Komentarihttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Dnevno.ba: U Grudama na benzinskoj crpki nisu mogli popiti pivo jer se ne prodaje alkoholhttp://grude.com/clanak/?i=2859928599Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-arapkinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vidjeh objavu na portalu 'njuškam' a preko portala 'aura' ispovijest jedne Sarajke, nemam pojma je li djevojka ili udana žena, niti je bitno, koju je ista podijelila sa svima koji imaju pristup internetu. Ona je, naime, doživjela napad od nekih Arapa u jednom tržnom centru u Sarajevu jer je samo bila idilično i idealno obučena za ljetno vrijeme i temperature.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>PI&Scaron;E: Marko Čuljak/<a href="http://www.dnevno.ba/vijesti/komentar-dana-arapima-u-bih-ocito-smeta-sekularna-bih-97113/" target="_blank">Dnevno.ba</a></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali joj je majica na &bdquo;&scaron;paline&ldquo; (dalmatinski izraz za majicu sa dvije naramenice) zadavala problema jer joj je jedna naramenica spadala te otkrivala &ndash; vidi vraga ili &scaron;ejtana, kožu i ramena u, prema Arapima koji su je napali, prevelikom obujmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je opisala događaj i kao traumatično iskustvo ali i kao pribrani odgovor na napad u smislu obrane ljudskog prava na no&scaron;enje odjeće koja joj odgovara i koja nije zabranjena nikakvim zemaljskim zakonom. Ali i odjeće koja smeta &scaron;erijatski ili kako već nastrojenim muslimanima Arapima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivi odgovor prozvane djevojke ili žene na, prema napadačima iz neke arapske zemlje, nedolično odijevanje u javnom tržnom centru (nije dakle džamija ni drugi vjerski objekt) je &ndash;&bdquo;Oni će mene napadati u mojoj zemlji, u mom gradu u mom tržnom centru jer mi se vidi golo rame???Primitivci napaćeni!!!! Dolazi nam &scaron;ljam zadnji koji se ne zna okupati&hellip;doslovno se ne kupaju, samo se zaljevaju parfemčinama bljutavim&hellip;busaju su u prsa kao veliki vjernici, a kockarnice i barovi vrve od njih&hellip;ovdje po&scaron;tujte na&scaron;u kulturu, različitosti, vjerska opredjeljenja, a ne namećete va&scaron;u! Gamad beduinska, mr&rsquo;&scaron;!!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hm&hellip; najprije, hrabro je to podijeliti sa javnosti. Drugo, izrazi kao &lsquo;gamad beduinska&rsquo; i slični koji su također neprimjereni vjerojatno su izraz prevelikog revolta prema zatiranju slobode u sekularnoj državi. U sekularnoj državi u kojoj se naselilo dosta onih (tko ih uopće dovede?!) koji očito ne žele da Bosna i Hercegovina (Bosna pogotovo) bude prostor sekularnog pona&scaron;anja ali i slobode vjeroispovijesti kao i nacionalne pripadnosti, izražavanja u normalnim granicama, a na kraju, eto, i odijevanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa nije gola hodala!!! A ba&scaron; bi bilo zanimljivo vidjeti tu majicu na &bdquo;&scaron;paline&ldquo;. Vjerojatno bi po izlasku iz tržnog centra u kojem se dogodio slučaj, ako bi bila kakva bau&scaron;tela u blizini, djevojka (ili žena) dobila i kakav (primitivni, ali ipak) kompliment u zvuku fućkanja. Isprika, bau&scaron;telci, ali bio sam jedan od vas. Jel&rsquo; da svi radovi prestaju kada lijepa djevojka prolazi ulicom? Uh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nego, da se vratimo da temu. Nedavno je u mjesnoj zajednici u kojoj živi autor teksta (zapadna Hercegovina) otvorena nova benzinska crpka, poznata, &scaron;iri djelovanje diljem sekularne BiH. A nedavno iz Zagreba je u selo autora teksta do&scaron;ao njegov prijatelj iz djetinjstva. Neću vi&scaron;e u trećem licu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to smo izi&scaron;li u Grude na nekoliko pića i po&scaron;li kući, vidjev&scaron;i da je jo&scaron; rano, odlučili smo skoknuti do benzinske i jednostavno sam morao počastiti frenda s jo&scaron; kojim pivom po&scaron;to se rijetko viđamo i zato &scaron;to je u službenom automobilu (frend je također novinar, jedne tv kuće u Hrvatskoj) imao uza se jedan stari CD PipsChips&amp;Videoclipsa (nije reklama već jednostavno nama vrlo drag bend).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po dolasku na benzinsku koja se nedavno otvorila uvidjeli smo da ne prodaju pivo! &bdquo;Kajne alkohol&ldquo;. Ma nemoj. Gdje smo, u Teheranu? Saudijskoj Arabiji? Osobno nikada ne bih ni u Teheranu ni u Saudijskoj Arabiji (ako bi me kakva nevolja poslala dolje) tražio alkohol. Po&scaron;tujem običaje tih zemalja, vjerske i svjetovne zakone, tradiciju. Ali nismo ni u Teheranu ni u Saudijskoj Arabiji. Bili smo u srcu zapadne Hercegovine i ako smo se frend i ja željeli napiti i slu&scaron;ati r&rsquo;n&rsquo;r, pričati o curama, zapaliti jedan da valja (nismo), i vlasnik te novootvorene benzinske bi trebao znati da je kod nas u zapadnoj Hercegovini to normalno, običaj i tradicija, kada se dva prijatelja ne vide dugo pa se sastanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;erijatski zakoni ne odgovaraju ni u Gornjoj Maoči, a kamoli u općini Grude. Ne želim reći mr&scaron;, ali popiti pivo je sasvim normalno u BiH. Ako netko ne tro&scaron;i alkohol, ne jede svinjetinu ili pokriva svoje cijelo tijelo, neka. Imaju pravo na to. Ali mi ostali u BiH imamo pravo popiti alkohol, a djevojke koje žele imaju pravo nositi majicu na &bdquo;&scaron;paline&ldquo; u tržnom centru. Ni u katoličku crkvu se ne ulazi u &scaron;orcu ili u oskudnoj minici kroz koju naviru dijelovi tijela koji ženu čine ženom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ma na&scaron;li smo nas dvojica pivu na drugoj benzinskoj u ponoć toga dana kada mi se zgadila antisekularna (&scaron;to ne znači ateistička) BiH. Živi i pusti živjeti, bagro&hellip; u normalnim zakonskim granicama sekularne BiH, naravno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Marko Čuljak/Dnevno.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-arapkinje.jpgMirjana Ereš: Živi Ljubavhttp://grude.com/clanak/?i=2845828458Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-mirjana_eres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stojiš... Na rubu... Bez ikog... Bez ičeg... Stojiš i dišeš... Postojiš... Zapravo, postoji samo tvoje tijelo... Duša je negdje, negdje daleko zamotana u plašt koji su istkali tvoji snovi, maštajući o sreći kakvu tu želiš... Onako, kako zamišlja tvoje srce, tvoj svijet...<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Mirjana Ere&scaron;</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><em><strong>Traži&scaron; utjehu, da će biti onako kako ti doista želi&scaron;, da će biti onako kako si ti ma&scaron;tao/ma&scaron;tala... Da će&scaron; biti sretan onako od srca, da će tvoja sreća imati ime..</strong></em></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p>Ma&scaron;ta&scaron; da neko zagrli tvoje strahove i ti njegove, da skupljate jedno drugom suze... Da pokrijete jedo drugo kada na vas navale zime ljudskih udaraca...<br />Da te za&scaron;titi od vjetrova koja lome tvoja ili njegova krila... Da te zagrli onako kako tvoje srce želi zagtliti njegovo... Jedno drugom ugoditi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bori&scaron; se sa svijetom... Tvoj život je ne&scaron;to slično kao igrica "Super Mario " ! Lovi&scaron; gljive.<br />To su ljudi koje ti Bog podari da ti olak&scaron;aju život, da ti donesu osmjeh, da ti daju snagu i potporu... Guraju te naprijed.<br />S druge strane, zaustavljaju te one sitne baje..To su oni udarci koji dolaze od ljudi, koji ti sjeku mačem du&scaron;u, udaraju tamo gdje najvi&scaron;e boli..A ti, u dubini svoje du&scaron;e zna&scaron;,izdržat ću... GOvori&scaron; im osmjehom; Sjecite, udarajte ali , moj osmjeh i moje srce može sve to podnijeti... Može&scaron; postići puno vi&scaron;e jednim osmjehom nego najjačim oružjem...<br />Bog ti daje tu snagu jer nebi dopustio da pucaju na tebe, jer zna da si ti jači od svakog metka, tvrđa od svake stijene!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pita&scaron; se ponekad, koliko jo&scaron; vremena, koliko jo&scaron; trpit??? A On gore... &Scaron;uti! Slaže kockicu po kockicu... Slaže ali tebi ni&scaron;ta ne govori... Gleda na tebe i tvoje pote&scaron;koće jer zna da će&scaron; na kraju biti sretan! Spoznat će&scaron; da svi tvoji udarci koji su te lomili nisu ni&scaron;ta naspram tvoje sreće, ljubavi koju ti On želi podariti.<br />Da bude&scaron; sretan/ sretna s onim/onom koju ti je On pripravio i odredio. S onom srećom koju ti je On kroz tvoje patnje i i&scaron;čekivanja slagao onda kad si plakao jer je znao da će tvoja sreća tada izbrisati sve ono &scaron;to te je nesretnim učinilo..<br />Svak ima neki ožiljak, ne&scaron;to po čem zna&scaron; da je tvoja pro&scaron;lost bila istinita..postoji kao masna mrlja koja se neda oprati... ostao je trag od nje.. .Trag koji je zapravo na kraju tvoja sreća ❤<br />Dpgodit će se ljubav koja će promjeniti sve, jer ljubav sve mijenja. Ali prvo upoznaj Njega kao ljubav, a zatim će ti on pokazati &scaron;to je istinska ljubav... Može ti podariti vi&scaron;e nego &scaron;to na&scaron; skučeni ljudski mozak može zamisliti...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tamo gdje ti vi&scaron;e ne može&scaron; , On će nastaviti stvarati..Izvr&scaron;it će svoj plan, ono &scaron;to je On pripremio... Ono &scaron;to ti je zapisano... Ne&scaron;to &scaron;to je samo tvoje...<br />Vjeruj mu, jer On zna &scaron;to je najbolje ❤<br />Živi slobodan i otvorenog srca .<br />Živi svoj život, svoje padove, svoje uspjehe, svoje rane ...<br />Živi ljubav ❤</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mirjana Ere&scaron;/<a href="http://rasnoportal.net/rasno-kolumne/813-mirjana-ere%C5%A1-%C5%BEivi-ljubav.html" target="_blank">Rasportal.net</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-mirjana_eres.jpgGospina zadnja poruka kao da upućuje kako da dani odmora donesu veći blagoslov nama i svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=2835228352Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-04-upute_za_ljeto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svojoj zadnjoj poruci na 36. Obljetnicu ukazanja, Gospa kao da nam daje upute za ove vruće ljetne dane odmora pred nama. Kako ih provesti na način da donesu veći blagoslov i nama i svijetu.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PI&Scaron;E: Paula Pejić/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DUBINE</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljetni dani su pred nama. Svi pu&scaron;emo i žalimo se na vrućinu. Tražimo sjenovito mjesto i duboki hlad. Tamo se nalazi osvježenje. Istu stvar nam govori Gospa u svojoj zadnjoj poruci : ukoliko želite naći za&scaron;titu i okrjepu, djeco moja povucite se, otvorite se dubokoj molitvi (usp. poruka 25. 06. 2017.) U dubinama se nalazi Izvor. U dubinama je voda čista. U dubinama je mir. Nažalost, svijet, emocije, buka, televizija&hellip; sve utječe da sve manje postajemo biti sposobni zaroniti u dubine života. Gospa nas poziva trenirati se u &bdquo;silaženju u dubinu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dubine se dube <strong>ZAHVALNO&Scaron;ĆU</strong>. I Gospa u poruci zahvaljuje na na&scaron;oj ustrajnosti i poziva nas na molitvu srcem &bdquo;dok va&scaron;e srce ne pjeva sa zahvalno&scaron;ću Bogu Stvoritelju koji vam je dao život.&ldquo; (usp. poruka 25. 06. 2017.) Zahvalnost je temeljni stav kojim gradimo na&scaron; odnos prema Bogu, odnosno način na koji se otvaramo Božjem djelovanju. Naime, Božja milost u čovjeku nastanjuje se na dva načina. Prvi je kod čovjeka gre&scaron;nika. Nakon obraćenja, nakon ispovijedi, sve prostore grijeha nadomje&scaron;ta i ispunja Božja milost. &Scaron;to je dakle bio veći grijeh, to nadmoćnije i snažnije u čovjeku prevlada i djeluje Božja snaga i milost. Drugi način je u čovjeka vjernika koji možda nije iskusio velikih grijeha. U njemu se prostor za Božju milost i Božju prisutnost &bdquo;izdubljuje&ldquo; zahvalno&scaron;ću. Naime, &scaron;to je zahvalnost veća i dublja, toliko je veća, dublja i prisutnija Božja milost i Božji blagoslov u čovjeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvalnost koja je izdubila prostor za <strong>BOŽJI BLAGOSLOV</strong> mogla se osjetiti proteklih dana. Naime, nakon onih lijepih i bogatih dana molitvene devetnice Kraljici Mira, pa Hodoča&scaron;ća za osobe s invaliditetom i Hodoča&scaron;ća za obitelji, mogli smo vidjeti kako su ta besplatnost i žrtva, ljubav i služenje donijeli župi Međugorje ne&scaron;to novo. Ne&scaron;to očima nevidljivo, ali primjetno u srcu. Donijeli su Božji blagoslov koji se mogao snažno osjetiti na bogatim Misnim slavljima u danima 36. obljetnice Gospina ukazanja kroz sveprisutni mir i ljubav koji su se izlijevali u du&scaron;ama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekada smo poput djece pa tražimo neki veliki znak Božje i Gospine prisutnosti kako bi povjerovali, kako bi se uvjerili i ohrabrili. Ali u ovom nemirnom svijetu, u ovom svijetu sebičnosti, požude, zatvorenosti i nevjere, nije li najveće čudo ne biti dio tog kaotičnog, prljavog i uzbibanog svijeta, nego imati u srcu GOSPIN MAJČINSKI BLAGOSLOV MIRA! (usp. &bdquo;Ja sam s vama, dječice, i nosim vam moj majčinski blagoslov mira.&ldquo; poruka 25. 06. 2017.) Imati srce ispunjeno mirom, imati srce koje sa zahvalno&scaron;ću pjeva Bogu, pravi je Božji znak na zemlji. Ako to budemo imali i čuvali u sebi, onda ćemo se zbilja ovoga ljeta pravo odmoriti!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Paula Pejić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-04-upute_za_ljeto.jpgOprez je, kažu, majka... da se neki Ante iz Gruda ne bi zabunom izjasnio Srbinom...http://grude.com/clanak/?i=2818628186Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-017_marijan_knezovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poprilično je teško zaboraviti popis stanovništva koji se u BiH proveo 2013. godine. Prije takvih, u svijetu rutinskih, a u BiH kompleksnih događaja, pojave se fenomeni koji vjerno oslikavaju stanje u društvu. <p>&nbsp;</p> <p><strong><span style="font-size: small;">Znamo da je bitno biti Bo&scaron;njak, ali je li jo&scaron; i&scaron;ta bitno?&nbsp;</span></strong></p> <p style="text-align: right;"><strong><span style="font-size: small;"><em><strong>Pi&scaron;e: Marijan Knezović I <a href="http://www.poskok.info" target="_blank">poskok.info</a></strong></em></span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je, usred gotovo pa predratnog stanja koje je uzrokovano popisivanjem i prepisivanjem građana BiH, pokrenuta kampanja sa sloganom &bdquo;bitno biti Bo&scaron;njak.&ldquo; U spotovima su kori&scaron;tena i djeca i stari, i miroljubive i manje miroljubive retorike, objavljivane su i knjige koje u naslovu nose bitnost bivanja Bo&scaron;njakom, a sve kako bi se torovski svi oni koji se ne osjećaju Hrvatima ili Srbima cementirali u narod čiji poglavari uglavnom sustavno rade na uni&scaron;tavanju BiH i njezinog daytonskog duha. Koliko je pojedincima bilo važno biti Bo&scaron;njak, govori i činjenica da ih se moralo govoriti da su uopće Bo&scaron;njaci. Zamislimo kampanju na fakultetima koja mladima obja&scaron;njava kako je bitno biti student i nagovara ih da se izjasne kao studenti kad ih pitaju studiraju li. Ili kampanju u bolnicama gdje sedmogodi&scaron;nje dijete sa suzom u očima i Klavocinom u ruci uvjerava ljude u bolnici kako je bitno biti pacijent. Nezamisliv je spot koji poziva Hrvate da se izjasne Hrvatima, valjda kako se zabunom neki Ante iz Gruda ne bi izjasnio Srbinom. Oprez je, kažu, majka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kampanju o bitnosti bivanja podsjećam jer velikobo&scaron;njački politički narativ nije promijenio bit, već je samo metastazirao na preostale organe izmučenog pacijenta koji se odaziva na ime Bosne i Hercegovine. Imperativi su napredovali. Danas su bitne i mnoge druge stvari. Bitno je, recimo, da se hrvatskoj djeci onemogući &scaron;kolovanje na maternjem jeziku, &scaron;to se u jednom hrvatskom kraljevskom gradu nedavno gotovo pa dogodilo. Bitno je da iz prijestolnice (ne)kulture i glavnog grada države svaki dan od javnih medija slu&scaron;amo o korumpiranim, nepotističkim i nacionalističkim hrvatskim predstavnicima, kao da su eto bo&scaron;njački predstavnici u politici samo volonterski u pauzama od rada u Caritasu ili Crvenom križu. Javni mediji tako vi&scaron;e ni ne nagla&scaron;avaju da se radi o sumnji ili osnovanoj sumnji, već je samo konotiranje kriminala i predstavnika Hrvata automatski usudivo. I to je, možda, reforma &scaron;tednje. Bilo bi nepametno abolirati bilo koga od kriminala, pa i one Hrvate kojih nije malo, ali jo&scaron; je nepametnije primjenjivati trostruke standarde za isto &scaron;u&scaron;kave konvertibilne marke ili inozemne eure ako govorimo o tome kako se financiraju takozvane građanske opcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je i držati Hrvate kao taoce u Federaciji, podsjećajući svaki put Hrvate da će u slučaju stvaranja većinski hrvatskog entiteta neki Hrvati ostati izvan tog entiteta, čime se naizgled brižni i opet takozvani građani opet odaju &ndash; ako su oni tako tolerantni, &scaron;to bi se to lo&scaron;e moglo dogoditi Hrvatu koji ostane na Ilidži? Bitno je i redovno podsjetiti Hrvate kako je probosanski korpus znatno brojniji te može nelegitimno opet izabrati jo&scaron; jednog probosanskog člana predsjedni&scaron;tva koji sjedi na mjestu rezerviranom za nekoga tko uživa podr&scaron;ku Hrvata. Bitno je tuđu slobodu nazivati fa&scaron;izmom, a vlastiti fa&scaron;izam slobodom &ndash; sve kako bi u očima međunarodne zajednice Hrvati postali oni koji razaraju, a Bo&scaron;njaci oni koji čuvaju BiH. No, ni to vi&scaron;e ne prolazi, jer je i vrapcima na grani jasno da su Hrvati oni koji &scaron;tuju i inzistiraju na ustavu BiH dok ga mnogi ru&scaron;e, a tvrde da ga samo renoviraju. Protuustavno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je odustati i od same državnosti prihvaćanjem raznoraznih NGO ultimatuma koji pokazuju kako u BiH ne vladaju oni koji su na vlasti, već oni kojima je iz Soro&scaron;eve livade drago pasti. To poprilično zabrinjava, budući da tako non&scaron;alantno odricanje od državnosti nije poznato nigdje u svijetu. Procesi su obično obrnuti. Također, bitno je i prepoznati da ni mnogi hrvatski politički predstavnici ne pokazuju značajnije napore kako bi progovorili ono &scaron;to misle oni koji su ih birali, &scaron;to opet nije ni nerazumljivo kada vidimo &scaron;to se dogodi sa svakim od zahtjeva Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je iz Sarajeva sodomizirati HDZ BiH, iako je upravo političko Sarajevo zaslužno za dominaciju HDZ-a među Hrvatima. Jako te&scaron;ko da bi neka stranka u hrvatskoj izbornoj jedinici bila toliko snažna i nedodirljiva da su oni pristali na to da Hrvati napokon osjete da neće biti preglasani. Ali to je za mnoge prevelik kompromis, jer tko bi onda kad zatreba (kao Kom&scaron;ić po potrebi) trovao hrvatske diplomatske i veleposlaničke kvote degradirajući zdrav razum do granica neprepoznatljivosti. Bitno je i da se Hrvatima uskraćuje pravo da se informiraju na vlastitim, a podsjetimo, i službenim jezikom BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se nastavi ovako gaziti po osnovnom načelu ustava, a to je konstitutivnost, BiH će rapidno devoulirati. Bo&scaron;njaci, Srbi i Hrvati kao državotvorni narodi napokon nakon 25 godina trebaju osigurati administrativni okvir koji će svima jamčiti prava već navedena i istaknuta u Daytonu. U suprotnom, nije nemoguće da prije idućeg popisa stanovni&scaron;tva s malih ekrana gledamo pubertetliju s kala&scaron;njikovom koji nam tvrdi kako je bitno biti vehabija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomena: pod terminom Bo&scaron;njaci nipo&scaron;to ne mislim na bo&scaron;njački narod, već na određene bo&scaron;njačke političke, dru&scaron;tvene, akademske i medijske elite. Bo&scaron;njački narod je uz srpski i hrvatski državotvoran i vjerujem kako im se pljuvanje njihovih predstavnika po BiH kao ni protuustavno djelovanje ne sviđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Marijan Knezović I <a href="http://www.poskok.info" target="_blank">poskok.info</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-017_marijan_knezovic.jpgMEĐUGORJE: Istina koju 36 godina istomišljenici i prijatelji Lasića Gorankića ne mogu uništitihttp://grude.com/clanak/?i=2816128161Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-25-017_crkva_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine 1981., 24. i 25. lipnja šestero međugorske djece vidjeli su Blaženu Djevicu Mariju, Gospu, na brdu Crnica, zvanom Podbrdo.<p>&nbsp;</p> <p>Prvog su se dana prestra&scaron;ili, drugog dana približili su se Kraljici Neba i Zemlje i razgovarali s njom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ostalo je povijest, a ta povijest je neuni&scaron;tiva i traje unatoč svemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tada, kreću najveći udari na jedno marijansko sveti&scaron;te, a najveće mete su bili vidioci i fra Jozo Zovko, prognani hercegovački franjevac koji danas živi u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavni film "Od Fatime do Međugorja" zorno je prikazao tko je sve bio protiv mjesta u kojem su tisuće na&scaron;le svoj duhovni mir, u kojem su tisuće ozdravile. Od svjetskih sila, preko KGB-a i UDBA-e, pa sve do biskupa ranije Žanića, danas Perića, Međugorje nije prestajalo biti predmet progona unatoč svemu &scaron;to se u njemu događalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naposljetku, zube su na Međugorju polomili svi koji su ga htjeli uni&scaron;titi. Pa i danas istomi&scaron;ljenici i prijatelji Lasića Gorankića, jednog od najmoćnijih &scaron;pijuna Jugoslavije u vremenu komunizma, nastavljaju lomiti već polomljene zube nebuloznim izjavama o mjestu gdje su mnogi na&scaron;li mir i ozdravljenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivanu Lasiću Gorankiću danas su 83 godine, a oni koji ga poznaju tvrde da će uskoro biti spreman progovoriti o brojnim stvarima i brojnim ljudima za koje mnogi nisu vjerovali da su toliko zla učinili Hrvatima. Prije svega, zato &scaron;to sve vi&scaron;e osjeća potrebu da istinom olak&scaron;a svoju du&scaron;u, a istina bi za mnoge mogla biti pogubna. Također, i fra Jozo Zovko, jedan od najvećih hrvatskih svećenika ikad, progonjeni hercegovački franjevac ranije je izjavio da jo&scaron; nije rekao posljednju riječ kad je Međugorje u pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina ide dalje, i nakon 36 godina, unatoč svim neprijateljima, čak i onima koji su se obukli u svećeničke haljine, i u stilu velikog svećenika koji je Isusa osudio na smrt, poku&scaron;avaju razoriti mjesto ljubavi i mira, ali i razjediniti katolike u srcu Europe... </p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com<br />Foto:Mateo Ivanković<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-25-017_crkva_medjugorje.jpgPismo jednog gastarbajtera: Neka je SLAVA SVETOM IVANU, i tamo u Hercegovini, i ovdje u Njemačkoj...http://grude.com/clanak/?i=2812528125Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-017_ivanjdan_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Slava Svetom Ivanu", kao da mi večeras po cijelom Frankurtu odzvanjaju te riječi.<p>&nbsp;</p> <p>Pogledavam lijevo, desno, ne bi li netko zapalio barem komad papira i pogledao u nebo, ali nigdje toga. I da poku&scaron;a neki na&scaron; dobronamjernik i pobožnik vjerojatno bi ga čekala drakonska kazna, pa neće to da napravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javljaju mi se moji iz Gruda. Grlo me steže, a opet pričam sa starom majkom, samo da ne primijeti da boli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U večernjim satima, kad odjekne zvuk zvona sa crkve svete Katarine, kao da cijela župa naglo oživi, nebom bljesne vatra, gore drva, gori osu&scaron;ena trava.</p> <p>Nedostaje mi to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daleko je tijelo od doma, a srce je ostalo tamo... u hercegovačkom miru, ondje gdje se čuva tradicija, gdje je Bog i gdje su sveci iznad svega, i iznad crkvenih glave&scaron;ina koji čine zlo kakvo su činili i kad sam ja bio tamo, ondje gdje će ljudi krvariti radeći, biti ponosni, znati se radovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije tri mjeseca sam ne&scaron;to pisao, i pitao se bi li volio tu Hercegovinu koju sam nakon rata napustio da sam tu ostao. I možda nikad neću znati odgovor, ali kako godine prolaze, kako Ivanjdan novi počinje, pa Petrovdan, Stipanjdan i Velika Gospa i svi drugi veliki blagdani, onda bih sve vi&scaron;e bio svoj na svome. Ove godine, možda ću tek za Gospojinu tamo, posla je puno, apetiti su veliki, Hercegovci smo, želimo raditi i zaraditi, a istina je da bih sve nekad odbacio da mogu sjesti i popiti ča&scaron;u gemi&scaron;ta sa svojima i slu&scaron;ati u daljini dok tutnje zvona s crkve svete Katarine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog vas blagoslovio i neka je "Slava Svetom Ivanu" i tamo u Hercegovini, tamo u Grudama, gdje se vatra i dim večeras izdižu, gdje u vatri izgara sve zlo i odlazi s dimom, ali i ovdje u Njemačkoj, gdje sanjamo Hercegovinu i vidimo tu vatru i taj dim, radosnu dječicu i ponosne ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pismo jednog gastarbajtera/Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-017_ivanjdan_1.jpgSeverina: Alfa-polovnjača i kraljica sponzoruša ponovno manipulira osjećajima naivnih žena i koristi sina kao PRhttp://grude.com/clanak/?i=2800628006Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-severina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gadljivo je kad netko glumata žrtvu kako bi izmanipulirao javnost, a glumatanje nedužne žrtve je temelj svake manipulacije. Još gadljivije kad neprestano manipulira vlastitim djetetom i koristi ga za samopromociju. No Severini je u Hrvatskoj uvijek sve prolazilo, pa zašto ne bi i ovaj novi cirkus?<p>&nbsp;</p> <p><strong>Autor: Marcel Holjevac/<a href="http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/kraljica-sponzorusa-ponovo-manipulira-osjecajima-naivnih-zena-i-koristi-sina-kao-pr-1034731/" target="_blank">Dnevno.hr</a></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Simbol neukusa i kiča, polupismena ali lukava cajka s osam razreda na jedvite jade zavr&scaron;ene osnovne &scaron;kole koja se prvo proslavila pornićem s oženjenim i vrlo bogatim mu&scaron;karcem, potom &ldquo;udajom&rdquo; za drugog vrlo bogatog mu&scaron;karca kojem je rodila dijete, a za koju se ispostavilo da je nije ni bilo već je samo pro&scaron;irila dezinformaciju da se udala, i onda udajom za trećeg mu&scaron;karca koji nije vrlo bogat, ali njegov tatica i te kako jest, je u Hrvatskoj za brojne žene simbol ženske emancipacije. &Scaron;to je emancipirano u tome da živite od zabavljanja stranaca, i od novca muža ili njegove obitelji? Žene se svejedno dive njenoj &ldquo;hrabrosti&rdquo;, suosjećaju s njom, Seve ih vrti oko malog prsta kao i brojne mu&scaron;karce u svom životu.&nbsp;Izgleda da je lak&scaron;e bilo izvesti Hrvatsku s Balkana nego Balkan iz Hrvata i Hrvatica. No dobro, nije to na&scaron; specifikum: i u SAD su Holivudske zvijezde, u pravilu jednako neuke i nepismene, vulgarne i primitivne, nerijetko ne samo ikone femimizma nego i priznate kao moralni autoriteti. I oni imaju razne Madonne koje vole, dok pijuckaju &scaron;ampanjac kraj bazena iza visokih zidova svojih privatnih imanja okruženih stražarima, uživajući u lako i brzo zarađenom novcu, soliti pamet o pravima imigranata, žena, sirotinje, i općenito gnojiti o stvarima koje ih se ne tiču i&nbsp;o kojima ionako nemaju pojma.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Balkanska alfa-polovnjača se ponovo na&scaron;la u centru pozornosti kad je zavapila kako je presuda kojom će ona i Milan Popović za sad, do konačne odluke o tome tko će dobiti &nbsp;skrbni&scaron;tvo, isto nad sinom dijeliti popola, nepravedna: dječak će tri tjedna biti kod nje, potom tri tjedna kod oca. Inače, dok na zapadu (SAD) očevi dobivaju srkbni&scaron;tvo u oko 40% slučajeva, u Hrvatskoj je običaj da ga dobivaju majke u preko 90% slučajeva, no ne treba zaboraviti da je Severina već izvukla od Milana Popovića rekordnu alimentaciju, najveću ikad dodijeljenu u Hrvatskoj, pa se svejedno žalila da joj je to premalo. Iako ni sama nije ba&scaron; siroma&scaron;na. Sad opet vapi da se žene solidariziraju s njom &ndash; i žene su se odazvale, u velikom broju.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Za&scaron;to zapravo? Jer je žena kao i one? Jer joj je sud dodijelio dijete samo na pola vremena? To ima smisla kao i solidariziranje mu&scaron;karaca s Mamićem&nbsp;jer je, eto, mu&scaron;karac. Pa lani je oti&scaron;la u SAD na mjesec i pol i mali nije bio kod tate, nego su ga dadiljale baka, nećakinja i guvernante! Zar ne bi bilo normalnije i moralnije da je to vrijeme proveo s ocem? A vrhunac je bio kad se žalila da nema pojma gdje joj je sin kad je s tatom! Pa s tatom, gdje bi bio! &nbsp;Poku&scaron;ala je zabraniti ocu da viđa dijete, s tim da joj i dalje služi kao bankomat bez limita na kartici: sad, kad joj on vraća istom mjerom, plače i zapomaže.&nbsp;Sebično sebe stavlja ispred djeteta, a i njen novi suprug poku&scaron;ava dječaku zamijeniti oca i naslikava se s njim posvuda &ndash; pa, lijepo da prihvaća posinka, ali to dijete ima svog oca koji ga nije odbacio! S te strane, trebao bi i on prihvatiti svoje mjesto, ne poku&scaron;avati biti ne&scaron;to &scaron;to nije. Ni Popović, jasno, nije bez grijeha u cijeloj priči, no i on je s druge strane žrtva manipulativne biv&scaron;e supruge kojoj je cijeli njen život zapravo samopromocija, i svi ljudi u njenom životu, uključujući sina, moraju služiti samo i jedino tome. Velikoj Severini, osobi koja poku&scaron;ava i uspijeva biti sve i sva,&nbsp;emancipirana žena i Dalmatinka-katolkinja, Hrvatica i Jugoslavenka, svetica i&nbsp;seks simbol. U konačnici, Seve je samo jedna velika manipulatorica. Na tome i pokazivanju sisa i guzica i počiva njena popularnost: pjevati ionako nikad nije znala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dječak kao zvijezda Big brothera</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Milan Popović kaže:&nbsp;&ldquo;Naslovi da je sud zabranio majci da viđa dijete 200 dana u godini i da može da ga zove samo u određeno vreme su zlonamjerni i samo su poku&scaron;aj Severinine kampanje da od sebe napravi žrtvu. Privremena mjera u potpunosti je u skladu sa principom zajedničkog podijeljenog roditeljstva i jedino ispravno rje&scaron;enje za na&scaron;eg sina Aleksandra. Severina vrlo dobro zna da Aleksandra može da posjeti i da ga nazove kad god to poželi&rdquo;, rekao je.&nbsp;On&nbsp;je nedavno protiv cajke (inter)nacionale podnio tužbu za zanemarivanje djeteta, a tužio je i njenog sada&scaron;njeg supruga Igora Kojića i njegovu obitelj zbog ugrožavanja Aleksandrove sigurnosti. On je već prije rekao kako mu &ldquo;Sin živi u Big Brotheru u kojem je glavni kreator i redatelj njegova majka&rdquo;, i u tome svakako ima dosta istine: Seve je uvijek gurala sina pred javnost kad su joj trebale simpatije i suosjećanje iste. Na stranu sad &scaron;to je Milan Popović trebao znati koga ženi, i da to ba&scaron; nije iskrena ni po&scaron;tena osoba &ndash; ali njegove primjedbe kako Seve svojim pona&scaron;anjem &scaron;teti privatnosti, razvoju i sigurnosti njihova sina Aleksandra nisu bez osnove.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Moj Aleksandar nema vi&scaron;e nikakve privatnosti. Postao je onaj &ldquo;jadni mali od Seve i onog Popovića&rdquo;, a na ovu poziciju, s koje ne znam ima li vi&scaron;e povratka u normalno i anonimno djetinjstvo koje zaslužuje svako dijete, dovela ga je vlastita majka&rdquo;, žalio se se Popović. &ldquo;Moj Aleksandar živi u tzv. reality showu tipa Big Brother u kojem ga nepoznati ljudi svakodnevno prate i komentiraju često na najvulgarniji i zastra&scaron;ujući način. Samo &scaron;to ovdje nije riječ o TV emisiji produciranoj u TV studiju, već o tome da je majka kreator, inicijator i redatelj ovih &ldquo;nastupa&rdquo; djeteta, koji predstavljaju svakodnevno praćenje djetetova života.&nbsp;Severina je od na&scaron;eg sina stvorila javno dobro. Mom se sinu rugaju ili ga sažalijevaju ili komentiraju različitim opaskama vezanim uz djetetovu nacionalnost, izgled, podrijetlo, prija&scaron;nje pona&scaron;anje njegove majke. Njihovi su komentari i opaske sve samo ne dobronamjerni, a ponekad i zastra&scaron;ujući&rdquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Koliko tu ima ljubomore na to &scaron;to je Severina na&scaron;la drugog, pitanje je, no Popović to opovrgava. No je li Severini ba&scaron; tako te&scaron;ko &scaron;to pola godine neće moći viđati dijete? Pomalo patetično, stavila je Bala&scaron;evićevu pjesmu na facebook i napisala, &ldquo;Drage majke i očevi, bake, djede, tete, strine, stričevi i svi dobri ljudi koji ste se sami i dobrovoljno uključili u ovu priču, želim zahvaliti na bezuvjetnoj potpori i podr&scaron;ci. Hvala na ovim prekrasnim fotografijama. Hvala mom dragom Đorđu Bala&scaron;eviću na ovoj pjesmi. Nisam Severina, samo sam mama&rdquo;. Podr&scaron;ku je, naravno, prvo dobila od javnih osoba koje se žele ukrcati na taj vlak patetike i u&scaron;ićariti ne&scaron;to na sentimentalosti puka, a potom i od drugih.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p><strong>Ženska solidarnost&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ona je svakako od sina napravila bitan dio svog PR-a, i to jednostavno nije u redu.&nbsp;Zvijezda ili ne, Seve nema pravo svoje dijete koristiti kao dio svog &ldquo;PR&rdquo;-a,&nbsp;gurati ga u prvi plan, i skrivati se iza njega kao &ldquo;uplakana majka&rdquo;. Prije vi&scaron;e od mjesec dana, dakle prije zadnjeg Severininog cirkusa i traženja podr&scaron;ke od žena u Hrvatskoj, on je rekao: &ldquo;ovo je medijski show i jo&scaron; jedan Severinin poku&scaron;aj da od sebe napravi žrtvu. Da izazove žaljenje. Naime, iz mojeg osobnog iskustva, iz života sa Severinom, znam da, ako ona ne&scaron;to radi i za to ne dobije podr&scaron;ku javnosti, to je kao da ni&scaron;ta nije napravila. Kao izgubljeno vrijeme.&rdquo; Zadnje njene akcije posve potvrđuju njegove riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Za&scaron;to žene uopće suosjećaju s njom? Ženska solidarnost?&nbsp;Seve s običnim majkama u Hrvatskoj i njihovim problemima nema ni&scaron;ta! Hrvatska je puna žena koje su muževi ostavili i ne plaćaju im alimentaciju, koje muževi tuku i maltretiraju, koje nemaju od čega živjeti, koje nemaju od čega platiti struju i račune. I sad bi se one trebale solidarizirati s jednom, budimo iskreni, manipulativnom i vrlo imućnom sponzoru&scaron;om? Jer mora dijeliti skrbni&scaron;tvo nad sinom s njegovim ocem? Stvarno, tragedija! Ona je samo majka? &ldquo;Samo majke&rdquo; ne snimaju kućne porniće, ni one koje to kane postati, jer će kad-tad netko &ldquo;dobronamjeran&rdquo; staviti &scaron;aljivi kućni video njene mame malom pod nos, ili će ga u &scaron;koli zbog toga ismijavati. Uostalom, to je njen najpoznatiji uradak do sad. Ako s nekim treba suosjećati, to nije Severina, pa ni Popović, nego njihov sin, žrtva rata roditelja oko srbni&scaron;tva i prije svega svoje majke koja ga gura u sredi&scaron;te interesa javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">No Seve i dalje ostaje ikona Hrvata i nadasve Hrvatica, u&nbsp;shopping centrima će nas i dalje spopadati debelo foto&scaron;opirana Severina s plakata na kojima ne&scaron;to liže, guta, kupa se, smije&scaron;i se, namiguje. Seve je na reklamama za sladolede, toplice, jogurte, cipele, odjeću, Seve je na najavama koncerata, Seve je u novinama, Seve majka i cajka, princeza&nbsp;i&nbsp;posvudu&scaron;a, sponzoru&scaron;a i miljenica nacije. Kad god pomislite da smo je se jednom za svagda rje&scaron;ili, ona odnekud&nbsp;isturi sise, mrdne dupetom, pojavi se u negližeu i mrežastim čarapama, ili jednostavno mediji cmizdre nad njenom nesretnom ljubavi i brakom. Za tu priliku se iznimno slika zakopčana do grla.