauffret ("Cannibales"), Catherine Cusset ("L'autre qu'on adorait") i Ga&euml;l Faye ("Petit pays").</p> <p>&nbsp;</p> <p>Le&iuml;la Slimani rođena je 1981. u Rabatu. Majka joj je bila liječnica, a otac bankar. U Francuskoj živi od dolaska na studij u dobi od 17 godina. Kao novinarka surađivala je s časopisom "Jeune Afrique". Odustav&scaron;i od novinarstva, upisuje tečaj kreativnog pisanja pri slavnoj izdavačkoj kući Gallimard.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;a novinarka dvanaesta je žena koja je dobila Goncourtovu nagradu od njezina osnutka 1903. Posljednja od njih bila je Lydie Salvayre koja je nagrađena 2014. za roman "Pas pleurer". Pro&scaron;le godine nagradu je dobio Mathias Enard.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada, premda njezin novčani dio iznosi samo 10 eura, dobitniku jamči nakladu od gotovo pola milijuna primjeraka i gotovo trenutačan uspon na vrh svih ljestvica najprodavanijih knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporedno s Goncourtovom, dodjeljuje se i nagrada Renaudot, koju je ove godine dobila književnica i dramatičarka Yasmina Reza za roman "Babylone", triler o mu&scaron;karcu koji nakon banalnog nesporazuma zadavi ženu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za mene je 'Babylone' svijet nestalih, osjećaja koje smo mogli proživjeti, ljudskosti koja se skriva iza svih nas", objasnila je nedavno Reza, najizvođenija francuska dramatičarka u svijetu najpoznatija po hit-predstavi "Art", koja je u Hrvatskoj igrala u izvedbi Aplauz teatra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezina drama "Bella figura" trenutačno je na repertoaru zagrebačkoga HNK, "Bog masakra" igra se u varaždinskom HNK-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-04-slimani.jpgU groblju sv. Franje Čapljina cijelu noć se zvoni za pokoj vječni dušamahttp://grude.com/clanak/?i=1338113381Grude.com - klik u svijetTue, 01 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-01-016_zvona.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U gradskom groblju svetog Franje Čapljina već dugi niz godina čuva se običaj koji je karakterističan za cijelu općinu, ali i cijelu regiju. <p>&nbsp;</p> <p>Radi se zaista neobičnoj tradiciji &ndash; u noći sa blagdana Svih svetih na blagdan Du&scaron;nog dana u navedenom groblju cijelu noć zvoni se mrtvačko zvono, da se nazove pokoj mrtvim du&scaron;ama koje su pokopane u groblju sv. Franje u Čapljini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrgorac je prigradsko naselje općine Čapljina, koje se sa svojih 200- tinjak kuća smjestilo svega pola kilometra od strogog centra grada. No, ovaj dio se izolirao kao zasebna cjelina grada, u pogledu svog oblika, stanovni&scaron;tva i povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stanovnici očuvali dugogodi&scaron;nju tradiciju</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U Vrgorcu se nalazi i mjesno groblje za koje je vezan jedan običaj koji nije karakterističan ni za jedno mjesto u okolici, a i &scaron;ire. Ovaj običaj vezan je samo za ovo groblje i ovaj grad, a istražujući običaje koji se upražnjavaju na blagdane Svih svetih i Du&scaron;ni dan, nismo na&scaron;li na isti ili sličan događaj u BiH ili Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na blagdan Svih Svetih u groblju bi se služila svečana misa. Istog dana, čim zađe sunce, odnosno sa pojavom noći, mu&scaron;karci se počinju okupljati u groblju kraj kapelice. Svi mu&scaron;karci iz cijelog Vrgorca dolaze u groblje. Oni stariji dolaze prvi dok se mlađi počinju okupljati ne&scaron;to kasnije jer treba izdržati do jutra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pro&scaron;losti su mladići prije dolaska u groblje uzimali drvene kante i i&scaron;li su od kuće do kuće gdje bi im domaćin usuo litru do dvije domaćeg vina, pa bi mladići dolazili s punim kantama vina. Po dolasku u groblje u blizini zvona naloži se vatra i dru&scaron;tvo se okupi oko vatre dijeleći ono &scaron;to donesu, domaće pogače, u&scaron;tipke, vino itd. U groblju se tako znalo okupiti i preko stotinu ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna osoba uzima konop i počinje zvonjavu. Zvoni se ''mrtvačko'' zvono, odnosno bat udara konstantno od jednu stranu zvona. Zvono ne smije stati, tj. zvonjava ne smije prestati, tako da konop ide '' iz ruke u ruku '' i zvonjava se nastavlja. Odjeci zvona čuju se nadaleko, no&scaron;eni vjetrom i noćnom ti&scaron;inom mogu se čuti čak i u samom gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No to ne smeta stanovnicima obližnjih kuća jer znaju vrijednost i značenje ovog jedinstvenog običaja. Zvoni se do jutra, odnosno dok ne svane zora. Ovim običajem stanovnici Vrgorca žele nazvati pokoj svim umrlim koji su ukopani u ovom groblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije sigurno kako je ovaj običaj nastao, ali od fra Mile Vla&scaron;ića doznaje se da je možda vezan za sljedeće: ljudi koji su bili nazočni na misi poslije zavr&scaron;etka mise do&scaron;li bi do zvona i uzimali konop u ruke da ''zazvone jednom za svoje pokojne''. Kako je na misi znalo biti starijih ljudi oni bi mlađe momke zamolili da zvone u njihovo ime, pa su tako momci znali stajati kraj zvona i zvoniti. Smatra se da je iz toga nastao ovaj običaj zvonjenja koji se održao sve do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neobična povijest malene kapelice</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvono se danas nalazi na staroj kapelici, no postoje zapisi da je nekada bilo obje&scaron;eno na brijestu koji se nalazio u groblju. Postoji zanimljiv podatak o toj kapelici koja je očuvana i do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgrađena je 1847 godine i zvono je premje&scaron;teno na tu kapelicu. No kako je zemlji&scaron;te na kojem se nalazi groblje pripadalo turskom agi koji je stolovao u Stocu, stanovnici su morali dugo vremena moliti i tražiti od age da izgrade kapelicu. Kako je kroz to groblje prolazio put kojim su i&scaron;le njegove karavane on je nevoljko pristao na izgradnju kapelice ali pod jednim uvjetom: da kapela bude toliko velika (odnosno mala) da u nju može ući samo svećenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za vrijeme izgradnje kapelice aga je oti&scaron;ao u posjetu i dogledno vrijeme izbivao sa ovog područja, pa je lokalni fratar odlučio da se oglu&scaron;i na aginu naredbu o veličini kapelice i da kapelica bude veća nego je zakonom propisano. To je i učinio. No kad se aga vratio i vidio da njegova naredba nije izvr&scaron;ena, navedenog svećenika je bacio u tamnicu (gdje je ovaj umro nakon par mjeseci) i naredio da vrata kapelice moraju biti okrenuta prema jugu, kako njegove karavane ne bi morale gledati u kapelicu, odnosno ulaz i naličje kapelice kad bi prolazili putem. To je jedini sakralni objekt na ovom području čija su ulazna vrata okrenuta prema jugu i čije naličje gleda na južnu stranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-01-016_zvona.jpgZa samo godinu dana u kinodvorani Grude organizirano 60 događajahttp://grude.com/clanak/?i=1334813348Grude.com - klik u svijetSun, 30 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-30-kinogrude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon kraće stanke kinodvorana Grude s kompletnim prostorom počela je ponovno s radom krajem listopada 2015. godine, a u ovih godinu dana održano je 13 predstava, devet koncerata, prikazan je 21 film, od čega 13 animiranih.<p>&nbsp;</p> <p>Prikazivanje četiriju animiranih filmova bilo je specijalno organizirano za &scaron;kolsku djecu. Iz uprave kinodvorane posebno ističu početak prikazivanja 3D filmova. Filmove u ovom formatu građani Grudaa u kinu su prvi put mogli pogledati krajem pro&scaron;le godine. Prikazani su &ldquo;Ups, Noa je oti&scaron;ao&rdquo; &ldquo;Hotel Transilvanija II&rdquo;, &ldquo;Ratovi zvijezda &ndash; Sila se budi&rdquo;, te rekordno posjećena &ldquo;Zootropola&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kinodvorani Grude predstavljeno je i &scaron;est knjiga. Također, organizirano je 17 otvorenih sjednica različitih udruga. Iz kinodvorane Grude zahvaljuju svima koji su u ovih godinu dana organizacijom ili suorganizacijom događaja pomogli Grudama da dobiju vi&scaron;e sadržaja kakvog ova povije&scaron;ću bogata općina i zaslužuje te vjeruju da će se to nastaviti. Osobito ističu one najmlađe posjetitelje koji zahvaljujući reaktiviranju kinodvorane u Grudama mogu posjećivati predstave, animirane filmove, kao i druge događaje primjerene njihovoj dobi. Potvrđuju to i dva pro&scaron;lotjedna događaja za najmlađe koje je posjetilo vi&scaron;e od 200 djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FENA</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-30-kinogrude.jpgXI. Dani Matice hrvatske Grude; predstavljanje knjiga u Drinovcima i Goricihttp://grude.com/clanak/?i=1331613316Grude.com - klik u svijetFri, 28 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-28-pjesma_gladi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matica hrvatska - Ogranak Grude u sklopu manifestacije Kulturna jesen i XI. Dani Matice hrvatske Grude, organizira predstavljanje knjiga u subotu u Drinovcima i u ponedjeljak u Gorici.<p><strong>U subotu, 29. listopada 2016. u 19 sati</strong> u dvorani župnog ureda Drinovci, upriličit će se predstavljanje knjige Pjesma gladi - život i djelo Ilije Glavote (1891. &ndash; 1916.), autora Domagoja Tomasa i Kristine Malba&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu sudjeluju: prof. Jozo Marić, prof. Zvonimir Glava&scaron;, dr. sc. Domagoj Tomas). U glazbenom dijelu programa nastupit će Frama Drinovci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na uočnicu svetkovine Svih svetih, <strong>u ponedjeljak 31. listopada 2016. u 19.30 sati</strong> u Staroj crkvi i u Galeriji u staroj kapeli u Gorici upriličit će se predstavljanje Troknjižja fra Vendelina Karačića:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U svrati&scaron;tu muza</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Glasnik dobrote Gospodnje (ilustracije: fra Tihomir Bazina)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iz vječnosti kaplje vrijeme (ilustracije: Vilim Parić)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>i otvorenje izložbe ilustracija iz fra Vendelinovih knjiga i slika o fra Jozi Pejiću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu sudjeluju: fra Ante Marić, prof. Jozo Marić, fra Vendelin Karačić i Ljubo Grizelj. U glazbenom dijelu programa nastupit će klapa Bratov&scaron;tina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-28-pjesma_gladi.jpgEROGAG U Mostaru predstavljen popularni rječnikhttp://grude.com/clanak/?i=1329313293Grude.com - klik u svijetWed, 26 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-26-erogag.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marina Pavlović rekla je kako je FB stranica eroGAG-a svojevrsni fenomen jer je uspjela okupiti ogromnu zajednicu obožavatelja, što ne uspijeva ni nekima koji ulažu velike novce za promociju na društvenim mrežama. <p>EroGAG rječnik, odnosno "Mala zbirka hercegovačkog žargona", predstavljena je u utorak u prepunoj dvorani Queen Hotela Mepas u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ljeto 2014. nastao je <a title="EROGag" href="https://www.facebook.com/profile.php?id=100012786031775" target="_blank">eroGAG</a> kao studentska inicijativa čiji je cilj bio oživjeti stari i poznati hercegovački humor kroz različite anegdote, pojmove te &scaron;aljive teme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je istaknuto na promociji, Mala zbirka hercegovačkog žargona proizvod je samih autora kroz dvogodi&scaron;nji rad koji je bio satkan pozitivnom energijom, humorom i zajedni&scaron;tvom u pisanom tragu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EroGAG rječnik predstavljali su kolumnist i urednik na RDV-u Boris Čerkuč, suvlasnik portala Bljesak.info Željko &Scaron;teger, predstavnica Degordian ureda u BiH Marina Pavlović, te Ivan Rozić, pokretač i inicijator "Čokoladnih nereda" u Mostaru i svijetu, a program je vodila Mirela Bunoza &Scaron;arac, voditeljica na RDV-u i suvlasnica PR agencije "Primera".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marina Pavlović rekla je kako je FB stranica eroGAG-a svojevrsni fenomen jer je uspjela okupiti ogromnu zajednicu obožavatelja, &scaron;to ne uspijeva ni nekima koji ulažu velike novce za promociju na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boris Čerkuč je kazao da ovaj rječnik prvenstveno ima važnost po tome &scaron;to spaja sve ljude u Hercegovini, akoji su ujedno i njegovi istinski autori. "Pravi autori su moja prababa, va&scaron;a baba, stric, djed, otac, mi sami smo autori svega ovoga", istaknuo je Čerkuč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Onaj tko proba humor ugu&scaron;iti, ima problem sa samim sobom'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željko &Scaron;teger poručio je kako je eroGAG rječnik svojevrsni primjer mostarskog liskaluka nove generacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Čudno je uvijek da se netko boji humora i satire, a onaj tko proba humor ugu&scaron;iti, ima problem sa samim sobom, &scaron;to je veliki problem za samo dru&scaron;tvo", naglasio je &Scaron;teger.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Rozić je pohvalio veoma talentiranu ekipu koja stoji iza projekta istaknuv&scaron;i da mu je tijekom boravka daleko od Mostara i Hercegovine eroGAG uvijek pomagao sa svojim prepoznatljivim humorom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za zabavniji dio programa pobrinuli su se mostarski stand-up komičari i voditelji "Monty Dayton" showa Omer Hodžić i Igor Drljo, ​dok se eroGAG rječnik mogao kupiti po cijeni od 10 KM.<br /><br /><br />Grude.com/<a title="Pogled ba" href="http://www.pogled.ba" target="_blank">Pogled.ba</a><br />FOTO: Pogled.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-26-erogag.jpgOdržana „5. večer gange, gusala i dipala“ u Širokom Brijegu FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=1326713267Grude.com - klik u svijetMon, 24 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-24-14717126_1426425487385100_6043717372197581407_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po prvi puta na ovoj večeri su nastupili i guslari iz Republike Hrvatske, Predrag Bajić i Tomislav Smoljko iz Imotske krajine, a bilo je tu i gange iz čitave zapadne Hercegovine..