&nbsp;Seve je, nesporno, žena koja zna koristiti svoj &scaron;arm, i vrhunska manipulatorica. &Scaron;to god uradila, &scaron;to god bila, javnost će biti na njezinoj strani. Zabavljala je vojnike za rata, bila po potrebi velika Hrvatica i veliko bilo &scaron;to, ljubimica djece i porno zvijezda, njeni ljubavnici su bili i Hercegovci i Srbi. Seve nikad nije brojala krvna zrnca nikom. Ali jest pare na računu: jedino &scaron;to povezuje&nbsp;sve njene biv&scaron;e i sada&scaron;nje, je da su imali novca u izobilju.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-severina.jpgKolumna Josipa Muselimovića: Milan Bandić zavrijeđuje naklon do zemlje i spomenik što bliže banu Jelačićuhttp://grude.com/clanak/?i=2782927829Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-milan_bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lokalni i nacionalni izbori uvijek su kapitalna politička tema. Izbor, koji traje samo nekoliko trenutaka, svakome čovjeku i svakoj zajednici može donijeti blagodat, ali i katastrofalne posljedice.<div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Izbor mudrih, sposobnih, odgovornih i moralnih ljudi vodi u stanje progresa i napretka, nasuprot tomu - razuzdani, povr&scaron;ni i amoralni tipovi vode u sukobe, stagnaciju i nesporazume. Ta kratka riječ, satkana od samo dva slova - da - u izbornom mandatu može opredijeliti kvalitetu na&scaron;ega života, a u bračnoj zajednici do smrti, razvoda ili rastave od stola i postelje, sreću ili pakao.</div> <div>Zato su demokratski i ovi drugi izbori privilegij i trenutak za dono&scaron;enje mudrih odluka.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Minuli hrvatski lokalni i srpski nacionalni izbori velika su pouka. To je iskustvo koje treba proučiti i pripremiti se za ono &scaron;to na&scaron;u zajednicu čeka u izbornoj 2018. godini, u godini za koju ozbiljni, odgovorni i iskusni političari kažu da će biti vrijeme raspleta i uzleta ili novoga obračuna i civilizacijskoga posrnuća. Mnogi, dobro upućeni, govore kako je na na&scaron;im livadama ionako sve sazrelo za novu kosidbu i obračun. Jer - mi se nalazimo u sredi&scaron;tu poslijeratne kataklizme koja svoje strahote može prenijeti na susjedne prostore na kojima veliki planiraju izvesti nove geopolitičke vježbe.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Republika Crna Gora, nasuprot volji najmanje polovine svojih žitelja, istrgnula se iz stoljetnoga pravoslavnog okvira. Kosovo želi biti ono &scaron;to nikada nije bilo. Srbija, nesretna zbog izgubljenih ratova, čeka priliku za novi pohod. Gre&scaron;nu Makedoniju jedni, drugi, treći i četvrti žele raskomadati i podijeliti. Ni jedan projekt ne može biti započet, a pogotovo dovr&scaron;en, bez novih potoka krvi. Jesmo li toga svjesni? Na&scaron;a bh. javnost je umorna i izbezumljena. Kud god pogledamo, praznina je oko nas. Iz dana u dan slu&scaron;amo o mjestima tragičnih sukoba i iskopinama masovnih grobnica. Na&scaron;a zemlja posijana je sjemenom bezumlja. Mi hodamo i provlačimo se između grobova. I o njih se spotičemo. Nema živih mudraca i pravih prijatelja za poučiti nas - kako izaći iz balkanskoga vrzina kola i poći naprijed. Kako se pridružiti zajednici civiliziranih naroda kada jedan entitet o tome ne želi ni razgovarati? Svjestan otvorenih i jo&scaron; vi&scaron;e - prikrivenih političkih podrhtavanja biv&scaron;e države,</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Branko Mikulić, nekada&scaron;nji predsjednik Saveznog izvr&scaron;nog vijeća, priča kako je 14. siječnja 1974. godine posjetio Miroslava Krležu, hrvatskog, europskog i svjetskog velikana pisane riječi i jasnih misli: - Posjetio sam ga u njegovu domu u Zagrebu i s njim, u četiri oka, razgovarao o najvažnijim političkim pitanjima, međunarodnim odnosima, međunacionalnim problemima i sudbini zemlje - Jugoslavije. - Dobro, razgovarat ćemo o onom o čemu i ja sam sa sobom često razgovaram i raspravljam, dobrohotno reče mi Krleža. Dok se namje&scaron;tao u fotelji i okretao tražeći cigarete, pretvorio sam se u uho da bi svaku riječ &scaron;to bolje čuo i upamtio. Kakvo je stanje u na&scaron;oj vojsci? - &Scaron;to Vi mislite - kako bi se deseci tisuća časnika mogli ponijeti u nekom kritičnom trenutku? - Ne znam. - Armija je dobro zatvorena struktura, nemam uvida i ne mogu Vam odgovoriti na ovo pitanje, uzvratih mu. - Meni se čini da Tito ne nadzire vojsku onako kako bi trebao, nastavi Krleža. - Kao da mu polako klizi ispod mar&scaron;alskog &scaron;injela. To je moj dojam. Ako je on točan, to nije dobro. - Reći ću Vam jo&scaron; ne&scaron;to. Idućih dvadesetak godina bit će odlučujuće za na&scaron;e narode i njihovu sudbinu. - Jesmo li toga svjesni? - Nisam siguran! - Iskreno Vam kažem, ne bih želio biti svjedok onom &scaron;to bi se, nakon Titove smrti, moglo dogoditi. Bojim se da bismo mogli doživjeti ono &scaron;to nikada nitko od nas doživio nije. Krleža u tom času zastade. Uljudno smo se pozdravili i razi&scaron;li. Na putu do Beograda razmi&scaron;ljao sam o onome &scaron;to sam čuo. Nakon nekoliko dana sastao sam se s Titom. Pričao sam mu o susretu s Miroslavom Krležom i - &scaron;to mi je rekao. Tito se zagledao i u jednom času reče: - Boga mu, zar Fric ba&scaron; tako govori!? Krležina mi&scaron;ljenja su lucidna. Proročanska. U nekoliko navrata uvjerio sam se u to. Moram ga &scaron;to prije vidjeti i s njim razgovarati...</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Eto, samo četiri godine nakon susreta Miroslava Krleže i Branka Mikulića počeli su brutalni obračuni. Na Kosovu 1981. godine. Deset godina poslije, 1991., ista pjesma u svakom kutku biv&scaron;e zemlje. Armija se razvrstala i svrstala. Ni ja danas ne bih želio biti svjedok onom &scaron;to bi se moglo dogoditi u godinama novog bosanskohercegovačkog razvrstavanja jer, pjeva bokeljski pjesnik Rikard Katalinić: Palače su ionako puste, Pomalo se ru&scaron;e, Ba&scaron; u nove, i slobodne dane. Samo crkva stoji, Zapis na&scaron;e du&scaron;e, I Gospoda moli da nam sunce grane&hellip; Za&scaron;to ljudi žude za političkom vla&scaron;ću?! I kada je imaju - za&scaron;to je se nerado odriču? Zato &scaron;to je prirođena težnja svakog ljudskog bića potvrđivanje svoje vrijednosti. Zato &scaron;to politika pruža mogućnost oblikovanja sredine prema osobnom viđenju i &scaron;to ona sa sobom nosi bogatu lepezu različitih pogodnosti i privilegija. Neće političar brinuti o vozilu, gužvi u prometu i parkirali&scaron;nom mjestu. Neće telefonirati i tražiti ljude s kojim treba razgovarati. Neće ići u mesnicu, na tržnicu, u kiosk po dnevni tisak&hellip; Sve te i druge poslove za njega će raditi vozači, tajnice i kućne pomoćnice. Različite pogodnosti znaju se oko čovjeka snažno splesti i on ih se, naviknuo na njih, neće lako odreći.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Postoje i ljudi koji se žele baviti politikom i preko nje težiti ostvarenju svojih ideala. Nekada, u povijesnim okolnostima, žele osloboditi svoj narod. Nekada urediti grad po mjeri civiliziranoga svijeta. I tako redom. Konačno, žele potvrditi svoje postojanje, i to ne na običan, nego na drugi, respektabilan način. Žele ostati upisani u knjige koje povijest svjedoče.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>U posljednjih 150 godina Zagreb je imao 55 gradonačelnika. Netko je na toj časnoj dužnosti bio dvije, netko četiri godine. Samo je Većeslav Holjevac, sa statusom narodnog heroja, obna&scaron;ao dužnost gradonačelnika u dva mandata. Sjećanje na njega je spomenik u prirodnoj veličini u gradu Zagrebu. Njegova politička karijera zavr&scaron;ila je objavom Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Izbačen je iz CK SK Hrvatske i postao politički mrtvac.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>U demokratskom svijetu gdje se na položaj dolazi temeljem izborne volje određene dru&scaron;tvene zajednice nije zabilježeno da je jedan čovjek dužnost gradonačelnika uzastopno obna&scaron;ao u &scaron;est izbornih mandata. To je uspjelo Milanu Bandiću, sinu kr&scaron;ne Herceg-zemlje, njegovu političkom talentu, genijalnosti i upornosti u ostvarenju svojih ciljeva. U nekoliko navrata poku&scaron;ali su ga diskreditirati, ponižavati i uhićivati.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Očito je da žitelji grada Zagreba ne vjeruju pravosudnom sustavu, ne vjeruju da je njihov gradonačelnik kazneno odgovoran i za to su mu &scaron;esti put darovali svoje povjerenje. Ne treba zaboraviti da je uz novog - starog gradonačelnika elitna postrojba filozofa, znanstvenika, gospodarstvenika, umjetnika i sportskih asova.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Uz političku viziju Milana Bandića stali su Slaven Letica, Ljerka Mintas-Hodak, Davor &Scaron;tern, Ana Rucner, Sandra Perković i niz drugih jednako vrijednih, sposobnih i odanih ljudi. U noći, 4. svibnja, pobjednički govor Milan Bandić podredio je općeljudskim vrijednostima, zajedni&scaron;tvu i navijestio borbu za novi, sedmi mandat po redu. Uvjeren sam da je to bila najava borbe za nove predsjedničke izbore. No, kako god, Milan Bandić zavrjeđuje naklon do zemlje. Ako je legendarni gradonačelnik Većeslav Holjevac, za svoja dva mandata, zavrijedio spomenik u prirodnoj veličini, već sada može se, &scaron;to bliže sredi&scaron;tu i banu Jelačiću, tražiti lokacija za spomenik Milanu Bandiću. Za spomenik u natprirodnoj veličini. Jer, njegova ljubav i zasluge za grad Zagreb veće su, neusporedivo veće, od bilo koje druge.</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-milan_bandic.jpgVlado Marušić za GlasBrotnja: Međugorje i franjevci će opstati, unatoč Ratku Perićuhttp://grude.com/clanak/?i=2782827828Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-medjugorje_ratko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje, već punih 36 godina intrigira javnost svijeta. Međugorje nevjerojatno podsjeća na nogometnu utakmicu u kojoj s jedne strane igra ekipa Biskupskog ordinarijata iz Mostara u kojoj igraju igrači Petrovci, Dijecezenski svećenici, dok su s druge strane franjevci Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>Arbitri te utakmice koja traje svih ovih godina su nitko drugi doli&nbsp; pape, koji stoluju svih ovih godina od trenutka prvih Međugorskih ukazanja. Neki igrači iz&nbsp; momčadi franjevaca igraju svo vrijeme ove nemilosrdne i bespo&scaron;tedne utakmice, dok su se u momčadi biskupskog ordinarijata uglavnom smjenjivali kapetani, pa je tako prvi kapetan Biskupskog ordinarijata bio Biskup Pavao Žanić, koji je u početku te utakmice bio jako fer i korektan ali je vrlo skoro, postao grub i pogibeljan prema franjevcima, a oni nisu znali otkud takva nagla promjena raspoloženja jednog miroljubivog kapetana u grubijana, a takav je ostao sve do svoje smrti prema njima. Njega je u toj momčadi zamijenio biskup Ratko Perić i to 1993 godine, upravo u vrijeme krvavog sukoba Hrvata i Muslimana u BiH,a najvi&scaron;e u području Grada Mostara u kojem je i sjedi&scaron;te Biskupskog&nbsp;ordinarijata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup Perić je odmah po ulasku na teren počeo s pogibeljnim startovima prema suparniku, hercegovačkim franjevcima. Htio im je odmah na početku te utakmice koja je trebala i morala biti miroljubiva dati do znanja tko je gazda te utakmice. Tko je unaprijed predodređen za pobjednika. Neki Franjevci se s takvim stavom Biskupa Perića nisu mogli pomiriti, te su svojevoljno napustili nogometni teren i oti&scaron;li u egzil igrati neke druge utakmice koje igraju sve do danas. Njihove utakmice se igraju bez sudaca, a rezultati tih utakmica nikada nisu službeno priznati. Publika je svo vrijeme trajanja te utakmice ostala brojna i glasna, ali i podijeljena. Neki su navijali i dan danas navijaju za momčad Ratka Perića dok neki navijaju za momčad franjevaca koja je ostala na nogometnom igrali&scaron;tu, dok se dosta publike povuklo iz gledali&scaron;ta zajedno sa odmetnutim franjevcima i prate njihove &bdquo;neke druge utakmice&ldquo;,dok ovi franjevci &scaron;to su ostali igrati utakmicu sa biskupskim ordinarijatom postali su mirne ovčice koje dižu glavu tek ponekada jer ih je Ratko Perić primirio na samo njemu svojstven način. Jadne franjevačke ovčice su radije ostale na terenu nego da ostanu bez hrane koje im je ponudio biskup Perić pa tako i sve manje bleje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Arbitri te utakmice su se također u ovih 36 godina smjenjivali. Od arbitara valja izdvojiti trojicu i to: Papu Ivana Pavla II,Papu Benedikta XVI,te ovog dana&scaron;njeg Papu Franju. Prvi Papa Ivan Pavao II je bio jako blagonaklon prema momčadi franjevaca i dosuđivao je mnoge prekr&scaron;aje protiv njih od strane Biskupskog ordinarijata, i mogao je mnogo puta dati izravni crveni karton kapetanu ordinarijata Biskupu Periću ali mu ga nije dao, jer je htio za&scaron;titi dignitet te utakmice i konačno da ne bi stvar izmakla kontroli jer je u pitanju publika koja se ne smije razbježati jer je ta publika jako važno mjerilo zavr&scaron;etka te utakmice, a ne sami igrači na terenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sam Papa Franjo je svojevremeno rekao kako u obje momčadi koje igraju ima onih koji kažu kako su igrači važniji od utakmice, dok ima onih koji kažu kako je utakmica važnija od igrača, gdje se i sam Papa Franjo priklanja toj prvoj tvrdnji kako su igrači važniji od same utakmice, međutim kao i uvijek u životu istina je negdje na sredini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Benedikt XVI uopće nije dijelio nikakve kartone jer je utakmicu sudio mirno, dostojanstveno, nepristrano ne o&scaron;tećujući niti jednu momčad, i ne dajući nikakve izjave za medije u pauzama utakmice, a ukoliko bi ne&scaron;to rekao, rekao bi ne&scaron;to poput; &ldquo;&Scaron;to je ljudskom oku nepoznanica Božjem nije.&ldquo; Ta nije on džabe disciplinirani &Scaron;vabo Joseph Ratzinger.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo kao arbitar te utakmice se okrenuo na stranu momčadi biskupskog ordinarijata jer mu je biskup Ratko Perić kao kapetan te utakmice uvijek ne&scaron;to &scaron;aputao za vrijeme trajanja te utakmice. &Scaron;aputao mu je ne&scaron;to u stilu kako treba tim franjevcima pokazati zube i pesnicu, te kako s njima treba o&scaron;trije jer zagovaraju neki drugi stil igre, nepoznat u svijetu te igre. Uvode neka druga pravila s kojima se on ne slaže, te je na taj način pridobio dobrim dijelom Papu Franju da i on počne tolerirati pogibeljne starove kapetana Biskupskog ordinarijata Ratka Perića. Postoje dokazi kako je Biskup Perić od u nekoliko godina uputio diljem svijeta preko 1 500 faksova u kojima je napadao franjevce i njihov stil igre od kojih je dosta zavr&scaron;ilo na stolu arbitra pape Franje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup Perić kao kapetan momčadi Petrovaca ne bi mogao dugo ostati kapetan te momčadi da nije potkupio i potplatio neke igrače iz momčadi franjevaca jer se to tako radi svugdje pa ni on nije htio, a ni mogao biti iznimka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada se postavlja pitanje za&scaron;to se uopće igra ta utakmica koja traje evo punih 36 godina ako je ta utakmica mogla i trebala biti davno zavr&scaron;ena jer je momčad franjevaca u startu bila nogometno jača i nadmoćnija nad momčadi biskupskog ordinarijata. Momčad franjevaca je bila i iskusnija od protivničke momčadi jer je imala puno vi&scaron;e utakmica u nogama diljem BiH, RH, Crne Gore, pa čak i Srbije. Imala je iskustvo igranja tih utakmica sve od vremena Turaka, Austrougarske, &Scaron;vaba, Talijana, partizana, Srba i Muslimana. Sa svima su izlazili na kraj i uvijek konačno pobjeđivali, premda ih je dosta dalo život u tim utakmicama, u kojim ih je uvijek pratila njihova vjerna publika koja im je vjerovala. S njima se rađala, ženila, udavala, radovala, tugovala i umirala, dok se nisu pojavili Petrovci, dijecezenski svećenici koji su sa sobom donijeli moć kojom su lagano preuzimali primat nad franjevcima gdje su to odredili. Za razliku od franjevaca njima je predodređena moć vladanja &nbsp;koja potječe jo&scaron; od vremena samog Isusa Krista i tako je ostalo do dana dana&scaron;njeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi poja&scaron;njenja pojmova kojima sam se poslužio dužan sam ih ne upućenijem puku prevesti a oni su:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Franjevci su svećenici koji priznaju Međugorje i Međugorska ukazanja,</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Odmetnuti Franjevci su Franjevci koji su odbili poslu&scaron;nost Biskupskom ordinarijatu u Mostaru i njihovim biskupima, te su zbog toga izopćeni iz reda male braće Franjevačkog reda,</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Pape kao arbitri su svo vrijeme bili posrednici između biskupskog ordinarijata, franjevaca koji priznaju Međugorska ukazanja, te odmetnutih franjevaca,</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nogometna utakmica je Međugorje i Međugorska ukazanja,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nogometni teren je na&scaron;a Sveta katolička i Apostolska crkva,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Publika je vjernički puk koji je podijeljen u navijanju za i protiv Međugorja. Za i protiv franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom kako je taj vjernički (nevjernički puk) u pravilu uvijek podijeljen, podijeljeno navija za i protiv fenomena Međugorja, poglavito imajući u vidu najnoviji filmski uradak, dugometražni dokumentarni film Izraelsko-Američke produkcije naziva,&ldquo;Od Fatime do Međugorja&ldquo;, te odgovor biskupskog ordinarijata iz Mostara na taj film, dugo sam se dvojio da kao laik napi&scaron;em koju riječ o fenomenu Međugorja jer me Međugorje od trenutka prvih ukazanja istinski fascinira i nije bilo godine od 1981. da nisam barem mjesečno jednom bio u tom mjestu najvećih milosti. Vjerojatno bih se suzdržao kao i mnogo puta do sada od pisanja bilo kakvog teksta o Međugorju da nije bilo objavljene priče eminentnog hrvatskog redatelja Jakova Sedlara u časopisu 7 Dnevno od 02.06.2017 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomene radi pažljivo sam nekoliko puta pogledao film:&ldquo;Od Fatime do Međugorja&ldquo;, kao i odgovor Biskupskog ordinarijata iz Mostara u potpisu generalni vikar don Željko Majić, te sam na temelju svoje slobodne prosudbe donio određene zaključke. No, ono &scaron;to me je u potpunosti ostavilo bez riječi je priča u kojoj hrvatski redatelj Jakov Sedlar navodi neke činjenice o filmu kao i priopćenju biskupskog ordinarijata koje su potpuno identične mojim razmi&scaron;ljanjima i koje činjenice sam puno prije Jakova Sedlara htio podijeliti s javno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah da razjasnimo neke stvari u početku. Ja držim kako je Jakov Sedlar jedan od najvećih hrvatskih redatelja svih vremena, dokazani Hrvat i domoljub, vjernik i katolik, a u takvim razmi&scaron;ljanjima nisam usamljen. Čovjek koji ljubi vjeru, Domovinu i Domovinski rat. Čovjek koji je bezbroj puta govorio i branio istinu i po cijenu svoje materijalne i životne egzistencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>No pođimo redom:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>-Film od Fatime do Međugorja je za mene prvorazredni filmski uradak koji nepristrano i objektivno iznosi mnoge činjenice o svim mjestima ukazanja Blažene Djevice Marije, Fatime, Lourdesa, a poglavito Međugorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ovaj filmski uradak koristi mnoge dokumente te izjave nekih svjedoka, agenata Ruske tajne službe KGB koji mogu biti upitni, ali nikako nisu zanemarivi imajući u vidu kako jedan od ključnih svjedoka u tom filmu jo&scaron; uvijek živi neokrznut bilo kakvom vrstom represije ili odmazde u mjestu Uzarići kod &Scaron;irokog Brijega, a on je Ivan Lasić Gorankić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-Ovaj film govori o istinitim događanjima i represivnim metodama&nbsp; biv&scaron;e milicije i UDBE prema stanovnicima Međugorja, Hercegovine, franjevcima od kojih valja posebno izdvojiti fra Jozu Zovku.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-Kroz cijeli film se proteže jedna fina nota nade u miru, istine i pravde koju zagovara Blažena Djevica Marija,</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-U filmu se Biskup Pavao Žanić i Ratko Perić dovode u kontekst njihove suradnje s ruskim KGB-om odnosnom UDBOM</strong>, za &scaron;to autori filma pokazuju niz dokumenta na ćirilici i na ruskom jeziku čija autentičnost doista može biti upitna, te pu&scaron;taju govore ruskog tajnog agenta KGB Maximova, čija vjerodostojnost također može biti upitna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče odgovora biskupskog ordinarijata u Mostaru u njemu se osporava autentičnost&nbsp; ponuđenih dokumenta na ćirilici, vjerodostojnost ruskog agenta Maximova, te dovođenje u bilo kakvu vezu Biskupa Žanića i Perića s tajnim službama KGB i UDBA, ismijavajući taj film, nazivajući ga &nbsp;pogrdnim imenima, bogohuljenjem i čistom namjerom autora tog filma diskreditirati&nbsp; biskupe pred javno&scaron;ću i napasti na&scaron;u crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj Jakov Sedlar se osvrće i na film i na priopćenje biskupskog ordinarijata u kojem navodi neke činjenice&nbsp; na koje ukazuje a one su:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-Otkud nagla promjena mi&scaron;ljenja i izjave Biskupa Pavla Žanića iz filma u kojem čvrsto stoji iza priopćenja u kojem kaže nekoliko puta:&ldquo;Djeca ne lažu, djeca ne lažu i ja im vjerujem</strong>, jer ukoliko bi netko želio od djece saznati pravu istinu dovoljno je pola sata da bi se ta istina otkrila&ldquo;. želeći time kazati kako su svjedočenja &scaron;estero vidjelaca iskrena i istinita, da bi vrlo brzo nakon te izjave u potpunosti promijenio svoje priopćenje koje je nepromijenjeno zadržao sve do svoje smrti, a biskupski ordinarijat svjesno preskače tu njegovu izjavu,odnosno ne osvrće se kvalitetno na nju niti nudi pravovaljane razloge za&scaron;to je drastično promijenio svoj stav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-<strong>Biskupski ordinarijat u svom odgovoru ne daje odgovor za&scaron;to biskup Perić konzistentno, moglo bi se reći patolo&scaron;ki mrzi franjevce</strong>, i međugorska ukazanja, gdje se često ruga franjevcima i &bdquo;navodnoj Gospi iz Međugorja&ldquo;za &scaron;to postoje tisuće dokaza iz njegovih izjava i s mnogih propovijedi na kojima je bio diljem Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Biskupski ordinarijat u svom odgovoru navodi&nbsp; kako je onda&scaron;nja&ldquo;milicija po malo regulirala promet&ldquo;u danima prvih Gospinih ukazanja &scaron;to je potpuni apsurd i laž imajući u vidu snimke iz filma &bdquo;Od Fatime do Međugorja&ldquo;u kojima milicija trči uz brdo ganjajući vjernike koji su se penjali na brdo ukazanja, a da ne navodimo druge vrste represije te iste milicije prema stanovnicima Međugorja, poglavito fra Jozi Zovki i drugim franjevcima, a konačno i prema samim vidjeocima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-U odgovoru na film biskupski ordinarijat se niti jednim svojim dijelom ne osvrće ne činjenicu kako je Biskup Ratko Perić od svog imenovanja vi&scaron;e nego itko prije unio nemira i nesloge među hrvatski katolički puk Hercegovine</strong> &scaron;to je nepobitna činjenica za koji postoji milijun i jedan dokaz, &scaron;to drugim riječima znači kako se biskupski ordinarijat u svom odgovoru osvrće samo na činjenice koje njima idu u prilog, a nikako na one koje ih kompromitiraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-U svom odgovoru na film biskupski ordinarijat se također u dovoljnoj mjeri ne osvrće na izjavu Blaženog Kardinala Franje Kuharića koji ne diskreditira Međugorje u onolikoj mjeri kako je to od njega tražio tada&scaron;nji biskup Žanić, već naprotiv i on poput Pape Ivana Pape II s velikom dozom podno&scaron;ljivosti i razumijevanja govori o Međugorju zbog čega je do&scaron;ao u nemilost, odnosno sukob s biskupom Žanićem za &scaron;to također postoje dokazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada dolazimo do mojih spoznaja koje sam otkrio gledajući film, čitajući odgovor biskupskog ordinarijata i konačno viđenje redatelja &nbsp;Jakova Sedlara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Prva moja spoznaja se odnosi na to kako biskupski ordinarijat niti jednom svojom rečenicom ne spominje čudnovatu&ldquo;igru sunca&ldquo;u Fatimi kad je sunce igralo na nebu, mijenjalo svoje boje i jurnulo prema zemlji na zaprepa&scaron;tenje desetina tisuća vjernika (prema procjenama bilo ih je od 50 000 do t70 000) koji su se okupili jer&nbsp; im je zbog malo vjernosti bilo nagovje&scaron;teno kako će se upravo tog dana u Fatimi 13.10.1917 godine dogoditi čudo, jer je i u Fatimi bilo protivljenja od lokalnih biskupa ukazanju Blažene Djevice Marije, nakon čega su mnogi povjerovali u to ukazanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Biskupski ordinarijat niti u jednom svojom rečenicom ne navodi čudnovatu igru sunca u Međugorju koja se dogodila 1984. godine i koju igru je opet vidjelo na desetine tisuća vjernika na brdu Križevac, a bila je praktično identična igri sunca u Fatimi,</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>-Biskupski ordinarijat niti jednom svojom rečenicom ne diskreditira Udba&scaron;a Ivana Lasića Gorankića koji živi u na&scaron;em susjedstvu, a ključni je čovjek iz filma koji diskreditira biskupe</strong>, a trebao bi biti i ključna&nbsp;osoba njihova odgovora,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sagledavajući sve činjenice za i protiv filma, odgovor ordinarijata, te kolumnu Jakova Sedlara ostaje puno nepoznanica koje diskreditiraju upravo biskupski ordinarijat u Mostaru. Diskreditiraju ih u mnogo čemu, a ponajvi&scaron;e u tome: kako je moguće da jedan Monsinjor Biskup Ratko Perić može tako konzistentno, reklo bi se patolo&scaron;ki mrziti Međugorje, Međugorska ukazanja i hercegovačke franjevce imajući u vidu krizu vjere u cijelom svijetu, a Međugorje je po mi&scaron;ljenju mnogih od kojih valja izdvojiti papu Ivana Pavla II, koji je čvrsto vjerovao u autentičnost međugorskih ukazanja i to je u vi&scaron;e navrata nedvosmisleno pokazao, mnogih kardinala diljem svijeta od kojih valja izdvojiti austrijskog kardinala Christopha Schonborna, a sada i blagonaklonost posebnog izaslanika Pape Franje Poljskog biskupa Henryka Hosera koji je prigodom svog pastoralnog obilaska Međugorja ustvrdio: &ldquo;U Međugorju ljudi taže žeđ za Bogom.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako može najvi&scaron;i predstavnik crkve u Hrvata u Hercegovini raditi protiv Međugorja i hercegovačkih franjevaca</strong> kada je Međugorje po mnogim sudovima &ldquo;Ispovjedaonica svijeta, nada svijeta, ili mjesto posebne Božje naklonosti&ldquo;?<br /> Zar nije bilo razboritije od Biskupa Ratka Perića &scaron;utjeti mudro poput &bdquo;arbitra&ldquo;Pape Benedikta XVI, nego izlijetati svako malo s uvredljivim i ponižavajućim izjavama protiv Međugorja tipa; &ldquo;Po mi&scaron;ljenju Biskupskog ordinarijata Gospa se u Međugorju ne ukazuje&ldquo;!, odnosno spu&scaron;tati se na razinu čar&scaron;ije i izrugivati se svakoj pomisli na milosti Blažene Djevice Marije, <strong>kada su svojevremeno žitelji Međugorja zagovarali i molili Blaženu Djevicu Mariju kako bi njihov tenisač Marin Čilić pobijedio u jednom meču &scaron;to se doista i dogodilo, da bi Čilić u idućem meču izgubio od srpskog tenisača Đokovića, nakon čega je biskup Perić izjavio:&ldquo;Gdje vam je sada bila Gospa da mu pomogne&ldquo;</strong>! <strong>Kako može najvi&scaron;i predstavnik crkve u Hrvata u Hercegovini prije dolaska poljskog biskupa Hosera izlijetati s izjavama protiv Međugorja čime se direktno stavlja u ulogu arbitra i vrhovnog autoriteta cijele crkve</strong> i iznad crkve imajući u vidu kako službena crkva jo&scaron; nije dala svoj konačni sud o autentičnost međugorskih ukazanja već je to u nadležnosti Kongregacije za nauk vjere koju je imenovao papa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada kada smo kod pape Franje koji je također u nekoliko navrata davao izjave tipa:&ldquo;kako Gospa nije po&scaron;ta preko koje vidjeoci svakodnevno prenose njene poruke&ldquo;od kojih je zadnju takvu izjavu dao u zrakoplovu dok se vraćao iz Fatime, ali gdje se opravdao na način kako je to njegovo osobno mi&scaron;ljenje zbog čega se postavlja&nbsp; pitanje i dogme o nepogre&scaron;ivosti pape koja dogma se stoljećima provlači kroz na&scaron;u crkvu. Nitko nije nepogre&scaron;iv pa tako ni papa osim Sina Božjeg. Međutim&nbsp; kako bi se pravilno sagledala ta dogma o nepogre&scaron;ivosti pape potrebito je ustvrditi slijedeće:&ldquo;Kada vr&scaron;eći svoju službu učitelja i pastira svih kr&scaron;ćana snagom svog vrhovnog apostolskog autoriteta definira da neka doktrina koja se tiče vjere i morala treba biti prihvaćena od cijele crkve&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom definicijom je papa identificiran s cijelom crkvom, a crkva je odista nepogre&scaron;iva jer je od svog osnutka preko 2000 godina vođena rukom Duha Svetoga. No, da li je papa Franjo svojom izjavom govorio u ime cijele na&scaron;e Svete Katoličke i Apostolske crkve? Nije govorio jer je u zrakoplovu rekao kako je to njegovo osobno mi&scaron;ljenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kolumni Jakova Sedlara se navode neki podaci koji su javnosti odista nepoznati o Biskupu Periću, a tiču se preko 1500 faxova potpisanih njegovom rukom koje upućuje diljem cijelog svijeta na razne adrese kako bi blatio film Jakova Sedlara &bdquo;Gospa&ldquo; koji je požnjeo golemi uspjeh i koji film je također provjereno dokazani izvanredan film kao i to da je Gospa lažna &scaron;to je nevjerojatno pa taman dolazilo od najvećeg katoličkog autoriteta svijeta, a kamoli <span style="mso-spacerun: yes;">&nbsp;</span>biskupa Perića. &Scaron;to to pokazuje? To pokazuje očajničku, rekao bih,&nbsp;paranoičnu strast biskupa Perića zadržati konzistentnost osuđivanja Međugorja i blaćenja hercegovačkih franjevaca. S kojim ciljem i kojom&nbsp; namjerom upitat će se mnogi? Na te odgovore ne može nitko kvalitetno odgovoriti doli Ratko Perić, a on na ta pitanja ne nudi odgovore godinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stav Biskupa Ratka Perića o fenomenu Međugorja, njegov stav o hercegovačkim franjevcima, te o podijeljenosti katoličkog puka za i protiv Međugorja i franjevaca već odavno poprima oblik Gordijskog čvora.</strong> A za one ne upućenije prema legendi Perzijski kralj Gordije je &nbsp;konopcima privezao jaram uz rudo svojih kola i taj čvor nitko nije mogao odvezati. Legenda je govorila da će onaj tko odveže taj čvor biti apsolutni gospodar Azije, dok su neke legende govorile kako će taj postati apsolutni gospodar cijelog svijeta. Tu enigmu je konačno rije&scaron;io veliki vojskovođa Aleksandar Veliki Makedonski koji je poku&scaron;ao naći kraj tog konopca, ali kada ga nije prona&scaron;ao jednostavno je taj gordijski čvor rasjekao svojim mačem. Konačno gordijski čvor je sinonim za veliki problem koji se lako rje&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da li je fenomen Međugorja veliki problem koji se lako rje&scaron;ava? Tko je taj veliki vojskovođa koji će rije&scaron;iti taj veliki problem? Mnogi su postavili ta pitanja sebi i drugima. No, postoje mnogi koji ta pitanja nikada ne postavljaju, a jedan od njih sam i ja, jer ja vjerujem. Vjerujem kako se Blažena Djevica Marija od dana svojih prvih ukazanja i dan danas ukazuje toj nevinoj dječici, danas odraslim ljudima bilo gdje, bilo kada, pa čak i u WC kako je Biskup Ratko Perić znao izjaviti misleći pri tome na vidjelici Vicku, ali to neka ide njemu na du&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada&nbsp; će se mnogi upitati na čemu temeljim svoje tvrdnje kada tako govorim? Temeljim ih na riječima Židovskog pismoznanca Gamaliela koji je u Židovskom hramu rekao:&ldquo;Ukoliko je ovaj naum od čovjeka podbaciti će, ali ukoliko je od Boga nećete ga moći zaustaviti niti spriječiti&ldquo;, misleći pri tome na pojavu Isusa Krista u Izraelu. Međugorski fenomen se događa kontinuirano punih 36 godina i svakim danom sve je veća rijeka hodočasnika u tom malom mjestu, unatoč izjavama biskupa Perića i pape Franje. U zavr&scaron;etku Gospine poruke od 25.08.1991 godine stoji slijedeće:&ldquo;&Scaron;to sam započela u Fatimi zavr&scaron;i ću u Međugorju&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A Međugorje svakodnevno raste i penje se prema nebeskim visinama. Već sada prema broju duhovnih i tjelesnih ozdravljenja i obraćenja Međugorje je dostiglo i Fatimu i Lourdes. Nekoliko stotina miliona hodočasnika je javno ili tajno posjetilo Međugorje svih ovih godina od prvih ukazanja i nitko se iz Međugorja ne vraća isti. Svi su doživjeli mnoge milosti. Tu je podijeljeno stotine miliona posvećenih hostija na svetim Euharistijama. Tu su vjernici iz cijelog svijeta doživjeli pozive za mnoga duhovna zvanja jer je Međugorje postalo nepresu&scaron;ni izvor vode života. Međugorje je bogatstvo u ovom opusto&scaron;enom svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine u Međugorju se početkom kolovoza mjeseca održava Mladi fest, susret mladih iz cijelog svijeta. Na mnogim takvim susretima sam bio uživo i nikada, nigdje nisam doživio ne&scaron;to slično tim susretima na kojima se na vanjskom oltaru crkve Svetog Jakova smjenjuju govornici iz cijelog svijeta koji svjedoče vjeru i riječ Božju. A od svega su najfascinatnije ruke u zraku koje se lagano nji&scaron;u u taktu žive Božje pjesme: Ave Maria, Krist na žalu, predivna pjesma Karola Woytile (Papa Ivan Pavao II), Emanuel, Odlučio sam slijediti Krista, Zdravo Kraljice mira, te mnoge, mnoge druge. Dok tijelom struji neka neobja&scaron;njiva jeza, a niz mnoga lica liju rijeke suza u nekom neobja&scaron;njivom naletu sreće, mira i spokoja, rađa se neka nada kako sve ovo ima smisla, kako kreator ovog svemira nije uzalud stvarao svijet u kojem svijetu, njegovom svijetu, ima mjesta samo za one koji u njega povjeruju,a to se upravo događa u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I tko to konačno može reći ne&scaron;to protiv Međugorja, međugorske Gospe i međugorskih vidjelaca kada su oni neodvojivo tkivo jedno od drugoga. Premda sotona uporno i ustrajno želi prekinuti nit koja povezuje te tri božanstvene veličine ne uspijeva jer je to nemoguće. Ukoliko bi se prihvatio stav Biskupa Perića kako se Gospa u Međugorju ne ukazuje onda se potvrđuje stav kako vidjeoci lažu, te kako se time negiraju svi plodovi Međugorja, a oni su vidljivi i opipljivi jer su tu svakome na oku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu i ne mogu biti velebni hoteli, stanovi, apartmani, suvenirnice, &bdquo;nemoralan i raskala&scaron;en život vidjeoca i njihove djece&ldquo; kako se to može pročitati na mnogim portalima već plodovi koji dozrijevaju upravo u Međugorju i plodovi koji se raznose na sve strane svijeta, a to se događa kontinuirano svih ovih godina od prvih ukazanja. Ukoliko bi se prihvatio stav nekih kako se kao autentična mogu prihvatiti prva ukazanja u Međugorju onda se samim time negira i Blažena Djevica Marija i njeni plodovi, jer majka ostaje majka&nbsp;u prvim godinama života svog djeteta pa čak i kada to dijete poraste, oženi se ili uda, a Blažena Djevica Marija je majka svih nas pa tako i međugorskih vidioca od prvih ukazanja i tako će zauvijek i ostati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu materijalni plodovi na koje se protivnici Međugorja uporno pozivaju prozivajući vidjeoce kako su upravo oni pohrlili za materijalnim bogatstvima &scaron;to je apsolutno nebitno u cijeloj priči za i protiv Međugorja, već neki drugi plodovi, koji su neuni&scaron;tivi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu niti prozivanja vidioca kako se nitko od njih nije zaredio jer to nije problem tih koji ih prozivaju niti samih vidioca, već isključivo Božje nakane s njima samima, odnosno sa svima nama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomene radi svi vi koji udobno zavaljeni u svoje fotelje i ležajeve blatite Međugorje i sve vezano za Međugorje imam jedan prijedlog za vas: Otiđite kao i ja ponekad na ukazanja Blažene Djevice Marije svakog 2. u mjesecu i pogledajte malo s kojom nadom, vjerom tisuće hodočasnika dočekuje vidjelicu Mirjanu Dragičević koja je već odavno veća zvijezda&nbsp;od najvećih svjetskih zvijezda rock glazbe. Pogledajte joj u oči i pronaći ćete sve odgovore koji vas muče. Pogledajte malo duhovnost tog mjesta oko plavog križa i euforiju sreće koja vlada na licima tih ljudi,a nitko od njih nije pijan, drogiran ili lud. Barem ja nisam i svi oni koje sam vidio svojim vlastitim očima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu prozivanja svih Međugorčana kako su se udaljili i otuđili od Boga jer Međugorski stanovnici taman da su se svi otuđili od Boga, njih je tek 3979 iz MZ Bijakovići i Međugorje, pa taman da su se svi otuđili &scaron;to je to u usporedbi s nekoliko stotina miliona duhovnih i tjelesnih ozdravljenja i obraćenja upravo u Međugorju. A konačno sam je Isus Krist rastjerao trgovce koji su zaposjeli hram oca njegova kada je vidio koliko su postali raskala&scaron;eni, pa tko može tvrditi kako se upravo to neće dogoditi i u Međugorju kada Bog tako odluči.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu niti prozivanja vidjeoca da se njima Gospa ne ukazuje u određenim danima godine, mjeseca ili dana kada su sva ta ukazanja autentična,vjerodostojna i milion puta dokazana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plodovi Međugorja nisu niti negiranja Međugorja u smislu kako se Gospa može moliti i ukazati bilo gdje, jer se Bog može moliti i u vlastitoj kući jednako kao i u Međugorju,želeći pri tome negirati ukazanja Blažene Djevice Marije upravo u Međugorju, a ukazanja su se dogodila i događaju upravo u Međugorju a za&scaron;to ba&scaron; tu odgovor zna samo na&scaron; nebeski otac i Blažena Djevica Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada se postavlja pitanje jesu li plodovi Međugorja nekoliko tisuća tzv&ldquo;vjernika&ldquo;na stadionu nogometnog kluba Malmoa u &Scaron;vedskoj kada je papa Franjo tu imao svoj pastoralni posjet, a papu bi po pravilu uvijek gdje se god pojavi trebalo dočekati barem milion hodočasnika, a negdje i vi&scaron;e?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li plodovi Međugorja prazne, zaključane crkve u nordijskim zemljama od kojih su mnoge pretvorene u javne kuće, dok su mnoge crkve diljem svijeta poluprazne odnosno u mnogim od njih pa čak i u susjednoj RH nema vjernika za vrijeme svete Euharistije, dok je crkva Svetog Jakova u Međugorju svakim danom sve punija?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da li su plodovi Međugorja sve veći manjak duhovnih zvanja u svijetu &scaron;to kronično prati crkvu&nbsp; svo vrijeme od Međugorskih ukazanja, dok se u Međugorju događa upravo suprotno?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li plodovi Međugorja odmetnuti franjevci i zaziđana vrata crkve u Čapljini kao odgovor biskupu Periću na njegove metode, zbog čega su se vjerničke ovčice razbježale po okolnim brdima, a svud naokolo ih vrebaju vuci droge, vuci nemorala i bluda, vuci kriminala i drugih antikr&scaron;ćanskih metoda, zbog čega biskup Perić do prestanka svoje pastoralne službe ne može oprati svoje ruke jer je direktno suodgovoran za to?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li slučajno da su upravo franjevci spasili vjeru Hrvata povijesno gledano i da su franjevci najvi&scaron;e proganjani i stradali u oba svjetska rata, pa čak i u Domovinskom ratu?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li slučajno &scaron;to u principu franjevci brane Međugorje dok su svi Petrovci, dijecezenski svećenici protiv?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne postoji ama ba&scaron; niti jedan način negacije autentičnosti Gospinih ukazanja od prvih ukazanja do dana dana&scaron;njeg, autentičnosti izjava samih vidioca od 1981. pa do dana dana&scaron;njeg, niti ijedan dokaz autentičnosti negiranja biskupa Ratka Perića protiv Međugorja i Međugorskih ukazanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I stoga se ne trebaju bojati svi oni koji u Međugorju vide nadu i spas za cijeli svijet jer Međugorje je već priznato</strong>. A službeno priznanje crkve koja je u svom poslanju nepogre&scaron;iva, Međugorja i međugorskih ukazanja je neminovnost koja će se dogoditi jer je Međugorje već preraslo okvire konvencionalnog poimanja na&scaron;e vjere. Međugorje je nepobitna činjenica koja utvrđuje temelje same crkve, a to na&scaron;a nepogre&scaron;iva crkva zna od dana prvih ukazanja u Međugorju, unatoč protivljenju lokalnih biskupa mostarsko-duvanjske biskupije pa čak i nekog od papa, jer su svi pogre&scaron;ivi kao osobe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi odgovori o Međugorju leže u deset tajni povjerenih na čuvanje vidjelici Mirjani Dragičević koja će ih kada dođe vrijeme povjeriti fra Petru Ljubičiću koji će ih objaviti gradu i svijetu, kada za to dođe vrijeme, nakon čega će se mnogi obratiti i progledati. No, hoće li im za to biti kasno? Postavlja se veliko pitanje koje odmah traži odgovor.&ldquo;Blago onima koji povjerova&scaron;e, a ne vidje&scaron;e&ldquo;stoji zapisano u Svetom Pismu.&ldquo;Stoga bdijte jer ne znate ni časa ni trenutka&ldquo; poziva Isus svoje učenike, i cijeli smisao fenomena Međugorja i Međugorskih ukazanja, i tog Gordijskog čvora Međugorja&nbsp;možda upravo leži u toj istini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;" align="right"><strong>Vlado Maru&scaron;ić/<a href="http://glasbrotnja.net/vlado-marusic-gordijski-cvor-medugorja/" target="_blank">GlasBrotnja</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-medjugorje_ratko.jpgBi li Bandić pobijedio u Grudama, a Modrić u premijer ligi BiH?!http://grude.com/clanak/?i=2769427694Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vikend su obilježile noći u kojima se iščekivao pobjednik finala Lige prvaka u Cardiffu i izbora u Hrvatskoj. Bilo je puno onih koji su slavili. Osobito timovi Luke Modrića i Milana Bandića. <p>Modrić je drugi put za redom osvojio Ligu prvaka, a Bandić &scaron;esti put Zagreb. Obojici je Hercegovina bila presudna za uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan je u nju do&scaron;ao na prisilan rad, a drugi ju je zbog neima&scaron;tine prisilno napustio. Modrić je, kao &ldquo;vi&scaron;ak&rdquo; za hrvatske klubove, 2003. poslan na posudbu u mostarski Zrinjski. Krhki mladić odigrao je maestralno sezonu u surovoj bh. ligi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu se prekalio, progla&scaron;en je najboljim i bio spreman za najveće izazove. Bandićev put je suprotan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za njega kao dječaka nije bilo budućnosti u rodnoj Hercegovini. On je iz nje mogao ponijeti samo siroma&scaron;tvo i radne navike. Upravo radom i uporno&scaron;ću postigao je rezultat kakav će rijetko tko ponoviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;ko je procijeniti bi li Modrić uspio da nije do&scaron;ao na privremeni rad u Hercegovinu ili Bandić da je u njoj ostao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je teže pretpostaviti kako bi danas Modrić pro&scaron;ao u Premijer ligi BiH koja je vi&scaron;estruko slabija od &Scaron;panjolske. Kao &scaron;to je te&scaron;ko pretpostaviti bi li Bandić pobijedio kada bi se natjecao na izborima u svojim rodnim Grudama. Koje su 50 puta manje od njegova Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za uspjeh u dijaspori nema bolje &scaron;kole od hercegovačke i bosanske. Osobito ako ste je &ldquo;zavr&scaron;avali&rdquo; prije nekoliko desetljeća. Tada je siroma&scaron;tvo bilo najveći motivator za uspje&scaron;nost. Znali su do&scaron;ljaci da često moraju biti dvostruko bolji kako bi bili ravnopravni s onima koje život mazi. I koji imaju svoje za&scaron;titnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dug je popis uspje&scaron;nih Hercegovaca i Bosanaca u svijetu. Nažalost, kada bi se svi oni vratili u BiH, te&scaron;ko da bi popravili stanje u gospodarstvu, politici, sportu... Jer, potreban je ambijent za vrhunsku nadgradnju. Okvir kojim je omeđeno bh. dru&scaron;tvo destimulira i limitira. Umjesto najboljih pozicije su zauzeli &ldquo;podobni&rdquo; i nesposobni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A i one genijalce dru&scaron;tvo brzo pretvara u činovnike. U politici su uspostavljena takva pravila u kojima je umjesto izbora prebrojavanje naroda. Ne biraju se najuspje&scaron;niji, već nacionalni kolektivitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čim nije tako, počinje otimačina onih drugih čije su posljedice Hrvati u BiH vi&scaron;e puta osjetili na svojoj koži. To samo po sebi stvara nepovjerenje i gu&scaron;i natjecanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U takvom obeshrabrujućem ambijentu te&scaron;ko bi Milan Bandić pobijedio na bh. izborima, ba&scaron; kao &scaron;to je upitno bi li Modrić bio najbolji u Premijer ligi BiH. Sposobnost nije kriterij za pobjedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihovi mladalački ili stvaralački zanosi nestali bi u surovom bh. ambijentu koji motivira prosječnost, isključivost, mržnju... Gdje je &ldquo;veza&rdquo; najveća referenca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi koji su iz BiH oti&scaron;li uspjeli su u drugim zemljama jer su se natjecali u uređenim, zdravim dru&scaron;tvima u kojima se po&scaron;tuju pravila trži&scaron;nog, političkog, sportskog i svakog drugog natjecanja. Zagreb i Madrid desetljećima tako funkcioniraju i zato su u njima uspjeli hercegovački &ldquo;gastarbajteri&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><a href="https://www.vecernji.ba/kolumne/bi-li-bandic-pobijedio-u-grudama-a-modric-u-premijer-ligi-bih-1174703" target="_blank">Jozo Pavković/Večernji list BiH</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-bandic.jpgJAKOV SEDLAR: Ratko Perić je Hercegovini donio nemir, sukobe i podijelio je hrvatski narod! http://grude.com/clanak/?i=2769027690Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-sedlar_i_peric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Nisam jedini koji će za biskupa Ratka Perića reci da od svoga dolaska na čelo Mostarsko-duvanjske biskupije nije u nju donio mir. Na žalost, on je donio nemir, sukobe, podijelio je hrvatski narod i na sve načine pokušavao je i pokušava govoriti sve najgore o Međugorju."<p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je Međugorje biskupu Periću?</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Autor: Jakov Sedlar/Hrvatski redatelj</strong></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <div style="position: absolute; top: 0; left: -9999px;">Want create site? Find <a href="http://dlwordpress.com/">Free WordPress Themes</a> and plugins.</div> <p style="text-align: justify;">Zadnjih nekoliko dana proveo sam izvan Hrvatske, snimajući novi film, pa zbog zauzetosti nisam previ&scaron;e bio u toku obilja svih mogućih tema koje su se desile u Lijepoj na&scaron;oj.&nbsp; No, nekoliko prijatelja upozorilo me na Izjavu Mostarskoga biskupskog ordinarijata, a u svezi s nedavno javno dostupnim filmom &bdquo;Od Fatime do Međugorja&ldquo;. Rekli su da me se u toj Izjavi proziva kao onoga koji je davne 1995. tužbom zaprijetio Biskupskom ordinarijatu u Mostaru, ali da sam nakon &scaron;to se Ordinarijat oglasio svojom tada&scaron;njom Izjavom, odustao!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Po&scaron;to do sada nikada nisam imao namjeru bilo koga tužiti, pročitao sam tu Izjavu da vidim o&nbsp;čemu se radi. Nakon toga, platio sam 4.99 USD i pogledao film &ldquo;Od Fatime do Međugorja&rdquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Moram priznati da sam ostao &scaron;okiran. I bezočnom laži koja se odnosi na moju &ldquo;namjeru&rdquo; da 1995. tužim mostarski Ordinarijat, ali i filmom koji me u jednome dijelu vratio u vrijeme kada su međugorska djeca posvjedočila da im se ukazala Gospa.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>&Scaron;okantan film u mnogim aspektima</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Istine radi, reći ću neke činjenice iza kojih stojim, a odnose se na navedenu Izjavu i na biskupa Perića.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Najprije, ne pada mi na pamet ulaziti u istinitost podataka koji su izneseni u dotičnome filmu. Odakle su autori crpili podatke, svjedoke i dokumente, te&scaron;ko mi je reći. Iz iskustva znam da je te&scaron;ko doći do autentičnih dokumenata, posebno kada se radi o dokumentima iz arhiva tajnih službi, tako da je ovaj filmski uradak za mene prvorazredna senzacija. Ono &scaron;to sa sigurno&scaron;ću mogu ustvrditi jest da se, &scaron;to se filmskoga zanata tiče, radi o vrhunskom dokumentarnom filmu. On je slikovno vrlo zanimljiv (iako donosi neke meni poznate snimke), no on donosi i mno&scaron;tvo vrlo &scaron;okantnih podataka koji nikoga ne mogu ostaviti ravnodu&scaron;nim, posebno mostarskoga biskupa, pa mi je jasno da je morao reagirati. No, o tome kasnije.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Laži o &bdquo;mojim izjavama i namjerama&ldquo;</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Najprije o tvrdnji iz Izjave da sam ja, kao redatelj filma &ldquo;Gospa&rdquo; iznio klevetu u tome filmu, a radi se o tome da je biskup Žanić bio &ldquo;suradnik&rdquo; Udbe. I da je nakon toga Biskupski ordinarijat u Mostaru odgovorio Izjavom od 19. lipnja 1995., a da sam ja, nakon toga, prijetio tužbom u jednome novinskom intervjuu, te kada se Ordinarijat &ldquo;ponovno oglasio izjavom od 1. prosinca iste godine, ohrabriv&scaron;i me u mojoj namjeri&rdquo;, ja sam (valjda zbog toga) &ldquo;odustao od tužbe&rdquo;!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ovo je čista laž, po&scaron;tovani kreatore ove Izjave od prije nekoliko dana! &Scaron;to je pisalo u nizu novinskih osvrta i intervjua tih mjeseci nakon izlaska &ldquo;Gospe&rdquo;, ne znam, nisam to pratio, niti jedan intervju nikada nisam autorizirao, jer me to ne zanima, ali znam da nikada nisam ni pomislio tužiti bilo koga, pa ni mostarski Biskupski ordinarijat. A nije da nije bilo razloga za tužbu, prema mi&scaron;ljenju nekih odvjetnika, čija mi&scaron;ljenja ipak nisam prihvatio.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Biskup Žanić, Međugorje i spis &bdquo;Crnica&ldquo;</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ponajprije, po&scaron;tovani pi&scaron;će Izjave, scenarist (pisac teksta koji se govori u filmu) nisam bio ja, nego najveći hrvatski pisac Ivan Aralica. Dakle, filmsku scenu susreta biskupa i visokog djelatnika jugoslavenske tajne službe nisam ja napisao, ja sam je tek prenio u sliku. To biste, kada već hoćete biti filmski analitičar i kritičar, morali znati. A Ivan Aralica nije bilo tko i nije slučajno napisao tu scenu. Napisao ju je zato, jer je biskup Žanić uistinu imao niz sličnih susreta, sviđalo se to vama ili ne.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Bez obzira &scaron;to pi&scaron;ete kako ste 2011. od gosp. Almira Džuve dobili dokumente koji se odnose na biskupa Žanića i Međugorje, ne znam da li su vam dali ili makar pokazali i spis pod nazivom &ldquo;Crnica&rdquo; &nbsp;koji je imao preko 1.000 stranica. Imao ih je, naime, toliko kada sam, sredinom 90-ih bio u prilici prelistati taj spis. U njemu se nisu nalazile samo informacije o kontaktima biskupa Žanića s agentima jugoslavenske tajne službe, u njemu su bili i iskazi agenata koji su &ldquo;obrađivali&rdquo; Međugorje; i svećenike i vidioce i domaće vjernike i hodočasnike koji su dolazili u Međugorje u sve većem broju, na užas komunista. Nije se radilo o, kako vi to kažete, &ldquo;miliciji koja je po malo regulirala promet&rdquo;! Stotine ljudi, živih svjedoka, i danas mogu svjedočiti kako je jugoslavenska milicija &ldquo;regulirala promet&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Biskup Perić, blaćenje filma &bdquo;Gospa&ldquo; i dolari</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Glede razmi&scaron;ljanja o tada&scaron;njoj tužbi na koju su me, kako navodite, iz mostarskoga Ordinarijata &ldquo;ohrabrivali&rdquo;, po&scaron;to nisam osoba koja bilo koga želi tužiti (ponavljam: na nagovore odvjetnika nisam pristao) sve se odnosilo na preko 1.500 (tisuću i pet stotina!!!) faxova koji su s potpisom biskupa Perića poslani iz Mostara na masu adresa po svijetu. Od Europe do Amerike. Sadržaj pisma bilo je blaćenje filma da je lažan, kao &scaron;to je i Gospa lažna, prema tvrdnji (i tada&scaron;njoj i sada&scaron;njoj) biskupa Perića. Moje dvije tada&scaron;nje suradnice koje su dobivale na uvid faxove od zgroženih vjernika iz cijeloga svijeta rekle su mi da vi&scaron;e neće brojiti koliko će nam ih, nakon toga broja, stići. Bile su &scaron;okirane!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Nije meni bilo do tužbe. Bio sam zgrožen činjenicom da se jedan biskup bavi takvim stvarima. A film &ldquo;Gospa&rdquo;, da vas podsjetim, uopće nije govorio da li su ukazanja autentična ili ne, film je govoreći o stradanju fra Joze Zovka, bio metafora stradanja svih hrvatskih svećenika koje su ubili jugoslavenski komunisti! Njima sam taj film i posvetio. Tu činjenicu do danas mi lijevi mediji u Hrvatskoj nisu oprostili.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">No, biskup Perić nije na tome stao kada je film &ldquo;Gospa&rdquo; u pitanju. On je prije godinu i pol u svome pismu Vatikanu besramno lagao tvrdeći da smo franjevci i ja tim filmom zaradili 5.400.000 USD! Iz kojih je noćnih (međugorskih) mora izvadio te podatke to samo on zna. U svojoj izjavi koju sam dao kao odgovor na te njegove laži, precizno i dokumentirano stoji istina.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Nagla promjena mi&scaron;ljenja pok. biskupa Žanića</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Va&scaron;a najnovija Izjava izaziva zgražanje na film &ldquo;Od Fatime do Međugorja&rdquo;. S razlogom. I ja sam zgrožen ako je bilo &scaron;to od navedenih dokumentarnih priloga, točno. S obzirom na ono &scaron;to znam, čini mi se kako je barem jedan dio tvrdnji iz filma, sasvim vjerodostojan. Recimo, kako objasniti činjenicu (o njoj u va&scaron;oj Izjavi nema govora) da biskup Žanić u svojoj propovijedi u Međugorju od 25. srpnja 1981., javno, pred masom vjernika kaže: &ldquo;Djeca ne lažu, sve je istina&rdquo;! To sam po prvi puta čuo u ovome filmu, ne znam odakle su autori to nabavili, &nbsp;a čini se da se zaista radi o autentičnome glasu biskupa Žanića &nbsp;ili se varam?! I samo mjesec i pol dana kasnije, on počinje iznositi sasvim drukčije mi&scaron;ljenje, on postaje najveći negator Međugorja. &Scaron;to se to desilo biskupu koji je tada u zrelim godinama da na takav način promijeni svoje mi&scaron;ljenje u tako kratko vrijeme? &Scaron;to ga je ili tko natjerao na promjenu stava?</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Biskupa Perića suočite s Lasićem!</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">I kada u Izjavi pozivate svjedoka Maximova, visokoga časnika KGB-a, da se sučeli s biskupom Perićem, ne bi li bilo lak&scaron;e da poku&scaron;ate upriličiti sučeljavanje biskupa Perića s visokim djelatnikom jugoslavenske tajne službe Lasićem koji, koliko znam, živi na teritoriju va&scaron;e, Mostarske biskupije. Možda bi on, barem za prvo vrijeme, prije nego dođete do Maximova, bio vjerodostojan svjedok koji bi mogao ispričati mnogo toga o početku 80-ih i o &ldquo;miliciji koja je regulirala promet&rdquo;! Možda bi mogao ne&scaron;to reći i o svakodnevnim torturama kroz koje su prolazili franjevci, vidioci, njihovi roditelji, vjernici. I bez njega ima masa svjedoka koji bi &scaron;to&scaron;ta mogli reći, ali on bi, vjerojatno, bio posebno zanimljiv svjedok, jer je, po svemu, upravo on bio veza Udbe s biskupom Žanićem. Poku&scaron;ajte, ni&scaron;ta ne ko&scaron;ta, a moglo bi biti korisno, istine radi, do koje vam je, kako kažete, stalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Autore filma ne znam, ne znam njihove ciljeve (osim &scaron;to, pretpostavljam, žele, kao i svi autori, da film vidi &scaron;to veći broj ljudi), ali nisam dobio dojam da ovim filmom oni žele blatiti &ldquo;ne samo osobe, nego i Crkvu&rdquo;. Dva biskupa ni u kom slučaju nije kompletna Crkva. Sve da to autori i žele, hrvatski narod vrlo dobro zna da mu je upravo Crkva s masom sjajnih svećenika i biskupa bila jedina nada u godinama tame jugoslavenskoga komunizma. Jer, kontakt ili bilo koja vrsta suradnje biskupa Žanića s jugoslavenskim tajnim službama, stvar je njegove osobne savjesti, nikako Crkve u Hrvata. Jednako tako, eventualna suradnja biskupa Perića s djelatnikom KGB-a može biti pitanje samo njegove savjesti, nikako savjesti dana&scaron;nje Crkve u Hrvata.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Biskup Perić, nemiri i hercegovački franjevci!</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Nisam jedini koji će za biskupa Ratka Perića reci da od svoga dolaska na čelo Mostarsko-duvanjske biskupije nije u nju donio mir. Na žalost, on je donio nemir, sukobe, podijelio je hrvatski narod i na sve načine poku&scaron;avao je i poku&scaron;ava govoriti sve najgore o Međugorju. Meni osobno, ovaj film nije donio ni&scaron;ta novoga osim podatka da je kontaktirao visokoga djelatnika KGB-a Maximova i obratno. Ono &scaron;to je trajno jest njegova konzistentna, rekao bih: &nbsp;mržnja čak i prema razmi&scaron;ljanju da se Gospa ukazala u Međugorju. On je svoj stav izrekao mnogo prije bilo koje komisije. On je taj svoj stav izrekao i sam nekoliko dana prije nego je u Međugorje do&scaron;ao izaslanik pape Franje, biskup Hoyser. Mnogi su ocijenili suludim njegovom javno obraćanje protiv Međugorja neposredno prije dolaska Papinoga izaslanika. &Scaron;to se de&scaron;ava u njegovoj glavi i u du&scaron;i kada se sjeti Međugorja, to samo dragi Bog zna&hellip;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Svejedno mi je da li je stvarno s Maximovom ispijao čaj ili votku</strong></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">I o njegovome odnosu prema hercegovačkim franjevcima govori se u dijelu filma&hellip;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Hercegovački franjevci od 1945., od kada su poubijani na &Scaron;irokome Brijegu, proveli su preko 150 godina u Titovim zatvorima. Mnogima od njih divio sam se, jer su podnijeli neviđene torture zbog svoje vjere u Boga i zbog služenja svome hrvatskome narodu. Ne želim ih uzdizati iznad dijecezanskih svećenika u Hercegovini, ali ovo su tjeskobne činjenice. Ne mogu tvrditi da je za sudski progon bilo kojega franjevca odgovoran bilo koji mostarski biskup, ali me ponovno (u najmanju ruku) čudi da ste u Izjavi napisali kako je &ldquo;milicija po malo regulirala promet&rdquo;, a to je bilo vrijeme kada su sudski gonjeni i osuđeni fra Jozo Zovko, fra Ferdo Vla&scaron;ić i fra Jozo Križić.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Tih godina &nbsp;nerijetko sam bio u dru&scaron;tvu fra Tomislava Vla&scaron;ića, fra Slavka Barbarića, fra Leonarda Oreča i jo&scaron; nekih franjevaca. Od strane biskupa Žanića, a kasnije Perića, bili su ponižavani i kažnjavani. Bili su vrlo tužni, bili su nesretni da u miru nisu mogli raditi svoje poslanje. Toga vremena s tugom se sjećam zbog tih&nbsp;časnih svećenika.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ponižavana i kažnjavana bila je (i jo&scaron; jest) masa hodočasnika iz cijeloga svijeta koja se nije mogla načuditi negativnoj strasti kojom su oba biskupska biskupa govorila o Međugorju. Jednako tako osjećao se (i jo&scaron; se osjeća) međugorski hrvatski vjernički puk kojemu je od strane oba biskupa toliko toga bilo uskraćeno.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Živio sam, odgajao se, družio, družim se i družit ću se s nizom veličanstvenih hrvatskih svećenika (i franjevaca i petrovaca) koji su mi u mnogo čemu bili i ostali nedostižan uzor. Međutim, kada vidim dio &nbsp;Izjave koja u dobrome dijelu oslikava način djelovanja biskupa Perića, onda se pomalo nelagodno osjećam. Osjećam se poput fra Slavka Barbarića ili fra Leonarda Oreča&nbsp;čija bi se lica ukočila od neke nelagode i tuge kada bi se spomenuo biskup Perić. Uistinu mi je svejedno da li je biskup Perić s Maximovom stvarno ispijao čaj ili votku u rimskome hotelu Columbus. Ako i jest, a da je time koristio na&scaron;emu hrvatskom narodu, sve popijeno neka mu je s blagoslovom. On i njegova savjest (uvjeren sam da je ima) znaju činjenice, a nadam se da mogu pretpostaviti i rezultate onoga &scaron;to će ostaviti iza sebe. Ono &scaron;to znam, a tiče se Međugorja, mislim da mu ne može dati mira u skoroj mirovini. Nema samostana koji bi bio u stanju pružiti mu mir koji bi poni&scaron;tio sve ono &scaron;to kao biskup u odlasku ostavlja iza sebe. &Scaron;teta&hellip;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong>Jakov Sedlar/Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-sedlar_i_peric.jpgKolumna Paule Tomić: Prekretnicahttp://grude.com/clanak/?i=2765927659Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-prekretnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijeme u kojem živimo je prekretnica. (usp. „Djeco moja, budite spremni, ovo vrijeme je prekretnica.“, poruka 2. lipanj 2017.) Što to znači? Prekretnica je mjesto na kojem mijenjaš smjer kretanja.<p>&nbsp;</p> <p>Prekida&scaron; dosada&scaron;nji pravac i preokreće&scaron; svoj hod. U duhovnom smislu, to bi također bio poziv na preokret. Čini mi se da nam Gospa želi reći da se moramo odlučiti. Smjer kojim ide duh svijeta i sotonin duh sve odlučnije vodi na tamnu stranu. Ukoliko se odlučimo slijediti Duh Božji definitivno trebamo &bdquo;biti spremni&ldquo; na neke radikalne izbore za svjetlo, za život. Danas, na svetkovinu Duhova, prava je prilika moliti za sedam darova Duha svetoga da nam pomognu u na&scaron;im odlukama u ovom nadasve duhovnom ratu koji se vodi za na&scaron;e du&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>HRAM DUHA</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ni nakon Uskrsa, ni nakon &scaron;to su vidjeli Isusovo uza&scaron;a&scaron;će na Nebo, apostoli se nisu puno promijenili. Vidimo ih i dalje ustra&scaron;ene, izgubljene, nejasnih ideja, zatvorene u ljudska mudrovanja. U strahu od Židova, zatvorili su se u kuću Cenacola zajedno s Marijom i okrenuli se molitvi. Na dan Pedesetnice, znamo svi &scaron;to se dogodilo. Si&scaron;ao je na njih Duh Sveti i potpuno ih preobrazio. Oni isti ustra&scaron;eni ljudi bez rječitosti i vizije, postado&scaron;e veliki propovjednici, čudotvorci, neustra&scaron;ivi svjedoci Isusovog evanđelja; vjerni Učitelju kroz ostatak svojeg života, nasljedujući ga i u mučeničkoj smrti. Vidimo dakle da ono &scaron;to uistinu mijenja čovjeka nije niti znanje, niti ono &scaron;to je vidio i iskusio, nego je to nazočnost Duha Svetoga u njegovom srcu.</p> <p><br />Život apostola, prvih mučenika i prve crkve prepun je izvje&scaron;taja o djelovanjima Duha. Dapače sv. Pavao dijeli ljude na duhovne i tjelesne i govori kako je tjelesnim ljudima te&scaron;ko govoriti o stvarnostima duha. (usp. I ja braćo, nisam mogao govoriti vama kao duhovnima, nego kao tjelesnima, kao nejačadi u Kristu. 1 Kor 3,1) Sv. Pavao nam nadalje otkriva da je svaki čovjek zapravo Božji hram u kojem prebiva Duh Božji. I po&scaron;to je hram Božji svet i mi smo sveti! (usp. Ne znate li? Hram ste Božji i Duh Božji prebiva u vama. &hellip; Jer hram je Božji svet, a to ste vi. 1 Kor 3, 16.17)</p> <p><br />&Scaron;to nama to danas govori? Govori nam da smo mi zapravo itekako uronjeni u duhovnu stvarnost. Na&scaron;a tijela i na&scaron;a srca su samo materijalni, tjelesni hramovi koje zapravo pokreće duh koji u njemu prebiva. Nažalost mi, dana&scaron;nji ljudi tu duhovnu stvarnost tako često zaboravimo, dapače, svijet čini sve kako bi na to zaboravili, zatvarajući nas u tijelo, tjelesne užitke i probitke. A zapravo sva stvarnost koja je oko nas; i politika i moda i mediji i ekonomija i odgoj&hellip; sve je to odraz duha i duhovne stvarnosti koja se iz na&scaron;ih srca na određeni način utjelovljuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>ZABORAVLJENA DUHOVNA STVARNOST</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Na&scaron;i stari itekako su dobro znali da se nama nije &bdquo;boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovni&scaron;tva, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mračnog svijeta, protiv zlih duhova po nebesima&ldquo;. (usp. Ef 6, 12) Mi to ovdje u Hercegovini jo&scaron; tako zorno možemo vidjeti kroz ovo vrijeme tzv. Misa na grobljima na kojima se zapravo obavlja blagoslov usjeva i polja. Prije same svete Mise svećenik čita snažne zagovorne molitve protiv različitih prokletstava, nedaća, nepogoda; razbija sile tame koje su se okrenule protiv ljudi i prirode kako bi uni&scaron;tile život i plodnost Božjih stvorenja. Kroz ove stare, već pomalo zaboravljene i &bdquo;reda radi&ldquo; obavljene obrede vidi se životvorno iskustvo koje je Crkva nekada imala &ndash; jer je snažna bila svijest da smo mi kr&scaron;ćani zapravo u duhovnom ratu, za na&scaron;e du&scaron;e i za ovu zemlju! Gledajući samog svećenika koji je te snažne riječi otklinjanja i sam nekako nesigurno izgovarao, te podsmje&scaron;ljive odgovore vjernika &ndash; vidljivo je bilo da smo mi tu istu svijest davno izgubili. Modernom čovjeku ove svete riječi duhovne za&scaron;tite i molitve Božjem Duhu izgledaju smije&scaron;ne, a s druge strane na velika vrata pu&scaron;ta u svoj hram, u svoje srce različite demonske duhove bez imalo promi&scaron;ljanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>ZLO AKTIVNO RADI OKO NAS</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />U duhovnom životu ne postoji praznina. U na&scaron;im du&scaron;ama ne postoje prazna mjesta. Ako nisu ispunjena Duhom Božjim, u nama se nastanjuje duh svijeta ili jo&scaron; gore demonski duhovi. Vidljiva stvarnost oko nas projekcija je duhovnog stanja koji vlada u srcima ljudi. Neki moji prijatelji s kojima sam ovih dana uskr&scaron;njih praznika razgovara, a koji su do&scaron;li na odmor iz tzv. sjevernih, razvijenih zemalja, redom svjedoče o općem stanju duhovnosti smrti. Jedan relativizam, sekularizam, nezainteresiranost za sakramentalni život, nestajanje ispovijedi, nedostatak svećenika, praznina crkava, jedna opća utrka za materijalnim, lagodnim životom, strah od obaveza, djece, obitelji&hellip; Ukratko jedno stanje koje potvrđuje onaj davni Isusov povik: &bdquo;Kad Sin čovječji ponovno dođe, hoće li naći vjere na zemlji?&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>REPROGRAMIRANO SRCE</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Sredi&scaron;te čovjeka je njegovo srce, njegova du&scaron;a. Ona je motor, pokretač sveg njegovog bistvovanja. Zato Isus i kaže da će svoj Zakon upisati u srce čovječje, jer to su onda instrukcije po kojima će ono originalno funkcionirati. Danas, nažalost, svijet i zlo upisuju u srce neke druge zakone, zakone protiv Božjih zakona, zakone protiv čovjeka, života i ljubavi. Reprogramirani čovjek nije vi&scaron;e u stanju uvidjeti kako su mu koordinate promijenjene. Zaboravio je svoj izvorni kod - kod Duha Svetoga. Kroz rane čovjekova srca i kroz grijeh u pukotine srca i duha uvlači se ponovno 'Grozota pusto&scaron;i'. Može se vidjeti na licima ljudi kroz njihove mrtve oči, iznakažena lica tetovažama, pirsinzima, rupama, divljačkim frizurama, umjetnim bojama, u zadnje vrijeme i cjelokupnim poremećajima osobnosti i svim tim 'trans&hellip;' izneređenim formama kojima se počinje nenazirati kraj. Dosta je ponekad vidjeti ove nove reklame &ndash; kroz koje ne iskaču vi&scaron;e ljudska, nego pravo demonska lica &ndash; toliko umjetna da se vi&scaron;e ne može vidjeti čovjek u svojoj prirodnoj nevinosti, ljepoti i čistoći. Nažalost, ovo prljavo stanje du&scaron;a, moguće je vidjeti samo ako se imaju čiste oči srca. Prljavo srce kroz prljave oči ne može vidjeti prljav&scaron;tinu oko sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>VELIKO SPREMANJE</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Vanjski znak svakog duhovnog rasta, svake duhovne promjene &ndash; uvijek je i potreba za pospremanjem prostora oko sebe. Bog ljubi čistoću i red, zato &scaron;to je On sam red i harmonija. U Bibliji nailazimo na puno mjesta hvalospjeve o Božjoj ljubavi prema čistoći kao npr.: &bdquo;Bog ljubi čisto srce.&ldquo; (Izr 22, 11); &bdquo;Blago čistima srcem, oni će Boga gledati!&ldquo; (Mt 5, 1) Zato ako se želimo imalo približiti Bogu, ne izgubiti vjeru niti izvorni Božji Zakon upisan u srce, moramo prionuti dubinskom či&scaron;ćenju srca odnosno du&scaron;e i tijela od masnih naslaga nečistih duhova oko nas i u nama. Najbolja sredstva za či&scaron;ćenje ostaju ona napisana od davnina: molitva u Božjem Duhu, Božja riječ, življenje sakramenata, duhovne vježbe, pozitivni ljudi i pozitivne misli i konkretna milosrdna ljubav prema svojim bližnjima. Sve ostale posebne tretmane či&scaron;ćenja ukoliko se pokažu potrebnima, Bog će već naknadno pokazati. Važno je samo započeti proces duhovne dekontaminacije. Odmah! Prije nego nas sve proguta materijalno i duhovno smeće svijeta oko nas!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-prekretnica.jpgAko mahanje zastavom BiH znači voljeti BiH - u tom slučaju Širokobriježani ne vole BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2725427254Grude.com - klik u svijetMon, 22 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-22-bosna-herzegovina-flag.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako mahanje zastavom Bosne i Hercegovine znači voljeti Bosnu i Hercegovinu onda sa sigurnošću tvrdim da Širokobriježani ne vole Bosnu i Hercegovinu.