<p>U subotu, 22. listopada u caffe clubu Casablanca, održana je peta po redu &bdquo;Večer gange, gusala i dipala&ldquo; u &Scaron;irokom Brijegu. I ove godine večer je predstavila jedne od ponajboljih instrumentalista i pjevača hrvatskog izvornog stvarala&scaron;tva na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored već poznatih imena hrvatske tradicije kao &scaron;to su Jerko Bakula, Tomislav Kovač &ndash; Strukić, Ante Mucić &ndash; Antas, nastupilo je i dosta mladih guslara i diplara; Marin Ćorić, Hrvoje Grubi&scaron;ić, Josip Begić, Ante Tolo, Mateo Soldo i drugi&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po prvi puta na ovoj večeri su nastupili i guslari iz Republike Hrvatske, Predrag Bajić i Tomislav Smoljko iz Imotske krajine, a bilo je tu i gange iz čitave zapadne Hercegovine</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Svake godine ova večer je sve bolja i bolja. To mi potvrđuju i sami izvođači koji ovdje nastupaju proteklih pet godina. Izuzetno mi je drago &scaron;to se dosta mladih odazove mome pozivu da nastupe na ovoj večeri i to mi predstavlja jedno veliko zadovoljstvo i svakako velik poticaj da se ova večer nastavi održavati u &Scaron;irokom Brijegu&ldquo; &ndash; rekao je za Grude.com Dragan Soldo, organizator ove večeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst i Foto: Mario Knezović/<strong>Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-24-14717126_1426425487385100_6043717372197581407_n.jpgNAJAVA: 5. „Večer gange, gusala i dipala“ Široki Brijeghttp://grude.com/clanak/?i=1323713237Grude.com - klik u svijetFri, 21 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-21-ganga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovim putem pozivamo sve ljubitelje naše izvorne baštine i tradicije u caffe club Casablanca, u subotu 22. listopada u 19h. <p>U subotu, 22. listopada 2016. godine, u caffe clubu Casablanca (kod Križa) u &Scaron;irokom Brijegu s početkom u 19 sati, održat će se peta po redu &bdquo;Večer gange, gusala i dipala&ldquo; koju organizira Dragan Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovoj petoj po redu večeri izvornog stvarala&scaron;tva nastupiti će eminentna imena hrvatskog guslarstva iz Hercegovine i Dalmalcije, ganga&scaron;ke ekipe iz &Scaron;. Brijega, Posu&scaron;ja i ostalih mjesta, kao i velik broj mladih koji će se oku&scaron;ati u sviranju tradicionalnih instrumenata. Ovim putem pozivamo sve ljubitelje na&scaron;e izvorne ba&scaron;tine i tradicije u caffe club Casablanca, u subotu 22. listopada u 19h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedi istaknuti da posjetitelji koji izraze želju za nastupom na nekom tradicionalnom instrumentu ili čak s nekim tradicionalnim napjevom, imat će priliku sudjelovati u programu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ste pozvani i dobro do&scaron;li!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-21-ganga.jpgNa 1. Međunarodnom koncertu klasične glazbe u Čapljini nastupiti će 7 istaknutih glazbenikahttp://grude.com/clanak/?i=1315813158Grude.com - klik u svijetMon, 17 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-17-akademija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centar za obrazovanje i kulturu Akademija, kojeg vode čapljinski franjevci na čelu s fra Milom Vlašićem nastavlja organizirati neke od najboljih događaja na kulturnom polju Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>U petak 21. listopada 2016. u 19 sati u crkvi sv. Franje Asi&scaron;kog u Čapljini održat će se, u organizaciji Centra za obrazovanje i kulturu Akademija - Čapljina i uz sufinanciranje Ministarstva civilnih poslova BiH, 1. Međunarodni koncert klasične glazbe na kojem će nastupiti 7 istaknutih glazbenika/glazbenica iz 4 države na 4 instrumenta (klavir, violina, klarinet i saksofon)&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve posjetitelje očekuje nezaboravan glazbeni događaj i uživanje u prekrasnom koncertu na kojem će se moći, uz stare skladatelje čuti i najnovija ostvarenja iz ozbiljne glazbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-17-akademija.jpgMostar: Promovirana knjiga Odnosi s javnošću - Teorija i praksa prof. dr. Zorana Tomića FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=1311813118Grude.com - klik u svijetFri, 14 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-14-11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugo izdanje knjige Odnosi s javnošću-Teorija i praksa prošireno je i dopunjeno. Pored osuvremenjivanja i aktualiziranja postojećih poglavlja u ovom izdanju pojavljuju se i nove cjeline.<p>Sinoć je u prepunom amfiteatru Filozofskog fakulteta Sokrat, u Mostaru Promovirana knjiga Odnosi s javno&scaron;ću - Teorija i praksa prof. dr. Zorana Tomića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu su promovirali prof. dr. Božo Skoko sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i dr. sc. Damir Jugo dekan Edward Bernays Visoke &scaron;kole za komunikacijski menadžment u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je vodio fra Iko Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo izdanje knjige Odnosi s javno&scaron;ću-Teorija i praksa pro&scaron;ireno je i dopunjeno. Pored osuvremenjivanja i aktualiziranja postojećih poglavlja u ovom izdanju pojavljuju se i nove cjeline kao &scaron;to su: Odnosi s javno&scaron;ću u institucijama kulture i umjetnosti, Odnosi s javno&scaron;ću u vjerskim organizacijama, Odnosi s javno&scaron;ću u sindikalnim i volonterskim organizacijama, Odnosi s javno&scaron;ću u obrazovnim institucijama, Odnosi s javno&scaron;ću u sportu, Odnosi s javno&scaron;ću slavnih osoba/celebrity odnosi s javno&scaron;ću, Predsjednički odnosi s javno&scaron;ću, Odnosi s javno&scaron;ću u (pred)izbornim kampanjama, Odnosi s javno&scaron;ću i javna diplomacija, Profesionalizam u odnosima s javno&scaron;ću i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sadržaj knjige na vi&scaron;e od 1.360 stranica je dopunjen kako teorijski tako i s praktične razine ukazujući na brojna iskustva praktičara odnosa s javno&scaron;ću u svijetu i okruženju. U knjizi je i 56 studija slučaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prmociji su bili nazočni Hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović, predsjednik Vlade Hercegovačko - neretvanske županije dr.sc Nevenko Herceg, gradonačelnik Mostara Ljubo Be&scaron;lić, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine Jakov Pehar, dekani fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru, dužnosnici iz svih razina vlasti, te brojni drugi uglednici iz javnog života.<br /><br /></p> <p>Grude.com/Hercegovina.info<br />FOTO: Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-14-11.jpgRadica Leko u Posušju predstavila svoj treći roman – “Jeka”http://grude.com/clanak/?i=1311213112Grude.com - klik u svijetThu, 13 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-13-radica_leko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Autorica se zahvalila svima onima koji su pomogli da ovaj roman ugleda svjetlo dana.<p>U posu&scaron;koj kinodvorani sinoć ke predstavljen roman &bdquo;Jeka&ldquo; posu&scaron;ke književnice profesorice Radice Leko. O romanu je govorio prvi promotor u urednik don Ilija Drmić koji je rekao kako rat kao jeka ječi, ali isto tako postoji odjek rata koji je daleko jači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Autorica se u romanu dotaknula Domovinskog rata i stradanja koja jo&scaron; u nama žive&hellip;žive slike majke koja očekuje muža i sina dočaravaju zbilju onoga vremena&ldquo; &ndash; kazao je Drmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njega publici se obratio recenzent Jozo Marić koji je u svom izlaganju rekao kako je Radica u poziciji da postane prvi hrvatski pisac u BiH kao autor trilogije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju predstavljanja obratila se i autorica romana &bdquo;Jeka&ldquo;, Radica Leko koja se ovom prilikom zahvalila svima onima koji su pomogli da ovaj roman ugleda svjetlo dana uz čitanje svoje dvije pjesme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu su sudjelovali Jozo Kolobarić koji je recitirao pjesme &bdquo;Moja Hercegovina&ldquo; i &bdquo;Ostani čovik&ldquo;, Radice Leko iz zbirke &bdquo;Nova svitanja&ldquo; te izveo monolog vezan za sadržaj romana. Miljenka Ko&scaron;tro je pročitala ulomak iz romana &bdquo;Jeka&ldquo;, dok je Anka Galić premijerno izvela monolog &bdquo;Urbana Maca Ikanova&ldquo;. Programom je moderirala novinarka Radio Posu&scaron;ja, Marija Budimir.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-13-radica_leko.jpgFilmu Hercegovinu, redatelja Zdenka Jurilja i Ive Čolaka, nagrada Zlatna bubamarahttp://grude.com/clanak/?i=1309313093Grude.com - klik u svijetWed, 12 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-12-zdenko_jurilj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U jakoj konkurenciji od 60 filmova iz 31 države s pet kontinenata, koje je stručni žiri uvrstio na ovogodišnji 4. Srem Film Fest, dokumentarno-turistički film “Hercegovina” dobitnik je Zlatne bubamare, prve nagrade u kategoriji turizma.<p>&nbsp;</p> <p>Film &ldquo;Hercegovina&rdquo;, čiju režiju potpisuju Zdenko Jurilj i Ivo Čolak, nastao je u produkciji kuće Kadar iz &Scaron;irokog Brijega, a prikazuje regiju Hercegovine, kroz male stvari, male ljude, rituale bliske svakom čovjeku, bez pompoznosti i veličanja ljudi i događaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prizori iz filma uobičajeni su za hercegovačku svakodnevicu. Čovjek prolazi jedan dan kroz Hercegovinu, ali ujedno postaje dijelom njezine povijesti i kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Priča o životu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Priča o Hercegovini je priča o životu. Za nju nije trebalo inscenirati veliki filmski studio kako bi se naglasila veličina i prirodnost krajolika ili osjetila mističnost. Film je li&scaron;en glazbe, naracije i titlova, a ostavljene su samo izvorne slike i zvukovi Hercegovine. Simboli poput rijeke, kamena, čovjeka, aluminija, duhana, vina, sira, vune, drva, običaja, sunca... predstavljeni su kroz četiri faze: rođenje &ndash; odrastanje &ndash; zrelost &ndash; beskraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Producent filma je Tomislav Bubalo, direktor fotografije Antoni Ćorić, a montažu filma potpisuje Tomislav Topić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dokumentarno-turistički film &ldquo;Hercegovina&rdquo; financiran je sredstvima Međunarodne japanske agencije za suradnju (JICA), a svoj festivalski život započeo je premijernim prikazivanjem na Mediteran Filmu Festivalu u &Scaron;irokom Brijegu. Nakon tog su uslijedile projekcije na Sarajevo Film Festivalu, filmskim festivalima u Trebinju i Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenimo da je na Međunarodni festival dokumentarnog, ekolo&scaron;kog i turističkog filma Srem Film Fest pristiglo vi&scaron;e od 300 filmova iz cijelog svijeta, a za neku od nagrada borilo se njih &scaron;eszdesetak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival se od 5. do 10. listopada ove godine održavao na 11 lokacija hrvatskog i srbijanskog dijela Srijema. Grand prix osvojio je film iz SAD-a pod nazivom &ldquo;Plijen autora&rdquo; Alex Jones.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kategoriji &ldquo;Ekologija&rdquo; Zlatna bubamara pripala je filmu &ldquo;Sinovi zemlje&rdquo;, &scaron;panjolskog redatelja Patxija Uriza, Srebrna bubamara pripala je filmu &ldquo;Podvodni metropolis&rdquo; Dragana Milutinovića iz Srbije te Brončana bubamara za film &ldquo;Gore na farmi&rdquo; američke redateljice Diane Nerwen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jedanaest lokacija</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U kategoriji turizma, gdje je film &ldquo;Hercegovina&rdquo; osvojio Zlatnu bubamaru, nagrada Srebrna bubamara pripala je filmu &ldquo;Budimpe&scaron;ta: Ulice i tragovi&rdquo; mađarske redateljice Dorottye Zurbo dok je Brončana bubamara pripala &scaron;panjolskom redatelju Diegu Erreku za film &ldquo;Ono si &scaron;to jede&scaron;&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-12-zdenko_jurilj.jpgLegendarni Leonard Cohen: Spreman sam umrijeti, blizina smrti velika je promjenahttp://grude.com/clanak/?i=1309113091Grude.com - klik u svijetWed, 12 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-12-016_cohen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osamdesetdvogodišnji kanadski kantautor Leonard Cohen ustvrdio je nedavno u intervjuu za The New Yorker da i "njegov sat otkucava", te izrazio sumnju u mogućnost dovršetka još jednog albuma nakon nadolazećeg. <p>&nbsp;</p> <p>Njegov 14. po redu album "You Want It Darker" izlazi 21. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cohen ima veliki broj pjesama koje su nedovr&scaron;ene ili neobjavljene, no nije siguran hoće li ih uspjeti dovr&scaron;iti. "Mislim da neću uspjeti dovr&scaron;iti pjesme. Možda. Tko zna? Možda vratim energiju, ne znam. Ne usuđujem se vezati za duhovnu strategiju. Imam posla. Spreman sam umrijeti. Nadam se da nije previ&scaron;e neugodno. To je to od mene," kazao je Cohen, prenosi Consequence of Sound.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razmatra čak i knjigu u kojoj bi "pjesme poput stranica Talmuda bile okružene prolazima interpretacija".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Velika promjena je blizina smrti. Ja sam uredan momak i volim dovr&scaron;iti stvari koje sam započeo", dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov fatalistički ton u intervjuu najvjerovatnije je, navodi The New Yorker, rezultat gubitka njegove ljubavi i muze Marianne Ihlen Jensen koja je ovog ljeta umrla od raka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-12-016_cohen.jpgDalibor Matanić: 'Cijelo hrvatsko društvo treba pročišćenje. Sotona je svugdje oko nas i moramo ga pobijediti'http://grude.com/clanak/?i=1303113031Grude.com - klik u svijetSat, 08 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-08-matanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uskoro će se na sceni Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula (premijera 15. listopada) vidjeti Matanićev novi provokativni autorski projekt “Egzorcizam”. <div>&nbsp;</div> <div id="content-body-220-5117501">Tim povodom Jutarnji list razgovarao je s jednim od najboljih redatelja u okruženju o užasima ovoga dru&scaron;tva kojima ipak ima lijeka...</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p><strong>Ima li konkretnih tragova Friedkinova filma u predstavi &lsquo;Egzorcizam&rsquo; i &scaron;to vas je ponukalo da uđete u tu avanturu?