<p>Ali, ako biti uspje&scaron;an poduzetnik ili &scaron;porta&scaron; u Bosni i Hercegovini znači voljeti Bosnu i Hercegovinu onda su &Scaron;irokobriježani zasigurno najveći bh. domoljubi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Grad &Scaron;iroki Brijeg, prema statističkim podacima, u posljednjih 10-ak godina je jedna od najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave i već nekoliko godina u samom vrhu prema kvaliteti življenja u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;irokobrije&scaron;ki poduzetnici su već poodavno iza&scaron;li iz lokalnih okvira, tako da su tvrtke Mepas, Feal, Hering, A3, Ataco i brojne druge ponos na&scaron;ega grada, ali i cijele Bosne i Hercegovine. &Scaron;iroki Brijeg je &scaron;portski grad, a &scaron;irokobrije&scaron;ki &scaron;porta&scaron;i su najbolji promotori svoga Grada, svoje Županije, ali i cijele Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vratimo se razlogu pisanja ovog članka, finalnoj utakmici Kupa BiH između &Scaron;irokog Brijega i Sarajeva i događanjima prije, tijekom i nakon utakmice, a posebice pisanju i izvje&scaron;ćivanju pojedinih medija. Pisanje i izvje&scaron;ćivanje pojedinih medija vratilo me unatrag osam godina kada je trebala biti odigrana utakmica između istih momčadi, ali zbog tragičnog slučaja nije odigrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I tada su isti mediji predvođeni jednim javnim emiterom sotonizirali navijačku skupinu, ali i sve građane &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjedoci smo nažalost da se gotovo redovito za vrijeme intoniranja himne 'Intermezza', kao i na početku prve finalne utakmice Kupa BiH igrane u Sarajevu, pjeva pjesma 'Jedna si jedina' u prijevodu 'Mi, Bosanci'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku druge finalne utakmice Kupa BiH igrane u &Scaron;irokom Brijegu navijači su skandirali 'Mi, Hrvati'.<br />Usporedo su se čuli i zvižduci &scaron;to nije prvi put, a vjerojatno niti zadnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moramo se svi zapitati kakvu nam poruku &scaron;alju građani, &scaron;to nam žele reći? Najlak&scaron;e ih je osuditi, izreći presudu da ih se niti saslu&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neprimjereno navijanje tijekom utakmice nije ni&scaron;ta novo za bh. Premijer ligu čemu smo se nažalost naviknuli na većini utakmica, ali kada se to dogodi u &Scaron;irokom Brijegu onda je to nacionalizam, &scaron;ovinizam, fa&scaron;izam...<br />Ovi detalji s početka i tijekom utakmice u &Scaron;irokom Brijegu zasjenili su događaj koji je trebao zauzeti neusporedivo veću pozornost medija, a to je prijetnja smrću igračima Sarajeva nakon utakmice u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje, uopće nije bitno niti najblaže rečeno tendenciozno suđenje u korist gostiju, odlična atmosfera na stadionu Pecara... Bitno je da se &Scaron;iroki Brijeg prikaže u najcrnjem svjetlu čemu naveliko, osim pojedinih medija, pridonosi NS BiH svojim odlukama i priopćenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slogan Grada &Scaron;irokog Brijega '&Scaron;iroki Brijeg &ndash; uvijek na 1. mjestu', osvajanjem Kupa BiH potvrdili su nogometa&scaron;i &Scaron;irokog Brijega, kluba koji najvećim dijelom financiraju &scaron;irokobrije&scaron;ki gospodarstvenici, kluba koji će jo&scaron; jednom predstavljati svoj Grad, Županiju i Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom natjecanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;iroki Brijeg i &Scaron;irokobriježani će i ubuduće svoje domoljublje prema državi u kojoj žive iskazivati svojim uspjesima na području gospodarstva, kulture, &scaron;porta i drugim segmentima života, a istovremeno bit će ponosni na pripadnost svome hrvatskom narodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>dr. sc. Drago Martinović/Republikainfo.com</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-22-bosna-herzegovina-flag.jpgPaula Tomić: Odgovor Papi; Gospine poruke treba utjelovitihttp://grude.com/clanak/?i=2704727047Grude.com - klik u svijetMon, 15 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-15-papa-franjo-medugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osobno mišljenje pape Franje u vezi Međugorja sve nas je pogodilo. Ljudi su ostali uzdrmani i razočarani! Zapravo, trebali bi se veseliti!<p>Nedvojbeno je pro&scaron;li vikend bio &bdquo;vikend milosti&ldquo;! U subotu 13. svibnja obilježili smo 100 Obljetnicu Gospinih ukazanja u Fatimi, a u nedjelju smo obilježili Majčin dan! Bio je to vikend obilježavanja duhovnog i tjelesnog majčinstva. A tajna majčinstva najvi&scaron;e je skrivena u tajni utjelovljenja. Kao &scaron;to se mala iskra života (tjelesnog i duhovnog) utjelovi u začetom i rođenom novom biću koje nastaje i koje se rađa, tako se i onaj teoretski izraz &bdquo;majčinska ljubav&ldquo; u konkretnosti utjelovljuje kroz bezbrojne svakodnevne žrtve, odricanja, služenja, sve bezbrojne iskaze nježnosti i brige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misterij na&scaron;e katoličke vjere jest upravo utjelovljenje! Nije li se oko utjelovljenja dogodio i prvi sukob između Lucifera, njegovih anđela i Boga, jer nisu mogli podnijeti da će se svemogući Bog obući u propadljivo čovječje tijelo? Nije li veličina Blažene Djevice Marije upravo u snazi njezine vjere i povjerenja po kojima se Isus u njoj utjelovio, a zatim se ta ljubav i povjerenje kroz sve godine njezina života s Isusom također utjelovljavala iz dana u dan u njezinom otvorenom prihvaćanju i traženju Božje volje za sebe i svog Sina? Nije li Isusova snaga bila upravo u njegovim riječima koje nisu bile prazne i teoretske poput riječi farizeja, nego im je snaga bila u njihovom utjelovljenju u sam Isusov život?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mislim da se svatko od nas susreo sa riječima Biblije ili Evanđelja. Kroz njih nam Bog progovara svaki dan. Pa ipak, koliko smo riječi i evanđeoskih savjeta u svom životu utjelovili? To &scaron;to mi ne živimo Evanđelje, nije znak da Evanđelje ne valja, nego da smo mi slabi i gre&scaron;ni i daleko od življenja na&scaron;e vjere. Ba&scaron; zato Isus i pita: Kad Sin čovječji ponovno dođe, hoće li naći vjere na zemlji?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da su riječi Biblije pisane u Duhu Svetom, ovom nara&scaron;taju postaje te&scaron;ko izde&scaron;ifrirati njihovu poruku i smisao jer se taj isti Duh sve vi&scaron;e gubi iz na&scaron;ih srdaca. To je isto kao sa jezikom. Ako si izgubio duh nekog stranog jezika, te&scaron;ko će ti biti ispravno prevesti značenje nekog teksta njime napisanim. Svaki tekst ima svoj duh u kojem je stvoren i u kojem se i&scaron;čitava. Nažalost, u na&scaron;im srcima sve vi&scaron;e prevladava duh svijeta ili demonski duh, tako da sveti redci i sveti tekstovi za nas postaju sve vi&scaron;e nečitljivi, zahtjevni, isključivi, netolerantni, zatucani&hellip; Mogli bi nadodati jo&scaron; puno pridjeva kojima ovaj dana&scaron;nji moderni, liberalni i politički korektan govor naziva sve ono &scaron;to je vezano za Božje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojoj beskrajnoj ljubavi za nas, na&scaron; Bog Otac &scaron;alje nam ovdje u Međugorje na&scaron;u Nebesku majku da nas jo&scaron; jedanput brižno i pažljivo, pa ako treba i svakodnevno opominje i usmjerava na putove vjere i svetosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U duhovnom životu, milost nikad ne donosi mir! Milost razdrmava duhovne učmalosti, otvara pukotine, pomaže da sve &bdquo;skrivene namisli srca&ldquo; isplivaju na svjetlo dana. Tako je bilo i pro&scaron;log vikenda. Osobno mi&scaron;ljenje pape Franje u vezi Međugorja sve nas je pogodilo. Ljudi su ostali uzdrmani i razočarani! Zapravo, trebali bi se veseliti! Sam Isus kaže da je jao nama kad nas svijet hvali i prihvaća, jer to znači da mu idemo niz dlaku i da ni&scaron;ta novog i radikalnog u ljubavi ne donosimo. Svijet voli svoje, one koji su od svijeta, a sve &scaron;to je Božje gleda da razapne! Ta sam nam je Isus ostavio primjer! Ako želimo biti Isusovi, na&scaron; put ne vodi prema slavi i uspjehu ovozemaljskom! Ako želimo slijediti isusa neminovno ćemo biti razapeti od ovoga svijeta. Ako želimo slijediti Mariju, ona nam poručuje ono &scaron;to je rekla i malim Fatimskim vidiocima, u subotu progla&scaron;enim svetima:da treba na&scaron;u patnju i žrtvu kao zadovolj&scaron;tinu za grijehe i uvrede koje se nanose njezinom Sinu. Dakle, put koji nam na&scaron;a katolička vjera pokazuje nije &scaron;iroki put tolerancije, nesudaranja, prihvaćanja, nesukobljavanja; na&scaron; put je uski put koji vodi jedino preko Isusa Krista koji kaže da se nitko neće spasiti osim po Njemu.<br />Svatko od nas doživio je neki Božji poticaj. U na&scaron;oj glavi i du&scaron;i često puta znamo tako jasno &scaron;to nam je činiti: možda postiti, moliti, oprostiti&hellip; Ali kako je te&scaron;ko te poticaje oživjeti i staviti u na&scaron; život! Eto tajne utjelovljenja. Ono je tako te&scaron;ko. Ono ide kroz muku i krv. Gospa nam kroz vidioce i kroz svoje poruke &scaron;alje poticaje. Biti vidioc dar je za svijet - poput televizora ili radija koji prenosi poruku. Taj vidioc je poput mene ili poput tebe pozvan poruku utjeloviti. Taj vidioc je poput mene i poput tebe isto tako običan, smrtan, gre&scaron;an čovjek koji možda danas ima snage živjeti Božji poticaj, a sutra možda nema. Vidioc nije supermen! Vidioc je samo kanal. Od nas slu&scaron;atelja, od Duha kojim poruku slu&scaron;amo, zavisi kako ćemo je primiti i živjeti. Kako utjeloviti! Tko ima u&scaron;i neka čuje! Ne mogu dakle svi čuti, samo oni koji su očistili svoje duhovne kanale za Duha Svetoga!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povr&scaron;no je Međugorje suditi prema vidiocima. Stablo se ne sudi po granama, nego po plodovima! A tko smo mi da Bogu postavljamo granice. Vidimo koliko tehnologija napreduje, koliko sve nezamislivo postaje ostvarivo. Pa za&scaron;to i Bog dana&scaron;njem nara&scaron;taju ne bi progovarao drugačije i posebnije nego ljudima pro&scaron;lih nara&scaron;taja. Sigurno ni mi nećemo danas očekivati da indijanci jedni drugima &scaron;alju poruke dimnim signalima, kad smo u eri SMS-ova! Mislim da tako i Bog &ndash; ima nove načine komunikacije za nova vremena i dana&scaron;njeg &bdquo;gluhog&ldquo; čovjeka! Zavr&scaron;avam razmi&scaron;ljanjem fra Ante Vučkovića: &bdquo;Jedna od najvećih prepreka da dođemo bliže Bogu je to &scaron;to mi imamo mjeru za Boga, to &scaron;to mi mislimo da znamo kakav je Bog. To &scaron;to mi očekujemo da On bude onakav kakav mi mislimo da treba biti. I to je posvuda. Pogledajte Međugorje. Svako malo čujete: ʽPa nije moguće da se Gospa ukazala toliko puta! Pa neće to biti tako&hellip; Pa to njoj ne priliči.ʼ Tada u meni odmah iskače ovo pitanje: ʽKako ti zna&scaron; &scaron;to njoj priliči? Čime ti to mjeri&scaron;? Jesmo li mi do&scaron;li dotle, da ti ima&scaron; mjeru u koju Bog i Gospa moraju stati, inače je ne priznaje&scaron;? Nisi li ti onda Bogu bog?ʼ&rdquo; (Mladifest, 2014. )</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić/Grude.com<br />FOTO: <a title="Međugorje info" href="http://www.medjugorje-info.com/hr/" target="_blank">Međugorje info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-15-papa-franjo-medugorje.jpgMatea Iličić u kolumni poručuje: Nikad dosta dobrih ljudi!http://grude.com/clanak/?i=2604026040Grude.com - klik u svijetTue, 11 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-mateailicic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matea Iličić (21) studentica novinarstva i kolumnistica portala Grude.com, donosi nam prelijepu kolumnu koja u ovim danima tjera na promišljanje.<p><br /><span style="font-size: small;"><strong>NIKAD DOSTA DOBRIH LJUDI!</strong></span></p> <p style="text-align: right;"><em><span style="font-size: small;"><strong>Matea Iličić</strong></span></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Negdje mi je iskočio, nazovimo ga citat, &bdquo;Nikad dosta dobrih ljudi&ldquo; i to me je inspiriralo da pi&scaron;em ovu kolumnu. Nisam odavno. Bila sam povukla kočnicu, ali i pisanja nikad dosta. I za stvaranje vlastitih misli, želja, muka, veselja uvijek se nađe vremena...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se vratim citatu koji će meni biti vodilja ovog tjedna. Sjetio me je na određene stvari, u ovom Velikom tjednu, u pripremama za Uskrs. Jer je kroz ovaj citat i Uskrs poveznica i vodilja za sve nas. Određene brige koje snađu svakoga od nas, i trenutak... ta iskra koja je jako važna... <br />Vjerujem da svi imamo ljude koji kažu "tu sam za tebe", "ni&scaron;ta ne brini", "ma &scaron;to god treba&scaron;", "zna&scaron; koga će&scaron; zvati"... i slično. Ali, &scaron;to se ispostavi na kraju svega? Rijetko kad se u &bdquo;fatalnom&ldquo; trenutku svi ti &bdquo;hvalisavci&ldquo; pojave za Vas. Zar nije tako? Mislim da je! Jer veliki smo svi na riječima, a jako malo nas to ispo&scaron;tuje, kad je određenoj osobi u na&scaron;em životu potrebno. <br />Za&scaron;to sam na početku spomenula Uskrs?<br />Spomenula sam iz razloga jer sam ja u tom citatu vidjela i osjetila Uskrs.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;ON&ldquo; je svoje ispunio za nas kako je i rekao! Zar nije? A mi? Zanijekali ga! Tako isto izdajemo ljude, jer ne ispunimo obećano! Ne uradimo određene stvari za ljude oko nas, ne budemo rame za plakanje u potrebi...<br />Puno je tih stvari na jednom mjestu, kad ih sve saberemo, koje pogre&scaron;no napravimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voljela bih da se svi mi, bar u ovom Velikom tjednu poku&scaron;amo promjeniti. Jer ne možemo jedni bez drugih, zajednica je čudo. U jednoj suzi more boli, ali sve je to dio na&scaron;ega zivota. Zato budi oslonac, rame za plakanje, budi prijatelj koji neće izdati, zanijekati, prijatelj koji će prihvatiti poziv tvoje boli, a ne onaj koji će izdati. Zato upamtimo, i TI i JA da &bdquo;NIKAD NIJE DOSTA DOBRIH LJUDI&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-mateailicic.jpgFranjo oprosti meni, svom vojniku, oprosti i svom narodu jer nismo znali što činimohttp://grude.com/clanak/?i=2582825828Grude.com - klik u svijetWed, 05 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-05-franjo_tudjman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Propast Agrokora, najveće tvrtke Hrvata, je neminovna, ona je realnost, a tvrtku su, da bi je, kako kažu, spasili, preuzeli stranci. I to Rusi kojima se hrvatski narod divi posljednjih godina.<p>&nbsp;</p> <p>Rusi su na čelo Agrokora postavili &Scaron;panjolca, a među devet ljudi stavljena je i jedna Čapljinka, koja je cijelog života u Australiji, ali joj je otac iz Čapljine.</p> <p>I to je sve &scaron;to ima veze sa Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, svi im se raduju u Hrvatskoj. Mediji su stvorili sliku da su oni spasitelji. I tako su &Scaron;panjolac i suradnici, barem po medijima, spasitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I tko će drugi Hrvate "spasiti" nego tuđinci. Kao i uvijek kroz povijest jer svoje nismo znali sačuvati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovim danima odzvanjaju mi izreke mog nekda&scaron;njeg zapovjednika, mog predsjednika, Franje Tuđmana. "Imamo svoju Hrvatsku, na&scaron;a je i bit će onakva kakvi sami želimo i nećemo nikome sa strane dopu&scaron;tati da nam propisuje kakva ta Hrvatska treba biti..."</p> <p>&nbsp;</p> <p>E moj Franjo..., dopustili smo im itekako. Oprosti meni kao svom vojniku. Oprosti svome narodu. Nismo znali &scaron;to činimo...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-05-franjo_tudjman.jpgKolumna Nikoline Džepić: Kad je tata otišao, mama je bila i tata i mamahttp://grude.com/clanak/?i=2570925709Grude.com - klik u svijetMon, 03 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-03-nikolina_dzepic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Portal Grude.com donosi još jednu kolumnu Nikoline Džepić, 18-godišnjakinje iz Kiseljaka, komercijalistice koja se bavi mažoret plesom, modelingom, ali i pisanjem.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Kad je tata oti&scaron;ao, mama je bila i tata i mama</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Nikolina Džepić/Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, kad je riječ o ljubavi, prvo na &scaron;to svatko pomisli jest ljubav između mu&scaron;karca i žene. Mlada sam, možda ovo nema pravi smisao, al&rsquo; život tek počinje. &Scaron;to je to zapravo ljubav? Pitanje na koje je te&scaron;ko odgovoriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan kada sam se rodila je bio dan kada sam prvi put osjetila iskrene dodire, zagrljaje. Prvo &scaron;to sam vidjela kada sam otvorila oči, bili su &nbsp;moji roditelji, zagrljeni, sretni. Godinama unaprijed, odrastala sam upoznajući &nbsp;sebe. Bila sam sretna djevojčica koja je imala sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, 22.12.200. &hellip;&nbsp; dogodilo se &nbsp;ne&scaron;to &scaron;to je moj život promijenilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to rekoh bila sam djevojčica, ljubav je za mene bila nepoznata. Vjerovatno je ljubav kad tata zagrli mamu, kad je poljubi&hellip;mislila sam. Ali ako je to ljubav,&scaron;to je bilo silno podizanje glasa u ponoć, za&scaron;to je moja mama uplakana noćima ustajala, pričajući da je sve u redu. Mnogo toga mi nije bilo jasno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana 22.12. &nbsp;sam iz sna čula buku. Tata je u&scaron;ao u sobu i snažno me zagrlio. Nisam znala o čemu je riječ. Sjeo je u auto, sa stvarima, i oti&scaron;ao je. Potrčala sam mami. Mama za&scaron;to plače&scaron;, za&scaron;to tata ima torbu sa sobom? Pitala sam&hellip;Snažno me&nbsp; zagrlila rekav&scaron;i: &ldquo;Tate neko vrijeme neće biti, rekao je da te puno voli i da će jednog dana sve biti uredu &ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počela sam plakati, derati se i samo sam htjela biti sama. Taj osjećaj je neopisiv. Dani su prolazili, bilo mi je sve teže. Svaki dan falio mi je sve vi&scaron;e i vi&scaron;e. Dani u &scaron;koli bili su te&scaron;ki, svi su me gledali poprijeko smijući se iza mojih leđa. To je boljelo. Bolio je&nbsp; jedan dio mene koji&nbsp;nedostaje. Do&scaron;li su i dani kada mi je tata trebao kao podr&scaron;ka, kao poticaj za ne&scaron;to vi&scaron;e. Nije ga bilo. Mama je bila i tata i mama. I&scaron;la je sa mnom na razna natjecanja, podržavala me u svemu. Falio je i njoj. Falili su joj snažni zagrljaji i poljupci. Bila je snažna&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvije godine kasnije, izlazila sam iz &scaron;kole, nasmijana nakon dugo vremena, tu je bio parkiran auto&hellip; gledala sam.., a iz auta je iza&scaron;ao moj tata, nakon 2 godine ponovno sam ga vidjela. Snažno ga zagrlila i pričala sa njim. Nije bio sam. Bio je s djevojkom koja je poku&scaron;avala pričati sa mnom. Imala sam osjećaj da je ona uzela mog tatu i da zbog nje nije sa mnom. Mrzila sam ju od prvog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dani su prolazili, mjeseci, godine. Odrastala sam, upoznala sebe&hellip;Tvrdoglava sam cura, volim pomagati, volim se boriti, jer svemu me život uči. Sad imam 18 godina. Moj tata se nije vratio, viđam ga, volim ga. Živim s mamom, bori se za mene, ja sam njen smisao života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Život mi nije bio lak do sada. Bila sam zaljubljena 1000 puta..I 1000 puta sam bila povrijeđena... Noćima sam plakala, želeći sebi ne&scaron;to uraditi... Jedan dan sam sjela i zapitala se: &ldquo;Je li&nbsp; vrijedno da sebi uni&scaron;tim život radi nekoga tko nije vrijedan mene?&rdquo;.&nbsp; Da u ovim godinama patim?&nbsp;Je li &nbsp;zbog jedne izgubljene bitke odustati od rata? Život je težak. Nekada nije fer jer učini da povjeruje&scaron;, da sve je moguće, a nije! Danas mnogo života&nbsp;nestaje ba&scaron; zbog ovakvih stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj cijeloj priči sam htjela&nbsp;kazati da je život jedan, da nije kraj kad&nbsp;mislimo da je. Da se svaki dan treba boriti kao da je posljednji. Nema pravih prijatelja,&nbsp;osim&nbsp;roditelja. I oni ponekad znaju biti te&scaron;ki i neshvatljivi, ali zapravo jedini razumiju bol i osjećaje. Pro&scaron;li su sve to. Većina se danas stidi izaći u grad sa roditeljima, a ne stidi se blamirati u noćnim klubovima. Život se svakoga dana mijenja. Nekada kad svoje nema&scaron; tuđe uzima&scaron;. Ovom pričom sam htjela reći kako je imati sve, a nemati ni&scaron;ta. Ova priča je nažalost stvarnost, realnost. Stoga svaki dan treba živjeti kao da je posljednji. Treba uživati u životu i jedino povjerenje imati u sebe. Jer kad nekoga voli&scaron; vi&scaron;e nego &scaron;to zaslužuje onda bude&scaron; povrijeđen vi&scaron;e nego &scaron;to zaslužuje&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Nikolina Džepić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-03-nikolina_dzepic.jpgKolumna Paule Tomić povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu: Svijet u plavoj bojihttp://grude.com/clanak/?i=2568325683Grude.com - klik u svijetSun, 02 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-02-autizam12000.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema odluci Ujedinjenih naroda, svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja. Ove godine 2. travanj će već biti jubilarni 10. Svjetski dan svjesnosti o autizmu, obilježen pod motom „Rušimo zajedno barijere autizma – izgradimo pristupačno društvo!”<p>&nbsp;</p> <p><br />Kao i pro&scaron;lih godina u mnogim gradovima održat će se različite manifestacije ili će se plavom bojom (plava boja je omiljena boja autističnih osoba) osvijetliti zgrade i ulice, kako bi se makar na izvanjski način poku&scaron;alo u ljudima produbiti veći interes za rje&scaron;avanje brojnih problema sa kojima se susreću osobe s autizmom i njihove obitelji.</p> <p><br />Za nekoga je to samo jo&scaron; jedna dobra prodajna izložba, zabavni domjenak, kulturna manifestacija ili jo&scaron; jedno druženje, ali za roditelja koji ima dijete s autizmom, to je bolan podsjetnik na sve izvojevane pro&scaron;le i buduće bitke s dijagnozom, terapijom i budućno&scaron;ću.</p> <p><br />Iako je cilj obilježavanja ovog dana skrenuti pažnju javnosti na svjetski rastući problem autizma, te uputiti poruku o važnosti ranog dijagnosticiranja i rane intervencije u poremećajima iz autističnog spektra, ostaje činjenica da su strukture uglavnom trome i neefikasne te da sva težina bitke uglavnom ostaje na roditeljskim plećima i roditeljskom srcu, a najče&scaron;će i novčaniku.</p> <p><br /><strong>EPIDEMIJA AUTIZMA U SVIJETU</strong></p> <p><br />Danas u svijetu autizam i ostali poremećaji iz autističnog spektra predstavljaju zabrinjavajuće rastući zdravstveni problem. Smatra se da će se godi&scaron;nje če&scaron;će dijagnosticirati autizam nego neke druge bolesti poput dijabetesa, AIDS-a i raka zajedno. Otprilike 67 milijuna ljudi danas u svijetu ima autizam. U Americi se već govori o epidemiji autizma jer se brojke oboljelih vrtoglavo penju.<br />Godine 1980. bilo je 1 oboljelo dijete na 10 000 djece, a godine 2014. do&scaron;li smo do 1 autističnog djeteta na 68-oro zdrave djece. Službeno nema poznatog uzroka niti lijeka za izlječenje, iako postoji puno dokaza, svjedočanstava roditelja, nalaza i sumnji kako su glavni okidač za autizam vakcine i pesticidi. Razlog je to &scaron;to su invazivniji i toksičniji, a neuronske strukture u sve većem broju djece sve osjetljivije. U prilog tome ide i podatak da među populacijom američkih Ami&scaron;a (sekta koja živi bez tehnolo&scaron;kih izuma 20 st., bez vakcina, s prirodnim uzgojem u poljoprivredi i stočarstvu) do sada nema zabilježenog slučaja autizma.</p> <p><br />U Hrvatskoj je registrirano 1096 osoba s autizmom, iako se prema starim pokazateljima (23:10,000) brojka kreće preko 8,000 osoba s autizmom, a prema novim omjerima (1:150) broj je oko 22,000 osoba s autizmom. Kod nas u BiH nema točnih podatka, ali se ipak &scaron;pekulira o broju 20.000 djece iz autističnoga spektra &ndash; kažu u Udruzi &bdquo;Autizam u BiH&ldquo; iz Sarajeva.<br />Veliki broj osoba s autizmom krije se pod drugim dijagnozama, &scaron;to je rezultat nedovoljnog poznavanja i prepoznavanja tih poremećaja te nepostojanja referalnog dijagnostičkog centra. Autizam se pojavljuje 4-5 puta če&scaron;će se kod dječaka nego kod djevojčica. U nekim je obiteljima 50&ndash;100 puta če&scaron;ći nego u općoj populaciji &scaron;to potvrđuje i genetsku ulogu u etiologiji.</p> <p><br /><strong>SVAKO DJETE JE &bdquo;AUTISTIČNO&ldquo; NA SVOJ NAČIN</strong></p> <p><br />O karakteristikama autizma sada se već puno toga može naći na internetu, ali važno je napomenuti kako autizam nije bolest, već stanje. I kada govorimo o autizmu, govorimo zapravo o cijelom spektru jer razlike među djecom iz autističnog spektra mogu biti velike (od neverbalnog niskofunkcionirajućeg autizma do verbalne visokofunkcionirajuće djece). No svima je zajedničko da imaju problem s ostvarivanjem i zadržavanjem socijalne interakcije i komunikacije s drugim ljudima.</p> <p><br /><strong>ŽELIMO LI ZAISTA INKLUZIJU?</strong></p> <p><br />Moj autistični sin kao i sva autistična djeca, raste i odrasta. I kao &scaron;to odrastanjem na&scaron;a neurotipična djeca postaju &bdquo;velike brige&ldquo;, to jo&scaron; vi&scaron;e važi za neuronetipičnu ili djecu s autizmom. Jer oni se vrlo te&scaron;ko snalaze u na&scaron;em &bdquo;neautističnom&ldquo; svijetu. Prosvjetljujuće iskustvo dobili smo od nekih autističnih osoba koje su bile u stanju iskomunicirati nam kako one doživljavaju ovu na&scaron;u neurotipičnu stvarnost. To su npr. Temple Grandin ili Michelle Sutton. Grandin na temelju osobnog iskustva zagovara ranu intervenciju i učitelje pune podr&scaron;ke koji mogu usmjeriti fiksacije djeteta s autizmom u produktivnom smjeru. Opisala je svoju hipersenzibilnost na buku ("kao da sam vezana za tračnice, a vlak dolazi") i ostale senzorne podražaje. Prema njezinom životu je 2010. snimljen film Temple Grandin (sa Claire Danes u naslovnoj ulozi), a također se na&scaron;la na popisu najutjecajnijih ljudi na svijetu Time 100, u kategoriji "Heroji".</p> <p><br /><strong>PROBLEM INKLUZIJE AUTISTIČNE DJECE</strong></p> <p><br />O problemu INKLUZIJE, odnosno uključivanja autističnih osoba u na&scaron; svijet vrtića, &scaron;kola, rada i života &ndash; Michelle Sutton ovako kaže: &bdquo;Autistične osobe na dnevnoj bazi doživljavaju senzorne napade, socijalnu zbunjenost, pote&scaron;koće u obradi govora, te pote&scaron;koće u izvr&scaron;nim funkcijama koje je moguće rije&scaron;iti uz pomoć drugih, ili dajući toj osobi dovoljno osobnog prostora i autonomije. Kada ljudi to ne prihvaćaju kao činjenicu imaju tendenciju kažnjavanja pona&scaron;anja koje je označeno kao lo&scaron;e, a pona&scaron;anje je posljedica nevolja u kojima se autistična osoba nalazi. Umjesto da neautistične osobe slu&scaron;aju &scaron;to je potrebno promijeniti i učine &scaron;to je potrebno kako bi se pružila podr&scaron;ka i uspostavila inkluzija, teret osobne promjene je stavljen na leđa autistične osobe &ndash; ili će se promijeniti ili će se nositi s pote&scaron;koćama kroz unutarnje reakcije. Očekivanjem da autistična osoba bude uključena, a neomogućavanjem takve podr&scaron;ke stvara se mikrosegregacija zamaskirana u inkluziju.</p> <p><br />Autistična zajednica, koju čine autistične osobe, njihove obitelji, prijatelji, skrbnici, stručnjaci i drugi, mnogo govore o inkluziji i pristupačnosti. Čine to i ostale zajednice osoba s invaliditetom, no sa snažnim fokusom na tjelesne i intelektualne pote&scaron;koće i često zanemarujući neurorazličitost kao invaliditet.<br />Mislim da je vrlo važno da svi razumijemo kako se inkluzija i pristupačnost ne odnose samo na biti fizički prisutan u istim prostorima. Ako niste autistični i svjesno pozivate autističnu osobu da vam se priključi u istom prostoru, važno je da prihvatite kako postoje mnoge stvari koje ne doživljavate na isti način poput nas, te da te stvari nama predstavljaju prepreku za smisleno uključivanje u aktivnosti koje dijelimo.</p> <p><br />Inkluzija je dakle vrlo bitna &ndash; to je pravo svake osobe, i mislim kako je potrebno da ju zastupa cijela autistična zajednica kako bi inkluzija zaživjela. Ali, ne vjerujem da su roditelji autista, stručnjaci koji sa autistima rade ili bilo koja druga neautistična osoba u kontaktu s autistima, stručnjaci u tome &scaron;to je potrebno autističnim osobama kako bi bili uključeni. Stručnjaci o potrebama autističnih osoba su same autistične osobe.<br />Ako uistinu imate namjeru uključiti i pružiti podr&scaron;ku autističnoj osobi (bez obzira dijete ili odrasla osoba) u zajedničke prostore i aktivnosti &ndash; prije planiranja morate pitati autističnu osobu &scaron;to joj je potrebno. Ili si trebate postaviti pitanje&hellip; želite li zaista inkluziju?&ldquo;</p> <p><br /><strong>ŽELIMO LI DOISTA POMOĆI AUTISTIČNIM OSOBAMA?</strong></p> <p><br />Ovo iskustvo autistične osobe o na&scaron;im neautističnim poku&scaron;ajima da njima &bdquo;skrojimo&ldquo; život u koji bi se uklopili &ndash; stavila sam namjerno kao poticaj svima na razmi&scaron;ljanje. Da li mi uistinu želimo pomoći autističnoj populaciji (djeci, roditeljima, obiteljima, prijateljima) da pronađu svoj djelić &bdquo;plavog vremena i prostora&ldquo; u kojem bi mogli živjeti prema njihovim mogućnostima ili ih samo koristimo za naplaćivanje vlastitih dnevnica pri pisanju i naplaćivanju teoretskih programa i projekata???</p> <p><br />Ostaje činjenica da je pitanje uključivanja u dru&scaron;tvo (u vrtiće, u &scaron;kole, u zajednice&hellip;) osoba s autizmom pomalo specifično. Naime, one se te&scaron;ko uklapaju. S njima je te&scaron;ko &bdquo;graditi zajedni&scaron;tvo&ldquo; iako rad s njima stavlja sve nas okolo u zajedni&scaron;tvo. S njima je te&scaron;ko ostvariti komunikaciju, iako nas oni u rje&scaron;avanju njihova problema prisiljavaju na komunikaciju. Nije niti čudo &scaron;to neki u ovoj &bdquo;po&scaron;asti&ldquo; autizma oko nas, u traženju njegovih korijena prepoznaju i onaj mogući &bdquo;duhovni uzrok&ldquo; &ndash; naime, kao da ove osobe materijaliziraju na&scaron;u nemogućnost ulaska u zajedni&scaron;tvo i komunikaciju, pa nam Bog upravo preko njih nudi svojevrsni izlaz i iskupljenje.</p> <p><br />I dok 2. travnja možda budete hvatali neki plavi balon, palili plavo svjetlo, vezali plavu ma&scaron;nu&hellip; sjetite se da osobama s autizmom najvi&scaron;e možemo pomoći konkretnim angažmanom, odnosno tako da za njih izgradimo odgovarajuću stambenu zajednicu, centar za autizam, radionicu i igraonicu, koja će im barem malo pomoći da žive &bdquo;svoj svijet u plavoj boji.&ldquo;</p> <p><br /><em><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-02-autizam12000.jpgDalibor Milas pita sebe i nas: Gdje je nestao obraz?http://grude.com/clanak/?i=2561025610Grude.com - klik u svijetThu, 30 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-dalibor_milas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Shvatili smo da Borjana Krišto neće podnijeti ostavku iz moralnih razloga, a ni da fra Vinko Sičaja neće biti izbačen iz službe jer je postao politički igrač.<p>&nbsp;</p> <p>Franjevce poslu&scaron;ne Bogu, u Hercegovini ionako izbacuju iz službe zbog neposluha glavarima svećeničkim ili glavaru... Fra Sičaja je itekako poslu&scaron;an pa on ne bi trebao snositi posljedice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Stoga, novu kolumnu Dalibora Milasa, autora knjige "Hijene ga nisu dirale" i biv&scaron;eg svećenika na kojeg su se različite hijene čak i iz njegove službe svojevremeno okomile, a neke ga ni sad ne pu&scaron;taju na miru, objavljujemo u cijelosti:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bosna i Hercegovina je jako praktična zemlja za sve vrste dogovora. Uzmite samo kao primjer kako se fino dogovore HDZ BiH i Župni ured Livno oko muljaže prilikom dodjele 100 000 KM od Vijeća ministara BiH. Mislim da bi se svi trebali ugledati na ovaj skoro pa perfektan način suradnje i dijaloga", smatra fra Dado Milas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov komentar na dru&scaron;tvenim mrežama prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uostalom, ovaj način suradnje je jako lijepo opisan u službenom priopćenju Župnog ureda Livno: "Ovo je dobar primjer da svatko u svom djelovanju može učiniti ne&scaron;to vi&scaron;e za zajedničko dobro i na korist svih nas. To je najbolji odgovor na krizu. Pozitivno htijenje i lijepa riječ dovoljni su da nas kao zajednicu učine hrabrima i snažnima kako bismo ostali časni i ponosni svjedoci svoga vremena."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kratki disklejmer za sve one koji ne znaju o čemu se radi:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijeće ministara je pro&scaron;le godine izdvojilo 1 208 000 KM za projekte kulturnih institucija u BiH, a većina "hrvatskih" sredstava (jer, službeni se novac u BiH dijeli na "hrvatski", "bo&scaron;njački" i "srpski" dio, pri čemu najveći dio novca dobiju upravo oni koji su "najhrvatskiji", "najbo&scaron;njačkiji" i "najsrpskiji") oti&scaron;la je zna-se udrugama. Tako je ne previ&scaron;e aktivna livanjska udruga "Hrvatska žena" (na čelu udruge nalazi se inače HDZ-ova zastupnica u Skup&scaron;tini HB županije, inače nevjesta zamjenice Predsjednika HDZ-a) dobila 100 000 KM za ne-zna-se kakav projekt. Nakon &scaron;to je skandal isplivao na povr&scaron;inu, Župni ured Livno je rado iza&scaron;ao u susret i preuzeo donirani novac od "Hrvatske žene", kao da nije riječ o mućki i podvali, nego o nečemu &scaron;to je posve logično i opravdano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevezano za temu: gdje je nestao obraz?", pita se na kraju Milas.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-dalibor_milas.jpgBITI SJEME! Kako sadnja krumpira može biti inspirativna!http://grude.com/clanak/?i=2534625346Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-sjeme3.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proljeće je vrijeme sadnje. Ono što sada posadimo, donijeti će svoj rod na ljeto. Ako se sada ništa u zemlju ne stavi, ne može se ništa na ljeto ni očekivati!<p>Razmi&scaron;ljala sam o tome, dok sam se pogurenih leđa teturala između zemljanih brazda u koje sam sadila &scaron;krilje krumpira. I nehotice do&scaron;le su mi na pamet Isusove rečenice iz Evanđelja: <em>&bdquo;Ako zrno koje baci&scaron; u zemlju ne umre, ostaje samo. Ako umre, donosi obilat rod!&ldquo;</em> Da, koliko je važno da ove &scaron;krilje krumpira ili svako zrno koje se sada u proljeće sadi &bdquo;umre&ldquo;, jer inače ostadosmo gladni na ljeto. Ljepota i važnost sjemena je upravo u njegovoj moći umiranja i dono&scaron;enja ploda. Najcjenjenije sjeme je ono koje će u najvećem postotku umrijeti i biti plodonosno. O kako je važna ta smrt sebi. Kako je važna ta smrt sebičnosti. Kako je važno to darivanje sebe drugima. Darivanjem sebe, daruje&scaron; drugima život: hrani&scaron; ih! Na poseban je način to opipljivo u obiteljskim odnosima, u ovim poljoprivrednim i stočarskim radovima&hellip; Tu najkonkretnije vidi&scaron; kako tvoja žrtva rađa život oko tebe. I Gospa kao da nam ovih dana to veli: <em>&bdquo;Vi djeco moja, istinskom ljubavlju rasvijetlite tamu sebičnosti koja sve vi&scaron;e obavija moju djecu. Budite velikodu&scaron;ni. (&hellip;) Ljubiti znači davati se, podnositi, a nikada ne suditi.</em> (usp. poruka Mirjani 18. 03. 2017.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kao &scaron;to će ono &scaron;to sadi&scaron; sada, donijeti plodove u kojima će&scaron; moći uživati na ljeto, tako isto plodove svakodnevnog sada&scaron;njeg umiranja sebi, pokupit će&scaron; jednom u &bdquo;vječnom ljetu&ldquo; &ndash; u vječnosti. Sv. Franjo kaže kako ćemo jednom gore u nebu naći samo ono &scaron;to smo ovdje na zemlji dali. Ono &scaron;to smo žrtvovali, podijelili&hellip; to ostaje na kraju na&scaron;e bogatstvo u vječnosti. &Scaron;to god smo ovdje na zemlji sebi uzeli, sebično uživali, bit će s nama pokopano u zemlju i neće imati nikakvog ploda za vječnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su moćne ove misli. Svaki me puta ostave postiđenu i raskajanu. Kad samo sabere&scaron; rezultate onoga koliko si puta u toku dana doista iz ljubavi umro sebi i darovao se drugima, a koliko si puta ostao sebičan i samodostatan, neumitno je da odmah shvati&scaron; kako je potrebno otići NA ISPOVIJED!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>STVARNI RAD</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad na zemlji, sađenje krumpira, bilo je naporno, priznajem, ali i tako ispunjavajuće. Neko &bdquo;strano&ldquo; zadovoljstvo konkretnog, produktivnog rada, znoja i vlastitog truda, ispunjavao mi je srce. Razmi&scaron;ljala sam i koliko su bili blagoslovljeni na&scaron;i stari koji su znali samo za ovaj rad sa konkretnim Božjim stvorenjima: zemljom, stokom&hellip; Iako će oni reći da su to bila te&scaron;ka vremena, zapravo su bila blagoslovljena vremena, jer su uz rad imali i svojevrsnu &bdquo;radnu i okupacionu terapiju&ldquo;, rje&scaron;avali su se stresa i živjeli su u ritmu s vremenom i prirodom. Mi iz <strong>GENERACIJE X</strong> (1) ili jo&scaron; vi&scaron;e na&scaron;a djeca iz <strong>GENERACIJE MILLENNIALS</strong> (2) izgubili smo se u prazninama virtualnog rada. Rad ili igra na računalu nikada neće donijeti isti stupanj zadovoljstva ili samoostvarenja kao ovaj konkretni rad tvojih ruku i znoja tvoga tijela. I kako je tužno &scaron;to danas tako mnoga djeca nemaju, a u budućnosti jo&scaron; vi&scaron;e neće imati uopće pojma kako je to biti dio prirode, biti dio Božjeg stvarala&scaron;tva. Neće imati priliku vidjeti kako u stvarnosti samo smrt sjemena rađa plodom, pa će tako i sve manje u svom životu znati umiranjem sebičnosti, rađati ljubav.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DOK NIJE KASNO</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostaje nam samo danas, samo ova Korizma da to jo&scaron; s na&scaron;om djecom dobro uvježbamo, dobro im pokažemo i u to ih uputimo, jer jednom sutra, slijedeće godine&hellip; bit će već kasno. Djeca će odrasti, doći će neke nove, zanimljivije tehnologije, a i sve vi&scaron;e zemlje ostat će pusto i neobrađeno jer neće vi&scaron;e biti na&scaron;ih starih da na njoj rade. Neke nove <strong>GENERACIJE Y ILI Z</strong> (3) za to vi&scaron;e neće imati ni volje, ni znanja, ni vremena, a ponajvi&scaron;e ni ekonomske isplativosti. Jer na kraju to je ono &scaron;to vrijedi zar ne? Profit ovdje na zemlji! Samo &bdquo;lude svijeta&ldquo; (1 Kor 1, 27) sabiru blago na nebu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>(1) <strong>GENERACIJA X</strong> (Generation X): je generacija rođenih između 1965. &ndash; 1980. Mnogi su započeli &scaron;kolovanje bez računala u &scaron;koli, a zatim su prisustvovali njihovom uvođenju u srednjoj &scaron;koli ili fakultetu. Mogu se definirati kao &bdquo;potro&scaron;ači&ldquo; i &bdquo;digitalni emigranti&ldquo;. Kasnija Generacija X naziva se i MTV generacija. Oni su doživjeli pojavu glazbenih videospotva, new wave i elektronske glazbe, glam rocka, heavy metala, punka, grungea i hip-hopa. To je Nirvana, U2, Madonna, poderane traperice, prve velike serija poput Prijatelja i Beverly Hillsa. Oni su PC generacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(2) <strong>GENERACIJA Y</strong> (GENERATION Y or MILLENNIALS). Za generaciju Y, ili skraćeno Gen Y, u anglosaksonskom svijetu se koriste i nazivi Millennials, Net Generation, Echo Boomers, iGeneration i Google generation, dok se kod nas koriste nazivi Internet generacija, net generacija, generacija Y i cyber generacija. Rođeni su uglavnom početkom 1980. &ndash;tih i do 2000. godine. Oni su ujedno i prva generacija &bdquo;digitalnih urođenika&ldquo; (digital natives). Oni su Yahoo, mobitel, Google, Facebook, iPhone generacija. Uz neograničen pristup informacijama, promatraju svijet uz dostupnost svih 24 sata kroz 7 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(3)<strong> GENERACIJA Z</strong> (Generation Z) je generacija rođena nakon 1995. godine. Njihova starost se sada proteže od pred&scaron;kolske dobi do tinejdžera. Nisu upoznali svijet bez računala i mobitela pa se zovu i tzv. &bdquo;digitalni integratori&ldquo;, budući da je tehnologija praktično neprimjetno integrirana u njihove živote. Njome se koriste od najmlađe dobi i ona je gotovo kao zrak koji di&scaron;u, prožima gotovo sva područjima njihovog načina života i odnosa. To je generacija koja će eksperimentirati s Google naočalama, nano-računalstvom, 3-D ispisom, samovozećim automobilom. Nazivaju se i "Technoholics", jer su u potpunosti ovisni o IT-ju (Informacijskoj tehnologiji).</p> <p><br /><br /><strong>PAULA TOMIĆ</strong>/Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-sjeme3.jpegBosna i Hercegovina na putu u EU treba mlade i obrazovane ljudehttp://grude.com/clanak/?i=2506725067Grude.com - klik u svijetFri, 10 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-martinacorluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zadnjih nekoliko desetljeća svjedočimo rapidnim promjenama na globalnoj razini. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>PI&Scaron;E: Martina Ćorluka</strong></em> <br /><em><strong>Treci.ba</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljedično tome i u procesu odgoja i obrazovanja na svim razinama, pa je tako Međunarodno povjerenstvo za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće izdalo publikaciju "Učenje - blago u nama" koje donosi uvid u stanje u kojem se nalazi obrazovanje na svjetskoj razini, ali također nudi i viziju obrazovanja za budućnost, koje bi se trebalo temeljiti na koncepciji "dru&scaron;tva koje uči", odnosno na koncepciji cjeloživotnog obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvo obrazovanje podrazumijeva afirmaciju kardinalnih vrlina koje bi svaki pojedinac, ali i dru&scaron;tvo trebalo njegovati i razvijati, a to su vrijednosti dru&scaron;tvene jednakosti, solidarnosti, tolerancije, otvorenosti za demokratsko sudjelovanje u odlučivanju, sloboda, ljudsko dostojanstvo i tome slično, a sve one potrebne su da bi jedno dru&scaron;tvo funkcioniralo na temeljima vladavine prava, ba&scaron; onako kako funkcionira i EU, čije se djelovanje temelji na ugovorima koje su demokratski podržale sve zemlje članice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povelja o temeljnim pravima EU-a obvezuje sve institucije EU i vlade država članica prilikom primjene zakonodavstva na po&scaron;tivanje tih prava, a Hrvati u Bosni i Hercegovini koji su građani Europske unije imaju također obvezu po&scaron;tivati ta prava. Međutim, da bi bili jednaki i među pravima i obvezama kao i ostali Europljani svakako trebamo težiti i istim vrijednostima, a njih možemo dostići isključivo obrazovanjem kojim bismo stekli znanje koje bi moglo i trebalo biti konkurentno. Kvalitetno visoko obrazovanje presudno je za one koji se žele prilagoditi brzim promjenama i potrebama koje zahtijeva trži&scaron;te rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, visoko obrazovanje treba naglasak staviti na razvijanje specifičnih vje&scaron;tina i sposobnosti jer danas se gotovo svi dru&scaron;tveni izazovi, i to na svim razinama povezuju s trži&scaron;tem rada i zahtjevima koje ono nameće, a neki od njih su inovativne ideje i inovativni ciljevi koji trebaju biti realni i mjerljivi. Tako da konkurentno znanje podrazumijeva mi&scaron;ljene, a ne naučene činjenice. Kod studenata treba potaknuti razvoj kritičkog mi&scaron;ljenja. Cilj obrazovanja treba biti pojedinac koji misli, a ne pojedinac koji se oslanja na ono &scaron;to je naučio jer informacije i činjenice koje smo naučili prije samo 10 godina zastarjele su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Budin istaknuo je da inovativnost zauzima sredi&scaron;nje mjesto u europskim dokumentima razvoja do 2020., a dr. sc. Filetin nagla&scaron;ava da su ljudi glavni nositelji ideja i novih znanja strate&scaron;ka osnovica razvoja suvremenog dru&scaron;tva. Dakle, "intelektualni kapital" je ono &scaron;to razlikuje jedno od drugog dru&scaron;tva, a ujedno je i resurs koji je zapravo generator novih ideja i razvoja zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, Bosna i Hercegovina na putu u EU nedvojbeno treba mlade i obrazovane ljude. One koji žive i propagiraju unaprijed spomenute vrijednosti, koje oblikuju na&scaron;e pona&scaron;anje i odnos prema drugom i drugačijem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Treći.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-martinacorluka.jpgDEAN PELIĆ: Zaljubljujem se onda kada ne znaš što bi rekla ali me ipak ostaviš bez tekstahttp://grude.com/clanak/?i=2501325013Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-dean_pelic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ona nikad nije izgledala lijepo. Izgledala je poput umjetnosti, a umjetnost ni ne treba biti lijepa - treba te natjerati da osjećaš."<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Dean Pelić</strong></em><br /><em><strong>U kolumni: NJEGOVA STRANA PRIČE</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Koga ti laže&scaron; Dean?! Zar stvarno misli&scaron; da će netko povjerovati da bi dečko poput tebe bio s curom koja nije prelijepa, koja nije mr&scaron;ava, koja nije bogata, koja nije poznata. Maže&scaron; oči glupačicama. &ndash; čitam jednu od poruka pristiglih u moj inbox. Nasmijem se. Opet. Naime, nije ovo prvi put da sam dobio takvo &scaron;to. Nije ni posljednji, vjerojatno. Nije ni bitno, uostalom. Ne poznaje&scaron; me. Sasvim dovoljan razlog da se ne moram pravdati. Tebi, nikad. Sebi, ponekad. Nasmijem se, jer dalje od istine nisi mogla biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno sam, jednoj od, kako je časopisi nazivaju, najljep&scaron;ih žena svijeta, rekao ne. Odlučio sam ne javljati joj se. Ne zvati je. Ne slu&scaron;ati ju. Prestati komunicirati. Dala si je odu&scaron;ka pa me izvrijeđala nekoliko puta, prije nego &scaron;to mi je poklopila slu&scaron;alicu. &Scaron;ta ti misli&scaron; tko si? Zna&scaron; li ti tko sam ja? Doviđenja, rekla je. Ja nisam odgovorio. Kada jednom odustanem, ne vraćam se. Ona je bila ta koja je nakon nekoliko dana opet rekla bok. Nisam odgovorio. &ndash; Ti nisi normalan. Zna&scaron; ti &scaron;ta bi neki dali da mogu biti s njom? &ndash; rekao mi je frend, aludirajući da sam puko. Glup si, Dean. Vjerojatno jesam. Poprilično sam siguran, da nekada jesam. Jo&scaron; sam vi&scaron;e siguran u to da me ne zanima. Ne zanima me &scaron;to bi taj netko kada bi mogao. Ne zanima me &scaron;to bi drugi. Ni tko taj netko je. Nikada me i nije zanimalo. Ne zanima me ni ako si najljep&scaron;a na svijetu. Najvi&scaron;e sam siguran, da nikada ni neće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednom davno imao sam svoj tip cure: smeđa kosa do ramena, smeđe oči, visoka, vitka. Bang. Svi su znali: takve Dean voli. &ndash; Znala sam da će ti se ona svidjeti. Totalno je tvoj tip cure &ndash; rekla je Silvija kada sam je zamolio da me spoji s njenom frendicom. Svi su znali. Ja nisam proturječio. Istina, nije bilo te&scaron;ko pogoditi. Svi smo mi imali tip osobe koja nam se sviđa. I to je bilo u redu. No, gotovo uvijek taj smo tip određivali isključivo i jedino po izgledu. I to je bilo u redu. S obzirom na te godine. Past tense. Imali. Danas me takvi stvari nasmijavaju. Danas ne generaliziram vi&scaron;e. Danas vi&scaron;e nemam svoj tip. Barem ne onakav kakav sam imao nekada. Ne onakav baziran na povr&scaron;nosti. Vanj&scaron;tini. Isključivo na fizičkom izgledu. Isključivo na lijepom licu, dobrom tijelu i boji kose. Nekada bi me to privuklo. Samo i jedino to. Danas me to zainteresira. Navuče da to lijepo upoznam bolje. Jedino i samo to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A lijepo se uz mene vezalo stalno. Posao kojim se bavim uvijek je nekako smatran "lijepim", iako je upravo to lijepo uvijek bilo diskutabilno. Meni, barem. Okružen si lijepim curama gotovo svakodnevno. S brdo lijepih cura. I u početku ti je to zanimljivo. U početku ti laska. U početku si zadivljen. A onda ti to sve postane smije&scaron;no, jer počinje&scaron; razumjeti da je to sve samo prividno. Vanj&scaron;tina koja se glasom mijenja. Vanj&scaron;tina koja razgovorom dobiva neku drugu dimenziju. Vanj&scaron;tina koja i ostaje samo vanj&scaron;tina. Koja bi ti jo&scaron; uvijek bila zanimljiva da si ono &scaron;to nisi. Balavac koji pada na lijepe oči i slini za dobrim sisama. Balavac koji jo&scaron; uvijek nije shvatio da lijepo lice može&scaron; samo gledati. Balavac koji će tek shvatiti da je prerastao igre kojima se njegovi vr&scaron;njaci jo&scaron; uvijek igraju. I da to jo&scaron; uvijek traje. Kod nekih jo&scaron; i uvijek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne čudi me da je zato te&scaron;ko shvatiti da ima i drugačijih. Da postoje oni koji ne vide prvo plave oči, plavu kosu, pune usne, velike sise, prćastu guzu i vitke noge. Da postoje oni koji to primijete, ali ne opterećuju se time, jer im to nije sve. Jer im to nije dovoljno. Jer znaju da ih to može jedino uzbuditi. Fizički. To je ionako najlak&scaron;e. To svaka može. Takve najlak&scaron;e impresioniraju. One lake. Mu&scaron;karce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne i mene. Ne vi&scaron;e. Ne danas. Ne već odavno, da budem iskren. Daj mi intelektualno. Daj mi karakterno. Daj mi originalno. Daj mi domi&scaron;ljato. Ja nisam lak. Ja neću lagano. Daj mi da se zaljubim u tebe. Ne u tvoje tijelo. Daj mi da se zaljubim u tvoj um. U tvoje želje i strahove. U ono &scaron;to najvi&scaron;e želi&scaron; i ono čega se najvi&scaron;e boji&scaron;. U tvoje snove i ciljeve. U ono o čemu sanja&scaron;, a boji&scaron; se da ne izgubi&scaron;. Daj da se svađamo, jer ne mislimo isto dok istim pravcem hodamo. Da se mrzimo, jer se toliko jebeno volimo i ne možemo jedno bez drugog stajati. Kamo li postojati. A ne da se mrzimo, jer volimo druge. Daj da ne mogu prestati misliti o tome o čemu ti razmi&scaron;lja&scaron;. Da me tvoje riječi proganjaju cijeli dan. Da jedva čekam noć da legnem kraj tebe. Ne zato da spavamo zajedno, nego samo da zaspim kraj tebe. Daj da nam bude komplicirano, iako želimo jednostavno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Meni ni&scaron;ta ne znači tvoja dugačka kosa, nova kratka suknja ili skupe cipele. Meni ni&scaron;ta ne govore tvoji ludi izlasci, ni koga poznaje&scaron; te zna&scaron; li nekog tko zna nekog. Ne zanima me ni tko je tvoj otac i sjedi li na mjestu direktora, voze li ga drugi ili on vozi druge. Ne zanima me tvoja ljepota i svi ostali koji istu lajkaju dok te zovu "draga". Meni ni&scaron;ta ne predstavlja broj tvojih kartica i brojevi na istim. Brojevi koje pokazuje vaga, brojevi koje pokazuje metar. Ima&scaron; li vi&scaron;ka ili manjka. Kila. Novaca, također. Gledaju li te s visine ili ti se dive. 160 ili 180. Svejedno mi je. Može&scaron; biti svima najljep&scaron;a, meni će&scaron; uvijek biti ista. I takva će&scaron; ostati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjige koje čita&scaron; kada si već lagano pospana, pjesme koje slu&scaron;a&scaron; kada si tužna, filmovi koje gleda&scaron;, zbog kojih ti se svi smiju... One male, nebitne stvari koje radi&scaron; kada nitko ne gleda, a koje su jako bitne. Meni. Tvoje plave oči meni neće pomoći kada se ne osjećam dobro. Ne mogu mi skuhati čaj ni paziti na mene. S tvojim dobrim tijelom ne mogu razgovarati kada mi bude dosta svega, kada padnem i ne da mi se vi&scaron;e dalje. Ono mi ne može dati podr&scaron;ku. Ne onakvu kakva meni treba. Tvoje velike grudi neće me moći nasmijati kada me raspizde na poslu po sto i prvi put. Koga lažem, vjerojatno hoće. Ali, privremeno. A privremeno nije ne&scaron;to &scaron;to želim za sebe. Pa čak ni povremeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaljubljujem se u pamet. U jebeni karakter. U drugačije razmi&scaron;ljanje toliko slično mojem. Zaljubljujem se onda kada ne zna&scaron; &scaron;to bi rekla ali me ipak ostavi&scaron; bez teksta. Zaljubljujem se onda kada nisi dobra u kuhanju, ali ipak izvuče&scaron; fenomenalnu večeru da poželim jo&scaron;. Zaljubljujem se u tvoju energiju, u ono &scaron;to osjetim u trenutku kada sjedimo i &scaron;utimo. Ne jer moramo, nego zato jer želimo. Zato jer nam je odlično. Čak i u ti&scaron;ini. Zaljubljujem se onoga trenutka kada bi najrađe sjela i plakala, ali ipak stisne&scaron; zube, jer zna&scaron; da od plakanja nema koristi. Onoga trenutka kada sve vodi k tome da ćemo se posvađati, ali ti nekako uspije&scaron; stati i razmisliti. Ne, kako će&scaron; to rije&scaron;iti u svoju korist. Nego kako ćemo mi to rije&scaron;iti. U na&scaron;u korist. Zaljubljujem se onoga trenutka kada mi prilaze lijepe cure. Brdo lijepih cura. A kada mene za to nije briga, jer znam da ja imam najljep&scaron;u. Meni. Ne, njima. Ne, nekom. Ne, na svijetu. Meni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, to sam samo ja. Ja i dalje lažem.Tebi. Barem ti tako misli&scaron;. Ali, to sam samo ja. A, ja nisam jedini. Jo&scaron; nas je takvih. Ipak, te&scaron;ko će&scaron; nas naći. Te&scaron;ko dolazimo do izražaja upravo zbog onih drugih. Onih u prvom redu. Onih zbog kojih misli&scaron; da nema drugačijih. Onih lakih. Radi kojih i ti postaje&scaron; laka. Onih koji te vide, a ne čuju. Onih koji te i ne slu&scaron;aju. Pa mora&scaron; biti vidljiva. Pa radi&scaron; sve kako bi bila vidljiva. Pa kupuje&scaron; sve kako bi postala uočljiva. A ne zna&scaron; da si sasvim dovoljna. Nekom negdje daleko iza prvog reda. Tamo u sjeni. Gdje ti nije ni palo na pamet pogledati. Prije nego li si zaključila da svi traže isto. Tamo nekome tko te želi upoznati, a ne samo gledati. Čuti, a ne samo vidjeti. Voljeti, a ne samo lajkati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Meni.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dean Pelić</strong><br /><strong>deanpelic.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-dean_pelic.jpgTvrtko Dolić za 7Dnevno: Progon hercegovačkih franjevaca već četiri desetljeća je fašizamhttp://grude.com/clanak/?i=2465324653Grude.com - klik u svijetSat, 18 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kolumnist poznatog tjednika 7Dnevno Tvrtko Dolić ovih dana napisao je kritički tekst na sve što se događa u Katoličkoj crkvi i na što se, prema njegovim riječima, zatvara oči kroz burna razdoblja.<p>&nbsp;</p> <p>U kolumni se Dolić osvrnuo i na žestoki rat protiv Katoličke crkve, i napose protiv Crkve u Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;"><strong>7DNEVNO: Za&scaron;to je katolički papa napao katoličko Međugorje?</strong></span></p> <p style="text-align: right;"><span style="font-size: small;"><strong>Tvrtko Dolić</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>VATIKAN - U svakom slučaju, dogodilo se da u Rimu imamo dvojicu papa: Talijan Jorge Mario Bergoglio i umirovljeni Nijemac Joseph Alois Ratzinger. Imamo i dva isusovačka generala superior: Arturo Sosa iz Venezuele i umirovljeni &Scaron;panjolac Adolfo Nicol&aacute;s Pach&oacute;n. Hitlerov papa &ldquo;dragovoljno&rdquo; se povukao u mirovinu, bez Njegove volje, pa je zasjeo Musollinijev papa, papa mussoliman. Ratzinger je 2008. blagoslovio dolazak Pach&oacute;na na čelo Družbe Isusove. I jo&scaron; je izjavio da isusovci trebaju ostati vjerni svojoj izvornoj karizmi, odnosno svojoj autonomiji unutar Katoličke crkve. Isusovačka kongregacija korektno je uzvratila deklaracijom &ldquo;S novim žarom i novom snagom Družba Isusova odaziva se na poziv Bendikta XVI&rdquo;, u kojoj su isusovci potvrdili svoju vjernost Katoličkoj crkvi. </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to su kod nas franjevci katolička sirotinjska opcija, na svjetskoj su razini u tome smislu značajniji isusovci. Pro&scaron;le je godine Pach&oacute;n odstupio poput Ratzingera, a general superior postao je Arturo Sosa iz Venezuele, prvi Amerikanac na čelu Družbe Isusove. Sosa je djelovao na venezuelansku povijest, jer se 1992. izborio da vlast pusti na slobodu Hugu Chaveza. Uskoro se Sosa uvjerio da Bog stoluje u Washingtonu, kako se danas naziva Čistili&scaron;te. Godine 1978. Sosa je napisao: &ldquo;Odnos između kristjanske vjere i ideologija dopu&scaron;ta nam da prihvatimo marksističku idealizaciju vjere, odnosno postojanje kristjana koji se istovremeno predstavljaju kao marksisti.&rdquo; Od koga Hrvati mogu očekivati korektnost? Isusovci su stoljećima bespo&scaron;tedno blaćeni, da bi najnovija saznanja pokazala kako nisu spaljivali žene u Srednjem vijeku, nego su progonili samozvane istjerivače zla. Kozmos i kozmogonija Katoličke crkve prilično su složeni, zapetljani, pravi gordijski čvor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a, Bergoglio je izjavio: &ldquo;Krize izazivaju strah, a mislim da je najočitiji primjer populizma Njemačka 1933. Ljudi u krizi traže identitet, pa se pojavio karizmatični vođa i obećao da će im vratiti njihov identitet.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to je papa Talijan potegao Hitlera, kada ima primjer svoga Mussolinija, koji je mar&scaron;irao petnaest godina prije Hitlera? Takav papa neće vratiti na&scaron;e okupirane župe u hijerarhiju Crkve u Hrvata, nego će jačati direktnu (talijansku) mrežu Vatikana. Istina, famozni isusovci oblikovali su modernu hrvatsku naciju. Prve gimnazije na hrvatskom jeziku podigli su isusovci. Prije vi&scaron;e stoljeća podržali su Hrvate da uz pomoć Hrvata zaustave prodor protestantizma prema Jadranu. Protestanti su ostali na hladnim morima. Hladni ljudi. Vrući rasisti. Nakon &scaron;to su Rim, Beč i Pe&scaron;ta zajednički podjarmili hrvatsku naciju, isusovci su krenuli drugim putem. Promi&scaron;ljali su da će jače osvije&scaron;tena hrvatska nacija biti veća smetnja i Turcima. Kada se 2013. prvi put na čelo Katoličke crkve probio isusovac, ispunio me veliki optimizam. Kao &scaron;to se veli, veličina nade je mjera razočaranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kada sam izabran za papu, proživio sam iskustvo dubokog spokoja&rdquo; &ndash; izjavio je Bergoglio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Postoji korupcija i u Vatikanu, ali sam spokojan.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, kada uzme u ruku Bibliju, njegov spokoj raste. Papa Franjo drži da gubitak spokoja ne pomaže patnji u smislu nekakve kr&scaron;ćanske žrtve. Bergoglio želi biti posve suveren Božji namjesnik na zemlji, jedini paraklit, koji direktno prenosi Božje poruke. Vi&scaron;e od toga, želi prenositi Božje poruke kao svoje želje i direktive samom Kreatoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kada iskrsne neki problem, napi&scaron;em na papiru poruku svetom Josipu i stavim je pod ključ koji držim u svojoj sobi &ndash; kipić svetog Josipa koji spava na madracu od papirića. Zbog toga ja dobro spavam &ndash; to je Božji dar.&rdquo; I tako, spava spokojni Josip, spava spokojni Franjo, a u svijetu traje žestoki rat protiv Katoličke crkve, i napose protiv Crkve u Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #ff9900;"><strong>Dva suđenja blaženom Stepincu</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo bi dobro da je papa spokojan dulje od &scaron;est sati dnevno, jer onda ne bi stigao posijati toliki nered. Ovako katolički papa nađe vremena i za svoj osobni pohod protiv katoličke Crkve u Hrvata. Nema toga na ovome svijetu tko se nije digao protiv Hrvata. Hrvatima o glavi rade i Hrvati. Ako je nekoga dopu&scaron;teno zlostavljati, onda na njega idu svi. Vi&scaron;e puta. Dogodio se fenomen dva suđenja na&scaron;em blaženom Alojziju Stepincu, za isti izmi&scaron;ljeni zločin. Prvo suđenje nadbiskupu Stepincu proveo je komunistički režim, a novo suđenje blaženom Stepincu prividno dolazi od kr&scaron;ćanskog socijalizma, kako zovu teologiju oslobođenja. Papa Franjo zapravo aplicira teologiju porobljavanja, napose za franjevačke župe. U oba slučaja sudovi i komisije nisu bili tu da ustanove Stepinčevu krivnju za bilo &scaron;to, nego je Stepinac morao dokazati svoju nevinost. Danas je to za blaženog Stepinca teža zadaća nego u vrijeme Tita, jer je Stepinac pokojni jo&scaron; od 1960. Da ponižavanje Stepinca i Hrvata bude potpuno, Bergoglio je u novi prijeki sud za Stepinca &ldquo;ekumenski&rdquo; pridodao predstavnike Srpske pravoslavne crkve. One iste &ldquo;kr&scaron;ćanske&rdquo; konfesija koja se priključuje svakoj agresiji na hrvatske zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordijski čvor konstitutivnih naroda u BiH papa Bergoglio rje&scaron;ava dodavanjem novih vezica, sve na tragu Mussolinijeovog prodora u BiH. Bergoglio je pustio glas da podržava treći hrvatski entitet u BiH, da za svoje &ldquo;ekumenske&rdquo; planove pridobije Hercegovce, ali realno vuče poteze na &scaron;tetu svih Hrvata. Ukidanje Herceg-Bosne bilo je te&scaron;ka pogre&scaron;ka. Već četiri desetljeća Vatikan se ne zalaže za nacionalna, državotvorna i vjerska prava Hrvata u BiH, nego poku&scaron;ava potisnuti hercegovačke franjevce. Zar to nije bolesno? Fa&scaron;istički! Očekivali smo da će papa koji se nazvao Franjo otvoreno priznati povijesni dug Katoličke crkve prema ilegalnom franjevačkom pastoralnom djelovanju za turske dominacije. Očekivali smo njegovu zahvalu na&scaron;im fratrima mučenicima. Kasnije su partizani, četnici i orjuna&scaron;i likvidirali stotine franjevačkih svećenika. Ni&scaron;ta od toga nije omelo Vatikan u njegovom pohodu na franjevačke župe u Hercegovini. U Grudama je narod uzvratio i kamenjem otjerao popove. U nekim hercegovačkim naseljima vjernici su zazidali vrata bogomolja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #ff9900;"><strong>Roma contra Tramontuoso</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ba&scaron; na blagdan Gospe Lurdske, isusovac Bergoglio imenovao je var&scaron;avskog nadbiskupa Henryka Hosera za inkvizotora u Međugorju, gdje njegova zadaća nije otjerati vraga, nego Majku Božju, koja svojim dugim prebivanjem u Herceg-Bosni ru&scaron;i promet Lurda i drugih marijanskih sveti&scaron;ta. Možda je Gospa zatočena? Možda je ona zapravo jedna od mučenica iz Hude jame, koja se vratila u svoj zavičaj. Hoser pripada crkvenom redu palotinaca, sklonih misijama koje su zapravo zadaće vatikanske kurije. Mnoge svjetske metropole čekaju najmanju pukotinu u Gospinom kalendaru da proglase bogojavljenje, da pokrenu odgovarajući biznis, da sagrade kapele (financijskog) ozdravljenja i sve te hotele. Zapad se davno potrudio da gurne u drugi plan nekada&scaron;nje centralno marijansko sveti&scaron;te u na&scaron;oj Mariji Bistrici. Osobno sam imao priliku pogledati austrijsku snimku međugorskog ukazanja načinjenu ranih osamdesetih. Moj je dojam da je neka nadnaravna komunikacija zaista postojala. Te&scaron;ko je bilo namjestiti da djeca u istom djeliću sekunde podignu oči prema istoj prostornoj točki. I da onda naizmjenice, bez glasa, razgovoraju s nekom osobom &ndash; vidjeli ste pomicanje usana, izraz slu&scaron;anja sugovornika, i lice koje svojim osmijehom ili drugim izrazom prati razgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spokoj zaspalog paraklita remete vidioci iz Međugorja, koji dnevno komuniciraju s Majkom Božjom, a on papa mora se svaki put najaviti. I jo&scaron; uvijek nije primljen. Časopis La Civita Cattolica ovih dana objavljuje intervju s Bergogliom, koji ne sluti na dobro. &ldquo;Nije Gospa &scaron;efica po&scaron;tanskog ureda da svaki dan djeci &scaron;alje pismo&rdquo; &ndash; izjavio je Bergoglio, dodajući da nekakva pomodna &ldquo;Gospa superstar&rdquo; nije ona katolička. Ali, komunizam je formalno pao prije 26 godina. Tko je smetao Vatikanu da po&scaron;alje svoje inkvizitore u Međugorje jo&scaron; za Jugoslavije? I ne kao pohod na franjevačke župe! Bergoglio bi morao znati da je ljudska slabost prema životnoj komociji zahvatila i vidioce. Umjesto svakodnevnog hodanja na koljenima do Brda ukazanja, vidjelicama je zgodnije imati Gospu u vlastitom dnevnom boravku. A i Kraljici mira draže je da prestane taj ekstatični montanistički mazohizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><span style="color: #ff9900;">Jesu li pedofili mučitelji ili mučenici?</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bergoglio iznosi procjenu da su od četiri zlostavljane osobe dvije budući zlostavljači. &ldquo;Sije se zlostavljanje u budućnost. Ako su svećenici ili redovnici uključeni u zlostavljanje, jasno je da vrag poni&scaron;tava Isusovo djelo. Ali budimo jasni: to je bolest.&rdquo; &Scaron;to Isus ima s tim? Bergoglio prezentira pedofile kao žrtve. Zar pedofilija nije zločin? Umjesto da žali žrtve i njihove obitelji, umjesto da za predatore traži o&scaron;tre sankcije unutar same Katoličke crkve, papa traži na&scaron;u sućut za najgore nasilnike. A pedofil je veće zlo nego &scaron;to se čini, jer evoluira u predatora na svim razinama. I obrnuto, svaki predator postaje pedofil. Među nižim i mlađim svećenstvom nema pedofilije &ndash; to je je &ldquo;bolest&rdquo; najvi&scaron;eg klera. Pedofil se brzo uspinje u svakoj hijerarhiji. Slično je u komplementarnom dru&scaron;tvu. Pedofile trebamo tražiti u Saboru, u vladi i ministarstvima, na sveučili&scaron;nim katedrama, u &ldquo;na&scaron;oj&rdquo; diplomaciji, u foteljama javnih poduzeća i gradskih uprava, na čelu političkih stranaka i različitih &ldquo;civilnih&rdquo; udruga. Bergoglio ipak napominje da Crkva treba biti oprezna kada prihvaća kandidate za redovnike. Ovdje ću dodati da bi u skladu s tezom 4/2 bilo pametno da Crkva u svoje redove ne prima osobe koje su u svome djetinjstvu zlostavljane. Tu dolazimo do problema ispovijedne tajne. Kako među mladićima prepoznati one koje ne privlači kristjanska misija nego celibat, to prokletstvo Katoličke crkve?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to Bergoglio zamućuje ono &scaron;to je razvidno? Naime, za nikoga ne možemo tvrditi da će u svojim poznim godinama postati pedofil. Bergoglio je izjavio kako u Vatikanu postoji &ldquo;gay lobby&rdquo;, a onda to relativizirao: &ldquo;Ako je neka osoba gay i traži Gospodina i ima dobru volju, tko sam ja da je sudim?&rdquo; Kardinal Raymond Burke dodao je svoju granicu: &ldquo;Suosjećati s homoseksualcima znači željeti da znaju istinu i da grje&scaron;ne čine izbjegavaju&rdquo;. Pometnju siju skretničari, koji se nesmetano lobistički udružuju, dok se aktivizam ili bilo kakvo udruživanje na hetero osnovi gleda kao diskriminacija. Živimo u dru&scaron;tvu obrnute diskriminacije. Koja je jezovito skupa i vodi u demografsku i civilizacijsku katastrofu. Neodgovorno je rađati i podizati djecu koju će nesmetano vrebati pedofili, homoseksualci, heteroseksualci, proroci ni&scaron;tavila, i kriminalci svih vrsta. Proizvedena je nedopustiva pometnja, civilizacijski kaos. Nekada su se homoseksualci skrivali, a danas se heteroseksualci predstavljaju kao homoseksualci da tako sačuvaju posao. Danas je hetero populacija postala manjina, ali ne uživa prednosti obrnute diskriminacije. Papa Franjo je spokojan jer je davno shvatio da se u Crkvu prirodno prelijevaju sve negativne dru&scaron;tvene pojave, da je to neizbježno, i da to vi&scaron;e ne može promijeniti niti Kreator.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-franjevci.jpgTvrtko Milović za Dnevnik.ba: Prijedlog Biskupske konferencije je tako loš za Hrvate da nije čudo što ga podržava SDAhttp://grude.com/clanak/?i=2459424594Grude.com - klik u svijetTue, 14 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-14-genjac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon vječnog Martina Raguža, bosanskohercegovački političar s najdužim stažom u aktivnoj politici Halid Genjac odlučio je prvi put u svojoj tridesetogodišnjoj političkoj karijeri učiniti konkretan politički potez: <p>&nbsp;</p> <p>Poslao je pismo Europskom parlamentu! Iako se ne čini kao mnogo u trideset godina, za vječnog podizača ruku ovo je značajan iskorak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;e: <em>Tvrtko Milović</em>, <a href="http://www.dnevnik.ba" target="_blank">Dnevnik.ba</a></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao ni kolega Martin Raguž, ni Halid Genjac se u karijeri nije isticao s velikim izjavama i potezima. Obično je pratio &scaron;to stranka traži i ponavljao fraze u skladu s politikom. Ipak, pismom Parlamentu EU, Genjac je izbjegao Ragužovu sudbinu da karijeru zavr&scaron;i a da ni&scaron;ta bitno ne kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;i i nadaj se najboljem</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Genjac je u pismu Europskom parlamentu učinio jedino &scaron;to bo&scaron;njački političari u ovom trenutku mogu &ndash; pisati i žaliti se na nepravdu. Bo&scaron;njačka politika, kako sam i ranije pisao, potpuno je nemoćna, i bez europskih (i drugih) saveznika. Ne postoji ozbiljan europski političar koji bi primio nekog bo&scaron;njačkog zastupnika i saslu&scaron;ao koji je stav Bo&scaron;njaka oko pripremljene rezolucije o Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su se Bo&scaron;njaci na&scaron;li u situaciji u kojoj su BH Hrvati proveli dvadeset godina &ndash; da pi&scaron;u pisma i nadaju se najboljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismo kao pismo, govoreći iz iskustva Hrvata u BiH, neće dati nikakve rezultate. Vjerojatno ga neće pročitati nitko dalje od tajnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, ono &scaron;to je Halid Genjac napisao, a kasnije potvrdio za jednu bo&scaron;njačku televiziju, jeste pozivanje na &bdquo;katoličku Crkvu u BiH&ldquo;. U TV intervjuu oti&scaron;ao je i korak dalje: Izjavio je da on i SDA podržavaju prijedlog Biskupske konferencije (očigledno BK smatra katoličkom Crkvom) i njihov prijedlog (pre)ustroja BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeftina finta</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivanjem na katoličku Crkvu, Genjac poku&scaron;ava jeftino prodati fintu kako on eto, ne izlazi s prijedlogom bo&scaron;njačko-muslimanske zajednice, nego protiv hrvatskih prijedloga upotrebljava &ndash; katoličke. Kako tolerantno i multietnično od njega.