</strong></p> <p>- &lsquo;Egzorcizam&rsquo; je autorski projekt koji se ne naslanja na spomenuti film, no u samom procesu cijeli tim je odgledao niz uspje&scaron;nih i neuspje&scaron;nih filmova na tu temu i iz svakog se može naučiti pone&scaron;to. Namjera mi je analizirati pojam sotone u dana&scaron;njem dru&scaron;tvu, mislim da materijalni svijet apsolutno ide svome kraju, da je okretanje duhovnosti neophodno i tu se generira pojam sotone kao glavnog alata za uni&scaron;tavanje duhovnog, etičkog i humanog. Govorim o esencijalnim ljudskim vrednotama koje se izdižu iznad religije i crkvenih kanona. Kad pričam o sotoni, nitko nije imun na taj pojam, ni ateistički niti religijski svijet, točnije oba svijeta trebaju proči&scaron;ćenje. Slučaj meksičkog svećenika zaraženog HIV-om koji je silovao 30 djevojčica u dobi od 5 do 10 godina i oslobođen je ultimativni je primjer sotonskog koje obitava unutar same Crkve. Na samom primjeru hrvatske Crkve možete primijetiti da postoji dio svećenstva koje definitivno zaslužuje svoj poziv, djeluju po visokim humanim i etičkim principima, ali s druge strane, u istoj toj maloj Hrvatskoj jedan dio svećenstva služi mise nacizmu, tu vi&scaron;e ne možemo pričati ni o vjeri, niti o religiji, a definitivno ne o humanom. Tu možemo govoriti o slavljenju generiranja zla koje je uni&scaron;tavalo ljudske sudbine i takvom dijelu Crkve potrebno je apsolutno proči&scaron;ćenje. Ateistički svijet ogrezao je u komformizam koji ne pronalazi nikakve alate u borbi sa zlom koje se manifestira kroz mržnju, sebičnost i be&scaron;ćutnost. Zanimljivo je da oba svijeta, kad posegnu u ono najplemenitije u njima, mogu pobijediti iskonsko zlo. Cijelo dru&scaron;tvo treba proči&scaron;ćenje i tada se bri&scaron;u formalne granice religije i ateizma i čovjek počinje djelovati po najvi&scaron;im principima ne bi li pobijedio sotonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Određenih horor elemenata imali ste i u &lsquo;Finim mrtvim djevojkama&rsquo; i u &lsquo;Majci asfalta&rsquo;, no &lsquo;Ćaća&rsquo; je posve uronjen u taj žanr. Čini se da vas najvi&scaron;e intrigira horor koji izbija unutar na&scaron;ih obiteljskih zidova?</strong></p> <p>- Upravo tako, i u &lsquo;Egzorcizmu&rsquo; su obračuni s tajnama, posezanje u podsvijest, pokajanje i oprost elementi potrebni čovjeku ne bi li bio human. Previ&scaron;e je tog skrivenog unutar obiteljskih zidova, nastaje horor onog nevidljivog koje okružuje ukućane, talog koji odvlači ljude da budu ljudi. Meni osobno najveća jeza ne dolazi od maski i specijalnih efekata već od ljudi koji su zaboravili djelovati humano.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&rsquo;Samo uranjanjem u vlastitu iskrenost i davanjem ljubavi možemo pobijediti ono sotonsko u nama&hellip;&rsquo;, napisali ste u programu predstave. Utopija ili održiva formula? </strong></p> <p>- Tu se vraćamo na početnu tezu o materijalnom svijetu koji je nagazio po duhovnosti. Razvili smo konzumerističku svakodnevicu koju spretno diktiraju strane korporacije, baziranu na svakodnevnom podgrijavanju straha. Bez obzira na sve &scaron;to se događa, vjerujem u ljude i njihove najdublje plemenite porive tako da često zvučim kao idealist i utopist. Ali sve je to bazirano na zlu koje prečesto viđamo i potrebi da se ono pročisti. Bili smo svjedoci hrvatskog političkog eksperimenta koji je trajao pola godine, gdje se vidjelo kako sve lako može kliznuti u neki neofa&scaron;izam blizak Mađarskoj i Poljskoj. Srećom, trajalo je relativno kratko, frustrirani ekstremisti su pro&scaron;lost i sad je vrijeme za građenje Hrvatske kao mirne, tolerantne sekularne države u kojoj se ljudi osjećaju ugodno i imaju sva potrebna ljudska prava. Namjerno nagla&scaron;avam pojam sekularna jer upravo u predstavi koja se bavi egzorcizmom koji je isključivo religiozni čin, pomalo zanemaren od strane moderne Crkve, u toj sekularnosti vidim međusobno po&scaron;tovanje religijskog i ateističkog svijeta, &scaron;tovi&scaron;e, njihovo isprepletanje i pomaganje u borbi protiv sotone.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sve če&scaron;će ste i u kazali&scaron;noj režiji. To je rezultat stvaralačkog nemira ili...?</strong></p> <p>- Kazali&scaron;te je živ medij i osjećam se jako dobro progovarati o temama koje me zanimaju, analizirati dana&scaron;njicu na takav neposredan i aktivan način pred publikom. &lsquo;Egzorcizam&rsquo; stvaram zajedno s ekipom i vrlo je iscrpljujuć i zahtjevan proces, no velika je hrana taj direktan prijenos ideje na ljude. A oduvijek je u mom slučaju jedino &scaron;to me zanima borba za najvi&scaron;e ljudske principe, bez omalovažavanja i negiranja, ali s jasnom i britkom kritikom ne bi li na&scaron;e dru&scaron;tvo bilo &scaron;to je moguće bolje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dok &lsquo;Zvizdan&rsquo; i dalje obara rekorde s nagradama, kad se nadate započeti drugi dio najavljene trilogije? </strong></p> <p>- &lsquo;Zvizdan&rsquo; ima svoju divnu putanju i u ovom trenutku se natječe s Jamesom Bondom za europsku nagradu publike. Nadam se da bismo iduće godine mogli početi raditi na &lsquo;Zori&rsquo;, nastavku trilogije sunca. Riječ je o nastavku konfrontiranja najvi&scaron;ih i najnižih ljudskih principa, u slučaju &lsquo;Zore&rsquo;, duhovnog i materijalnog svijeta.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-08-matanic.jpgKomentar čitatelja: "Sapienti sat - Pametnom dosta"http://grude.com/clanak/?i=1302713027Grude.com - klik u svijetSat, 08 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-08-andr_simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na predstavljanju knjiga o Andrijici Šimiću bilo je 54 ljudi. Dovoljno sam rekao o nama kao ljudima. Sapienti sat ili pametnom dosta.<p>&nbsp;</p> <p>"Molio bih da moj komentar ne objavite u komentarima na portalu jer to nema efekta i nema uredničku vrijednost nego kad ga pregledate objavite ga kao članak, a nadam se da će biti jasno &scaron;to sam htio reći", poručio je komentirajući tekst jedan od čitatelja portala Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uredni&scaron;tvo je udovoljilo želji čitatelja...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-08-andr_simic.jpgU Kinu Grude predstavljene knjige o hajduku Andrijici Šimiću FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=1302413024Grude.com - klik u svijetSat, 08 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-08-img_002.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije dolaska u Grude delegacija iz Splita položila je cvijeće i zapalila svijeće pomolivši se za dušu hajduka Šimća.<p>Ogranak Matice hrvatske Grude svake godine u mjesecima listopadu, studenom i prosincu organizira dvije kulturne manifestacije. Ove godine je predsjedni&scaron;tvo Ogranka Matice hrvatske Grude ove dvije manifestacije ujedinilo u jednu pod nazivom: Kulturna jesen i 11. Dani Matice hrvatske u Grudama &ndash;Božiću ususret &ndash;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak 7. listopada 2016. u 19 sati u kino dvorani u Grudama upriličeno je predstavljanje dviju knjiga Hajdučka legenda Andrija &Scaron;imić, autora Mije Milasa i predstavljanje romana Andrijica &Scaron;imić, autora Ante Brčića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu programa nastupio je legendarni grudski guslar Željko &Scaron;imić koji je, za ovu prigodu, guslio upravo o Andrijici &Scaron;imiću. U programu su jo&scaron; sudjelovali predsjednik OMH Grude Mario Bu&scaron;ić, spisatelj Ivan Ivek &Scaron;imić, načelnik općine Grude Ljubo Grizelj, književnik i urednik na radio Splitu Mladen Vuković, zatim autor oko sedamdesetak knjiga iz &scaron;porta Jurica Gizdić ispred HNK Hajduk Split, te autori ovih djela dr. Mijo Milas i Ante Brčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije dolaska u Grude spomenuta delegacija iz Splita položila je cvijeće i zapalila svijeće pomoliv&scaron;i se za du&scaron;u hajduka &Scaron;imća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gosti su u kino dvorani u Grudama predstavili lik i djelo hrvatskog hajduka, hajdučkog haramba&scaron;e Andrijice &Scaron;imića koji je rođen u Alagovcu kod Gruda, a umro i pokopan u Runovićima kod Imotskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj kazao je kako općina Grude pokreće inicijativu za osnivanjem povijesne postrojbe s imenom hajduka Andrijice &Scaron;imića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ime HNK Hajduk Split se veže uz lik hajduka Andrijice &Scaron;imića o čemu je govorio Jurica Gizdić. Sam Andrijica je vi&scaron;e od 31 godinu svoga života proveo u zatvoru, upravo poput pok. Zvonke Bu&scaron;ića Taika koji je stoljeće poslije &Scaron;imića odležao u tuđinskim zatvorima skoro 32 godine svoga života boreći se, poput hajduka Andrijice, za prava svoga hrvatskoga naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturna manifestacija u organizaciji Matice hrvatske Ogranak Grude u Grudama traje sve do pred svetkovinu Božića i zavr&scaron;ava, dakle, u nedjelju 18. prosinca 2016. u župnoj crkvi sv. Mihovila Arkanđela u Drinovcima kad je tradicionalni 12. po redu Božićni koncert župnih zborova i drugih glazbenih organizacija i pojedinaca iz općine Grude. Svake godine se organizira ovaj hvalevrijedan koncert u drugoj župi u općini Grude. Veoma je prihvaćen od velika broja sudionika i mnogobrojne publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bit će tu u ovom programu organizirani jo&scaron; sljedeći kulturni događaji:<br />-predstavljanje knjige Pjesma gladi - život i djelo Ilije Glavote (1891. &ndash; 1916.), autora Domagoja Tomasa i Kristine Malba&scaron;ić iz Osijeka.<br />-predstavljanje knjiga pjesama fra Vendelina Karačića i Otvaranje izložbe slika (ilustracije u fra Vendelinovim knjigama).<br />-predstavljanje jubilarnoga 10. Godi&scaron;njaka Matice hrvatske - Ogranak Grude SUSRETI 10 u Grudama krajem mjeseca studenoga.<br />-proslava s kulturnim sadržajem 17. obljetnice Bratov&scaron;tine sv. Stjepana Prvomučenika Gorica - Sovići, u kojoj prigodi će biti koncert, izložba slika te sveta misa i tribina s predavanjem.</p> <p>I Božićni koncert!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matica hrvatska - Ogranak Grude</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-08-img_002.jpgUživajte u čitanju ove jeseni, donosimo nekoliko književnih prijedlogahttp://grude.com/clanak/?i=1299212992Grude.com - klik u svijetThu, 06 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-06-citanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stigla je prava jesen. Dim iz brojnih hercegovačkih kuća potvrda je početka sezone grijanja. Jesenske noći su duge, često i sumorne, ali ako ih se iskoristi na pravi način mogu biti prelijepe.<p>&nbsp;</p> <p>Izležavajući se uz vatru, izaberite i dobru knjigu:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Idi, postavi stražara (Harper Lee)<br /></strong>Iako objavljena prije vi&scaron;e od godine dana, ova knjiga i dalje drži visoko mjesto na popisu bestselera, a čini se kako će tako i ostati. Hrvatska publika prepoznala je originalnost i vje&scaron;tinu američke spisateljice Harper Lee. Idi, postavi stražara nastavak je kultnog romana &rdquo;Ubiti pticu rugalicu&rdquo; za koji je književnica dobila Pulitzerovu nagradu i Predsjedničku medalju slobode. Glavna junakinja, djevojčica Scout, sada se pojavljuje u odrasloj dobi te nam donosi emotivnu i poučnu priču o svome djetinjstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slast života (Paulus Hochgatterer)<br /></strong>Psiholo&scaron;ki triler Slast života obuzet će vas nakon &scaron;to pročitate prvu stranicu. Nakon &scaron;to sedmogodi&scaron;nja djevojčica pronađe unakaženo tijelo svojeg djeda, od &scaron;oka zanijemi. Psihijatar koji joj poku&scaron;ava pomoći, polako, ali sigurno postaje ključna osoba u razrje&scaron;avanju ubojstva i razotkrivanju identiteta ubojice. Osim kriminalističkog zapleta i o&scaron;trine, Hochgatterer je u djelo uveo i elemente ironije i humora &scaron;to dodatno pridonosi čitateljskom doživljaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Snovi pod Trećim Reichom (Charlotte Beradt)</strong><br />Jedini čovjek u Njemačkoj koji jo&scaron; ima privatni život onaj je koji spava. Izrekao je to nacistički vođa Robert Ley, koji će se mnogo kasnije objesiti u svojoj ćeliji prije početka suđenja u N&uuml;rnbergu, potpuno podcijeniv&scaron;i moć terora koji je Njemačkom vladao dvanaest godina. U totalitarizmu koji je zamračio Europu privatnog života nije bilo ni u snu, jer je i tamo sloboda bila zabranjena, svjedoči fascinantna knjiga Charlotte Beradt. Knjižnica od stotinjak stranica zapis je kako su snovi Nijemaca "bilježili" nastanak totalnog podanika, kako je Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, pod vodstvom Adolfa Hitlera, od 1933. godine najprije propagandom i pritajenim terorom, a onda i otvorenim, stvarala naciju podanika koji su si cenzuru nametnuli i u snovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Žetva (Jim Crace)</strong><br />Kasno je ljeto, vrijeme je žetve zlatnoga ječma. U engleskoj provinciji, u anonimnom selu, u nepoznatom stoljeću i godini, svatko sa zdravim parom nogu i ruku može marljivim radom zaraditi dobru večeru. Seosku idilu prekinut će dvije vatre. Jedna se uzdiže iz blizine kuće gospodara Kenta. Netko je zapalio sjenik i krovove staja, izgorio je golubinjak. Na rubu imanja vatru je pak upalilo troje tuđinaca, dva mu&scaron;karca i neobično privlačna žena, o&scaron;trih očiju. Taj neočekivani dolazak u malu zajednicu, koju čini manje od stotinjak neukih, ali dobrostivih ljudi, zloguka je najava promjene koja će se odigrati u samo sedam dana. "Žetva" je požnjela hrpu nagrada, a može se čitati i kao suvremeno i kao bezvremeno &scaron;tivo, jer u osnovi govori o moći, imovini i vlasni&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čistoća (Jonathan Franzen)</strong><br />Pip ima 25 godina, studentski kredit od 130 tisuća dolara i majku čudakinju koja joj odbija otkriti identitet oca, točan datum njezina rođenja i njihovo stvarno prezime. Slučajan susret s njemačkom aktivistkinjom odvest će Pip u Južnu Ameriku gdje će kao pripravnica nekoliko mjeseci raditi u Boliviji na Projektu Sunčevo svjetlo koji vodi karizmatični i tajanstveni Andreas Wolf. Franzen je napisao jo&scaron; jedan veliki roman, a ovoga puta tematizira moral i dobrotu i propituje koliko je svatko od nas spreman othrvati se vlastitim i tuđim utjecajima i izborima koji ih imaju moć uprljati...