<br />No, svojim blagim riječima i nevinim licem pravednika neće nikoga prevariti. Pozivanje na katoličku crkvu vi&scaron;estruko je proma&scaron;eno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo, katolička Crkva u BiH nema ni približan utjecaj na hrvatsku politiku u BiH kao &scaron;to to ima Islamska zajednica na bo&scaron;njačku. To &scaron;to katolička Crkva, u ovom slučaju Biskupska konferencija, ne&scaron;to predlaže, za hrvatske stranke, posebice HDZ BiH, ne znači ama ba&scaron; ni&scaron;ta. To je lako dokazati: BK je s prijedlogom iza&scaron;ao 2005. Do danas je HDZ BiH i HNS imao nekoliko ozbiljnih dokumenata koji se tiču ustroja BiH i nijedan od tih dokumenata uopće ne spominje prijedlog BK. Koliko je ozbiljan prijedlog BK, pokazuje i činjenica da ga ne zastupa ni jedna politička stranka Hrvata u BiH! Čak ni one koje nemaju ni jednog vijećnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da zaključimo &ndash; prijedlog Biskupske konferencije za Hrvate je toliko lo&scaron;, da je prihvatljiv jedino za SDA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I odatle Genjčevo pozivanje na prijedlog BK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analiza prijedloga Biskupske konferencije</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je sam prijedlog BK do sada nekoliko puta analiziran, za ovu potrebu možemo se malo osvrnuti na njegove osnovne nedostatke:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Prijedlog podrazumijeva regije koje bi bile određene svim parametrima osim etničkih. U situaciji u kojoj je Hrvata u BiH 15%, to znači da Hrvati ni u jednoj regiji ne bi imali većinu. S druge strane, Bo&scaron;njaci bi bili apsolutna većina u tri od pet regija, a Srbi relativna većina u jednoj, te značajan udio u jo&scaron; dvije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; BK predlaže da regije budu multietnične. Ovo je besmislen zahtjev jer je samo jedna mikroregija u ovom trenutku multietnična &ndash; Sredni&scaron;ja Bosna. Ostale regije mogu postati multietnične tek grubim ignoriranjem etničkog kriterija, &scaron;to je također etnički kriterij sam po sebi. Ukratko &ndash; administrativno mije&scaron;anje monoetničnih regija u multietničku regiju itekako je uzimanje etničkih kriterija u obzir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; BK predlaže da svaki narod u svakoj regiji ima najmanje 30% vlasti odnosno zastupljenosti. Kako bi ovo Hrvati u praksi ostvarili u banjalučkoj ili sarajevskoj regiji? Hrvata u banjalučkoj regiji, kako god je nacrtamo, neće biti vi&scaron;e od 1%. U sarajevskoj, čak i ako bi dijelovi sredi&scaron;nje Bosne bili u njoj, Hrvati ne mogu imati vi&scaron;e od 5%. U praksi bi opet Hrvate iz ovih regija birali drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toliko o politolo&scaron;kim sposobnostima Biskupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, biskupska konferencija nema nikakav politički legitimitet, pa je slobodna lupati &scaron;to god želi. Ali, bilo bi moralno (to je ono na &scaron;to se ljudi iz Crkve stalno pozivaju) da 12 godina nakon &scaron;to su vidjeli da od prijedloga nema ni&scaron;ta, naprave drugi. Bolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nemogući zahtjevi s konkretnim ciljem</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je glavni problem prijedloga BK jeste činjenica da je on nemoguć teorijski i praktično. Protiv njega je cjelokupan hrvatski i srpski narod. I upravo zato &scaron;to je nemoguć, podržava ga SDA. Jer zastupanjem nemogućih zahtjeva zadržava se postojeće stanje, koje opet, gle čuda, ide na ruku Bo&scaron;njacima u njihovoj dominaciji nad 51 posto BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>E da bi se zadržalo postojeće stanje, Genjac je pisao EU parlamentu. U kasnijem medijskom nastupu, naveo je tri sporne točke u nadolazećoj rezoluciji:</p> <p>1. Hrvatski parlamentarci se stavljaju u funkciju jednostrane i jedne politike u BiH.<br />2. EU nema nadležnost kada je u pitanju unutarnja struktura države BiH.<br />3. Europski parlamentarci imaju u vidu EU načela federalizma, a HDZ predlaže etničku federalizaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Kratko ćemo o svakom Genjčevom problemu:</strong></em></p> <p>Prvo, hrvatski parlamentarci se i trebaju baviti (samo) hrvatskim problemima. Ako se bo&scaron;njački političari bave samo bo&scaron;njačkim problemima, onda je logično da se hrvatski bave hrvatskim. Na osnovu čega Genjac i bilo tko smatra da bi se Hrvati trebali baviti &bdquo;svačijim&ldquo; problemima!? Pro&scaron;lo je vrijeme Stjepana Mesića. To je potrebno shvatiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo, EU zaista nema nadležnost nad unutarnjom strukturom BiH. Zbog toga rezolucija neće biti izvr&scaron;na, odnosno, neće imati nikakve pravne posljedice. Ali, Genjac svjesno zaboravlja da je BiH predala zahtjev za članstvom u tu istu EU. A svako članstvo ima svoje uvjete. Jedan od uvjeta, na užas Halida Genjca, bit će upravo usvajanje načela federalizma, koliko god mu se gadili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treće, famozna načela federalizma. Ono &scaron;to Genjac, SDA i ukupna bo&scaron;njačka politika uporno izjednačava jesu termini federalizacija i načela federalizma. To dvoje nije isto. Federacija uopće ne mora uvažavati načela federalizma, jednako kao &scaron;to se načela federalizma mogu po&scaron;tivati i u nefederalnim državama. Tu i jeste problem s BiH i FBIH. BiH je de facto konfederalna država, a FBiH je njena federalizirana konfederalna komponenta. Ipak, u FBiH ne važe načela federalizma jer Bo&scaron;njaci ne prihvaćaju zagarantirano pravo da Hrvati (kao federalna komponenta FBiH) biraju svoje predstavnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Socioekonomskim reformama protiv Bosne i Hercegovine</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu dolazimo do posljednjeg dijela Genjčevog medijskog istupa. On naime izjavljuje da &bdquo;HDZ ide predaleko jer želi odrediti tko može birati hrvatskog a tko bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva BiH.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nečuveno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vražji Hrvati bi da biraju svoje predstavnike!? Kako se samo usuđuju to tražiti prije provođenja &bdquo;socioekonomskih reformi&ldquo;!??</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njaci možda mogu čekati da se popravi &bdquo;ekonomsko stanje građana pa da onda razgovaramo o težim političkim pitanjima&ldquo;, ali Hrvati ne mogu. Stoga, traženje načela federalizma ide dalje. Do tad, od socioekoenomskih reformi nema ni&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Tvrtko Milović/Dnevnik.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-14-genjac.jpgPaula Tomić - VELJAČA – mjesec Životahttp://grude.com/clanak/?i=2451924519Grude.com - klik u svijetTue, 07 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-07-brothers--520x245.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako vrijeme leti. Najbolje se to vidi od nedjelje do nedjelje. Tako brzo dođe i prođe. Evo nas već u veljači. Ove mi se godine VELJAČA otkriva u znaku ŽIVOTA. <p>Možda zato &scaron;to je ovo Marijanska godina, posvećena 100. obljetnici Gospinih ukazanja u Fatimi, pa nam zato Marija Bogorodica, nositeljica Božanskog života, Prvi tabernakul, &scaron;alje obilne milosti kako bi upoznali i spoznali tajnu Boga koji je Život i na&scaron;eg poslanja da taj život promičemo i &scaron;titimo na svim razinama. (usp.<strong> &bdquo;Ja sam prvi i posljednji i Živi! Mrtav bijah, a evo živim u vijeke vjekova te imam ključe Smrti i Podzemlja.&ldquo;</strong> (usp. Otk 1, 18).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Interesantno je kako veljača i liturgijski započinje blagdanima koji promiču život. Započinje sa <strong>2. 02.</strong> blagdanom Svijećnice &ndash; Danom života i Danom posvećenog života. Zatim slijedi Tjedan braka kao dio međunarodne incijative Marriage Week International koja se svake godine odvija u vi&scaron;e od 26 zemalja Svijeta kako bi se od <strong>7. &ndash; 14. 02.</strong> održao niz događaja kojima bi se proslavio brak i osnažili parovi u svojem međusobnom savezu i predanosti. Zatim <strong>11. 02</strong> obilježavamo Gospu Lourdsku i Svjetski dan bolesnika. Nekako se po ovom blagdanu opet otkriva život i njegova punina i u bolesti i patnji ako su no&scaron;ene s vjerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>AKTUALNI PRIMJERI</strong><br />Borba za život, posebno pitanje prava na život začete, odnosno nerođene djece uvijek izazove pravu lavinu reakcija, razotkrije &bdquo;namisli mnogih srdaca&ldquo; i njihove spremnosti da dosljedno i do kraja ispovijedaju vjeru kojom se definiraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najzornije je to bilo vidjeti ovih dana, točnije prvih 7 dana nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost predsjednika Amerike. Ne ulazim u njegovu kompletnu politiku, njegove osobne izbore (nisam neki političar), ali mediji su vrlo malo ili zbilja negativno izvje&scaron;tavali o njegovim prvim i to prolife odlukama. Naime, on je odmah nakon inauguracije sa naslovne web stranice Bijele kuće dao maknuti sve LGTB linkove. Kandidirao je veliki broj ljudi u svoj predsjednički kabinet koji su prolife orijentacije ili pobornici tradicionalnog braka. Odmah je potpisao tzv. &bdquo;Mexico City Policy&ldquo; zakon koji obavezuje sve nevladine udruge koje primaju državni novac da odbace promoviranje ili izvođenje abortusa u inozemstvu. Među tim organizacijama je i Međunarodni savez Planned Parenthooda (jedna od najvećih svjetskih organizacija koja osigurava abortus) koja će ovim potezom izgubiti oko 20 posto svojih sredstava. Predsjednik Trump je također najavio i potpisivanje novih zakona koji zabranjuju abortus nakon 20. tjedna trudnoće, ukidanje financiranja federalnim novcem organizacije Planned Parenthood koja stoji iza mreže klinika za abortus kao i trgovine fetalnim organima u SAD-u, i preusmjeravanje tih novaca na ginekolo&scaron;ke klinike koje ne rade abortuse, potpunu zabranu financiranja abortusa novcima poreznih obveznika, te imenovanje prolife sudaca u Vrhovni sud.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da li se vama ove informacije čine tužne ili sretne? Normalne ili nenormalne? Ukoliko imate i malo zdravog razuma, imalo Božjeg svijetla, normalne ljudske logike, osjećaja za naravno, istinito i ljudsko, mislim da se morate obradovati. I mislim da bi ove vijesti na TV ekranima trebale zvučati pozitivno. Kao neko svijetlo koje konačno razotkriva i započinje borbu protiv tame. Međutim, &scaron;to mi vidimo i čujemo iz na&scaron;ih medija??? Opće žalopojke, opće osuđivanje, etiketiranje, čak dotle da se sam predsjednik Trump progla&scaron;ava Hitlerom!!!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>IZBOR ZA SMRT</strong><br />Himna koja se neprestano čuje u izjavama liberala i ljevičara u obrani njihovih nastranih stavova jest &bdquo;pravo na izbor&ldquo;! I to &bdquo;pravo&ldquo; postaje nedodirljivo kad se donose zakoni koji su protiv &bdquo;zdrave logike&ldquo; i prava na život nerođenog djeteta poput legalizacije prostitucije djeci mlađoj od 18 godina u Kaliforniji ili pretpostavkama vlada u Danskoj, Islandu i Nizozomskoj da je citiram: &bdquo;sindrom Down &ldquo;ozbiljna&rdquo; fetalna abnormalnost koja uzrokuje patnju obiteljima osoba sa sindromom Down&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je na Islandu već nekoliko godina sto posto (100%) djece s Downovim sindromom dijagnozom pobačeno. U Danskoj je taj broj 98 posto. Nizozemska ministrica zdravstva gospođa Schippers u vezi toga kaže: &lsquo;<strong>Ako sloboda izbora rezultira situacijom da se gotovo ne rađaju djeca s Down sindromom, dru&scaron;tvo to treba prihvatiti</strong>.&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnovija vijest takve vrste je da su britanski liječnici dobili naputak da ne koriste riječ &bdquo;majka&ldquo; pri oslovljavanju trudnica da tako ne bi povrijedili transrodne osobe. Nove smjernice izdane su od strane sindikata liječnika British Medical Association koja broji čak 160 000 britanskih liječnika. Tako će se od sada buduće majke koje nose svoje dijete pod srcem oslovljavati hladnim izrazom &bdquo;trudna osoba&ldquo; umjesto majka. Jedan od najvažnijih razloga koji se navodi kao obja&scaron;njenje za to je &bdquo;slavljenje različitosti&ldquo;!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz dana u dan dakle vidimo kako se namjerno propagiraju sve LGTB udruge, sklonosti i nastranosti, kako se forsiraju transrodna djeca, a oni filmovi koji o svemu bolesnom kao o normalnom govore, obično odnose nagrade na filmskim festivalima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FILM JO&Scaron;KA MARU&Scaron;IĆA &bdquo;Za&scaron;to su do&scaron;li vlakom?&ldquo;</strong><br />Upravo je ovo iskustvo zadržavanja u &bdquo;bunkeru&ldquo;, osuđivanja i neuvr&scaron;tavanja na filmske festivale imao najnoviji (napravljen jo&scaron; 2015. godine) animirani film na&scaron;eg poznatog karikaturista i autora animiranih filmova Jo&scaron;ka Maru&scaron;ića &bdquo;Za&scaron;to su do&scaron;li vlakom? U ovom crtiću autor na umjetnički i etički način (ne vjerski) progovara o temi abortusa. O tome kaže: &bdquo;Ovim filmom htio sam napraviti ono &scaron;to činim i svojim političkim karikaturama &ndash; obratiti se svojim neistomi&scaron;ljenicima. Obratiti se ljudima koji su inteligentni i logični, potaknuti ih neka zbroje dva i dva, pa da pomalo uklone svoje zablude.&ldquo; Ključni poticaj, kaže autor, je bio kad je pročitao informaciju da se u Hrvatskoj 2014. godine prvi put rodilo ispod 40 000 djece, a da se istovremeno napravilo tri puta vi&scaron;e (legalnih) abortusa. I film u biti prikazuje fiktivnu situaciju u kojoj sva abortirana djeca, jedne nedjelje, nenadano dolaze na ručak, igru i druženje sa svojim obiteljima. Oni zapravo popunjavaju isprazne živote svojih nesuđenih roditelja, sebične igre svojih nesuđenih braće i sestara, popunjavaju prazne ulice, dječja igrali&scaron;ta, &scaron;kolske klupe&hellip; popunjavaju i javne prostore jer koliko se abortiranih genijalaca i talentirane djece krije među tim &bdquo;ružnjikavim&ldquo; iskidanim tijelima abortirane djece. Ne tražeći ni&scaron;ta, opet nenadano odlaze, ostavljajući ovaj svijet u svojim prazninama, samoćama i otuđenostima na koje se &bdquo;osudio&ldquo; abortirajući sve oni koji su mogli ispuniti na&scaron;e živote, na&scaron;e obitelji, ulice i zemlje.</p> <p>Film se od prije nekoliko dana može pogledati na internetu, na web stranici BITNO.NET; a tamo se može pročitati i vrlo poučan razgovor sa samim autorom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ODLUKA ZA ŽIVOT</strong><br />I dok svijet nastavlja svoju bespo&scaron;tednu bitku stvaranja kulture smrti (primjer najnovijeg kontroverznog Berlinskog sajma koji će se održati 18. i 19. veljače, na kojem će parovi koji ne mogu začeti, kao i istospolni parovi, moći dobiti informacije od različitih svjetskih klinika za oplodnju o doniranju jaja&scaron;ca i surogat majčinstvu.), na nama vjernicima je da ustrajemo s Blaženom Djevicom Marijom Bogorodicom u borbi za kulturu života. Gospa tu borbu za život u najnovijoj poruci Mirjani naziva ŽIVO EVANĐELJE. Živo Evanđelje su po Gospi osobe koje žive u nastojanju da svaki dan svog života prikažu njenom Sinu. Oni koji poku&scaron;avaju svakodnevno živjeti s Isusom. Oni koje se mole i žrtvuju. Gospa nam kaže da je taj život &bdquo;živog evanđelja&ldquo; jedina nada i jedini put ka vječnom Životu. Zato &bdquo;ojačajte koljena klecava&ldquo;, i u ovom mjesecu veljači, mjesecu života, SRCEM MOLITE i DJELIMA POKAZIJTE LJUBAV NJEZINOG SINA! (usp. poruka 2. veljače 2017.) Gospa je s nama i kaže da ima nade!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-07-brothers--520x245.jpgČitatelj ABCportala: Umjesto u radare trebalo je ulagati u ceste: Namjerno su napravljene neadekvatno...http://grude.com/clanak/?i=2447324473Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-nesreca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na redakcijski mail ABCportala stigao je jedan zanimljiv osvrt jednog Širokobriježanina u vezi kvalitete cesta ali i postavljanju desetaka radara na području Zapadnohercegovačke županije.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon svake, pa i najmanje ki&scaron;e svjedoci smo potpunog prometnog kolapsa i brojnih prometnih nesreća. Dana&scaron;nja prometna nesreća na Međinama je nažalost samo jedan od sve če&scaron;ćih prizora. Većina nas ima i vlastito iskustvo o&scaron;tećenja auta ili zdravlja. Županijska policija je odlučila potro&scaron;iti velika sredstva za radare i nadzorne kamare a vozači koji plaćaju &scaron;tetu na vozilima od sada će če&scaron;će plaćati i kazne. To je jo&scaron; jedan udar na vozače kojima nije omogućen ni osnovni nivo sigurnosti na cestama. Radari neće smanjiti broj prometnih nesreća jer uzroci nesreća su prije svega lo&scaron;a kvaliteta cesta i lo&scaron;a ostala prometna infrastruktura. Mislim da ne postoji nitko tko nije primijetio da su na&scaron;e lokalne ceste i gotovo sve magistralne, od različitog materijala nego npr ceste u Europi, Hrvatskoj pa čak i neke na&scaron;e ceste kao npr. cesta Mostar - Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O čemu se zapravo radi? Na&scaron;e ceste su napravljene od na&scaron;eg kamena, kalcijevog karbonata. Kalcijev karbonat jo&scaron; se naziva i krečnjak ili vapnenac i na Moshovoj ljestvici tvrdoće je za čak oko dva stupnja mek&scaron;i od granitnih minerala od kojih se prave ceste svagdje osim u nas. Uz to &scaron;t je mek, kalcijev karbonat je topiv u ki&scaron;nici, tako da možemo nakon prve ki&scaron;e primijetiti kako je cesta posebno skliska. Nije čudo da na tako glatkoj i klizavoj cesti gume slabo prijanu i lako proklizavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je najuočljivije na na&scaron;e dvije najprometnije strane u gradu; Kruninoj i Puringajskoj. Odatle i anegdota (istinita!) da vozači kad pođu uz ove uzbrdice po ki&scaron;nom vremenu mole Boga da vozilo ispred njih ne stane do vrha. Bilo kako bilo, kalcijev pijesak nam je najdostupniji i najjeftiniji pijesak pa je zbog toga jedini pijesak od kojeg se u nas prave ceste. Čak ni za dvije navedene strane se nije moglo naći normalnog pijeska za par stotina metara asfalta. Mene kao prosječnog korisnika cesta u na&scaron;oj županiji zanima ne bi li se sigurnost prometa vi&scaron;e povećala da je postavljeno nekoliko radara manje a da su ta sredstva uložena u granitni pijesak kao materijal za izgradnju normalnih cesta na kojima nećemo riskirati glavu svaki put kad padne ki&scaron;a. Ovo pitanje adresiram na institucije koje su nadležne izgradnji i održavanju prometne infrastrukture i sigurnosti u prometu. Tko će vozačima nadoknaditi &scaron;tetu koja je uzrokovana zbog namjerno neadekvatno napravljenih cesta?</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.abcportal.info" target="_blank"><em><strong>Abcportal.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-nesreca.jpgBiH: Država u kojoj će vas prije uhititi zbog duhana nego zbog drogehttp://grude.com/clanak/?i=2439524395Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-27-duhan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uhićenja SIPA-e uglavnom su spektakularna, puna filmskog scenarija u sebi. Specijalci izgledaju moćno dok rade svoj posao, dobro uvježbano i profesionalno, i tu se uistinu nema što reći.<p><br /><br /><br />Ali, sve je vi&scaron;e stav javnosti da su to prvenstveno predstave za javnost. Nagla&scaron;avati spektakl prilikom uhićenja ljudi koji proizvode i prodaju duhan je u najmanju ruku jako smije&scaron;no, a to se sve če&scaron;će događa.</p> <p><br /><br />Duhan je othranio Hercegovinu u najtežim vremenima i onda su odjednom nalogodavci uhićenja jer sve počinje od glave, ili njihovi prethodnici na čelu države, krenuli uni&scaron;tavati duhanske stanice. Umjesto sigurne prodaje, ljudi su morali prodavati na crno da bi preživjeli.</p> <p><br /><br />Uvođenjem akciza na cigarete u BiH počeli su že&scaron;ći udari na duhansku industriju. Kao žandari u najgorim danima, počelo se proganjati one koji proizvode duhan. Ne treba tu kriviti SIPA-u i policiju jer oni samo izvr&scaron;avaju ono &scaron;to im se naredi. Država, naravno, živi od cigareta, a kako su uspjeli upropastiti sve duhanske stanice, onda se moralo udariti na konkurenciju, one koji sade i prodaju duhan, a kojima nisu nametnute akcize. Ljudima se nije ni ponudila alternativa. Umjesto da se tvornicama duhana naredilo da otkupljuju duhan od bh. proizvođača, dala im se prilika da otkupljuju kako hoće i &scaron;to hoće. Uglavnom, provjereno je da od tvornica duhana u BiH domaći proizvođači ne mogu živjeti. Proizvođače duhana država je ostavila prepu&scaron;tene same sebi.</p> <p><br /><br />A dok se ubire novac od akciza državi je dobro.</p> <p><br />Ovih dana, građani se pitaju za&scaron;to se hapsi proizvođače duhana dok dileri slobodno &scaron;etaju ulicama. Čak su i ugledni građani, naslikavaju se po dru&scaron;tvenim mrežama, svjesni da im zakon ni&scaron;ta ne može. Razlog je vjerojatno &scaron;to država od tog nema koristi. Vjerojatno, da se marihuana legalizira i da se uvedu akcize na marihuanu sigurno bi se hapsilo i one koji konkuriraju državi. Ovako, nema potrebe za tim, jo&scaron; ako netko od dilera podmaže nekog u sustavu, onda je puna &scaron;aka brade.</p> <p><br /><br />Blago državi kojoj su duvandžije najveći problem...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-27-duhan.jpgPAULA TOMIĆ - Uz svaki 13. u mjesecu - MILOSNI DANhttp://grude.com/clanak/?i=2419924199Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-12-crkva_i_kip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nalazimo se u godini u kojoj se obilježava Stota obljetnica Gospinih ukazanja u Fatimi. Stoga cijelu ovu godinu možemo smatrati posebno MILOSNOM GODINOM jer će se Presvetoj Djevici – Gospi od Krunice na poseban način klanjati i štovati je sav vjernički i Nebeski puk.<p>Prema kr&scaron;ćanskom učenju BOŽJA MILOST odnosi se na vrhovnu naklonost Boga čovječanstvu, posebno u pogledu spasenja nezavisno od činjenja dobrih djela, stjecanja zasluga ili dokazane dobrote. Svojom žrtvom na križu, Isus je otplatio na&scaron; dug i otvorio mogućnost da put spasenja ipak postane dostupan ljudima. MILOST je dakle besplatan Božji dar koji nam pruža bez razmatranja na&scaron;ih zasluga. Svaki dan iznova Bog na nas izlijeva svoju MILOST. Ukoliko hodamo u vjeri povezani sa katoličkom Crkvom: proslavljenom (Svecima), vojujućom(svim pravednicima na zemlji) i trpećom (du&scaron;ama u čistili&scaron;tu), možemo iskusiti kako svaki dan, bilo po zagovoru pripadajućeg sveca, bilo po liturgijskom vremenu u kojem se nalazi, bilo po tome da li je svagdan ili nedjelja, donosi neku novu, posebnu, za taj dan pohranjenu MILOST.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa se u Fatimi ukazala 6 puta i to uvijek u određeni dan: 13. dan u mjesecu. Stoga je taj 13. dan u mjesecu ostao kao DAN NA POSEBAN NAČIN POSVEĆEN MARIJI. Oni koji vjeruju u ukazanja u Međugorju, također žive i svaki 25. dan u mjesecu kao DAN POSVEĆEN GOSPI. Dani 13. i 25. u mjesecu stoga su dani posebne Marijine blizine i milosti. Probajte malo svjesnije obratiti pažnju na to, i vidjet ćete kako vas Božji Duh posebno kroz te dane vodi bliže Marijinom Bezgrje&scaron;nom srcu. Najče&scaron;će kroz borbu s napastima!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Povezanost Međugorja i Fatime</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa je ovdje u Međugorju u poruci od 25. 08. 1999. povezala Međugorje sa svojim ukazanjima u Fatimi: &bdquo;&hellip;Zato vas sve pozivam, draga djeco, da molite i postite jo&scaron; jače (&hellip;) tako da se s va&scaron;om pomoći ostvari sve &scaron;to ja želim ostvariti preko tajna koje sam započela u Fatimi.&ldquo; Uz ovu poveznicu, postoje jo&scaron; neke zanimljivosti koje spajaju ova dva poziva na molitvu, pokoru i prikazivanje Bogu vlastitog života za spasenje du&scaron;a i svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1.) Prvo Gospino ukazanje u Fatimi bilo je 13. svibnja 1917. Istovremeno po crkvama u svijetu čitalo se pismo pape Benedikta XV &bdquo;Ponizna službenica Gospodnja&ldquo; u kojem se Papa javno obraćao Isusovoj Majci da zaustavi rat (I svj. rat) i zahtijevao da se po cijelom svijetu organiziraju molitvene akcije za mir na čelu s dječicom. U istom dokumentu naređuje se da se zaziv &bdquo;KRALJICE MIRA, MOLI ZA NAS&ldquo; &ndash; i službeno uvrsti u Gospine litanije.<br />Svi znamo da se Gospa u Međugorju ukazala ba&scaron; pod imenom KRALJICA MIRA!</p> <p>&nbsp;</p> <p>2.) Prema svjedočanstvu malih vidjelaca Gospa im se ukazala iznad &bdquo;HRASTA CRNIKE visokog oko 1 m.&ldquo; (usporedi hr. wikipedia.org). Interesantno je da je ta vrsta hrasta: Hrast crnika,česvina ili česmina zapravo autohtona vrsta u Hrvatskoj. Raste u Dalmaciji, Istri i na otocima Hrvatskog primorja.<br />Svi znamo da je ovaj dio Hercegovine po klimi, tlu i skoro svemu ostalom zapravo dio primorskog zaleđa Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3.) Mjesto na kojem su se dogodila ukazanja pokraj Portugalskog grada Fatime bilo je jedno polje koje je pripadalo obitelji Lucije vidjelice. Zove se Cova da Iria ili prevedeno na hrvatski Irenina uvala. Ako potražimo etimologiju imena IRENA vidjet ćemo da Ime Irena dolazi od grčkog imena Eir&eacute;ne. Po grčkoj mitologiji, ona je božica mira, kći Zeusa i Temide, najmlađa Hora. Grčka riječ eir&eacute;ne znači mir.<br />I ovdje nas dakle ime samog mjesta ukazanja upućuje na MIR, prvotnu poruku koju je Gospa u Međugorju već trećeg dana ukazanja 26. lipnja 1981. izgovorila Mariji Pavlović: "Mir, mir, mir - i samo mir!" Iza nje je bio križ. Uz to je kroz plač dvaput ponovila: "Mir mora zavladati između čovjeka i Boga, a i između ljudi! ":</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemojmo neodgovorno dopustiti da nam poklonjeni dani ove nove godine, kao i sve milosti određene za njih, procure kroz srce poput pijeska kroz prste, neostavljajući plodove za vječnost. Utecimo se posebno na&scaron;oj Kraljici Mira, barem u njezine dane, u molitvi krunice za ovaj tako željeni mir u srcima i mir u cijelome svijetu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-12-crkva_i_kip.jpgKomentar Zorana Krešića: Između tuge 
i slavlja samo je jedan trenutak. usporimo! http://grude.com/clanak/?i=2406024060Grude.com - klik u svijetMon, 02 Jan 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-brzina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U moru dobrih vijesti, čarobnih dočeka Nove godine s nevjerojatnim vatrometima i doživljajima mnogih, uz isticanje puno dobrih želja i nadanja...<p>&nbsp;</p> <p>...za obitelji Damjanović, Dominović, Bukvić, Marjanović ova Nova godina trajno će se i bolno urezati u memoriju...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i brojne druge njima bliske obitelji u novogodi&scaron;njoj noći očekivale su poruke sreće i dobrih želja, a među prvim pozivima i porukama bio je onaj koji im je dojavio o te&scaron;koj obiteljskoj tragediji. Nema ih vi&scaron;e, napustili su ovaj svijet. Najprije su se od posljedica curenja plina ugu&scaron;ile dvije djevojke u Posavini, a onda u novogodi&scaron;njoj noći u prometnoj nesreći južno od Mostara stradali supružnici Bukvić. Svaki prerani odlazak posebno je težak, a osobito kada se dogodi kao posljedica ljudske nepažnje i sa stotinama pitanja na koje nikada njihovi najbliži vi&scaron;e neće dobiti odgovor. U potrazi za boljom srećom, radnim mjestom i osiguravanjem egzistencije, nakon povratka iz Beča, stradale su dvije djevojke u Ora&scaron;ju. Umorne, vjerojatno od puta, ugu&scaron;io ih je plin iz peći. Obiteljski par Bukvić iz Mostara nestao je iz života njihova maloga sina i drugih članova obitelji nakon trenutka nepažnje. 
Oba ova slučaja velika su opomena iz koje brojni, nažalost, opet neće pronaći i proučiti životne lekcije koje se ponavljaju kao na traci. Najprije je to povezano s vrlo čestim i tragičnim prometnim nesrećama koje su poslije rata u BiH usmrtile i unesrećile golemi broj ljudi. Bh. prometnice su u vrlo lo&scaron;em stanju, broj vozila i vozača se stalno povećava, sve se manje po&scaron;tuju propisi, ograničenja i konzumira se alkohol. Samo u 2015. godini poginulo je 250 osoba i taj broj se nije bitnije promijenio ni u 2016. godini za koju se tek zbrajaju statistike crne kronike. I upravo se najteže nesreće događaju u vrijeme slavlja, opu&scaron;tanja, pokoje kapljice vi&scaron;e. U trenutku se ru&scaron;i cijeli svijet, uni&scaron;tavaju se cijele obitelji, sve &scaron;to su sanjali. Kako bismo to spriječili, zato je bolje da danas svi sami sebe upitamo mogu li ja biti sljedeći i opustimo papučicu na gasu ili općenito usporimo u životu...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Zoran Kre&scaron;ić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-brzina.jpgFra Vine Ledušić: Kad zaspemo u tuđini, duša se povija po brdima i poljanama doma...http://grude.com/clanak/?i=2403624036Grude.com - klik u svijetSat, 31 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-31-ceznja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na mome balkonu gori velika svijeća. Čekamo Ga. Mnogi se nisu nikad adaptirali. Viđam ih često. <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>FRA VINE LEDU&Scaron;IĆ : BOŽIĆ U TUĐINI - NAIZGLED OBIČNA SVIJEĆA</strong> </em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Piju mi svaku riječ. U njoj čuju majku, oca, djeda&hellip; izgubljeni mir. Zajedno smo na zornicama. Grad se pretvara u festival svjetla i obilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čekamo Ga. Pričaju mi o snovima. Molim ih da poslože stvarnost. Nose ponekad nepotrebne terete. Na&scaron;i su na&scaron;ima i ovdje često najgori. Pomažem im da oprostimo. Sekiraju se oko nekretnina dolje na moru. Molim ih da mole za 5 000 ovogodi&scaron;njih utopljenika malo niže od njihovog mora. Djeca im se udaju za nevjeru. Ne nalazim riječi utjehe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proklinju i blagoslivlju dan kad su ovdje do&scaron;li. Molim ih da blagoslivlju. Boje se svega i svačega&hellip; izbjeglica, Trumpa, Asada i Putina. Pričam im da je život prekratak za strahovanja. Zurich je siguran grad. Pariz i Hollywood nas nisu dovoljno uvjerili. Jedina sigurnost je u Njemu, kad se rodi&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki dan sam Ga vidio kako se rađa na izlazu iz tunela. Stvorila se velika kolona automobila i nitko nije nervozno trubio. Zaustavila se mlađa gospođa prva i pomogla povrijeđenom golubu da se skloni s ceste&hellip; U mojoj ulici se rodio jer je ograničenje trideset i nitko ne vozi vi&scaron;e od ograničenog. Pedeset je vozačka... Osamdeset zatvor&hellip; Djeca ne ginu. Rodio se neki dan kad me je kolega &Scaron;vicarac zamolio da zaklada otkupi moje tri &ldquo;&scaron;krabotine&rdquo; za &ldquo;plačljive&rdquo; svote kako bi pomogli centru za liječenje multipleks skleroze. Rodio se neki dan kad se ionako pogrbljeni stariji gospodin sageo do poda i pokupio papirić s ulice&hellip; (koji je vrlo vjerojatno bacio netko iz na&scaron;e prve klupe&hellip;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepoznao sam Ga i u uglađenoj bakici koja je, bez prevelikog razmi&scaron;ljanja, bučnome vozaču bijesnih kola, da oprostite, pokazala srednji prst. Prepoznam Ga u ljudima koji mi u prolazu uljudno i nenametljivo kazu &ldquo;Gruezi&rdquo;. Kad shvate u trgovini da njihov dijalekt ne razumim i počmu mi na njemackom predano obja&scaron;njavati kao rođenom djetetu.(A ja tutkum oped ne skontam.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada mi profesorica Sina deset puta ponavlja sve lijepe stvari koje je ljetos doživjela dolje u Splitu, a samo jednom negativne. Zbog kojih bi se ja najradije kod kuće udaro tavom po glavi. (A mogao sam joj reći da sam rođen s druge strane granice&hellip;) Kad me prijatelj Halid zove dva dana prije Božića i čestita u strahu da ne bi okasnio. Kad se na ponoći zapjevaju na&scaron;e božićne pjesme, a oči bljesnu jače od lampica na boru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I rađa se nas Božić na puno mjesta. Tamo gdje vidimo dobro, poniznost, iskrenost, čovječnost, ljubav&hellip; Gdje vidimo ono čemu su nas nasi djedovi učili prije nego smo oti&scaron;li davno&hellip; Ili nedavno&hellip; Ali kad zaspemo ili na trenutak zastanemo&hellip; du&scaron;a nam se povija sa svakom vlasi trave po duvanjskim brdima i poljanama&hellip; Miri&scaron;e prostrtu slamu po podu, na Badnjak&hellip; Oslu&scaron;kuje zvižduk zimske bure u granama jasena&hellip; Kroz rupicu na ploči staroga &scaron;poreta traži mali plamen koji pucketa kroz noć&hellip; I ba&scaron; zbog toga na mome balkonu jos uvijek gori jedna velika svijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>www-tomislavnews.com/ Fra Vine Ledu&scaron;ić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-31-ceznja.jpgPaula Tomić - BOŽANSKO DIJETE PRED NAMA I U NAMAhttp://grude.com/clanak/?i=1399713997Grude.com - klik u svijetWed, 28 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-28-beba_isus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naša vjera i Gospa pred nas stavljaju Isusa u obliku DJETETA! Zašto djeteta? Zato što je dijete bespomoćno, lomljivo, potrebito njege, pažnje, ljubavi, brige… <p>Kao i svake godine na Božić, Gospa se ukazala vidjelici Mariji Pavlović s malim Isusom u rukama. Ona je to ovako opisala: &bdquo;Kad Gospa dođe s novorođenim Isusom u naručju, kao da se Ona izgubi: s ovim svojim stavom, želi nam poručiti kako trebamo staviti Njega u sredi&scaron;te na&scaron;eg života.&ldquo; (Marija Pavlović za Radio Mariu, 25. 12. 2014.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>I upravo je to Božićna slika koju nam ovaj svijet tako uporno želi oduzeti, poturajući nam sve prisutnijeg Djeda Mraza ili Djeda Božićnjaka, sobove, snjegoviće, poklone i girlande&hellip; Barem mi katolici ne bi smjeli zaboraviti &scaron;to zaista slavimo na Božić: ISUSOV rođendan! Vječna Riječ, pravi Bog, toliko je osiroma&scaron;io samoga sebe, da je iz ljubavi prema nama ljudima, kako bi nama povratio božansko sinovstvo; uzeo na&scaron;e smrtno tijelo, postao čovjekom sa svim granicama i smrtno&scaron;ću. Nisam nikada razmi&scaron;ljala kolika je to bila žrtva, dok nisam negdje pročitala kako bi to bilo otprilike kao da se ja, čovjek: sa svom svojom snagom, pameću i mogućnostima, odlučim roditi kao mrav, kako bih spasila mrave od neke velike opasnosti. I zamislite sebe da odjedanput postanete nemoćna ličinka mrava&hellip; da izgubite svu svoju veličinu i sposobnosti, da se tako ograničite u malenost i slaba&scaron;nost!!! Mene osobno hvata strah! Pa sad probajte usporediti barem donekle, koliko je to Bog sebe oplijenio da bi postao jedan od nas!?? Kolika je to bila žrtva, hrabrost i ljubav!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;a vjera i Gospa pred nas stavljaju Isusa u obliku DJETETA! Za&scaron;to djeteta? Zato &scaron;to je dijete bespomoćno, lomljivo, potrebito njege, pažnje, ljubavi, brige&hellip; Dijete nas uči kakav bi trebao biti na&scaron; odnos prema Isusu nadalje, kroz cijelu godinu &ndash; odnos prepun brižnosti. Kao &scaron;to se brinemo i trudimo oko djeteta, tako bi se trebali brinuti, truditi, skrbiti oko Božanskog života u nama, o na&scaron;oj vjeri, o na&scaron;oj du&scaron;i&hellip; I kao &scaron;to je dijete potrebno hraniti, vježbati, učiti&hellip; tako i na&scaron; duhovni život treba duhovnu hranu, vježbu, spoznaje&hellip; Dijete Isus u nama, ba&scaron; poput pravog djeteta, traži na&scaron; angažman, traži umiranje sebičnim prohtjevima, komotnostima, životu koji ima&scaron; samo za sebe&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ba&scaron; kao &scaron;to u stvarnosti kad dobije&scaron; dijete to promjeni tvoj život i tvoje poglede, prioritete i mogućnosti &ndash; tako i dijete Isus u tebi želi da te promjeni. I kao &scaron;to te vlastito dijete &bdquo;tjera&ldquo; da &bdquo;izađe&scaron; iz sebe&ldquo; i počne&scaron; živjeti za drugoga, tako i dijete Isus želi da se tvoj život preobrazi. Dijete je tako veliki simbol darivanja, dijeljenja, promjene&hellip; Nije stoga čudno da je ovaj sebični svijet podigao tako silan rat protiv djeteta, protiv svakog novog života. Gospodar svijeta zna da je jedno dijete, svako dijete &ndash; zapravo veliki Božji poziv i prilika za rast u ljubavi. Propusnica za Raj!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Božić se dakle ne zavr&scaron;ava ga&scaron;enjem lampica, skidanjem jelki i ru&scaron;enjem jaslica! Pravi Božić nastavlja se brigom o Božanskom djetetu u nama &bdquo;dok svi ne prispijemo do jedinstva vjere i spoznaje Sina Božjega, do čovjeka savr&scaron;ena, do mjere uzrasta punine Kristove.&ldquo; (usp. Ef 4, 13) Onda će ovo Božje utjelovljenje, osiroma&scaron;enje tek dobiti svoj smisao! Nemojmo ga iznevjeriti! Ne ovaj put &ndash; kad je i &bdquo;nebo s nama i bori se za mir u va&scaron;im srcima, obiteljima i svijetu, a vi dječice pomozite va&scaron;im molitvama da tako bude.&ldquo; (usp. Gospina poruka 25.12.2016.) Pa bila vam ova Nova 2017. godina ispunjena brigom za to Božansko dijete u vama i oko vas!<br /><br /><br /><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-28-beba_isus.jpgKolumna Joze Pavkovića: U ‘tihoj noći’ iseljenici će isplakati svoje suze za djetinjstvomhttp://grude.com/clanak/?i=1392313923Grude.com - klik u svijetTue, 20 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-20-christmas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras će “Tiha noć” lebdjeti iznad Sarajeva. Pjevat će je stotine Hrvata koji će se u Parlamentu BiH okupiti na tradicionalnom Božićnom prijmu.<p>&nbsp;</p> <p>Tiskat će se uz božićnu jelu, čestitati međusobno <a id="xClaimOglasId-25482-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>blagdane i već kasno noćas krenuti svojim domovima. Njih dvije, tri tisuće predstavnika politike, Crkve, kulture, sporta..., vratit će se u svoju Hercegovinu i svoju Bosnu <a id="xClaimOglasId-25628-2" class="xClaimClass" target="_blank"></a>slaviti blagdane sa svojima. U Sarajevu će tek ostati oni malobrojni Hrvati. Čuvat će &ldquo;Tihu noć&rdquo;. Ukra&scaron;avat će njome bar prividnu multikulturalnost glavnoga grada. Oni &scaron;to su se iz njega odselili čeznut će za Sarajevom. Koje nije vi&scaron;e kao nekada.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="detail_content_banner right">&nbsp;</div> <p>Ni&scaron;ta nas kao Božić ne vraća tako korijenima. Na&scaron;em djetinjstvu. Prebirem po sjećanjima Božiće iz svoga malog Izbična pokraj &Scaron;irokog Brijega, koje nikada kao tada nije bilo tako svečano. U bjelini, neuprljanoj od grijeha, <a id="xClaimOglasId-25633-3" class="xClaimClass" target="_blank"></a>snijeg ga je pretvarao u bajku. Ozračje blaženstva moglo se dotaknuti u ljudima, domovima, opipati u zraku... Ispod zvonika crkve mu&scaron;karci u bijelim ko&scaron;uljama nazdravljali su svima, a žene u crnini dijelile su kolače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati iz mnogih gradova BiH i Hrvatske dočekuju Božić tisućama kilometara daleko od svoga doma. Među američkim, australskim, europskim domovima, uz &ldquo;Silent Night&rdquo; ili &ldquo;Stille Nacht&rdquo;, čut će se i &ldquo;Tiha noć&rdquo;. Posvuda, ba&scaron; u svakom kutku zemaljske kugle, pjevat će se i na hrvatskom. Četiri milijuna raspr&scaron;enih Hrvata po cijelom svijetu prisjećat će se svog rodnog kraja. Isto toliko, četiri milijuna u domovini mislit će na njih. Bar tada, u tihoj noći nestat će jala. Bit će hrvatsko zajedni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana po svim gradovima svijeta djeca će slu&scaron;ati božićnu priču svojih roditelja. Pričat će im o svojim badnjacima, pjesmama, zajedničkom ručku nakon mise i darovima kojima su se veselili. U suzne oči stat će cijelo njihovo djetinjstvo i nostalgija za rodnim krajem. Koje je zamijenjeno urbanim zgradama i blje&scaron;tavilom svjetskih metropola. I novcem. U tuđini, ovoga tjedna svi će tražiti svoje Božiće. Mnogi su ih izgubili. Ponajvi&scaron;e oni &scaron;to ih nisu prenijeli na svoju djecu, unuke, praunuke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to nije izgubljeno jest veza iseljene i domovinske Hrvatske. Golema je snaga domoljublje, osobito kakvo vlada ovih <a id="xClaimOglasId-25487-4" class="xClaimClass" target="_blank"></a>blagdanskih dana. Ono može pokrenuti svijet. Tu <a id="xClaimOglasId-25541-5" class="xClaimClass" target="_blank"></a>ljubav netko mora znati usmjeriti. Da je i do sada bilo vi&scaron;e strategije, mnogi bi se vratili u domovinu, a oni &scaron;to su u dijaspori mogli su imati bolji status i kao iseljenici i kao nacionalne manjine i kao suvereni narod u BiH. Ovako, ostali su raspr&scaron;eni u svijetu najče&scaron;će prepu&scaron;teni sami sebi. Čak su i jezik zaboravljali. Stoga će na desecima stranih jezika u desecima država Hrvati međusobno čestitati Božić. Bit će veliki uspjeh ako za nekoliko godina, umjesto Merry Christmas, Feliz Navidad, Fr&ouml;hliche Weihnachten, Joyeux Noel, Buon Natale..., budu pozdravljali sa &ldquo;sretan Božić&rdquo;. Sanjam &ldquo;Tihu noć&rdquo; koju će na hrvatskom pjevati zbor od svih osam milijuna Hrvata. I mirne te bezbrižne noći u Sarajevu i BiH. <a id="xClaimOglasId-25645-6" class="xClaimClass" target="_blank"></a>Sretan vam Božić, Hrvati!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-20-christmas.jpgNestali Bog u Božićuhttp://grude.com/clanak/?i=1386613866Grude.com - klik u svijetWed, 14 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-14-christmas-shopping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamislite da vam se najavi u posjetu jedan važan gost! Eto ga k vama za par dana. Što ćete učiniti? Pretpostavljam da ćete započeti veliko spremanje kuće. Tempirano tako da u trenutku kad se Gost pojavi, sve zablista u najboljem svijetlu. <p>Ne vjerujem da ćete spremiti kuću za devet dana unaprijed&hellip; jer će se u toku tih devet dana do važnog posjeta, kuća naravno ponovno zaprljati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Pi&scaron;e: PAULA TOMIĆ</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ista nam je stvar s Božićem. Na Božić nam dolazi najvažniji Gost na&scaron;ega života. Dolazi Isus. Radi njega sve kitimo, sve čistimo, radi njega se molitvom i odricanjima pripremamo i čekamo&hellip; kako bi u tom trenutku pohođenja &ndash; sve u nama i oko nas zablistalo najljep&scaron;im sjajem. U na&scaron;im životima, događaji su toliko važniji, toliko veći&hellip; s kolikim se žarom za njih pripremamo, s kolikom željom ih i&scaron;čekujemo. Nažalost, ovaj svijet nam želi ukrasti Boga iz Božića, smanjiti veličinu tog povijesnog i osobnog događaja. Zato nam je oduzeo i čar i&scaron;čekivanje. Nekako se izgubio ADVENT &ndash; DO&Scaron;A&Scaron;ĆE kao vrijeme priprave, vrijeme i&scaron;čekivanja, vrijeme pospremanja. Izgubila se LJUBIČASTA boja pokore&hellip; Odmah je sve postalo božićno: crveno, zeleno, sjajno, srebrno&hellip; A nema sjaja bez znoja, nema svetosti bez pokore. Svijet ne voli pokoru, zato ju je lagano zaobi&scaron;ao. I adventski vijenci su u originalu ljubičasti, svijeće su ljubičaste&hellip; Jeste li ih vidjeli negdje? Osim možda u crkvi!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; nedostaje desetak dana do Božića, a na&scaron;e kuće već blje&scaron;te. Borovi su okićeni, svjetla na njima upaljena, pa čak je i mali Isus već u napravljenim &scaron;talicama. Pa koga mi onda čekamo? &Scaron;to ćemo reći na&scaron;oj djeci? Za njih Badnja noć neće imati onaj okus tajnovitosti i uzbuđenja, kada se obiteljski kiti jelka uz božićne pjesme, dok miri&scaron;u tek pečeni kolači ili badnja večera&hellip; To su mi osobno najljep&scaron;e uspomene iz djetinjstva, najtoplije oko srca!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Božić je ba&scaron; zato tako lijep jer nas kroz Do&scaron;a&scaron;će uči strpljivosti, uči nas hodu, uči nas kako svaka priprema ima svoj rezultat, svoju nagradu. Božić je zato tako radostan, jer je prepun tajnovitosti, ma&scaron;tovitosti, posebno u hodu s djecom, nudi bezbroj mogućnosti kroz svakodnevnu obiteljsku molitvu i paljenje adventskih svijeća, pomicanje ovčica prema jaslicama, listanje advenstkog kalendara, stvaranje božićnih ukrasa&hellip; U dječjim očima i glavicama stvaramo to temeljno iskustvo Božje blizine u malenosti, u ljubavi. I to im ostaje za cijeli život!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne dopustimo da nam preuranjenim sjajem ukradu i&scaron;čekivanje iz Do&scaron;a&scaron;ća. Ne dopustimo da nam sve moguće priredbe, sajmovi, sniženja, pokloni&hellip;. ukradu Isusa iz Božića. Jer ako to dopustimo, Božić će postati samo jedan obični, dotrajali dan u godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Paula Tomić/Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-14-christmas-shopping.jpgDjeca nemaju pojma gdje su ubijeni Hrvati u BiH, a obilježavaju stratišta u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=1383213832Grude.com - klik u svijetSun, 11 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-11-svijece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekad davno, kao student u Zagrebu, u povećem društvu slušao sam neku tragičnu ratnu priču Slavonca iz okoline Osijeka. <p>&nbsp;</p> <p>Prijatelj njegovog oca je poginuo u akciji a tijelo nikad nije nađeno. Zbog toga su oni nekoj srpskoj babi povratnici svaki tjedan palili svijeće ispod prozora, jer ona kao Srpkinja &bdquo;mora znati gdje je tijelo&ldquo;. Tužna priča prekinuta je informacijom da je baba na kraju &ndash; umrla. &Scaron;to je izazvalo grohotan smijeh, ali nije umanjilo tugu zbog nestalog hrvatskog bojovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pi&scaron;e:<em><strong> Tvrtko Milović</strong></em>, Dnevnik.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da sam sa sobom u Zagreb ponio stotinjak kvalitetnih i istinitih ratnih priča iz Sredi&scaron;nje Bosne, odlučim s kolegama podijeliti jednu. Radilo se o nekom manjem masakru nad hrvatskim civilima i činjenici da (vjerojatni) počinitelj iz Armije BiH danas uredno ima državljanstvo Republike Hrvatske. Nakon &scaron;to sam zavr&scaron;io pričicu (nije trajalo dugo) uslijedilo je nekoliko sekundi ti&scaron;ine i onda pitanje iz mase:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zna li netko &scaron;ta pita Prpić na ispitu!?&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu je zavr&scaron;ilo zanimanje kolega za rat u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije mi je postalo jasno da Hrvate iz Hrvatske ni&scaron;ta u vezi BiH apsolutno ne zanima. Uključujući i Hrvate. Spoznaja možda bolna, ali sasvim logična. Ono &scaron;to nije logično jeste opsesivni interes Hrvata iz BiH za događaje u Hrvatskoj. I ne samo to. Hrvati iz BiH imaju iracionalnu potrebu vi&scaron;e pažnje davati tuđim nego svojim nesrećama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upečatljiv je posljednji primjer dono&scaron;enja (načelne) odluke da 5000 (hrvatskih) učenika zavr&scaron;nih razreda osnovnih &scaron;kola iz BiH posjećuje Vukovar i slu&scaron;a predavanja o Domovinskom ratu. Učenici iz BiH posjećivat će Vukovar i podebljavati svoje znanje o Domovinskom ratu koje su stekli u svojim udžbenicima. Dok budu putovali do Vukovara, proći će pored hrvatskih strati&scaron;ta Bugojna, Travnika, Križančevog Sela, Žepča, Dervente i Ora&scaron;ja. Ili, ako krenu iz Mostara onda će prolaziti pored Grabovice, Kostajnice, Konjica, Kraljeve Sutjeske... Taj dio puta će proći u veselju i gađanju zgužvanim papirima, ponekoj pivi ispod sjedi&scaron;ta... Približavanjem Vukovaru razrednici će umiriti djecu, ti&scaron;inom će dati dužni pijetet žrtvama. Pred Vukovarsko groblje će izaći smrtno ozbiljni i mirni. Nakon predavanja domaćina o Ovčari, pojedini učenici će možda i zaplakati. A onda na povratku &ndash; &scaron;ega &scaron;ala po&scaron;alica!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanemarit ćemo ovdje pedago&scaron;ko psiholo&scaron;ko pitanje &ndash; u kojoj su dobi djeca spremna slu&scaron;ati o kompleksnim temama kao &scaron;to su rat i ratni zločin. Ovdje se postavlja drugo pitanje:</p> <p>Ako se već bavimo ratom i žrtvama, za&scaron;to zaobilazimo svoje ratove i žrtve? Ovo se vi&scaron;e ne tiče samo &scaron;kola, nego i &scaron;ireg dru&scaron;tva, na koncu i Udruga koje su dale konkretni prijedlog. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo su se Udruge proistekle iz rata (!?) složile da je posjeta djece Vukovaru poželjna. Radi se o braniteljima koji svake godine pje&scaron;ice pohode Vukovar. Jo&scaron; nikada nitko iz Hrvatske se nije zaputio pje&scaron;ice pohoditi neko hrvatsko strati&scaron;te u BiH. Naravno, Vukovar je postao brend poput Srebrenice i Jasenovca. Samo Hrvati u BiH nisu brendirali ni jedno svoje strati&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH ne postoji ni jedno hrvatsko dijete koje živi dalje od 50 kilometara od popri&scaron;ta neke važne bitke. Ipak, &scaron;to se tiče na&scaron;eg obrazovnog sistema samo je jedna bitka vrijedna spomena. A ona nije u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem je dublji od samog obilježavanja rata. Djeca iz BiH koja se obrazuju po hrvatskom planu i programu, uopće ne poznaju BiH. Mnoga i ne znaju u kojoj državi žive. Djeca izu Hercegovine rijetko ili nikako ne dolaze u Bosnu. Pored tri samostana u sredi&scaron;noj Bosni, tu je i tucet zanimljivih gradića koji su svaki avantura za sebe, od Jajca pa do Vare&scaron;a. Tu je i Sarajevo. Za obilazak samo katoličkog naslijeđa u Sarajevu treba cijeli dan. Ni djeca iz Bosne ne idu u Hercegovinu, osim kad su na proputovanju do Makarske, ili Kravica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sramotno nepoznavanje svoje zemlje, pa čak ni onih dijelova koje bisno nazvali &bdquo;hrvatskim prostorom&ldquo; posljedica je političke konfuzije HDZ-a koji već decenijama upravlja obrazovanjem i ne čini ni&scaron;ta da učenike približi s državom u kojoj žive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suludo je očekivati da studente iz Hrvatske zanima situacija u BiH. Nerealno je očekivati da braniteljske udruge iz Hrvatske gaje pažnju prema hrvatskim strati&scaron;tima u BiH. I glupo je očekivati da mladi ostaju u BiH kada im se ta ista BiH izbija iz glave čitavo &scaron;kolovanje.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-11-svijece.jpgZbog čega su za slučaj "Soldo" krivi fratri s Briga, a ne oni koji se ovih dana reklamiraju u medijima, a ne smiju reći nijedno ime i prezime?http://grude.com/clanak/?i=1380013800Grude.com - klik u svijetThu, 08 Dec 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-08-tucnjava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fratre u Hercegovini kažnjavali su i progonili mnogi, u svim vremenima, a to se čini i danas, čak i iz same Crkve.<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da su dočekali da ih progone oni iz njihovih redova, ne čudi onda &scaron;to su ih se posljednjih dana dohvatili i mediji koji ih krive ni vi&scaron;e ni manje nego za premlaćivanje maloljetnika iz &Scaron;irokog Brijega, odnosno za &scaron;utnju, ali opet to zvuči ružno i mnoge ostavlja bez teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fascinantno je da "heroji" koji ih prozivaju ne smiju u medijima spomenuti nijedno ime i prezime, ali hrabro mogu napasti fratre sa Briga koji, navodno, &scaron;tite tog bezimenog huligana ili vi&scaron;e njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, nevjerojatno je koliku su reklamu sebi pojedinci, ali i kolektivi napravili sebi na neizno&scaron;enju imena i prezimena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapitajmo se jesu li to kukavice ili heroji? Zapitajmo se za&scaron;to oni ne smiju izustiti nijedno ime i prezime? I svi vi koji podržavate navijačke tekstove Slobodne Dalmacije, zapitajte se kolike ste vi kukavice, ako ne smijete reći nijedno ime i prezime huligana, a možda ste za njega čuli negdje na ulicama ZHŽ-a posljednjih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com<br />(Autorski komentar poslan je na mail portala)</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-08-tucnjava.jpgKolumna Joze Pavkovića: Može li BiH na temeljima Mrkonjić Grada, Sarajeva, Pala, Gruda i Daytona u Europu...http://grude.com/clanak/?i=1362813628Grude.com - klik u svijetWed, 23 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-23-091_mate_franjo_alija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jozo Pavković je glavni urednik i direktor Večernjeg lista BiH i jedan od najčitanijih kolumnista u okruženju. <p>Njegove kolumne čitaju se i u BiH i u Hrvatskoj, u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH.</p> <p>Posljednju kolumnu prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><span style="font-size: small;">Herceg Bosnu svi u BiH trebaju slaviti jer je ona temelj države</span></strong></p> <p style="text-align: right;"><strong><span style="font-size: small;">Jozo Pavković</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to su sastavnice Federacije BiH, a &scaron;to države? Koji su njihovi praznici? &Scaron;to su sastavnice Oružanih snaga BiH? Ovo su samo tri od vi&scaron;e od tri tisuće pitanja koje će europski povjerenik za pro&scaron;irenje EU Johannes Hahn 9. prosinca predati vlastima u BiH kao dio procedure na putu do kandidacijskog statusa u EU. U odgovorima na mnoga pitanja BiH će Europi morati priznati činjenice koje sada negira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sama riječ Federacija znači da je od nečega sastavljena. U Washingtonu su HR Herceg Bosna i Republika BiH sporazumno u&scaron;le u hrvatsko-bo&scaron;njačku Federaciju BiH i potpisale konfederaciju s RH. Nakon toga u Daytonu su s Republikom Srpskom u&scaron;le u državni savez. Slično je kada su u pitanju i Oružane snage. Najprije su HVO i Armija BiH formirali zajedničku federalnu vojsku, a potom zajedno s vojskom RS-a uspostavili Oružane snage BiH. Dakle, Hrvati su kroz Herceg Bosnu i HVO zajedno s Bo&scaron;njacima i Armijom i Srbima i VRS-om temelji dana&scaron;nje države i dana&scaron;nje vojske u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako su Federacija, RS i država BiH na takav način nastali, onda je logično da kao &ldquo;suosnivači&rdquo; legitimno slave svoje praznike. Upravo ovih dana oni proslavama izazivaju prijepore. Srbi su jučer slavili 21. obljetnicu parafiranja Daytona, Hrvati 25. obljetnicu Herceg Bosne (18. 11.), a Bo&scaron;njaci će ponajvi&scaron;e slaviti 25. studenoga, dan kada je u Mrkonjić Gradu održan ZAVNOBiH. Bit će i onih iz reda ostalih koji će slaviti 29. studenoga (AVNOJ). U razmaku od deset dana u BiH Hrvati, Bo&scaron;njaci, Srbi i ostali slave četiri svoje Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se praznici gledaju u kontekstu povijesnih činjenica, onda je neobja&scaron;njiva hu&scaron;kačka kampanja koja se ovih dana vodi protiv Herceg Bosne. Ako svi, a ne samo Hrvati, ne za&scaron;tite suosnivača Federacije i države, uzdrmat će se temelji BiH. Herceg Bosna omogućila je u Washingtonu, a potom u Daytonu zaustavljanje rata i uspostavu države u kojoj će biti ravnopravna tri konstitutivna naroda i građani. Slična je formulacija bila i 1943. u Mrkonjić Gradu. U njemu je izražena odlučnost naroda BiH da &ldquo;njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Može li BiH na temeljima Mrkonjić Grada, Sarajeva, Pala, Gruda i Daytona u Europu. Da, ali tek onda kada bh. narodi i praznicima ili nastojanjima zabrana praznika ne budu poku&scaron;avali ratovati protiv &ldquo;onih drugih&rdquo;. Za konačnu pomirbu treba manje slaviti i vi&scaron;e raditi. Europski upitnik bit će moguće ispuniti tek kada uistinu zažive potpisani sporazumi u kojima se nakon svih ratova nagla&scaron;avalo da je BiH država ravnopravnih naroda, a ne samo jednog ili dva. Osporavanje praznika, osobito narodima koji su temelj Federacije i države, izravan je udar na daytonska i ZAVNOBiH-ska načela o suverenosti naroda. &Scaron;to ako je takva politika u funkciji miniranja puta u EU?!&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-23-091_mate_franjo_alija.jpgMatea Iličić: Tračnica životahttp://grude.com/clanak/?i=1362013620Grude.com - klik u svijetTue, 22 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-22-tracnice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matea Iličić kolumnistica je portala Grude.com. Studentica je novinarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Danas objavljujemo njenu treću kolumnu na portalu Grude.com<p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #800000; font-size: medium;">Tračnica života<br /></span></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><span style="color: #800000; font-size: medium;">Matea Iličić/Grude.com</span></p> <p><br /><br />&Scaron;to je to čovjek i &scaron;to li je to osoba?</p> <p><br />Danas se zamaramo raznim pitanjima ne shvaćajući ovaj &bdquo;vlak&ldquo; kojeg zovu život. Putujući u tom vlaku nailazimo na razne situacije, isku&scaron;enja, poroke, uspone i padove i ljude. Ljudi su ovisni jedni o drugima. Ponekad, ali samo ponekad, susretnemo ljude koji nam znače. Koji su tu. Ljudi za koje kažemo: &bdquo;osoba života&ldquo;... koji nas privlače svojim kvalitetama vi&scaron;e nego izgledom. No, prije svega, ljudi koji će nam putujući u vlaku biti &bdquo;tračnice&ldquo;. Poznajem mnogo tračnica. I imam ih puno. No, Va&scaron;a je vrijednost jedna prava tračnica koja va&scaron;em vlaku pruža ispravno i sigurno putovanje do kraja. Imam takvu osobu uza se. I cijenim je! I po&scaron;tujem je! I volim je! Ritam i brzina moga vlaka neusporediva je s njenim vlakom. Ne možete ju uhvatiti jer Va&scaron; vlak nije u istoj brzini kao i njen. No, ona je ta koja uspori svoj vlak kad ju Vi trebate. Njene svjetlucave oči u te&scaron;kim i turobnim danima ukazuju na bolje sutra. Njene svjetlucave oči mi govore: &bdquo;Sve će biti dobro&ldquo;. Plavkasta kosa na kojoj svaka dlaka igra svoju ulogu odražava njenu vrckavost. Kada uputi blagi pogled usred očiju na trenutak zavirite u njenu du&scaron;u, pa se često želite zadržati, ali ne možete. Nemate vremena jer Vas žurno i hitro uzme za ruku i kaže: &bdquo;Hajmo!&ldquo; Često je promatrate i njen izgled poku&scaron;avate ne povezati s njenom unutra&scaron;njosti. Ne ide! To je Va&scaron;a tračnica. To je Va&scaron; suputnik. Va&scaron;a osoba. Često se zapitate kako je moguće da je u pravo vrijeme na pravom mjestu. Kako zna komunicirati i povesti Vas u vrtlog jo&scaron; neotkrivenih vlakova i pritom Vas čuvati i voditi. To je dobrota! Va&scaron;a osoba, Va&scaron; tračnica, krhka je. I slomljena. Možda i tužnija od Vas, no njene tople ruke uvijek Vas dočekaju. Čak i kada se rugate njenim oblinama koje nema, spremna je rugati se s Vama. Kad znate da je tu, kad hrabro korača velikim stopalima, žurnim koracima Vama u susret, pomoći Vam, tad znate da imate tračnicu. Imate pravu osobu uza se!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Matea Iličić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-22-tracnice.jpgNikolina u novoj kolumni poručuje: Autor ovog života si ti!http://grude.com/clanak/?i=1360113601Grude.com - klik u svijetSat, 19 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-19-016_nikolina_dzepic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Donosimo novu kolumnu Nikoline Džepić, 18-godišnjakinje iz Kiseljaka, komercijalistice koja se bavi mažoret plesom, modelingom, ali i pisanjem.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Autor ovog života si ti!</strong></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Nikolina Džepić/Grude.com</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>Gdje nas vodi sutra, Bože?<br />Pitanje je to na koje poku&scaron;avam pronaći dobar odgovor, ne savr&scaron;en, nego dobar. <br /><br />Sjedim, zami&scaron;ljena sam. Čemu će nas odvesti mržnja medu ljudima koji su nekada bili jedno? Čemu ubojstva ljudi koji su nas stvorili? Gdje vodi ovaj svijet?</p> <p>&nbsp;<br /><br />Mnogi se isto to pitaju.. i mladi kao i stari, vjerojatno, kao &scaron;to se i ja to pitam... Sjedeći i razmi&scaron;ljajući...</p> <p><br /><br />Ali, pazi ovo! Lomili su me mnogi porazi i izgubljene bitke... Ru&scaron;ili su mi se svi planovi i želje. Ali zna&scaron; &scaron;to? Nauči život čovjeka. Trenutno sam jaka kao stijena. Skupila sam sve one dijelove i stvorila novog, nezaustavljivog čovjeka. Taj čovjek ne dopu&scaron;ta da mu vi&scaron;e bilo &scaron;to stane na put. Taj čovjek je ponosan na ono &scaron;to je do sada ostvario u životu. Ne želi stati. Želi i dalje živjeti.</p> <p><br /><br />Treba li odustati?<br />Dopustiti da "lo&scaron;e" pobijedi?</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Za&scaron;to danas novci rade za čovjeka?&nbsp;</p> <p>Čovjek treba raditi za novce! Zar ne? Zanima me, ako dopu&scaron;tamo ovakvo stanje sad, trenutno, &scaron;to će tek biti za 10-20 godina? Hoću li postojati ja? Ili bilo tko od nas. Nas ljudi! Pitam se, kakva to pravda dopu&scaron;ta glad?&nbsp; Kakva je to pravda Bože.&nbsp; Želim promijeniti svijet. Ne želim ovako živjeti. Želim postati netko tko će dokazati da se na zaslugama živi. I neću odustati. Naučila sam se boriti. Bože ti si nam rekao da smo svi "sestra i brat", zar ne? Za&scaron;to su onda Hrvat, Srbin i Bo&scaron;njak najveći neprijatelji?&nbsp; Ne želim tako. Ne želim biti neprijatelj "Hrvat, Srbin, Bo&scaron;njak", želim biti čovjek. Ne želim da u sada&scaron;njost i budućnost dođe pro&scaron;lost. Ne jo&scaron; jedan rat. Zar treba to dopustiti?&nbsp; Naravno da ne! Nitko to ne želi. Svi želimo biti jedno. I svi to možemo. Vjerujem u to. Ne možemo nikoga kriviti za dana&scaron;njicu. Sami smo sebi krivci, sami sebe kopamo svaki dan sve dublje i dublje. Za&scaron;to?&nbsp; Zato jer dopu&scaron;tamo da novac kupi lake i naivne ljude. Jer dopu&scaron;tamo da nam mozak ispere čovjek kojeg je kupio novac. Zar svijet treba postati novac?&nbsp; Svijet smo mi. To je bilo jučer, to je sad i trebamo otvoriti oči i to učiniti budućnosti. Zar da budemo tužni?&nbsp; Ni ratovi ni porazi, ni suze ni oceani nisu toga vrijedni. Uspjet ćemo. Hoćemo, ali svi zajedno!&nbsp; Ovo ćemo smatrati jednom savladanom lekcijom. Jednom!&nbsp; Ali lekcijom života. Autor ovoga života si ti. Svaku lekciju treba&scaron; savladati, treba&scaron; savladati ako želi&scaron; živjeti. Moras stići, mora&scaron; biti brz, nema&scaron; puno vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Nikolina Džepić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-19-016_nikolina_dzepic.jpgMatea Iličić: Ne želim šutjetihttp://grude.com/clanak/?i=1355113551Grude.com - klik u svijetMon, 14 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-14-matea_ilicic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matea Iličić kolumnistica je portala Grude.com. Studentica je novinarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Danas objavljujemo njenu drugu kolumnu na portalu Grude.com<p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #800000; font-size: medium;">Ne želim &scaron;utjeti!</span></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><span style="color: #800000; font-size: medium;">Matea Iličić/Grude.com</span></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>Čega se boji&scaron;? Ljudi koji znaju &scaron;to žele? &Scaron;to imaju svoj stav i svoje osobno mi&scaron;ljenje? &Scaron;to znaju &scaron;to neće ili bolje rečeno &scaron;to hoće? Trebamo svi tajanstveno i podmuklo &scaron;utjeti kao ti?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to se boji&scaron; pametne i obrazovane žene? Želio bi da ne zna ni&scaron;ta, da nema svoj stav? Ženu, tako snažnu ne može&scaron; &bdquo;slomiti&ldquo;, sa svojim postupcima poku&scaron;ava&scaron; nju učiniti bezvrijednom. Ženu, koja donosi novi život, novo biće koje će doprinijeti svojoj zajednici. Snažna žena se ne postaje preko noci. Gradila se godinama, Gradila sebe i svoj stav. Branila se od dobrog i lo&scaron;eg, osjetila većinu tih stvari na svojoj koži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onda tu izgrađenu, snažnu, jaku ženu jedan mu&scaron;karac poku&scaron;ava &bdquo;slomiti&ldquo;. Slomiti njeno samopouzdanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to ti treba takva žena? Da ti samo bude lijepa? Da se tako &bdquo;dresirano&ldquo; i odobravajuće smje&scaron;ka svakom tvom potezu! Čemu će takva žena naučiti djecu koju ti rodi? Da budu tako slabi kao ti? &Scaron;to poku&scaron;ava&scaron;? Da žena ne misli?, nego ti da misli&scaron; za nju?</p> <p><br />Ne trudi se frajeru. Izgradila se snažna žena! Ni ti, a ni nitko drugi nju ne može promjeniti, niti nju treba mijenjati! Svjesna je svojih vrlina i mana. A njene mane nisu to &scaron;to priča, &scaron;to zna svoje mogućnosi, &scaron;to zna koliko vrijedi. Čak, naprotiv to su joj vrline. Njene mane su samo &scaron;to ti to ne vidi&scaron;? Ne vidi&scaron; kako kompletno izgrađenu osobu ima&scaron; pored sebe. Ti si zamislio ne&scaron;to u svojoj glavi sasvim iskrivljeno, ti se boji&scaron; snažne žene, poku&scaron;ava&scaron; nju spustiti na zemju, da bi ti uzletio, jer ti nisi izgrađen kao mu&scaron;karac. Tek kad se izgradi&scaron; kao pravi mu&scaron;karac shvatit će&scaron; o čemu govorim. Biti će&scaron; presretan &scaron;to ba&scaron; ti ima&scaron; tu čast da za sebe ima&scaron; tako snažnu ženu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Moramo izići nekada iz svoje glave, jer su tamo većinom stvari potpuno drugačije&ldquo;!!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Matea Iličić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-14-matea_ilicic.jpgMario Knezović za Grude.com: Nema više starih zanata ni đunđeraša... posljednji je bio Toma Marić - Bili iz Pocrtahttp://grude.com/clanak/?i=1352413524Grude.com - klik u svijetSat, 12 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-12-starac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mario Knezović, premda se po godinama ne bi reklo spada u staru gardu novinara i kolumnista portala Grude.com.<p>&nbsp;</p> <p>Do&scaron;ao je novi nara&scaron;taj pisaca portala Grude.com, nekda&scaron;nje Bobo&scaron;ke, ali ostali su oni koji su joj dali pečat u određenom vremenu. Jedan od njih je Mario Knezović koji će u budućnosti pisati kolumne, ali će u njima i donositi neke zanimljive, istinite činjenice, ali i legende vezane za područje općine Grude i Hercegovine. U njima će koristiti materijal iz vlastitih otkrića, kao i zapisa nekog od pisaca iz ranijih vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu kolumnu čitajte već ove subote.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nema vi&scaron;e starih zanata ni đunđera&scaron;a...</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e:</strong></em> <em><strong>Mario Knezović</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerojatno ste se, čim ste počeli čitati ovaj tekst, zapitali &scaron;to znači riječ &bdquo;đunđer&ldquo; ?<br />Vjerujte mi, ni ja sve do unatrag nekoliko dana nisam čuo za ovu riječ, a kamoli znao značenje te riječi.</p> <p><br />Poneki starac iz na&scaron;e općine bi možda mogao protumačiti riječ 'đunđer' ili bolje reći &ndash; zanat.</p> <p><br />A prije nekoliko dana pronađoh jednu stranicu, članak iz nekih starih novina iz 1987. pod naslovom &bdquo;Priča starog đunđera&scaron;a&ldquo;.<br />I tu kreće ova priča o đunđera&scaron;u, da se s ovim tekstom prisjetimo ovog zanata i jednog đunđera&scaron;a iz na&scaron;e općine, možda i posljednjeg iz ove općine, a i &scaron;ire regije.<br />Đunđer je jedna vrsta stolarskog zanata, koji izrađuje manje stvari od drveta; bukare, kosi&scaron;ta, stapove, vile, grablje, drvene ka&scaron;ike i vilju&scaron;ke&hellip;</p> <p><br />Jedan od posljednjih đunđera&scaron;a u na&scaron;oj općini je bio pok. Toma Marić &ndash; Bili iz Pocrta. Toma je u svoje vrijeme bio poznat po ovom zanatu u cijeloj okolici, a njegovi ručni proizvodi su nalazili svoje mjesto diljem svijeta.</p> <p><br />U starom novinskom članku nalazim dosta zanimljivih podataka o Tomi kao i taj da se ovim zanatom počeo baviti od ranog djetinjstva. Prvu je bukaru napravio sa 18 godina, a s godinama je počeo izrađivati i razne druge drvene potrep&scaron;tine koje su u to vrijeme bile sastavni dio svakog domaćinstva. A kasnije, kako su stizala moderna vremena i sve ono &scaron;to se godinama koristilo u skromnim hercegovačkim kućicama, zamjenjivalo se tvorničkim, finijim predmetima koji su radili od raznih materijala, samo ne od drveta.</p> <p><br />Ali Tomo je radio i dalje, kao vitalan 87- godi&scaron;nji starac (toliko je imao godina kada su 1987. god. pisali članak o njemu) i dalje je izrađivao predmete, tada već kao suvenire, po&scaron;to je sve manje đunđera&scaron;a bilo u na&scaron;em mjestu. I tada je izrazio veliko nezadovoljstvo &scaron;to nema svoga nasljednika i da će ovaj zanat uskoro izumrijeti&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od te 1987. godine pa sve do danas pro&scaron;lo je točno 29 godina. Tomo je umro, a s njime i njegov, i mnogi drugi stari zanati oti&scaron;li u pro&scaron;lost i sjećanje naroda. U grudskim domovima je vjerojatno ponegdje ostao neki predmet, za uspomenu, kojeg je napravio ovaj vrijedni starac.</p> <p><br />Neka ovaj članak koji je napisan na osnovu jednog novinarskog članka, bude članak o svim đunđera&scaron;ima iz općine Grude i iz cijele Hercegovine koji su se nekada u pro&scaron;losti bavili ovim zanatom. U daljoj pro&scaron;losti njihova je uloga bila velika jer su oni bili ti koji su opskrbljivali narod s raznim alatkama i predmetima, s kojima je siroma&scaron;ni narod stjecao kruh svagda&scaron;nji i podizao, često puta, veliku obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijeme i svijet idu naprijed svakim danom. Često puta iza sebe ostave neke lijepe stvari, događaje i ljude koje moderno doba sve vi&scaron;e i vi&scaron;e zaboravlja. Na nama je da ih se podsjetimo s vremena na vrijeme i ispričamo priče koje bi možda mladima bile zanimljive. Stari ljudi su uvijek govorili:<br />&ldquo;Na mladima svijet ostaje&ldquo; &ndash; a na mladima ostaje da li će oni držati do vremena koje je bilo prije njih, i vremena koje njima predstoji&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mario Knezović/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-12-starac.jpgNikolina Džepić: Tvoj anđeo čuvarhttp://grude.com/clanak/?i=1351213512Grude.com - klik u svijetFri, 11 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-11-nikolina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Donosimo prvu kolumnu Nikoline Džepić, 18-godišnjakinje iz Kiseljaka, komercijalistice koja se bavi mažoret plesom, modelingom, ali i pisanjem.<p>&nbsp;</p> <p>Zami&scaron;ljena si&hellip;Nemoj biti&hellip;Hej, pogledaj me. Mlada si djevojko. Podigni svoju glavu. Svima pokaži tko si!</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Pokaži &scaron;to sve umije&scaron;! Pokaži da nitko nije vrijedan tvoje zami&scaron;ljenosti. Budi ono suprotno. Budi umi&scaron;ljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ne daj na sebe, mlada si. On? Ma tko je on? Osoba koju poznaje&scaron; par mjeseci. Zar da dozvoli&scaron; da ti skine osmijeh sa lica, taj lijepi osmijeh sa lica.. E neće&scaron;&hellip; Ja ti to neću dopustiti. Znam te, savr&scaron;eno te znam. Tu sam da bih te &scaron;titio!</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ne vidi&scaron; me, al&rsquo; tu sam. Može&scaron; me osjetiti. Ja sam ta toplina u tebi, toplina koja ti daje posebnost, daje ti mogućnost da bude&scaron; drugačija od ostalih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ti to može&scaron;, ja to znam, vjerujem u tebe. Zapravo, već si drugačija od svih. Djevojko stoji&scaron; na rubu i zami&scaron;ljena si. Može&scaron; si presuditi, vidim posustaje&scaron;&hellip;Zna&scaron; li za&scaron;to? Jer si posebna. Čuje&scaron; me, je li tako? Pita&scaron; se za&scaron;to me ne vidi&scaron;!? Neće&scaron; me ni vidjeti&hellip;Ja sam toplina, a ona se samo osjeća, zar ne? Stoga digni glavu, okreni se, viči glasno, živi&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebna si djevojko. Nemoj to kriti. Hej, ne stidi se sada! Nemoj opet dopustiti da dođe&scaron; k rubu, vrijeme će učiniti svoje, taj rub će doći k tebi! Poslu&scaron;aj me. Netko sa neba gleda sve. Znam ja. Otvori novu stranicu velike knjige. Pažljivo pogledaj svaku stranicu. Onoga trenutka kada zatvori&scaron; zadnju stranicu, zatvorit će&scaron; i oči.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Nikolina Džepić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-11-nikolina.jpgMartina Ćorluka: Građani SAD-a izabrali su neku novu viziju SAD-a, a Trump im je ponudio naduhttp://grude.com/clanak/?i=1349413494Grude.com - klik u svijetWed, 09 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-09-trumpmartina_final.