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poziv (Oriah Mountain Dreamer)</strong><br />Bila je kasna večer 1994. godine, Oriah Mountain Dreamer upravo se bila vratila s jedne zabave. Bila je uznemirena, razočarala ju je ta večer puna uobičajenih dru&scaron;tvenih razgovora. Tako nemirna sjela je za stol u mraku i slu&scaron;ala kako se zvukovi oko nje postupno sti&scaron;avaju dok grad polako tone u san. U toj ti&scaron;ini, pod blijedim svjetlom ulične svjetiljke koje je obasjavalo sobu, uzela je olovku i napisala ono &scaron;to je zapravo željela reći ljudima koje je srela te večeri. Tako je nastao "Poziv", kultna knjiga koja se munjevito pro&scaron;irila svijetom i za koju znaju milijuni ljudi, poetična deklaracija namjere da se živi iskreno, potpuno i sa srcem, a koja ne prestaje inspirirati i mijenjati ljude niti dva desetljeća kasnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Noćni film (Marisha Pessl)</strong><br />"Noćni film" postmodernistički je triler digitalnog doba koji je 2013. osvojio nagradu Shirley Jackson. Premda se žanrovski može svrstati u psiholo&scaron;ki triler, riječ je o djelu vrlo složene strukture, koje se uvelike oslanja na izvantekstualne elemente koji čitanje pretvaraju u multimedijalnu avanturu. Vi&scaron;e od stotinu poglavlja izmjenjuje se s izmi&scaron;ljenim dokumentima svih vrsta: pseudooriginalnim fotografijama, policijskim izvje&scaron;ćima, zdravstvenim kartonima, satelitskim kartama, novinskim reportažama i intervjuima. Vrhunski triler koji će zadovoljiti očekivanja ljubitelja Stephena Kinga, Gillian Flynn i Stiega Larssona, "Noćni film" priča nevjerojatnu priču o novinaru koji postaje opsjednut misterioznom smrti problematične, ali iznimno talentirane kćeri kultnog filmskog režisera koji živi posve povučen od svijeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-06-citanje.jpgNa predstavljanju knjiga možete doznati sve o legendi Andrijici Šimićuhttp://grude.com/clanak/?i=1296912969Grude.com - klik u svijetTue, 04 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-04-images.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Andrijica Šimić rođen je u Alagovcu kod Gruda 1833. godine. Kako navodi Wikipedia, njegovo hajdukovanje ohrabrilo je pučanstvo Hercegovine i Dalmacije na ustanak protiv turskih vlasti..<p>U sklopu manifestacije &ldquo;Kulturna jesen i XI. dani Matice hrvatske Grude&rdquo; u petak, 7. listopada, u 19 sati u kinodvorani u Grudama bit će predstavljena knjiga &ldquo;Hajdučka legenda Andrija &Scaron;imić&rdquo;, autora Mije Milasa i roman &ldquo;Andrijica &Scaron;imić&rdquo;, autora Ante Brčića, priopćili su organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu predstavljanja sudjelovat će: Mladen Vuković, Jozo Marić, Ivan &Scaron;imić, Mijo Milas i Ante Brčić. U glazbenom dijelu programa nastupit će guslar Željko &Scaron;imić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Andrijica &Scaron;imić rođen je u Alagovcu kod Gruda 1833. godine. Kako navodi Wikipedia, njegovo hajdukovanje ohrabrilo je pučanstvo Hercegovine i Dalmacije na ustanak protiv turskih vlasti (ustanak u Gabeli).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U djetinjstvu je deset godina obavljao kmetske poslove u age Tikvine u Mostaru. Kad je odlučio postati hajduk turske karavane, trgovce i kiridžije napadao je najče&scaron;će na potezu Imotski-Vrlika. Na planini Kame&scaron;nici i danas je poznata njegova pećina koja se po njemu zove &Scaron;imića pećina. Nekada je i&scaron;ao i do Kupresa, Glamoča, Tomislavgrada, Mostara, pa čak i Sarajeva i Travnika. Bio je neuhvatljiv i stoga je kad je umro nastalo veselje među bosanskim muslimanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je dugo uspijevao umaći i turskih i austrijskim vlastima, uhićen je 14. siječnja 1871. u kući obitelji Ante Garca koja ga je izdala, u Podosoju, dok su preostali članovi njegove družine uhićeni u zaselku Prodanima kod Zagvozda. Nakon &scaron;to je uhićen, suđeno mu je. 22-dnevno suđenje je počelo 16. lipnja 1872. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osuđen je na doživotnu robiju u Koperu, ali je nakon 33 godine pu&scaron;ten na slobodu. I nakon 33 godine provedene u zatvoru, kad je izi&scaron;ao, bio je živom legendom. U sredi&scaron;tu Splita, na Rivi priređen mu je veličanstven doček, dok je on po selima bio tretiran kao živa legenda, pričajući svoje priče do kraja života. Po kazivanjima i u starosti je imao zavidnu snagu i mogao preskočiti magarca s mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski guslar Željko &Scaron;imić 20. lipnja 1967. izdao je inače prvu svoju pjesmu &ldquo;Andrijica &Scaron;imić gorski haramba&scaron;a&rdquo; u trajanju oko 45 min. To je jedna od najstarijih guslarskih ploča u izdanju Jugotona i jedna od najstarijih hrvatskih guslarskih ploča. Isti guslar, prezimenjak hajduka i stanovnik Alagovca, godine 2001. je izdao pjesmu &ldquo;Smrt Andrijice &Scaron;imića&rdquo; (oko 18 min). Zanimljivo je da su nogometa&scaron; Dario &Scaron;imić i brat mu Josip praunuci brata hajduka Andrijice &Scaron;imića.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-04-images.jpgMuzejski eksponati u Hajdučkim vrletima http://grude.com/clanak/?i=1292912929Grude.com - klik u svijetFri, 30 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-30-muzejsko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U cijelom posuškom kraju, sve do Blidinja i Hajdučkih vrleti, čuvaju se brojni predmeti, alati i mnogo drugih zanimljivih i vrijednih stvari iz daleke prošlosti.<p>&nbsp;</p> <p>U Posu&scaron;ju je utemeljen franjevački muzej &ldquo;U kući Oca mojega&rdquo; koji potiče čuvanje tradicionalnih vrijednosti. No, zanimljiv je i mali muzej u sklopu motela Hajdučke vrleti na Blidinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojni gosti zavire u prostor gdje se nalaze stare stvari koje su sačuvane iz toga kraja. Albina Vukoja iz tog motela ispričala je kako mnogi razgledaju, pa i traže na prodaju neke stare predmete koje nikako ne žele prodati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan Posu&scaron;anin je tražio bukaru za vino jer se sprema na svadbu čak u Australiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I mladi u Posu&scaron;ju potiču čuvanje starih izložaka u kućama radi smje&scaron;taja u gradski muzej i trajnog čuvanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-30-muzejsko.jpgMnoštvo događaja u Kulturnoj jeseni i XI. Danima Matice hrvatske Grude - Božiću ususrethttp://grude.com/clanak/?i=1284512845Grude.com - klik u svijetFri, 23 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-23-mh_grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U pripremi je i jubilarni 10. Godišnjak Matice hrvatske Grude – SUSRETI 10.<p>&nbsp;</p> <p>U petak 30. rujna 2016. započinje kulturna manifestacija Kulturna jesen i XI. Dani Matice hrvatske Grude - Božiću ususret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine, prema odluci vodstva Matice hravtske u Grudama, ove dvije kulturne manifestacije spojene su u jednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će program ove kulturne manifestacije početi u staroj crkvi u Gorici gdje će Matica hrvatska Grude i Militvena zajednica &bdquo;Emanuel&ldquo; upriličiti predstavljanje knjige Sjeme riječi Božje, autorice Ljiljane Lukende.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim ovoga predstavljanja knjige bit će tu jo&scaron; mno&scaron;tvo zanimljiva kulturnoga sadržaja (predstavljanja knjiga, izložbi slika, predavanja, koncerata &hellip;) u nadolazećim mjesecima listopadu, studenomu i prosincu. Sve će zavr&scaron;iti tradicionalnim Božićnim koncertom u nedjelju prije Božića, 18. XII. 2016., ove godine u župnoj crkvi sv. Mihovila Arkanđela u Drinovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pripremi je i jubilarni 10. Godi&scaron;njak Matice hrvatske Grude &ndash; SUSRETI 10. Ove je godine Matica hrvatska u Grudama bila nakladnik trima knjigama, a do kraja godine bit će jo&scaron; izdanja. Pozivamo sve da se pridruže ovim kulturnim događanjima!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matica hrvatska - Ogranak Grude poziva također sve osobe koji žele da se učlane u Maticu hrvatsku, poručuju iz Matice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-23-mh_grude.jpgHKUD “Fra Petar Bakula” upisuje nove članove, čuvare tradicijehttp://grude.com/clanak/?i=1278312783Grude.com - klik u svijetTue, 20 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-20-hkud_fpb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Voditelji HKUD-a “Fra Petar Bakula” redovito rade i na upisu novih članova u to brojno Društvo s oko 300 vrijednih čuvara hrvatske baštine.<p>Mladi čuvari kulturnih vrijednosti posu&scaron;koga kraja članovi su sad već poznatog Hrvatskog kulturno-umjetničkog dru&scaron;tva &ldquo;Fra Petar Bakula&rdquo;. Dru&scaron;tvo je osnovano u prosincu 2001. godine i spremaju se obilježiti svoju petnaestu godi&scaron;njicu uspje&scaron;nog rada i nastupa i kod kuće, ali i na međunarodnoj pozornici. Osim &scaron;to su na &ldquo;Posu&scaron;kom litu 2016.&rdquo; predstavili svoje umijeće, svoje vrijednosti su pokazali i na dobro organiziranoj večeri folklora &ldquo;Silo na ognji&scaron;tu&rdquo;. Uz starije i iskusne članove, tu su većinom mladi koji se ponose svojom ba&scaron;tinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelji HKUD-a &ldquo;Fra Petar Bakula&rdquo; redovito rade i na upisu novih članova u to brojno Dru&scaron;tvo s oko 300 vrijednih čuvara hrvatske ba&scaron;tine. Dana 19. rujna 2016. krenuo je upis, a svi zainteresirani za upis u HKUD &ldquo;Fra Petar Bakula&rdquo; obavije&scaron;teni su kako će se upis novih članova obavljati sve do 10. listopada 2016. godine (svakog ponedjeljka i četvrtka od 19 do 20 sati u prostorijama O&Scaron; Ivane Mažuranić).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upisi su otvoreni za diplarsku, ganga&scaron;ku i plesnu sekciju. Upisati se mogu osnovno&scaron;kolci, srednjo&scaron;kolci i odrasli. Djeca koja ne idu u &scaron;kolu ne mogu se upisati na folklor, poruka je iz HKUD-a &ldquo;Fra Petar Bakula&rdquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-20-hkud_fpb.jpgU MUP-u se izlaže "Ljepota lažnog sjaja"http://grude.com/clanak/?i=1276612766Grude.com - klik u svijetMon, 19 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-19-016_umjetnost.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba krivotvorenih umjetnina pod nazivom „Ljepota lažnog sjaja“ bit će otvorena idućeg tjedna u Muzeju policije u Ministarstvu unutarnjih poslova u RH gdje će zaintereseirani moći razgledati zapljenjene krivotvorine potpisane imenima poznatih umjetnika.<p>&nbsp;</p> <p>Muzej policije u svojoj kriminalističkoj zbirci, odnosno podzbirci krivotvorina čuva 53 krivotvorene slike i četiri skulpture potpisane imenima umjetnika kao &scaron;to su Du&scaron;an Džamonja, Edo Murtić, Ljubo Ivančić, Đuro Pulitika, Ivan Lacković Croata, Mersad Berber, Vasko Lipovac, Zlatko Prica...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba krivotvorina je otvorena od 27. rujna do 23. listopada, a u MUP-u kažu da je namijenjena svim interesnim i dobnim skupinama jer je edukativnog karaktera. Osim izložbe policija je pripremila i tematska predavanja te filmske projekcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je riječ o krivotvorinama povjesničarima umjetnosti, akademskim slikarima i likovnim kritičarima ponekad je dovoljan tek pregled. No, vjernije krivotvorine ponekad uspjevaju razotkriti samo autori ili zahtjevne znanstvene metode u laboratorijima Hrvatskog restauratorskog zavoda ili MUP-ovog Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vje&scaron;tačenja, kažu u MUP-u.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-19-016_umjetnost.jpgFilmu Zdenka Jurilja posebna nagrada za društvenu angažiranost http://grude.com/clanak/?i=1269612696Grude.com - klik u svijetTue, 13 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-13-jurilj_film.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovo je priča o realnosti koju javnost neće vidjeti preko mainstream medija niti naći među točkama dnevnog reda političkih struktura i showbiz mašinerije, u potpunosti oslobođena od sjaja novca te ideoloških i nacionalnih sukoba.<p>Dokumentarni film &ldquo;Druga obitelj&rdquo; redatelja i novinara Zdenka Jurilja dobio je posebnu nagradu žirija za dru&scaron;tvenu angažiranost na petom filmskom festivalu &ldquo;Festival novih&rdquo; u Slavonskom Brodu. Stručni žiri ocijenio je kako tema filma, i način na koji je ona prezentirana u filmu, zaslužuje posebno priznanje, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Film prati priču o aktivnostima i djelovanju Humanitarne udruge &ldquo;Fra Mladen Hrkać&rdquo;, ali kroz izjave i osjećaje koje su doživjeli ili doživljavaju korisnici ove udruge. Riječ je o narativnoj dokumentarnoj priči o svakodnevnici i važnosti Udruge &ldquo;Fra Mladen Hrkać&rdquo; koja već vi&scaron;e od 4 godine nesebično pomaže svakom čovjeku i obitelji koji se, zbog različitih zdravstvenih dijagnoza i nesretnih slučajeva, nađu u bezizlaznoj situaciji daleko od svog doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je priča o realnosti koju javnost neće vidjeti preko mainstream medija niti naći među točkama dnevnog reda političkih struktura i showbiz ma&scaron;inerije, u potpunosti oslobođena od sjaja novca te ideolo&scaron;kih i nacionalnih sukoba. Priča o običnim ljudima koja zalazi u područja ljudskih misli, osjećanja, instinkta, sentimenta te složenosti situacije u kojoj se svatko od nas može naći. Priča o čovjeku koji pomaže čovjeku. U svakom trenutku svakog dana, bez interesa, političkih veza i dvostrukih mjerila. Film &ldquo;Druga obitelj&rdquo; nastao je u produkciji &ldquo;Kadar&rdquo; iz &Scaron;irokog Brijega, direktor fotografije je Antoni Ćorić, montažer Tomislav Topić, a producent Tomislav Bubalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon posebne nagrade u Slavonskom Brodu, film nastavlja svoj festivalski život na filmskim festivalima i RH, BiH i regiji, a uskoro ga čeka i TV premijera. Na ovogodi&scaron;nje izdanje &ldquo;Festivala novih&rdquo;, koji je trajao od 8. do 10. rujna u Slavonskom Brodu, pristiglo je vi&scaron;e od 270 filmova iz Europe i svijeta, &scaron;to dodatno daje na važnosti ovom značajnom priznanju za cijelu autorsku ekipu filma &ldquo;Druga obitelj&rdquo; i Humanitarnu udrugu &ldquo;Fra Mladen Hrkać&rdquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-13-jurilj_film.jpgNAJAVA: "Kad zapjevam niz pološku stranu" http://grude.com/clanak/?i=1263112631Grude.com - klik u svijetWed, 07 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-07-polog.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako tradicija nalaže, već petu godinu u Pologu na Malu Gospu, održava se folklorna manifestacija „Kad zapjevam niz pološku stranu“ u organizaciji HKD – a Mladost iz Pologa.<p>Tako će se i ove godine, 8. rujna na ljetnoj pozornici HKD &ndash; a Mladost u Pologu održati folklorna manifestacija &bdquo;Kad zapjevam niz polo&scaron;ku stranu&ldquo; s početkom u 20:30 h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na manifestaciji će nastupiti:<br />- Kupre&scaron;ki bećari<br />- HKUD Hercegovac iz &Scaron;irokog Brijega<br />- HKUD Rodoč iz Rodoča<br />- HKUD Vrila iz Dobriča<br />- KUU Milan Begović iz Vrlike (RH)<br />- guslar Josip Begić iz Posu&scaron;ja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori su priredili bogatu tombolu, a za zabavu do ranih jutarnjih sati će se pobrinuti &bdquo;TS Zlatne strune&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dođite, pogledajte i poslu&scaron;ajte izvorne pjesme i plesove na&scaron;eg kraja, bogatu tradiciju koju sam na&scaron;i pređi ostavili u naslijeđe. Svi ste dobrodo&scaron;li!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-07-polog.jpgGodina dana bez Petra Miloša: Od 12. do 29. godine obigrao je svijet...http://grude.com/clanak/?i=1249912499Grude.com - klik u svijetThu, 25 Aug 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-25-petar_milos.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legende ne umiru pa je tako i Petar Miloš itekako živ u sjećanjima ljudi. Predstava rađena prema "Legendama o Rodijaku Ćipi" prije nekoliko dana je oduševila Gruđane i sve podsjetila na sjajan humor kojeg je Petar pisao.<p>&nbsp;</p> <p>I evo, kao da je bilo jučer, prođe godina dana od smrti Petra Milo&scaron;a. Vrijeme ide, ali ne ostavlja mjesta zaboravu, već samo sjećanjima, vrijednim i zanimljivim. Tako se danas sjećamo Petra i njegovih legendarnih priča.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U susjednoj Seonici otvorilo osnovnu &scaron;kolu 1955., kada mi je bilo sedam godina. Kada sam zavr&scaron;io četiri razreda, ćaća je pomislio kako je napokon dobio čobana i kućnog radnika, ali se veoma razočarao čuv&scaron;i da je u susjednim Bučićima otvoren peti razred. Mater ga nagovorila da i ja krenem u peti jer sam dobro učio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ćaća je odahnuo kad je čuo da u Bučićima nema &scaron;estog razreda. A ja čuo da u susjednom Rakitnu (7 km) ima čak osam razreda. Pa kažem to ćaći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nu, momak ode dvi godine u vojsku, i nikad ga, a ti pet godina u &scaron;kolu, pa ti malo &ndash; ukori me ćaća &ndash; pečata ti Isusova, kako je se nisi izdobrovoljio?!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak me poslao u &scaron;esti, potom stričević Slavo seli u Slavoniju, pa sedmi i osmi zavr&scaron;avam u Vi&scaron;kovcima, potom gimnaziju u Đakovu. Namjeravao sam &ldquo;bižat priko granice&rdquo;, &scaron;to su tada činili mnogi moji vr&scaron;njaci iz duvanjskog kraja, jer nisam imao novaca za studije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No tada tetkić Ante tetke Mare seli u Sarajevo. A ja kod njeg zavr&scaron;avam filozofiju i njemački. Muka me tjerala da sve ispite položim u lipnju, kako bih mogao preko ljeta zaraditi novce za studij radeći na bau&scaron;teli kod rodijaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada sam zavr&scaron;io fakultet i to slavodobitno priopćio ćaći, on me mirno i cinično upitao: Zna&scaron; li ti sada sve? Naravno da ne znam, ali znam koliko je polje neznanja, &scaron;to čovjek treba&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Prikini, prikini &ndash; kazao je ćaća &ndash; ako ne zna&scaron; sve, nisi triba ni ić na &scaron;kole. Jerbo, ni ja ne znam sve, a nemam ni razreda &scaron;kole. Isti smo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U poku&scaron;aju da ćaću uvjerim kako je &scaron;kola važna stvar, navodim silnu promjenu života &scaron;to je zasluga na&scaron;ih ljudi, pa navedem konkretan primjer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se ustanu iz groba na&scaron;i stari ljudi, koji su umrli prije samo 20 godina, kazujem ja ćaći, pa da vide televizor, radio, telefon, asfalt kroz selo&hellip; Zar se ne bi divili i začudili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pečata mi, vi&scaron;e bi se mi začudili kad bi oni ustali &ndash; veli ćaća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo kako bilo, meni je moj način života u djetinjstvu i mladosti odredio i moju sudbinu. Pisati o rodijacima i njihovu putu u Europu. Te sam zgode prvo usmeno pričao, sve do 1977. godine, kada sam na književnim susretima sreo Juru Ka&scaron;telana. Toliko su mu se dopale moje priče da me na kraju upitao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Momak, zapisuje&scaron; li ti to?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada sam nijemo odgovorio, očinski me savjetovao da ih zapi&scaron;em, ba&scaron; onako kako ih pričam. I otud je sve to krenulo. Pa mi i danas smije&scaron;no da sam pisac. Nu, ja pi&scaron;em, a ljudi to čitaju, čak se jagme za moje knjige i hrpimice dolaze na moje dramske predstave. Da, napisao sam Legende&hellip;, Ratne legende o Rodijaku Ćipi, Hercegovačke zapise, drame Rodijaci, Budala na određeno vrijeme, vi&scaron;e eseja, putopisa, humoreski&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sve nakon &scaron;to sam od 12. do 29. godine obigrao svijet s rodijacima, pa sad živim u Tomislavgradu i rodnim Crvenicama, skupa s junacima mojih priča. U biti ja ne smi&scaron;ljam priče, ja ih samo prepisujem slu&scaron;ajući svaki dan nove drame."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Petar Milo&scaron; preminuo je 25. kolovoza 2015. u obiteljskom domu u rodnim Crvenicama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-25-petar_milos.jpgNovo na Mediteran Film Festivalu-u: Fora, Retrovizor i Rendezvoushttp://grude.com/clanak/?i=1246412464Grude.com - klik u svijetFri, 19 Aug 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-19-mff_open_air_cinema.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za nešto starije generacije, ali i sve one koji vole znati, vidjeti i čuti kako je bilo nekad, tu je program MFF Retrovizor. Šest odličnih zapisa 'Sutjeska filma', na veliko platno donose ljepote Hercegovine i njezinog naroda. <p>Da Mediteran Film Festival iz godinu u godinu radi iskorake, potvrđuju novi programi koje ćemo vidjeti na sedamnaestom izdanju ovog Festivala, koji se u &Scaron;irokom Brijegu održava od 24. do 27. kolovoza. Jedan od njih je MFF Fora, program za djecu u kojem će u prijepodnevnim satima biti prikazani animirani filmovi za djecu &lsquo;Ups Noa je oti&scaron;ao&rsquo;, redatelja Toby Genkel i Seana McCormack i &lsquo;Top cat: Mačak za pet&rsquo;, redatelja Andr&eacute;sa Couturiera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ne&scaron;to starije generacije, ali i sve one koji vole znati, vidjeti i čuti kako je bilo nekad, tu je program MFF Retrovizor. &Scaron;est odličnih zapisa 'Sutjeska filma', na veliko platno donose ljepote Hercegovine i njezinog naroda. Filmovi &lsquo;Oteta zemlja&rsquo; Hajrudina Krvavca, &lsquo;Kamen i zemlja&rsquo; Ivana Fogla, &lsquo;Poteci vodo uzbrdo&rsquo; Žike Ristić, &lsquo;Neretvom prema moru&rsquo; Sejfudina Tanovića, &lsquo;Kolo života&rsquo; Suada Mrkonjića i &lsquo;Beskru&scaron;na zemlja&rsquo; Ranka Stani&scaron;ića bit će prikazani u četvrtak 25.kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz Foru i Retrovizor, ljubitelji filma imat će priliku posjetiti i MFF Rendezvous, prijepodnevno druženje uz kavu na kojem će zanimljivi filmski predavači predstaviti svoja znanja i viđenja sedme umjetnosti danas, produkcije, stvaranja, i sveg onog &scaron;to vas zanima o filmu, a ne libite se pitati. Druženje će trajati sva četiri dana Festivala, u prijepodnevnim satima, u press centru MFF-a (prostorije Narodne knjižnice).<br />Uz nove, 17. izdanje Festivala donosi i program &lsquo;Open air cinema&rsquo;, čarolija pod zvijezdama u sredi&scaron;tu &Scaron;irokog Brijega, u kojem će u suradnji s &lsquo;Operacijom kino&rsquo;, bit prikazani igrani filmovi &lsquo;Brooklyn&rsquo; i &lsquo;Ljubav i prijateljstvo&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao film zatvaranja ovogodi&scaron;njeg Mediteran Film Festivala izabran je igrani film hrvatskog redatelja Antonia Nuića, 'Život je truba'. Komedija, koja pr&scaron;ti humorom, optimizmom, glazbenim evergreenima i prvorazrednim glumačkim nastupima, bit će prikazana u subotu 27. kolovoza, nakon svečane dodjele nagrada najboljim filmovima 17.MFF-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o filmovima u konkurenciji, ovogodi&scaron;njem programu i novostima potražite na službenim <a href="http://www.mff.ba" target="_blank">web</a> i <a href="http://www.boboska.com/clanak/%28https://www.facebook.com/pages/MEDITERAN-FILM-FESTIVAL/232548856759828?fref=ts" target="_blank">Facebook</a> stranicama Mediteran Film Festivala.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-19-mff_open_air_cinema.jpgOdabrana 22 filma u natjecateljski program 17. Mediteran Film Festivalahttp://grude.com/clanak/?i=1241112411Grude.com - klik u svijetMon, 08 Aug 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-08-mff2016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sedamnaesto izdanje, jednog od najstarijih festivala dokumentarnog filma u regiji, bit će održano od 24. do 27. kolovoza u Širokom Brijegu.<p>U natjecateljskom programu 17. Mediteran Film Festivala bit će prikazana sveukupno 22 dokumentarna filma. Od 400 filmova, pristiglih na festivalsku adresu, selektor Damir Čučić izabrao je po jedanaest filmova u obje selekcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovogodi&scaron;njem pobjedniku odlučuje međunarodni žiri koji se dijeli na dvije kategorije &ndash; za odabir najboljeg dugometražnog filma &ndash; iznad 30 minuta i najboljeg kratkog filma &ndash; do 30 minuta. Pored &scaron;esteročlanog žirija koji će izabrati pobjednika Grand prix - MFF projektora u kategoriji dugometražnog filma i MFF projektora u kategoriji kratkometražnog filma, tradicionalno, treću nagradu glasanjem dodjeljuje publika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sedamnaesto izdanje, jednog od najstarijih festivala dokumentarnog filma u regiji, bit će održano od 24. do 27. kolovoza u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih 22 natječu se za nagrade i priznanja žirija ali i publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SLUŽBENI NATJECATELJSKI DIO &ndash; DUGOMETRAŽNI DOKUMENTARNI FILM:</strong></p> <p><strong>TURIZAM</strong><br />redatelj: Tonći Gaćina, Hrvatska</p> <p><strong>O NOGOMETU</strong><br />redatelj: Sergio Oksman, &Scaron;panjolska</p> <p><strong>SJEVER</strong><br />redatelji: Cayan Demirel i Ertugrul Mavioglu, Turska</p> <p><strong>NAPOLISLAM</strong><br />redatelj: Ernesto Pagano, Italija</p> <p><strong>OSTACI LUDILA</strong><br />redatelj: Joris Lachaise, Francuska</p> <p><strong>GEOGRAFIJE</strong><br />redatelj: Chaghig Arzoumanian, Libanon</p> <p><strong>NEDODIRLJIVI</strong><br />redatelji: Marija Ristić i Nemanja Babić, BiH / Srbija / Kosovo</p> <p><strong>KONSTELACIJE</strong><br />redatelj: Luigi Cuomo, Italija</p> <p><strong>TUK-TUK</strong><br />redatelj: Romany Saad, Egipat</p> <p><strong>HOUSTON, IMAMO PROBLEM!</strong><br />redatelj: Žiga Virc, Slovenija / Hrvatska / Njemačka / Če&scaron;ka / Republika Katar</p> <p><strong>TKO ĆE ME SAD VOLJETI?</strong><br />redatelji: Tomer Heymann i Barak Heymann, Izrael / UK</p> <p><strong>SLUŽBENI NATJECATELJSKI DIO &ndash; KRATKOMETRAŽNI DOKUMENTARNI FILM:</strong></p> <p><strong>PRLJAV POSAO</strong><br />redatelj: Vladimir Dumesh, Izrael</p> <p><strong>FATIMA</strong><br />redateljica: Nina Khada, Francuska / Njemačka</p> <p><strong>MORADORES</strong><br />redatelj: Albert Busquets, &Scaron;panjolska</p> <p><strong>201410KU</strong><br />redatelj: Vjekoslav Ga&scaron;parović, Hrvatska</p> <p><strong>ODRAZ MOĆI</strong><br />redatelj: Mihai Grecu, Francuska</p> <p><strong>PORTRET TVORCA IGRAČAKA</strong><br />redatelj: Dario Perez, &Scaron;panjolska</p> <p><strong>KAFA</strong><br />redatelj: Aid Be&scaron;ić, BiH</p> <p><strong>VI&Scaron;AK POPU&Scaron;IM SAM</strong><br />redatelj: Zorko Sirotić, Hrvatska</p> <p><strong>EOHA</strong><br />redatelj: Vladimir Perović, Crna Gora</p> <p><strong>MOJ PROZOR</strong><br />redatelj: Bahua el Gamal, Egipat</p> <p><strong>SVA PRAVA PRIDRŽANA</strong><br />redatelji: Anael Resnick i Laila Bettermann, Izrael</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o filmovima u konkurenciji, ovogodi&scaron;njem programu i novostima potražite na službenim <a href="http://www.mff.ba" target="_blank">web</a> i <a href="(https://www.facebook.com/pages/MEDITERAN-FILM-FESTIVAL/232548856759828?fref=ts" target="_blank">Facebook</a> stranicama Mediteran Film Festivala.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-08-mff2016.jpgJedna od najboljih bh. književnica i profesorica u Zagrebu: 'Psihoterapija piscima ne treba. Od svake muke napravimo tekst' http://grude.com/clanak/?i=1237712377Grude.com - klik u svijetTue, 02 Aug 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-02-julijana_matanovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Julijanu Matanović uvijek sam, a poznajem je dvadeset godina, htjela pitati nije li bar jednom osjetila potrebu da u jedanaest navečer nabaci odjeću koja ponešto otkriva, i s curama zaglavi do pet ujutro. <p>&nbsp;</p> <p>Ne. Uvijek samo o književnosti, o tetkama i mitskim mjestima, o rodnom Gradačcu, o nesretnim ljubavima i nezaboravcima. Ovaj put ugrabih priliku, a Julijana se uozbilji pa mi reče da je živo&scaron;ću i mlado&scaron;ću okružena i na fakultetu i doma, a sve ostalo vrijeme u pravom je smislu riječi samohrana majka, sve radi sama, tetke su ostarjele... Ja sam već smislila barem pet načina kako navečer izmigoljiti u život, a Julijana odjednom izgovori: &ldquo;Da, poželjela sam biti na ba&scaron; pravom, onom pravom slavonskom derneku u trenu kad mi je javljeno da mi je umro otac&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />A javljeno joj je dok je u punoj Gradskoj kavani potpisivala knjigu &ldquo;I na početku i na kraju bje&scaron;e kava&rdquo;, objavljenu prije četiri godine. To je jo&scaron; jedna od njenih čitanih i nagrađivanih knjiga, kao i &ldquo;Knjiga od žena, mu&scaron;karaca, rastanaka i gradova&rdquo;, ili &ldquo;Za&scaron;to sam vam lagala&rdquo;... Julijana Matanović sveučili&scaron;na je profesorica novije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ima kćerku Magdalenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>S kim ste popili najradosnije kave, s kim najmudrije, koju ste najdulje čekali...?</strong><br />- Najradosnije sam pila s jednom gospođom, tetom Spasom s Alipa&scaron;ina polja u Sarajevu, najmudrije s bakom Katom. A na jednu sam dugo, dugo čekala. I dočekala je. Katkada se i strpljivost isplati, samo se pritom ne smijemo umoriti, jer ljudsko se biće umori od svega, pa i od čežnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Zove li vas netko uporno na kavu?</strong><br />- Zna se jo&scaron; uvijek dogoditi. Kad se pojavi&scaron; u nekom mediju, podsjeti&scaron; ljude na sebe, pronađu broj i jave se. Samo umjesto da me pozovu na kavu, pitaju me imam li vremena pročitati njihov novi rukopis.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Jeste li koga željeli pozvati na kavu, a niste imali hrabrosti?</strong><br />- Nikad nisam imala hrabrosti, priznajem, pozvati nekoga na &ldquo;udvaračku&rdquo; kavu. Vidite, taj termin nisam upotrijebila u tipologiji koju sam unijela u jednu priču o kavi. Danas pozivam na kave osobe s kojima trebam razgovarati o nečemu krhkom, recimo u temama vezanima uz odgoj kćerke, ženskim dvojbama, uvijek kad su mi važne emocije, a ne samo rečenice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Čula sam da ste svoju hladnu sobu na faksu uredili tako da ste na prozore objesili zavjesice i donijeli biljke lončanice.</strong><br />- Volim lijepe prostore, i neobične, ali isključivo kad je riječ o povr&scaron;ini mog zagrebačkog, ili vodičkog stana. Na fakultetu volim studente u predavaonicama i ulazna vrata, naročito kad postanu izlazna. U fakultetskoj sobi rijetko se zadržavam, i nema razloga da je ure&scaron;avam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Spominjete studente, čula sam da ste jednom do&scaron;li na predavanje s riječima, &ldquo;cure moje, nemojte se nikad udati&rdquo;.</strong><br />- Imam dobro pamćenje, život sam posvetila borbi protiv zaborava, i sigurna sam da tako ne&scaron;to nikad nisam rekla, unatoč tome &scaron;to nemam ba&scaron; sjajna iskustva vezana uz zajednicu u kojoj, po nekim definicijama, žena usvaja odraslo mu&scaron;ko dijete. Znam da sam im rekla Nikad ne ogovarajte osobu s kojom niste popili kavu i pogledali je u oči. I ne razgovarajte s podsmijehom o knjigama koje niste čitali. Kad sam bila mlađa, znala sam im reći i Djevojke, ako imate duge kose, nemojte ih &scaron;i&scaron;ati, i ako znate kuhati, kuhajte tim svojim dečkima. U kuhanje upisuje&scaron; snagu, ljubav, moć. Pripremanje hrane nije zabavna igra, ni predstava u kojoj se natječu privatne televizije... Kuha&scaron; za nekoga, održava&scaron; ga na životu, ispunjava&scaron; mu želje, brine&scaron; se za njegovo zdravlje. E, o tome sam znala govoriti. No, s tim sam poukama prestala. Život me demantirao. I to ba&scaron; u trenutku kad sam imala jako, jako dugu kosu i kad sam ukuhala najbolji ajvar u svojoj domaćinskoj karijeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Na va&scaron;im su popisima i najnovije knjige. Znači, i recimo Ferić, oko kojeg je sad bila velika frka, da ga treba izbaciti iz kurikuluma, jer da je &ldquo;skaredan&rdquo;.</strong><br />- Da, iako to nije previ&scaron;e zahvalno, dajem studentima na čitanje sasvim suvremenu literaturu. Bolonjski proces drži studente po cijele dane na fakultetu. I zamislite &scaron;to se događa. Studenti kroatistike nemaju vremena za čitanje hrvatske književnosti. Da, na popis im stavljam najnovije naslove jer me boli da moji studenti, kad ih kolege s drugih fakulteta pitaju koju bi im knjigu preporučili za ljetno čitanje, blijedo gledaju. Držala sam recimo kolegij Najnovija hrvatska proza, i to je zaista bila književnost 2014/15. Čitali smo, između ostalih naslova, i knjigu Dragana Pavelića, za koju &scaron;ira hrvatska javnost možda i ne zna, roman naslovljen &ldquo;Knjiga o krilatom fratru&rdquo;. Nikad studentima ne govorim o objektivnom pristupu književnom &scaron;tivu. Svaki profesor u svoj izbor utka i ne&scaron;to vlastitih ljubavi. A naivni to i priznaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Vi jako volite Andrića.</strong><br />- Da, pogodili ste. Zbog toga sam na popis novih naslova i uvrstila tu knjigu koja govori o Andriću na način na koji i ja sama osjećam Andrića. Uvjerena sam da je cijeli njegov život bio nadoknada gubitka, onog sa starta života. Mislim ipak da sam studente najuspje&scaron;nije nagovorila na čitanje Josipa Mlakića. I to u sklopu kolegija &ldquo;Ivo Andrić i suvremeni hrvatski pripovjedači&rdquo;. Tim veznikom i rekla sam i &scaron;to mislim o Andrićevoj pripadnosti, oko koje je potro&scaron;eno puno nepotrebnih i nelijepih riječi. Jako me raduje kad studenti prijave diplomski rad ba&scaron; o Mlakiću.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Razmi&scaron;ljate li o literaturi kao roditelj drugačije nego kao profesor? Ja sam, kad mi je sin bio u pubertetu, zazirala od knjiga o drogiranju.</strong><br />- Jako sam bila ponosna na kolegij &ldquo;Ženska ratna proza&rdquo;, ali kad bih do&scaron;la kući, razmi&scaron;ljala sam trebaju li mlade djevojke od 21 godine slu&scaron;ati i čitati o silovanjima, trebam im li narediti da pročitaju roman &ldquo;Kao da me nema&rdquo; Slavenke Drakulić, koji je težak, bolan&hellip; I provedem puno sati u propitivanju smijem li ja nečiju djecu, u ovom neveselom svijetu, jo&scaron; dodatno opterećivati. A onda prevlada odgovornost prema struci. Roman daje sliku kakvu ne daje niti jedan politički priručnik, ni jedan članak u kojem se nižu brojke. Književnost ne zrači samo ugodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Kad smo već na faksu, tu je i profesor Pavao Pavličić, s kojim ste već godinu dana u vezi.</strong><br />- Pavla poznam tridesetak godina, moja generacija se i divila &ldquo;fantastičarima&rdquo;, i ljutila se na njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Ljutila?</strong><br />- Da, i ja sam bila među njima. Ljutili smo se u trenutku kad su &ldquo;promijenili model&rdquo; i okrenuli se čitateljima. Tako smo to tada govorili. Danas mi je to smije&scaron;no. Pa kome su se trebali okretati? Moja prva književna kritika, a objavila sam je u Glasu Slavonije, ocijenila je opisanu knjigu negativno. Bila je to recenzija Pavličićeva romana &ldquo;Slobodni pad&rdquo;, objavljenog 1982. u biblioteci hit. Jako sam voljela njegovu &ldquo;Lađu od vode&rdquo;, &ldquo;Vilinske vatrogasce&rdquo;... Ukratko, generacija Quoruma se furala na te&scaron;ku prohodnost teksta. Gotovo da sam se vrijeđala kad bi netko izvan ekipe razumio moje književne analize.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Tko bi rekao da ste se ba&scaron; vi ljutili &scaron;to netko, konkretno Pavličić, &ldquo;priča priču&rdquo;, jer va&scaron;e su knjige sinonim za priču.</strong><br />- U Osijeku sam ja bila posve druga ja. Osjećala sam se jako važnom, sva sam bila u visokoj teoriji. U jednom se trenutku ne&scaron;to prelomilo u meni. I to ne onda kad sam počela pisati prozu, nego kad se u sve, pa i u pisanje, ubacila velika i ozbiljna povijest. Kad je rat stigao i u Osijek, upitala sam se &scaron;to sad činiti? Točno se sjećam trenutka u kojem sam napustila visoki teorijski stil i krenula vlastitom pričom u interpretacije književnih tekstova. Dotad je u svakoj mojoj rečenici bilo sedam književnih termina. I naravno da me, s takvom dioptrijom, nervirao netko tko je odjednom odlučio uspostaviti suradnju s čitateljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>A kad se dogodio spomenuti obrat?</strong><br />- Godine 1991. dobila sam zadatak napisati pogovor romanu &ldquo;Đuka Begović&rdquo; Ivana Kozarca. Jesen 1991. godine. Putujem iz Osijeka u Zagreb. Vlakom. Točno znam trenutak kad se interpretativna sklopka prebacila. U istom kupeu sjedio je stariji mu&scaron;karac koji je bježao iz Starih Jankovaca. Bježao je pred ludilom rata, odjeven u reklju, tamnoplavu slavonsku vunenu vestu (valjanu) i u smeđe somotne hlače, i ja sam sebi umislila da je on rođen u godini u kojoj je objavljen Kozarčev roman. I da je on Đuka. Pogovor sam započela tom slikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Znači, i vi ste promijenili paradigmu.</strong><br />- Da, počela sam ubacivati priču u svoje analize i tumačenje književnih djela. Pomalo sam i zavidjela profesorima koji su u velikom i te&scaron;kom vremenu uspjeli ostati isti, ne mijenjati svoj znanstveni jezik i pristup. Priznajem to. Nisam principijelna, nisam dosljedna. Svjesna sam da to ni nije mudro reći. Okrenula sam se prvom licu jednine. Možda sam i iz nekog bosanskog inata 1997. objavila knjigu upravo tako naslovljenu, &ldquo;Prvo lice jednine&rdquo;. Napustila sam ono &ldquo;mi mislimo&rdquo;, &ldquo;na&scaron;a analiza pokazuje&rdquo;... Dobivala sam zbog toga ukore znanstvene zajednice, ili kako bi moja kći rekla, dobivala sam po tamburi. Danas većina tih istih ljudi pi&scaron;e u prvom licu i vrlo često u ozbiljne analize uključuje krhotine vlastitih biografija. Ali, u njihovom slučaju radi se o novom pristupu, kreativnosti&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>No, vratimo se profesoru Pavličiću? Kad ste se prestali ljutiti na njega?</strong><br />- Vrlo brzo, kad sam ponovno pročitala &ldquo;Večernji akt&rdquo;. Prvi put sam ga čitala u godini objavljivanja. Bila sam tada studentica treće godine. Bila je to 1981. kad je Pavao sa 35 godina dobio Ninovu nagradu. Kad sam godinu dana poslije &ldquo;Slobodni pad&rdquo; ocijenila jako lo&scaron;e, uzela sam ponovno Akt. To je roman koji se i danas treba iznova pročitati. Genijalni falsifikator Mihovil stvara virtualne svjetove, u svemu se naslućuje ovo na&scaron;e vrijeme. Ima u njegovim knjigama puno takvih navje&scaron;ćujućih tema, ali sad ipak nisam u funkciji književne kritičarke koja raspravlja o prozi Pavla Pavličića. Znam da vas zanima vi&scaron;e na&scaron; privatni odnos..</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>E, tako je, s literaturom biste zbilja trebali malo stati. Dobro se slažete?</strong><br />- Mi imamo sličan odnos prema temeljnim životnim vrijednostima, brojne zajedničke teme, priča nikad ne staje. Napisala sam da je u životu važno naći taj drugi dio sebe, nekoga tko je tvoj par. Mislim da sam tu priču pod naslovom &ldquo;Parovi&rdquo; objavila prvo u Vjesniku pa u knjizi &ldquo;Laura nije samo anegdota&rdquo;. Dobro je da sam u toj vjeri ostala ustrajna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>&Scaron;to znači zajednički sličan odnos prema temeljnim životnim vrijednostima?</strong><br />- Njemu je jako važan odnos dobra i zla, a važno je to i meni. Imamo i sličan odnos prema autoritetima, prema prostoru u kojemu smo odrastali, mogla bih dugo nabrajati. Za razliku od mene, Pavao zna da ne treba tro&scaron;iti snagu na to da se svima svidi, nadam se da će me tome poučiti. Na&scaron; odnos je miran u toj svojoj punoći. Ne znam &scaron;to bih vi&scaron;e rekla. I &scaron;utnja je odgovor. No, to je &scaron;utnja na onaj način na koji &scaron;uti junak jedne Andrićeve priče.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Jeste li ovo ljeto čitali ne&scaron;to njegovo? Sigurno ste sve pročitali.</strong><br />- Ovo ljeto sam ponovno pročitala Pavlovu &ldquo;Kroniku provincijskog kazali&scaron;ta&rdquo;, tako da mi ostaju samo one knjige iz njegovih rukopisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Kao &scaron;to ste vi, uglavnom, svrstani u &ldquo;spisateljicu autobiografske proze&rdquo;, iako je va&scaron; život &ldquo;pun kao &scaron;ipak&rdquo;, ne uvijek veseo, dapače, često dramatičan, pa to ima nekog smisla...</strong><br />- Volim tu usporedbu sa &scaron;ipkom. Bojim se samo da se nar ne raspukne. Sad bi trebalo pričekati da mirno sazre i da ga na vrijeme uberu prave ruke. Moje su sve selidbe u životu bile po želji drugih, mijenjala sam gradove, mjesta, učila se poslu&scaron;nosti jer je to bio jedini način preživljavanja. Znam reći svojim prijateljima da sam ja u du&scaron;i mangup, da sam po tome na ćaću, ali mi nije moglo biti. S desne na lijevu obalu Save prebacili su me kad su mi bile tri godine. Ispratili su me rečenicom &ldquo;Teta će te dotjerati u suru (red).&rdquo; Trajalo je dotjerivanje godinama, I meni se sve u životu događa po zakonima priče: poklapali su se datumi, obiteljske priče nudile su se kao zavr&scaron;eni romani. Malo sam ja toga prepisala u svojoj prozi. Ono najvažnije nisam jo&scaron; ni zagrebala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Vi ste, zapravo, osoba koja ne voli biti singlica, koja voli partnerski odnos.</strong><br />- Da, jedina nesreća mog života leži u tome &scaron;to ja u svakoj dnevnoj situaciji proživljavam cijeli svoj život. U ispijanju jedne kave oživjet ću najmanje deset sličnih trenutaka. I pri tome nagađati &scaron;to bi moglo biti dalje. Tako da ja i tu čežnju za kvalitetnim partnerskim odnosom, tu ste doista u pravu, promatram u kontekstu kompletne svoje biografije. Ja nisam imala nikakva očekivanja jer nisam imala model po kojem bih mogla uspoređivati, nisam znala je li taj moj mu&scaron;karac dovoljno dobar prema meni, jer nisam znala kakav je moj otac bio prema mojoj majci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>To nitko ne može.</strong><br />- Mislila sam da može. Va&scaron;u tvrdnju primam kao utjehu. Čeznula sam da netko o meni brine. Svjesna sam ja kakvu sliku o sebi ostavljam u očima nekih žena. Često mi prigovaraju da sam staromodna, konzervativna, nedovoljno feministički osvije&scaron;tena. A ja feministica u praksi i da, &ndash; nakon &scaron;to ispratim molere, platim račune, operem auto, pregledam Magdaleninu zadaću, napi&scaron;em dopis geometru, skuham ručak, nazovem sve stare i nemoćne kojima dugujem zahvalu, naručim dijete i sebe na kontrolne preglede - nemam snage čitati teorijske naputke. Mene nikad, ni u profesionalnom ni u privatnom životu, nije zapuhao vjetar u leđa. Samo u prsa! Sve vidim, ali sam se uvijek pravila, i jo&scaron; to činim, da ne vidim. Možda ću jednog dana ipak napisati pravu memoarsku knjigu. I bez imalo laganja reći &scaron;to me je sve boljelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Sad vjerojatno osjećate olak&scaron;anje, u skladnoj vezi.</strong><br />- On je jedna posložena osoba i netko tko stoji iza izgovorene riječi.<br />Uvijek je bio miran. Meni je bio na prijemnom ispitu na fakultetu, i kad sam poslije doznala kako se u to predinformatičko vrijeme groteskno lako upadalo preko veze, sve mi se smučilo. Možda samo njemu mogu zahvaliti &scaron;to je na elitnu komparativnu književnost pripustio nekog iz provincijske Nedođije.<br />- I ja se sjećam svog prijemnog, u Osijeku. Zagreb je bio preskup. U redu za ispitivanje, stajao je i frajer s dugom, dugom, crnom kosom, s nekoliko knjiga biblioteke Razlog. Upla&scaron;ila sam se i pomislila &scaron;to ću ja sada tu, mala iz Đurđenovca, ja bih pisala esej o Augustu &Scaron;enoi, ni ne znam &scaron;to je Razlog. Taj dugokosi bio je Delimir Re&scaron;icki, ubrzo moj najbolji fakultetski prijatelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Putovali ste iz Đurđenovca u Osijek. Kad ste ustajali?</strong><br />- U pola pet. Kuća moje tete nalazi se dva i po kilometra od željezničke stanice. Do stanice se i&scaron;lo pje&scaron;ice. Putovala sam đačkim &scaron;inobusom u kojem se pu&scaron;ilo, pilo. Radnici su i&scaron;li na posao. Miris Badelova konjaka, kobasice, slanine, luka... Može&scaron; se dotjerati, namirisati parfemom iz Pečuha, ali u studentsku dvoranu unosi&scaron; svoju putničku prepoznatljivost. U Osijek bih stizala oko sedam. Fakultet je radio od osam, samo su knjižničarke dolazile ranije. I one su me pu&scaron;tale u čitaonicu, da me zbrinu. A ja bih čitala, učila, prepisivala članke iz Croatice, Republike. Na pauzi između predavanja, Re&scaron;icki i kompanija odlazili su u Obrtnički dom na konjak i pivo. I&scaron;la bih i ja rado s njima, da sam imala dinara u džepu. Vraćala sam se u čitaonicu i glumila veliku zainteresiranost za srednjovjekovnu prozu, barokne religiozne poeme. To je primijetio profesor Stanislav Marijanović i tako je počela priča vezana uz znanstveni dio mene. Kući sam se vraćala u deset navečer. Magdici to nisam pripovijedala. Ne bi to razumjela. Da joj kažem da sam spavala po pet sati? Možda sad pročita u Jutarnjem. Sigurno će pomisliti da je to jo&scaron; jedna mamina priča.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>&Scaron;titite dijete od surovih životnih istina?</strong><br />- Magdica mora popuniti prazninu koju osjeća. Razumijem to jer sam i sama slagala svoju biografiju. Uglavnom riječima. Njezin otac živi kroz moje priče o njemu. Ona ga nije upamtila. Samohrani odgoj je složeniji. I sad na tu njenu malu biografiju jo&scaron; slagati težinu moje. Kad i ako prepoznam trenutak, ponudit ću joj na pamćenje svoju varijantu moje biografije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Zanima je obiteljska pro&scaron;lost?</strong><br />- Nisam do sada ni upoznala dijete koje je u tim godinama zaneseno obiteljskim predajama; kako se zvala &scaron;ukunbaka, kako pradjed, gdje je koje godine tko bio, s koliko se godina udala baka&hellip; I sad će svi reći da sam ja &ndash; tako staromodna - to nametnula. Ne, nisam. Jer, ja sam bila jako, jako nervozna kad bi mi teta rekla: &ldquo;Kad sam ja bila tvojih godina&rdquo;. Odmah su mi se u&scaron;i čepile.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>I meni se čini da ste &ldquo;starinski&rdquo; tip, vi&scaron;e vas zanima pro&scaron;lost nego sada&scaron;njost, biv&scaron;i nego sada&scaron;nji ljudi...</strong><br />- Sad ću vam reći ne&scaron;to nisam jo&scaron; rekla, dugo se spremam, ali nisam imala hrabrosti. Kad su neke druge spisateljice u pitanju i kad se pod njihovim prstima nađu priče koje tematiziraju djetinjstvo, mučninu ljubavnih veza, sve je to za doktorske teze. A kod mene su te iste teme opisane kao &ldquo;nježne teme djetinjstva&rdquo;. U mnogim mojim pričama itekako ima implicitnih polemika, političkih komentara, ako nigdje drugdje, onda u knjizi &ldquo;Tko se boji lika jo&scaron;&rdquo;. Neukusno je isticati vlastite naslove, a i nema razloga braniti se, jer me nitko ni ne napada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>No, zanimate me vi, va&scaron;a sklonost pro&scaron;losti...</strong><br />- To je istina. Jednostavno, imam problema s pro&scaron;lo&scaron;ću. Godinama, primjerice, imam potrebu - kad dođe proljeće - uzeti oglasnik i pretraživati rubriku vezanu uz prodaju stanova. Ako se ne preselim, onda barem razbijem jedan zid i napravim preinake u stanu. Taj nemir me hvata u travnju. I traje do polovice svibnja. To je to vrijeme u kojem sam oti&scaron;la iz roditeljskog doma. I neprestano tragam za sličnim. Pisci ne trebaju ići na psihoterapiju, jer sve si možemo sami objasniti; pod uvjetom da na događaje gledamo kao na dijelove priče. I sami znate, svaku muku mi možemo pretvoriti u tekst. Objasniti si i ne ljutiti se.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Dvadeset i pet ste godina u Zagrebu. Osjećate li se konačno kao kod kuće?</strong><br />- Volim &scaron;to ste upotrijebili riječ &ldquo;kuća&rdquo;. I dalje se najbolje osjećam u Osijeku. I danas mi je žao &scaron;to nisam, a imala sam namjeru, kad je Magdica kretala u &scaron;kolu, vratiti se u Osijek. U Zagrebu se osjećam kao da sam na pozornici, da glumim neku sebe. A kad dođem u Osijek, i stanem na tlo - to je to. Ali kako starim, sve vi&scaron;e volim i more. Bit će da sam jo&scaron; nespremna za konačnu inventuru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Već dvije godine borite se s malignom bole&scaron;ću, ali ne volite o tome pričati. No, kako ste sad?</strong><br />- Možda je riječ borba malo prete&scaron;ka, reći ću da sam u tihoj prepirci s bole&scaron;ću. I želim koristiti pro&scaron;lo glagolsko vrijeme. Ne, o tome ne govorim. Doista vjerujem u prvu rečenicu Ivanovog evanđelja, da riječi imaju moć jer su na početku svega. Ako priča&scaron;, onda će&scaron; tu priču i rasplamsati. Ne želim ni dijete opterećivati. Već sam ispovjedila zbog čega. Ta priča s bole&scaron;ću uvijek me zanimala kao literarna tema: uđe&scaron; ležerno u ordinaciju, liječnik uzima tvoj nalaz i izgovori ne&scaron;to jako stra&scaron;no. Pitala sam se kako izgleda svijet nakon toga? Jesu li boje iste, pu&scaron;e li vjetar u istom smjeru? A sve se dogodilo u samo tri minute. Pro&scaron;la sam to i s Magdaleninim ocem. Liječnik mu je mirno i hladno, tog 4. 11. 2004. rekao da ima jo&scaron; &scaron;est mjeseci života. Ivo je bio pravi Bosanac, nezainterseiran za vrijeme. Taj čovjek preminuo je, točno u rečeni dan, 4. 5. 2005. U prija&scaron;njim sam intervjuima, kad bi me pitali čega se najvi&scaron;e bojim, redovito odgovarala - dijagnoze. Da, riječi imaju moć. Mislim da je prepirka zavr&scaron;ila i da je pravedni sudac dosudio u moju korist.</p> <p><br /><em><strong>Jutarnji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-02-julijana_matanovic.jpgOdlična prva večer WHFestahttp://grude.com/clanak/?i=1235512355Grude.com - klik u svijetFri, 29 Jul 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-29-whfest_2016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove godine na festival se prijavilo 68 autora kratkih filmova, 93 benda i 164 pisca kratkih priča. Selektori su odabrali devet bendova, 22 filma i 32 priče koje će se boriti za ovogodišnje nagrade.<p>Odličnom svirkom Zabranjenog Pu&scaron;enja zatvorena je prva večer West HerzegowinaFesta. Sarajevski bend održao je koncert nakon &scaron;to su u službenom dijelu festivala nastupili bendovi Magnolija, Clouie i Materialdamage te nakon &scaron;to je prikazano sedam filmova u konkurenciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druge večeri festivala očekuje nas nastup jo&scaron; tri benda u konkurenciji te prikazivanje filmova nakon kojih će koncert održati beogradski bend S.A.R.S.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, na festival koji se od 28. do 30. srpnja održava uz rijeku Li&scaron;ticu na &Scaron;irokom Brijegu pruža priliku mladim glazbenicima, autorima kratkih filmova i piscima kratkih priča da pokažu javnosti i stručnom žiriju svoj rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine na festival se prijavilo 68 autora kratkih filmova, 93 benda i 164 pisca kratkih priča. Selektori su odabrali devet bendova, 22 filma i 32 priče koje će se boriti za ovogodi&scaron;nje nagrade.<br />Najbolji u glazbenoj kategoriji bit će nagrađeni u snimanjem pjesme i spota dok će se autori kratkih filmova natjecati za novčanu nagradu, koju je osigurao HT-Eronet. Književni dio festivala je pod pokroviteljstvom portala Bljesak.info, koji je za najbolje autore kratkih priča osigurao novčane nagrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U žiriju i ove godine sjede zvučna i stručna imena iz svijeta filma, glazbe i književnosti, pa će o najboljem filmu odlučivati glumci Luna ZimićMijović i EnisBe&scaron;lagić te dugogodi&scaron;nji prijatelj festivala ĐeloHadžiselimović. Najbolji bend odabrat će glazbeni kritičari Zlatko Gal i Hrvoje Horvat te glazbenici Ivo Mikulić i Ivan Galić Ivećko, inače jedan od pokretača Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvučna imena sjede i u književnom žiriju, pa će najbolje autore kratkih priča odabrati Magdalena Vodopija, direktorica Sa(n)jam knjige u Istri, književnici i novinari Gordan Nuhanović i Emir ImamovićPirke, inače dugogodi&scaron;nji prijatelj WHF-a te veliko bosanskohercegovačko pero Josip Mlakić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za festival, po cijeni od 10 KM, mogu se kupiti isključivo na ulazu. Za ostale informacije posjetite internetske stranice festivala ili ih potražite na Facebooku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-29-whfest_2016.jpgNAJAVA: Peti Seminar folklora Hrvata u BiH FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=1230212302Grude.com - klik u svijetWed, 20 Jul 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-20-seminar_folklora_hrvata_bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od ove godine, uz grupe ples i glazbala, polaznici će moći odabrati i smjer ganga, a polaznici koji se opredijele za glazbala biraju između tambura i tradicijskih glazbala<p>Nakon &scaron;to smo u posljednje četiri godine zaokružili ciklus predavanja iz svih područja BiH: Pjesme, plesovi, no&scaron;nje i običaji Hrvata Hercegovine, Bosanske posavine, srednje Bosne i Hrvata sjeverne Hercegovine, Zavr&scaron;ja i Kupresa, ovogodi&scaron;njim Seminarom ponovno krećemo iz početka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peti Seminar folklora Hrvata u BiH na kojem će se obrađivati pjesme, plesovi, no&scaron;nje i običaji Hercegovine, kao i tradicijska glazbala BiH i Hrvatske održat će se u Mostaru od 4. do 7. kolovoza 2016. godine. Stručni voditelj seminara je prof. Miroslav &Scaron;ilić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ove godine, uz grupe ples i glazbala, polaznici će moći odabrati i smjer ganga, a polaznici koji se opredijele za glazbala biraju između tambura i tradicijskih glazbala (diple, lijerica, dvojnice, gusle, &scaron;argija, gajde, dude, samica, dangubica, i dr.). Za smjer tradicijska glazbala predavat će dva profesora, te će tako biti pokriveno čitavo hrvatsko etnolo&scaron;ko područje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plesna predavanja organizirana su u jutarnjem i večernjem terminu, a uključuju: izlaganja s terena (plesna predavanja) koja će voditi prezentatori s terena, zatim pjevačka predavanja, teorijsku nastavu o etnologiji, etnomuzikologiji, scensku primjenu folklora, rad s izvornim folklornim skupinama, osnove glazbenog obrazovanja, učenje i sviranje tradicijskih glazbala, kao i druga predavanja vezana za tradicijsku materijalnu i nematerijalnu ba&scaron;tinu hrvatskog življa ovog područja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokacija petog Seminara je odmarali&scaron;te Relax Aluminija koji se nalazi u prigradskom i turističkom naselju Buna kod Mostara. Plesni dio i predavanje održati će se u Osnovnoj &scaron;kola Marina Držića koja se nalazi neposredno uz odmarali&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz stručnog voditelja Seminara, prof. Miroslava &Scaron;ilića, na ovogodi&scaron;njem Seminaru predavat će dipl. etnolog i polonista Andrija Ivančan, umjetnički voditelj Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, zatim dr. sc. Stjepan Sremac, profesori glazbene umjetnosti i mnogi drugi... Kompletan popis predavača možete pogledati na službenoj stranici www.uhakud.info</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pozivamo sve zainteresirane koji vole umjetnost da se priključe radu petog Seminara folklora Hrvata u BiH koji počinje 4. kolovoza u 9 sati, a zavr&scaron;ava 7. kolovoza u večernjim satima.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sve dodatne informacije, kao i prijave, možete dobiti na e-mail: seminar.folklorabih@gmail.com , na službenoj Facebook stranici &bdquo;Seminar folklora Hrvata u BiH&ldquo;, kao i na Internet stranici www.uhakud.info</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>OO Seminara folklora Hrvata u BiH</strong><br /><strong>UHAKUD u BiH</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-20-seminar_folklora_hrvata_bih.jpgPredstavljanje knjige pjesama Marka Čuljka i Monodrama u sklopu 'Kulturnog ljeta' u Sovićimahttp://grude.com/clanak/?i=1225212252Grude.com - klik u svijetMon, 11 Jul 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-11-marko_culjak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići poziva vas na ''Kulturno ljeto u župi Gorica-Sovići 2016.''<p>U subotu, 16. VII. 2016. kod zvonika sv. Ilije Proroka u Bobanovoj Dragi u 20.30 sati upriličiti će se Monodrama &bdquo;Anima Croatorum&ldquo; u izvedbi Mladenke Gruice uz pratnju klape Bratov&scaron;tina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Monodrame, uslijedit će predstavljanje knjige pjesama &bdquo;I&scaron;čekujući dolazak iz daleka&ldquo;, autora Marka Čuljka iz Bobanove Drage.<br /><br /></p> <p>Kako doznajemo nastupit će ganga&scaron;ke ekipe, te Mokarski tambura&scaron;i..<br />&nbsp;</p> <p>Boboska.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-11-marko_culjak.jpgU posuškom parku osvanuo grafit posvećen djeci FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=1217512175Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-27-grafit_posusje_park2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Ja sam Sara. Sve što imam, u tebi se smije“ - piše na grafitu s likom djevojčice koja simbolizira pobjedu nad nasiljem.<p>U posu&scaron;kom parku osvanuo je grafit posvećen djeci. Naslikala ga je akademska slikarica gruđanka Anita Marić Bilić, koja je podrijetlom iz Posu&scaron;ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo djelo predstavlja vizualnu ekspresiju stihova autorice Eve Zmajevske iz zbirke poezije Kroz hodnik pamćenja. Knjiga je objavljena 2014. godine u svrhu promoviranja za&scaron;tite prava djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica ju je izdala u posebnom izdanju i poklonila UNICEF-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ja sam Sara. Sve &scaron;to imam, u tebi se smije&ldquo; - pi&scaron;e na grafitu s likom djevojčice koja simbolizira pobjedu nad nasiljem. Sara, ponovno rođena djevojčica mami pozornost prolaznika i krasi pročelje kamenog zdanja u najmlađoj općini u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je prvi grafit multidisciplinarnog karaktera nastao u suradnji dviju mladih posu&scaron;kih umjetnica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-27-grafit_posusje_park2.jpgNAJAVA: Kulturno ljeto u župi Gorica – Sovićihttp://grude.com/clanak/?i=1205212052Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jun 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-07-kulturno_lito.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići i ove 2016. godine organizira tradicionalnu manifestaciju Kulturno ljeto u župi Gorica – Sovići. <p>Program će se sastojati od koncerta, predstavljanja knjige, izložbe slika i jubilarnog 10. susreta klapa u Staroj crkvi u Gorici u povodu patrona župe sv. Stjepana Prvomučenika koji se od davnina u Gorici slavi 3. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program započinje u crkvi sv. Petra i Pavla u trodnevnici svetkovine spomenutih svetaca u Sovićima koncertom fra Marina Karačića i njegove glazbene grupe, a nastavit će se predstavljanjem nove knjige pjesama Marka Čuljka i smotrom narodnih pjesama (ganga i bećarac) i glazbenih umijeća (gusle, diple...) kod zvonika-kapelice u Bobanovoj Dragi pred blagdan sv. Ilije Proroka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve će zavr&scaron;iti 10. Susretom klapa u Gorici i izložbom slika akademske slikarice Branke Grizelj iz Sovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljniji program s točnim i preciznim vremenskim odrednicama bit će objavljen na vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ljubitelje kulture i umjetnosti pozivamo da nam se i ove godine pridruže na ovim svečanostima!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-07-kulturno_lito.jpgNAJAVA: Svečani koncert povodom 20 godina Osnovne glazbene škole Grudehttp://grude.com/clanak/?i=1205112051Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jun 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-07-os_glazbena_skola_gr.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osnovna glazbena škola „Grude“ poziva vas na svečani koncert kojim se obilježava 20 godina djelovanja Osnovne glazbene škole „Grude“.<p>Koncert će se održati u četvrtak, 9. lipnja 2016. godine sa početkom u 19:30 sati, u kinodvorani Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu će nastupiti sada&scaron;nji učenici Glazbene &scaron;kole i učenici koji su nastavili svoje glazbeno obrazovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz slobodan</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radujemo se Va&scaron;em dolasku, poručuju iz Osnovne glazbene &scaron;kole Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boboska.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-07-os_glazbena_skola_gr.jpgŠesta eko-kolonija na Blidinjuhttp://grude.com/clanak/?i=20042004Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jun 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-01-blidinje_likovna_kolonija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već šestu godinu za redom održava se Eko-kolonija pod organizacijom nevladine udruge EKO-ZH, Udruge za zaštitu okoliša i kulturno-povijesnog nasljeđa Zapadne Hercegovine.<p>Ovogodi&scaron;nja likovna kolonija obuhvaća sudjelovanje 55 studenata. To su studenti sa Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, ALU Banja Luka, Univerzitet Džemal Bijedić, nastavnički smjer, ALU Osijek, FLU Beograd, ALU &Scaron;iroki Brijeg, Umjetnička akademija u Splitu i ALU Trebinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U program kolonije je predviđeno kampiranje na Blidinju, od 30. svibnja &ndash; 4. lipnja 2016. Ovogodi&scaron;nja tema su Blidinjski krajolici a sudionici bi trebali naslikati najmanje dvije slike. Također, u program su uključena predavanja iz oblasti likovna umjetnosti i povijest umjetnosti, kao i fotosafari po atraktivnim lokacijama planine Čvrsnice koja se nalazi u blizini lokacije za održavanje kolonije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon održane likovne kolonije predviđena je izložba slika nastalih na koloniji u listopadu 2016. u prostorima Franjevačke galerije uz prigodni katalog. Ovogodi&scaron;nja likovna kolonija poprima novi oblik &scaron;to će rezultirati mnogobrojnim interakcijama mađu studentima ali i raznovrsnim umjetničkim doživljajima. Američko veleposlanstvo u Sarajevu je ovogodi&scaron;nji pokrovitelj navedene likovne manifestacije.<br /><br /><br />Boboska.com/Dnevni list</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-01-blidinje_likovna_kolonija.jpgKNJIGA PROF. ZORANA TOMIĆA: Kapitalno djelo za afirmaciju odnosa s javnošćuhttp://grude.com/clanak/?i=18551855Grude.com - klik u svijetFri, 13 May 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-13-knjiga_profzorantomic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izišlo drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje knjige „Odnosi s javnošću – Teorija i praksa“ autora prof. dr. Zorana Tomića, a u nakladi izdavačke kuće Synopsis u Zagrebu i Sarajevu.<p>Pro&scaron;lo je osam godina od prvog izdanja knjige Odnosi s javno&scaron;ću - teorija i praksa, koju su ugledni teoretičari i mediji proglasili &bdquo;Biblijom odnosa s javno&scaron;ću&ldquo; ili &bdquo;Cutlipom jugoistočne Europe&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo izdanje knjige imalo je 35 poglavlja, dok ih je u drugom izdanju 54 na 1.368 stranica. Pored aktualiziranja postojećih poglavlja, pojavljuju se i određene nove cjeline kao &scaron;to su, između ostaloga, odnosi s javno&scaron;ću u institucijama kulture i umjetnosti, u vjerskim organizacijama, obrazovnim institucijama i sl. Sadržaj knjige je dopunjen kako teorijski tako i s praktične razine jer se u knjizi nalazi i 56 studija slučaja koja dodatno pomažu razumijevanju teorijskog okvira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za pripremu drugog izdanja kori&scaron;tena je najnovija suvremena i svjetska literatura s područja odnosa s javno&scaron;ću i srodnih disciplina tako da se može reći kako je ona usklađena sa sadržajem i standardima naprednih europskih i svjetskih zemalja. Isto primjećuje i dr. Najil Kurtić koji je istaknuo da se &bdquo;profesor Tomić i njegova knjiga definitivno potvrđuju nezaobilaznom i relevantnom činjenicom u genezi odnosa s javno&scaron;ću u regionalnim i europskim okvirima&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo izdanje ove knjige je studijsko te je kao takvo dominantno namijenjeno studentima na svim razinama studija. U prilog tome je i činjenica da svako poglavlje zavr&scaron;ava sažetkom, zatim pitanjima za provjeru znanja i dodatnom literaturom. Pridoda li se ovim novinama i opsežan rječnik odnosa s javno&scaron;ću, na kraju knjige, onda je evidentno kako će studenti moći lak&scaron;e svladati i prihvaćati sadržaj knjige. Upravo vi&scaron;egodi&scaron;nja iskustva i rad sa studentima na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj nastavi bila su motiv organizacije drugog izdanja u obliku i formi klasičnih udžbenika. Prof. dr. Božo Skoko u recenziji ističe kako je &bdquo;profesor Tomić podario uistinu cjelovit, praktičan i sadržajan udžbenik za vrijeme u kojem živimo, ali i nara&scaron;taje koji dolaze&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjige recenzentski potpisuje jedanaest najuglednijih znanstvenika iz Hrvatske i BiH. Za dr. Damira Jugu ovo je &bdquo;kultna knjiga&ldquo;. Odnose s javno&scaron;ću - Teoriju i praksu dr. Tomića je &bdquo;bez imalo razmi&scaron;ljanja moguće proglasiti kapitalnim djelom koje je obuhvatilo ba&scaron; svaki segment odnosa s javno&scaron;ću i to toliko detaljno da s pravom može nositi naziv 'mjesta susreta' sa svakim detaljem ove profesije.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Aleksandar Bogdanić smatra &bdquo;da na na&scaron;im prostorima ne postoji niti jedna studija ili udžbenik &ndash; izvorna ili u prijevodu &ndash; koja bi se uopće mogla usporediti s Tomićevim Odnosima s javno&scaron;ću. Svaki autor ima životno djelo. Ovo je Tomićevo&ldquo;. Isto smatra i dr. Besim Spahić koji u svojoj recenziji nagla&scaron;ava da se &bdquo;ovim životnim djelom dr. Tomić potvrdio kao najveće znanstveno ime na području odnosa s javno&scaron;ću na prostoru BiH i znatno &scaron;ire. Njegov rad golem je doprinos afirmaciji odnosa s javno&scaron;ću, kao i afirmaciji znanosti u BiH i Jugoistočnoj Europi.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. dr. Zoran Tomić redoviti je sveučili&scaron;ni profesor, dekan Filozofskoga fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru i pročelnik Studija odnosa s javno&scaron;ću. Suradnik je Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH te član Vijeća za znanost Bosne i Hercegovine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-13-knjiga_profzorantomic.jpgMatica hrvatska Sarajevo načelniku Grizelju darovala 37 knjiga u svom izdanju: Šimićeve nagrade Mariji Vlašić, Katarini Biško i Ivani Čovićhttp://grude.com/clanak/?i=17981798Grude.com - klik u svijetSun, 08 May 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-08-016_simicevi_zatvaranje_v.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zatvoreni su 53. Šimićevi susreti. Oni koji ih prate posljednjih godina kažu, i najposjećeniji. Kvaliteta u organizacijskom smislu bila je vidljiva kroz cjelokupno trajanje manifestacije.<p>&nbsp;</p> <p>U večeri zatvaranja dodijeljene su nagrade najboljim književnicima.<br /><br /></p> <p>Ovogodi&scaron;nji najbolji mladi pjesnici progla&scaron;eni su u tri kategorije i to osnovno&scaron;kolci, srednjo&scaron;kolci i studenti, a prigodne darove uručio im je predsjednik Općinskog vijeća Grude Draženko Vranje&scaron;. Na razini osnovnih &scaron;kola prvo mjesto osvojila je Marija Vla&scaron;ić iz Sovića, drugo mjesto Gabrijela Bogut iz &Scaron;irokog Brijega, a treće mjesto pripalo je Petri Rupčić iz Ljubu&scaron;kog.<br /><br /></p> <p>Na razini srednjih &scaron;kola, prvo mjesto pripalo je Katarini Bi&scaron;ko iz Gruda, dok je drugo mjesto osvojila Emilija Grbavac iz Ljubu&scaron;kog. Na sveučili&scaron;noj razini, prvo mjesto pripalo je Ivani Čović, drugo Anđeli Mijić, a treće Ivani Kalfić. Nagrađeni pjesnici pročitali su svoje radove.<br /><br /></p> <p>Dobitinik ovogodi&scaron;nje nagrade A.B. &Scaron;imić je pjesnik Drago Čondrić za knjigu &ldquo;Sedam velikih biblijskih poema&rdquo;, a nagradu mu je uručio predsjednik DHK Herceg Bosne Ivan Sivrić, koji je kazao kako je riječ o knjizi koja će u duhovnoj obnovi ispuniti sve one koji je budu čitali.<br /><br /></p> <p>Dobitnik Čondrić prigodnim riječima zahvalio je na nagradi te čestitao organizatorima na održanim 53. &Scaron;imićevim susretima.<br /><br /></p> <p>Predsjednik Matice hrvatske &ndash; Ogranak Sarajevo akademik fra Petar Perica Vidić u svom je uvodnom govoru tokom svečanosti pozdravio sve nazočne te čestitao organizatorima na jo&scaron; jednim uspje&scaron;no održanim &Scaron;imićevim susretima.<br /><br /></p> <p>Vidić je tom prigodom uručio predsjedniku Matice hrvatske Grude Mariju Bu&scaron;iću Monografiju koja je izdana 2009. godine u povodu 130. godine utemeljenja Matice hrvatske &ndash; Ogranak Sarajevo te tri &Scaron;imićeve knjige, a dar od 37 knjiga u izdanju Matice hrvatske Sarajevo dobio je načelnik općine Grude Ljubo Grizelj.<br /><br /></p> <p>U ime pokrovitelja ovogodi&scaron;njih &Scaron;imićevih susreta &ndash; hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića, obratio se njegov savjetnik Igor Planinić, kazav&scaron;i kako su &Scaron;imićevi susreti najznačajnija i najdugoviječnija kulturna manifestacija Hrvata u Bosni i Hercegovini te kako im je izuzetna čast pružiti podr&scaron;ku ovom događaju.<br /><br /></p> <p>Supokrovitelj ovogodi&scaron;njih &Scaron;imićevih susreta je predsjednik Sabora Republike Hrvatske Željko Rainer, a u njegovo ime obratio se saborski zastupnik Goran Marić, rođeni Gruđanin, ekonomski stručnjak, koji je je kazao kako su &Scaron;imićevi susreti prigoda kada se treba sjetiti &Scaron;imićevih riječi, opomena, krikova.<br /><br /></p> <p>Na koncu, 53. &Scaron;imićeve susrete zatvorenim je proglasio predsjednik Organizacijskog odbora 53. &Scaron;imićevih susreta, načelnik Gruda Ljubo Grizelj koji je zahvalio sudionicima manifestacije, čestitao dobitnicima nagrada i priznanja, te kazao kako se s ovom manifestacijom nastavlja iduće i 2017. godine i opet idućih godina jer su to ova dva velikana pisane riječi i zaslužila.<br /><br /><em><strong>Foto:Boboska.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-08-016_simicevi_zatvaranje_v.jpgVečeras u Kinu Grude ''Brat magarac'' Predstava koja ledi, opominje i veselihttp://grude.com/clanak/?i=17801780Grude.com - klik u svijetThu, 05 May 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-05-brat_magarac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava se prikazuje u sklopu Šimićevih susreta u kinu Grude u 20 sati, ulaz je besplatan.<p>Nije se na Maloj sceni HNK Mostar odavno ni&scaron;ta radosnije izvelo dopremijere ove predstave. Ne samo zato &scaron;to glumci u predstavi cijelo vrijeme ple&scaron;u i dobar dio predstave iznose tjelesnim pokretima, nego zato &scaron;to priča o svecu iz Asiza ne može biti ispričana ni tužno, a ni ozbiljno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetac je to koji je odricanjem od svega želio pokazati ljudima koliko je uistinu čovjek malen i kako samo netko ponizan može biti veličina. Upravo ono &scaron;to nam svima, a možda najvi&scaron;e onima koji će biti u prvim redovima, nedostaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor predstave je Rene Medve&scaron;ček. Svetog Franju glumi Robert Pehar, dok se Jelena Kordić Kuret, Velimir P&scaron;eničnik Njirić, Sanda Krgo Soldo, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivan Skoko, Bojan Beribaka, Anja Rikalo, Marijo Bevanda i Anto Bralo odlično snalaze u uprizorenjima vi&scaron;e likova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava se prikazuje u sklopu &Scaron;imićevih susreta u kinu Grude u 20 sati, ulaz je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije predstave očekuje nas after party uz prigodnu glazbu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-05-brat_magarac.jpg