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Netom završeni predsjednički izbori u SAD-u šokirali su svjetsku javnost- navode najčitaniji mediji. <p>&nbsp;</p> <p>Onima koji mainstream medije uzimaju s rezervom, znajući da članke i njihove naslove pi&scaron;u novinari čija egzistencija može biti ugrožena ukoliko vijesti o kojima izvje&scaron;tavaju ne budu čitane, novi Predsjednik SAD-a i nije neki &scaron;ok. Kako bi i bio &scaron;ok kada je realna mogućnost da isti bude izabran već odavno 49%, dok je drugih 49% mogućnosti imala Hillary Clinton (na druga dva kandidata odpada po 1%). Senzacionalistički naslovi za senzacionalističku kampanju. Kampanju koju je pratila gotovo sva svjetska javnost i nerijetko se grozila na izjave koje je davao Donald Trump, a pljeskala na izjave Hillary Clinton. Dvije potpuno različite kampanje s potpuno različitim porukama, ali srž je ista- doći do svakoga glasa. Jer na kraju kampanje, samo je glas bitan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Mnogi analitičari bavili su se predviđanjima tko bi to mogao biti novi &scaron;ef/ica SAD-a i većina ih je pogrije&scaron;ila, sudeći po onome &scaron;to smo mogli vidjeti u mainstream medijima. Pitam se je li problem u informacijama do kojih su mogli doći i ako je za&scaron;to je to tako. Ne mogu se oteti dojmu da je glavnina unaprijed spomenutih medija otvoreno &bdquo;navijala&ldquo; za Clintonicu, nazivajući kampanju Donalda Trumpa negativnom, a njegovim vizijama SAD-a pridavala epitete svakakve vrste, uglavnom one najgore. Tako smo kada se u medijima spomene Trump, uz lik mogli vezati isključivo negativne konotacije, dok se Clintonica prikazivala kao pozitivna osoba, nasmije&scaron;ena i srdačna, ona koja u gotovo svakoj svojoj rečenici spominje &bdquo;I do belive&ldquo;, a &scaron;to s osmjehom i neverbalnom komunikacijom te jo&scaron; ponekim dobro isplaniranim porukama trebalo kod glasača dovesti do osjećaja povjerenja i na kraju do davanja svoga glasa upravo njoj. Ipak, pokazalo se da Amerikanci i nisu povjerovali Clintonici, nije ih uspjela uvjeriti da je upravo ona onaj kandidat koji treba Americi i njezinim građanima u ovom trenutku. To je uspio tim Donalda Trumpa, Trumpova karizma, pokret koji je stvorio oko sebe, potpomognut aferama koje su pratile Clintonovu i zasićenost ljudi poltikom B. Obame, a koju bi njegova kolegica vrlo vjerojatno nastavila i provoditi. Osim toga, Clintonova je vje&scaron;to igrala na osjećaje ljudi, pa je tako često govorila i o &bdquo;pisanju povijesti&ldquo;, aludirajući na to da bi ona bila prva žena u povijesti SAD-a na čelu države. Kao da Trump neće ući u povijest kao predsjednik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to mnogi zamjeraju Trumpu je ne postojanje jasne vizije vanjske politike koju bi SAD trebao voditi. Iz medija se ona nije mogla ni vidjeti. Ono &scaron;to je Trump senzacionalistički izjavljivao o velikom zidu na granici s Meksikom, koji bi taj zid trebao i platiti, osudili su kao izolacionističku vanjsku politiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, u nekim europskim zemljama su postavljene žilet žice kako bi se zaustavio ulazak ilegalnih imigranata u iste, dok neke govore kako žele iste te žice, a njihova vanjska politika nije nazivana izolacionističkom i nije im se pridavalo onoliko negativnih konotacija koliko se to radilo u slučaju Trump.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Može li se onda u ovom konkretnom slučaju govoriti na način da nije jako negativno ono &scaron;to predlaže Trump, nego to isto negativnim čine oni koji žele da od Trumpa naprave glavnog negativca i na taj način kreiraju psiholo&scaron;ki privid da je Clintonova bolji kandidat. Nedvojbeno je da je Trump imao diskutabilnih izjava, ali nije istina ni da je Clintonova čista. Sigurno je da se svaka izjava i postupak trebaju sagledati s obe strane medalje i da kritički pristup situaciji i kontekstu ne smije izostati.</p> <p><br /><br />Dakle, Trump je dobio izbore protiv Clintonove i cijelog establishmenta, čak je i Donald Tusk javno poku&scaron;ao diskreditirati Trumpa i biti će zanimljivo pratiti kako i kada će se njegov diskurs i odnos prema novom predsjedniku SAD-a mijenjati. Iza Trumpa nije stalo ni svo članstvo stranke. Potvrdilo se pravilo da u politici nema mjesta predviđanjima i da u politici ne postoji nemoguće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani SAD-a izabrali su neku novu viziju SAD-a. Donald Trump je ponudio nadu građanima u neku bolju Ameriku, onu kojom neće vladati korupcija i establishment. Nekome se taj izbor može vi&scaron;e ili manje sviđati, ali taj izbor svakako treba po&scaron;tivati, a vrijeme će pokazati hoće li Trump ući u anale kao predsjednik koji je uspio unijeti zajedni&scaron;tvo među narod SAD-a na &scaron;to je pozvao u svom pobjedničkom govoru i zaustaviti atrofiju američkoga dru&scaron;tva te učiniti Ameriku jo&scaron; snažnijom na političkoj karti moći i &scaron;to uopće njegov izbor za predsjednika SAD-a znači za Europu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Martina Ćorluka/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-09-trumpmartina_final.jpgNovinarka Pećanin one koji su protiv ISIL-a nazvala radikalimahttp://grude.com/clanak/?i=1346913469Grude.com - klik u svijetTue, 08 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-08-dzeilana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šokantne tvrdnje izrekla je večeras na RSG radiju novinarka Džeilana Pećanin, kazavši kako bi Donald Trump ako pobijedi radikalizirao zemlju. - Potvrđuju to i Trumpovi govori protiv ISIL-a kazala je novinarka.<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je za nju svrstavanje na stranu protiv ISIL-a pojam radikalizacije, ovdje bi se i američke službe trebale zapitati koga imaju u svojoj državi, ali i vodeći ljudi RSG-a kao jednog od najslu&scaron;anijih radija u BiH morali bi se zapitati tko surađuje i kakve informacije pu&scaron;ta u eter preko njihovog kanala-</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-08-dzeilana.jpgMatea Iličić: Guske u maglihttp://grude.com/clanak/?i=1345513455Grude.com - klik u svijetMon, 07 Nov 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-07-matea_guske_u_magli1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matea Iličić kolumnistica je portala Grude.com. Studentica je novinarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Danas objavljujemo njenu prvu kolumnu na portalu Grude.com<p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #800000; font-size: medium;"><strong>Guske u magli</strong></span></p> <p style="text-align: right;"><span style="color: #800000; font-size: medium;"><strong>Matea Iličić/Grude.com</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nji svijet nam nameće mnoge stvari, od kojih ne možemo pobjeći i koje nas zalude, uhvate u svoje &bdquo;ruke&ldquo; i vi&scaron;e nas ne pu&scaron;taju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok nam se na početku čini to kao ne&scaron;to dobro, zabavno, korisno, problem je tu puno veći, jer je to ne&scaron;to skroz drugačije od dobroga i pozitivnoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve dru&scaron;tvene mreže su napravile od na&scaron;e djece robove, jer su neki &bdquo;ludi&ldquo; trendovi počeli utjecati skroz lo&scaron;e na mlade. Čujemo svi u vezi tih &bdquo;Klaunova&ldquo;, pa zatim otmice, ratovi, pretučena djeca, a svi &scaron;ute na to.... Gledaju se razni filmovi i serije, koje na pogre&scaron;an način prenose na mlade razmi&scaron;ljanja, te utječu na njih jako lo&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glavama tih mladih ljudi se stvara pogre&scaron;na slika svijeta, i svega u &scaron;to se ti mladići i djevojke tek trebaju upustiti. Gledajući nasilje i sami to počinju činiti, prema svojim vr&scaron;njacima se pona&scaron;aju grozno kao da su dno dna, jer su to negdje vidjeli, od nekoga naučili, misleći da je to dobro, odgoj se do sada &bdquo;nosio iz kuće&ldquo;, kako na&scaron;i stari znaju reći.</p> <p><br />A &bdquo;veći&ldquo; od nas koju mogu, trebaju i na kraju krajeva dužni su ne&scaron;to napravit, oni &scaron;ute, pa do kada će ta neka &bdquo;poznata i važna&ldquo; prezimena voditi sve ljude kao guske u magli, misleći da mi ni&scaron;ta ne shvaćamo, te da nismo svijesni &scaron;to se &scaron;uti na sve to. Kad se samo sjetim bezbrižnih i sretnih dana svoga djetinstva! Sve se to izgubilo. Jako mi bude žao &scaron;to na ulicama nema dječijeg smjeha, igre u dvori&scaron;tima obiteljskih kuća, uživaju u slobodi, tako bi trebalo biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas su &bdquo;robovi&ldquo; facebook, instagrama i svih tih stvari koje nam se samo iz dana u dan sve vi&scaron;e pojavljuju, pred oči nam stižu nova otkrića, koja na neki način pobolj&scaron;avaju na&scaron; život, a s druge strane jo&scaron; ga vi&scaron;e uni&scaron;tavaju. Ako se sami ne pokrenemo, i na&scaron;u djecu ne budemo učili ljep&scaron;im vrijednostima u životu, propast će biti jo&scaron; veća nego &scaron;to je danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sigurno se sada pitate zar može biti gore od ovoga &scaron;to se događa danas? Pa po svemu &scaron;to danas gledamo oko sebe, očigledno je da može. Dragi moj narode ja znam da ovaj moj tekst vrlo malo ili u većini slučajeva kako to kod nas ide, neće apsolutno ni&scaron;ta promjeniti, ali ne možemo i ne smijemo samo sjediti i gledati kako se ru&scaron;i &ldquo;kula od karata&ldquo; i nadati se da će netko drugi to promijeniti umjesto nas samih. Neće, vjerujte da neće i ne žele. Nisu ni do sada!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa Vas sada pitam? Za&scaron;to bih onda radi pretučenog dečka? Silovane cure? Nasilja u &scaron;koli među vr&scaron;njacima ne&scaron;to pokrenuli?! Nebitno je kad nije nitko njihov iz obitelji. Naravno takve nitko ne smije ni &bdquo;dirnuti&ldquo; jer tek ćemo tada biti na meti velikih &bdquo;faca&ldquo; koje će se javiti kad je njihov netko zakinut.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A mi obični &bdquo;smrtnici&ldquo; smo tek jedna kap u moru, vi&scaron;e ili manje bez na&scaron;e se djece može. E pa ne može, svako na&scaron;e dijete može doprinijeti u svojoj zajednici, obitelji, &scaron;koli gdje se god nalazili. Zlo i ružno se dogodi o tome se priča dva dana, i vi&scaron;e se toga nitko ne sijeća. To je mračna strana i svi ćemo na kraju &bdquo;naplatiti&ldquo; sve &scaron;to za života budemo činili. Na nama je, dragi moj napaćeni narode, ove napaćene zemlje koji ćemo put izabrati i koju cijenu toga duga koji zaslužimo za svoga života platiti!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Matea Iličić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-07-matea_guske_u_magli1.jpgTko i zašto želi zaustaviti Gorana Marića i održati kaos s državnom imovinomhttp://grude.com/clanak/?i=1324913249Grude.com - klik u svijetSat, 22 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-22-016_goran_maric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Percepcija je, pogotovo kad su u pitanju politika, privatni i opći interes, dosta zeznut proces koji često daje rezultat posve suprotan činjeničnom stanju stvari. <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e:Helena Puljiz/Index.hr</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dogodilo nam se tako da su, pri ustroju i formiranju Vlade Andreja Plenkovića, jedan ministar i njegovo moguće ministarstvo postali predmetom stra&scaron;nog nezadovoljstva, pa i sprdnje svih onih koji s pravom smatraju da nam je vlada pregolema, da imamo preskup državni aparat i previ&scaron;e ministarstava, a da su zapravo taj ministar i to ministarstvo - u maglovitom osnivanju - bili i jesu jedna od najvažnijih promjena koja se u ovoj državi trebaju dogoditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o ministru Goranu Mariću i njegovom Ministarstvu za upravljanje državnom imovinom. Među kadrovima koje je HDZ iznjedrio posljednjih 25 godina, doktor ekonomskih znanosti Goran Marić je jedan od po&scaron;tenijih i jedan od rijetkih koji se na daju posve vezati stranačkom stegom. Imao je i on svojih pogre&scaron;aka, ali treba mu priznati, nije se dao u&scaron;utkati kad god se odlučivalo o rasprodaji nacionalnih dobara pod sumnjivim okolnostima, sumanutoj i(li) kriminalnoj potro&scaron;nji novca poreznih obveznika, a i da je protiv bankarsko-političkih spletki juri&scaron;ao kad ni frankisti-&scaron;vicarci niti Most nisu bili na vidiku. Marić je jedan od rijetkih HDZ-ovaca koji od početka zagovaraju značajno smanjenje državnog aparata i on ne pripada nijednoj HDZ-ovoj struji. Goran Marić jedan je od rijetkih politički aktivnih hrvatskih istinskih kr&scaron;ćanskih socijalista.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Plenkovićeva kadrovska križaljka - Marić na 20 vodoravno, umjesto pet okomito</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog načina na koji je radio posao saborskog zastupnika - taj je za razliku od većine svih zastupnika svih stranaka čitao sve izvje&scaron;taje Državne revizije i sve izvje&scaron;taje o svemu &scaron;to se odnosilo na državnu imovinu i potro&scaron;nju novca poreznih obveznika, često mu se u HDZ-ovim ćelijama spočitavalo da je zapravo ljevičar, socijaldemokrat. Prati &scaron;to se događa i nerijetko je važna pitanja na koja novinari nikako nisu mogli dobiti odgovor od državnih institucija, postavljao kao saborski zastupnik kad je bio svjestan da je to jedini način da javnost dobije bitne odgovore - podsjetit ću samo na pitanje sumnjive prodaje zlatnih rezervi (vi&scaron;e od 13 tona zlatnih poluga) o čemu ne bismo do danas ni&scaron;ta znali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od početka pregovora o kadrovskoj križaljci u Banskim dvorima, Marić je bio jedan od izglednijih kandidata za ministarsku dužnost da bi u samom finalu netragom nestao s liste, pa je ponovno uvr&scaron;ten, ali kao ministar bez portfelja. Oni kojima smeta ili ga žele držati pod kontrolom, na kraju su popustili i Marić je u&scaron;ao u Vladu Andreja Plenkovića, ali pod 20 vodoravno, iako je u toj križaljci trebao biti na barem pet okomito.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatska ima 25 godina, a nema ni popis ni procjenu državne imovine!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>A evo i za&scaron;to. Ukupnom hrvatskom državnom imovinom upravlja državni činovnik na čelu Državnog ureda za upravljanje imovinom (u novom ustroju za prvu riječ naziva dodana je riječ "sredi&scaron;nji", a ona je zapravo razbacana po ministarstvima, uredima, agencijama i to tako da bolje obrti vode evidenciju sitnog inventara nego &scaron;to RH vodi evidenciju imovine. Na&scaron;a je država upravo proslavila 25. rođendan, a da nijedna vlast u tih 25 godina nije napravila popis državne imovine. Da, cjelovit popis državne imovine u Hrvatskoj ne postoji! Kaos se sustavno održava i podržava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne postoji ni procjena vrijednosti te imovine, ne postoji procjena njezine trži&scaron;ne cijene, nema, naravno, ni strategije &scaron;to učiniti sa svom tom imovinom za koju ni ne znamo kolika je i koliko vrijedi. Zbog toga je i moguće da se tvrtke poput Končara prodaju na telefonskim sjednicama Vlade RH i da se na telefonskim sjednicama Podravka, ACI, Petrokemija, Croatia Airlines, Luka Rijeka, Croatia banka te Croatia osiguranje skinu potezom pera s liste od strate&scaron;kog i posebnog nacionalnog interesa da bi se moglo njima trgovati po pravilima uskog kruga odabranih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Upravljanje državnom imovinom je nacionalni, a ne činovnički problem</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi koji smatraju da to tako ne može i da se strate&scaron;ke tvrtke moraju prodavati uz odobrenje parlamenta naprosto su progla&scaron;eni neprijateljima privatizacije i liberalnog kapitalizma, zaostalim komunjarama, iako većina onih koji su problematizirali privatno političko upravljanje državnom imovinom uopće nisu dovodili u pitanje privatizaciju per se već način i cijenu po kojoj se ona odigrava. Desecima godina o nacionalnim koncesijama na naftu, &scaron;ume, vode, igre na sreću/kockarnice odlučuje se diskrecijski, u najužem krugu premijerovih suradnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prirodno je i očekivano da ekipa koja želi i dalje "upravljati" nacionalnim bogatstvom, u skladu sa svojim privatnim interesima, ne želi da se upravljanje državnom imovinom podigne na nacionalnu razinu i da ono bude jedna od glavnih iskaza vladine politike, a ne tzv. činovnički problem. Mnoge vladine agencije po kojima su uhljebljeni stranački poslu&scaron;nici prestale bi postojati kad bi se ustrojilo Ministarstvo upravljanja državnom imovinom. Tada vi&scaron;e ne bi bilo moguće da agencije, ministarstva, državni uredi koji raspolažu nekretninama s po 200 kvadrata po zaposlenom, unajmljuju privatne prostore po vrtoglavim cijenama jer bi netko odredio kolika je maksimalna iskoristivost po zaposlenome. Državna revizija, recimo, ima 20 m2, a HERA 100 m2 po zaposlenome na raspolaganju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na vuka vika, a lisica meso krade</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnoga ministarstva mi uopće ne trebamo, ali Ministarstvo za upravljanje državnom imovinom morali smo imati od osnutka države, a nemamo. &Scaron;to će nama, na primjer, Ministarstvo turizma kad imamo Hrvatsku turističku zajednicu? Ili Ministarstvo za&scaron;tite okoli&scaron;a i energetike? Stručne procjene kažu da bi se Hrvatskom sasvim lijepo i učinkovito upravljalo s deset ministarstava, ali se i dalje održava preskup i glomazan aparat da bi se ključne stvari, problemi i poslovi zamaglili, a političke stranke u njemu osjećale kao u svome brlogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hajka na Marića i grčevit poku&scaron;aj da se građane zemlje koja nema ni popis ni procjenu svoje državne imovine uvjeri kako je Ministarstvo za upravljanje državne imovine ba&scaron; ono &scaron;to nam nikako ne treba, podsjetili su me na staru hercegovačku poslovicu, koju sam devedesetih prvi put čula kao komentar na temu privatizacije i pretvorbe, od oca jedne od svojih prijateljica: "Na vuka vika, a lisica meso krade".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Helena Puljiz/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-22-016_goran_maric.jpgKlaunovi su nekada veselili djecu, danas reklamiraju horore i plaše ih po ulicama http://grude.com/clanak/?i=1324413244Grude.com - klik u svijetSat, 22 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-22-klaunovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako ste u djetinjstvu imali priliku biti istraumatizirani mini-serijalom trash horor žanra “It” (“Ono”) o zastrašujućem klaunu Pennywiseu, onda itekako možete razumjeti predinfarktno stanje u kojem se može naći osoba za kojom u mraku potrči užasavajući klaun s nožem, palicom ili eventualno motornom pilom u rukama.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Goran Sudar/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo takva &ldquo;gerila marketin&scaron;ka kampanja&rdquo; provodi se diljem svijeta, pa i u susjednoj nam Hrvatskoj najavljujući remake u vidu filmske obrade ove zastra&scaron;ujuće priče Stephena Kinga, a koji bi uskoro trebao stići u kina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javnost u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama uznemirila se jer u prvi mah nije bilo jasno o čemu je riječ. Ovaj trend koji je krenuo iz SAD-a, a ubrzo se ra&scaron;irio po cijeloj planeti, dijelom je gerila marketin&scaron;ke kampanje za spomenuti film o klaunu krvavih namjera koji progoni djecu. Iako se do sada izravno nismo susretali s takvim oblicima kampanja, oni se već neko vrijeme provode u raznim dijelovima svijeta, a SAD prednjače u takvom načinu marketin&scaron;ke prezentacije. Svojedobno se na YouTube kanalima pojavila videosnimka ni&scaron;ta manje neugodan od klaunov, a riječ je o situaciji gdje nesretne prolaznike s nožem u ruci progoni patuljak odjeven u Chuckyja, ukletu lutku iz popularnog horor-serijala. Također je riječ o kampanji najave najnovijeg filma s lutkom ubojicom u glavnoj ulozi. Ljudi su vri&scaron;teći bježali bacajući stvari, pa i odjeću sa sebe, sve kako bi spasili živu glavu vidno prestravljeni na smrt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I drugi su se koristili ovakvim oblikom marketinga. Jedan proizvođač TV uređaja i&scaron;ao je tako daleko u krajnost da je, reklamirajući najnovije full HD plazma TV monitore, postavio na mjesto prozora jedan takav monitor i napravio simulaciju nuklearnog napada. Prestravljeni ljudi koji su bili izloženi ovakvom agresivnom marketingu puzali su po podu vri&scaron;teći u svom užasu i strahu koji su pretrpjeli. Sve je vi&scaron;e skrivenih kamera koje ne prezaju ni od čega kako bi nasmijale gledatelje. Brazilske skrivene kamere graniče sa zdravim razumom. Od duha djevojčice u dizalu, preko mrtvaca koji nesretne žrtve primaju za ruku iz otvorenog lijesa, pa sve do le&scaron;a u vjenčanici koji progoni posjetitelje groblja. Samo je pitanje vremena kada će pasti prva nevina žrtva ovakvog oblika promocije i zabave. Žrtva podjednako može biti i osoba na koju se zatrči klaun s nožem ili palicom u ruci, kao i sami klaun kojeg netko u samoobrani može li&scaron;iti života. S pravom ljudi postavljaju pitanje u dana&scaron;nje vrijeme potro&scaron;ačkog mentaliteta, gdje nas danonoćno iz svakog kutka zaskaču s reklamama, pa i na ulici u mrklo doba noći, gdje je granica &ldquo;dobrog ukusa&rdquo; i kada se ona prijeđe, &scaron;to se može dogoditi. Kreativci iz reklamnih agencija bi za opću dobrobit, a prije svega za dobrobiti potencijalnih kupaca i korisnika usluga, morali znati gdje je ta granica. Morali bi imati na umu da postoje ljudi sa slabim srcem i živcima jer bi se u protivnom lako mogli preseliti s reklamnih stranica na stranice crne kronike, a to ne žele ni oni, ni kupci, a svakako ne velike kompanije. I naravno da na klaune nitko vi&scaron;e neće gledati isto, serija &ldquo;It&rdquo;, pa i ova reklamna kampanja, uni&scaron;tili su za sva vremena nevinost čovjeka bijelog lica s iscrtanim osmjehom i suzom. On je na ovaj način od sinonima nevinosti djetinjstva postao sinonim straha.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-22-klaunovi.jpgZašto ne znamo tko su Anica Jurić i Sarafina Lauš, a u ratu su i jednoj i drugoj ubili trojicu sinova i muža http://grude.com/clanak/?i=1318113181Grude.com - klik u svijetTue, 18 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-18-anica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obilježeno je 25 godina od smrti vukovarskog heroja Blage Zadre. Tom prigodom načelnik općine Ljubo Grizelj njegovoj supruzi predao je priznanje “Počasni građanin Gruda”. Hercegovci se ponose svojim herojem. <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i mnogima drugima koji su se borili za Hrvatsku. Primjerice, uz Blagu Zadru, i drugi simbol Vukovara je iz BiH. Bosanka iz Brčkog Kata &Scaron;oljić majka je četvorice poginulih branitelja. Postala je simbol žrtve hrvatske majke u Domovinskom ratu. Za ista herojstva za kakva se Hrvatima iz BiH odaju počasti u RH, u svojoj državi dobili bi optužnice. Hrvatske žrtve u BiH sve se vi&scaron;e zaboravlja. Ne znaju se ni imena onih koji su trebali biti službeno progla&scaron;eni herojima. Znate li, primjerice, tko je Bosanka iz Kaknja Anica Jurić? Na kućnom pragu pred njezinim očima pripadnici bo&scaron;njačke Armije u samo nekoliko minuta ubili su joj trojicu sinova i supruga. Najstarijeg Stjepana koji je imao 25 godina, Ljubomira 21, Dragana 20 i supruga Juru 52. Znate li tko je Sarafina Lau&scaron; iz zeničkog sela Čukle koja je proživjela istu tragediju? I njoj su ubijena trojica sinova i suprug. Ako već nisu progla&scaron;eni herojima, nije li sramota ne znati Aničino i Sarafinino ime. I imena mnogih drugih bh. Kata &Scaron;oljić koje su izgubile svoje sinove. Za&scaron;to Hrvati u BiH ne znaju svoje heroje?!</p> <p>&nbsp;</p> <p>HVO je izrastao u ratu kao oružana snaga HZ HB. Herceg Bosna utemeljena je na dan (18. 11. 1991.) kada je pao Vukovar. Danas ih se zbog Herceg Bosne, koja je na koncu i obranila Bosnu i Hercegovinu, proganja i optužuje. &Scaron;to su trebali Hrvati u BiH činiti &lsquo;91. dok su neki govorili &ldquo;nije ovo na&scaron; rat&rdquo;? Čekati? Dopustiti da ih se bez obrane pobije i protjera?!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatske se zasluge sustavno omalovažava i kriminalizira. Heroje se pretvara u zločince koji se moraju braniti od domaćih i međunarodnih sudova. Narod im sve ti&scaron;e &scaron;apuće imena. Tako ih za&scaron;tićuje. Jer, čim nekoga počnete javno veličati, za nekoliko dana podiže se optužnica protiv njega. Malobrojni Hrvati među svojim ratnim neprijateljima te&scaron;ko mogu promovirati istinu. Njihove se žrtve jo&scaron; jednom ubija. Sličan problem, iako ne tako izražen, postoji i kod druga dva naroda u BiH. I oni svoje ratne žrtve i heroje te&scaron;ko uspijevaju otrgnuti od zaborava. Ponajvi&scaron;e zato &scaron;to su ratovali za državu u kojoj danas postoje tri istine. Onaj tko je za jedne heroj, za druge je zločinac. Hrvatska situacija ipak je po mnogo čemu specifična. Apsurdno je da je narod koji je dobio rat kapitulirao u miru. Ostao je bez institucionalne i teritorijalne za&scaron;tite, nema svojih javnih medija... Nema svojih heroja. Ako Hrvati ne žele u BiH kao narod potpuno nestati, moraju promovirati svoje vrijednosti. Obveza je to i RH. Za početak, u BiH od zaborava trebaju otrgnuti bosanske Kate &Scaron;oljić i hercegovačke Blage Zadre. Sjećanje na njih bit će ujedno i odavanje zahvalnosti žrtvama. Opet trebaju reći &ldquo;ovo je na&scaron; rat&rdquo;. Ovaj put za istinu o ratu, mučenicima i herojima. Obvezuje na to desetak tisuća ubijenih i stotine tisuća prognanih Hrvata.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-18-anica.jpgAnaliza rezultata u ZHŽ-u: HDZ BiH ima 63 od 96 vijećnika, od tog 18 u Grudamahttp://grude.com/clanak/?i=1317813178Grude.com - klik u svijetTue, 18 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-18-izbori_16.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zapadnohercegovačka županija će u lokalnim zajednicama, u 3 općine i 1 gradu, u iduće četiri godine na vlasti imati HDZ BiH koji je apsolutni pobjednik listopadskih izbora 2016.<p><br />Nakon prebrojavanja i objave konačnih rezultata HDZ BiH je u Grudama, &Scaron;irokom Brijegu, Ljubu&scaron;kom i Posu&scaron;ju osvojio 63 od mogućih 96 mandata, te će u svakoj lokalnoj zajednici imati natpolovičnu većinu, donosi portal Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e vijećnika HDZ BiH će imati u Grudama, 18 od 25, dok će u &Scaron;irokom Brijegu i Ljubu&scaron;kom imati njih 16 od 25. U Posu&scaron;ju pak od 21 vijećnika u Općinskom vijeću HDZ-ovih je 13.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HDZ ima i sve načelnike u tri općine i gradu, a jedino neizvjesno bilo je u Ljubu&scaron;kom gdje je Nevenko Barbarić u borbi za četvrti mandat tijesno porazio Antu Paponju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HDZ BiH napravio je određene promjene na listama za općinska vijeća, s obzirom da je bilo vi&scaron;e mladih na izborima. Ali, u godinama koje slijede morati će graditi jo&scaron; novih, kvalitetnih ljudi kao i nove čelne ljude jer i izlaznost koja nije nigdje prelazila 50 posto znak je da ljudi traže vi&scaron;e. Također, u &Scaron;irokom Brijegu i Ljubu&scaron;kom, Miro Kraljević i Nevenko Barbarić već su četvrti mandat na čelu svojih lokalnih zajednica i potrebno je razmi&scaron;ljati o njihovim nasljednicima. Ljubo Grizelj i Branko Bago prve mandate su po ocjeni mnogih odradili dobro, ali ovaj drugi mandat za njih je i nova odgovornost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dvije općine najbliži pratitelj HDZ-u BiH biti će HDZ 1990., ali u Ljubu&scaron;kom u koaliciji. HDZ 1990. ima 2 vijećnika u Grudama, 1 u &Scaron;irokom Brijegu i 3 u Posu&scaron;ju, dok u Ljubu&scaron;kom ima 5 vijećnika u koaliciji s HKDU-om-Hrast. Ono &scaron;to je potrebno HDZ-u 1990. ako misle biti kvalitetniji čimbenik u političkoj budućnosti ZHŽ-a je da odmah počnu tražiti kandidate, kako načelničke tako i za općinska vijeća, jer žitelji moraju upoznati one koji ih žele predstavljati. Možda su kandidati 'devedesetke' u nekim sredinama bili bolji od vladajućih, ali narod igra na sigurno i daje prednost onima koje su upoznali, bez obzira na njihove mane i slabosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon turbulentnog vremena kroz koje su pro&scaron;li, stabilizira se pomalo i HSP BiH. Najbolji rezultat stranka je ostvarila u Grudama gdje ima 3 vijećnika. To i ne iznenađuje s obzirom da je u Grudama HSP uvijek imao kvalitetnu stranačku bazu, te je u vremenu najteže krize vlasti u ovoj općini 2012. stao uz HDZ kako bi se formiralo Općinsko vijeće i bio izabran v.d. načelnika Gruda, kako bi općina mogla funkcionirati do izbora iste godine, i tako je i bilo. Birači, očito je, to ne zaboravljaju. U &Scaron;irokom Brijegu HSP je osvojio 2 mandata, a u Ljubu&scaron;kom također 2 u koaliciji s Hrvatskim prava&scaron;kim blokom. S obzirom da je predsjednik stranke Stanko Primorac iz Ljubu&scaron;kog, rezultat je mogao biti i bolji. Ono &scaron;to iznenađuje je to da stranka nije izi&scaron;la s listom u Posu&scaron;ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u dvije općine i jednom gradu djelovati će i HSS BiH. Stranka je u&scaron;la u vijeće u Grudama i Posu&scaron;ju samostalno, dok je u &Scaron;irokom Brijegu i&scaron;la s Hrvatskom republikanskom strankom, osvojiv&scaron;i 1 mandat. Tome je, između ostalih, pridonio i predsjednik stranke Mario Karamatić, po mnogima jedan od najboljih političkih dužnosnika Hrvata u BiH na vi&scaron;im razinama vlasti koji je stabilizirao HSS koji je pred opće izbore 2010. godine bio na rubu opstanka. Minus HSS-u na ovim izborima u ZHŽ-u je Ljubu&scaron;ki gdje stranka nije osvojila nijedan mandat premda je u predizbornom vremenu lokalno vodstvo objavljivalo priopćenja vezana za ovu općinu. Očito je i tu bio problem to &scaron;to se zaboravilo da predizborna kampanja traje vi&scaron;e od nekoliko mjeseci izborne godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je zanimljivo za &Scaron;iroki Brijeg je da je druga najjača opcija koalicija stranaka koju čine Savez za &Scaron;iroki Brijeg HSP dr. Ante Starčević, HKDU-Hrast i HČSP, pa kako će to funkcionirati ostaje za vidjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokalni izbori za 2016. su zavr&scaron;ili znaju se pobjednici, znaju se i gubitnici, a sad je vrijeme da svi izabrani vijećnici krenu s radom. Dizanje ruku je potrebno da bi se odluke provele, ali potrebno je odluke i obrazlagati. Ako općinski vijećnik ne zna zbog čega je neka odluka dobra i četiri godine samo diže ruku ne govoreći ni&scaron;ta, pitanje je kakva je njegova svrha i je li on sramota za narod koji ga je birao!?</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>R. Marić/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-18-izbori_16.jpg"Novine" vraćaju vjeru u dramski program! Priča je iznimno razvijena i začudno napetahttp://grude.com/clanak/?i=1315113151Grude.com - klik u svijetSun, 16 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-16-016_novine_matanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrhunski upakirana serija koja vraća vjeru u Dramski program! Tim je riječima kinematograf Daniel Rafaelić opisao novu seriju Dalibora Matanića "Novine".<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Donosimo njegovu cjelokupnu analizu za magazin Globus:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><br />Snimana u Rijeci, podigla je vizualni spomenik tom gradu. Sve izgleda kao da se odvija u nekom i mračnom i sjajnom primorskom mjestu koje ima svoje javne, ali i tajne poroke</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osamdesetih godina vijest da se snima pa prikazuje nova domaća dramska serija uzbuđivala je &scaron;iroke krugove gledateljstva. Radilo se o Boljem životu, Putovanju u Vučjak, Primožu Trubaru ili Đekni (koja jo&scaron; nije umrla a ka'će, ne znamo), svaka je imala auru gotovo dickensovskog velikog i&scaron;čekivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, s vremenom, kako se dramski program srozao na neprepoznatljivo niske grane, na kojima se obične sapunice nazivaju i, &scaron;to je jo&scaron; gore, tretiraju kao ozbiljne dramske serije, proizvodi koji su nam ponuđeni najče&scaron;će ne zadovoljavaju osnovni standard &ndash; zanimljivost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga sam s vremenom gotovo u potpunosti odustao od domaće dramske produkcije, znajući da se iza njih krije praonica televizijskog novca i uhljebljivanje netalenata. Nisam stoga posebno bio ni euforičan kada sam vidio da Dalibor Matanić snima seriju &ldquo;Novine&rdquo;. Jo&scaron; jedna u nizu! &ndash; pomislio sam rekav&scaron;i sebi kako to treba izbjeći po svaku cijenu. No, nakon odgledane prve dvije epizode ostao sam u potpunosti zatečen. Serija izgleda vrhunski upakirano &ndash; i to ne na lo&scaron; način. Snimana u Rijeci, podigla je vizualni spomenik gradu za koji sam uvijek mislio da je savr&scaron;eno nefotogeničan. Ovdje sve izgleda kao da se odvija u nekom i mračnom i sjajnom primorskom gradu koji ima svoje javne, ali i tajne poroke &ndash; dakle, Mediteran par excellence.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priča je, a podsjećam da sve temeljim na odgledane prve dvije epizode, iznimno razvijena i začudno napeta, zbog čega posebno treba pohvaliti scenarista Ivicu Đikića. Matanićeva režija divno je producentski zauzdana i zrela, tako da ono &scaron;to je možda i naru&scaron;ilo kvalitetu nekih njegovih filmova ovdje nije na&scaron;lo mjesto. Glumačka je postava jedini problem. Sjajni casting, sa svakodnevnim, nimalo glamuroznim licima, sjajno pokazuje fasadu novinske redakcije. No u svojim nastupima ekipa je izuzetno raznorodna &ndash; kao da se nije s njima dovoljno vježbalo i glumački ujednačilo. Ovako kvalitetom str&scaron;e Trpimir Jurkić &ndash; kao apsolutno otkriće serije, te sasvim neočekivano Zijad Gračić, kao nevjerojatno životan glavni urednik Novina. Njih dvojica ostvarili su uloge zbog kojih bih htio da serija traje barem nekoliko sezona, tek da bih mogao uživati u njihovim motima suvremenog razočaranog Hrvata koji radi, a i sam ne zna vi&scaron;e ni za&scaron;to ni zbog koga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvije dijabolične pojave također se nadvijaju nad licima serije. Prva, ona gradonačelnika, kojeg sjajno tumači opipljivo ledeni Dragan Despot, i druga, ona starog udba&scaron;a u tumačenju Zdenka Jelčića. Potonji, koji bi u svakoj normalnoj kinematografiji bio &scaron;tovan kao božanstvo, kod nas se, eto, morao zadovoljiti tek povremenim bljeskovima. Ženski dio casta u potpunosti je heterogen. Od Olge Pakalović, savr&scaron;ene u ba&scaron; svakom kadru, preko Branke Katić, koja će u nadolazećim epizodama tek trebati pokazati talent koji naslućujemo, pa sve do Edite Karađole, s kojom se očito nije radilo kako treba. Tu je jo&scaron; i Sandra Lončarić-Tankosić, jo&scaron; jedna na&scaron;a glumica koja uzburka kritičarsku krv kad god se i gdje god pojavi, te je čovjek jednostavno želi jo&scaron;. &ldquo;Novine&rdquo; su, zaključno, proizvod koji pokazuje kako se kvalitetno može raditi i kod nas, te se veselim svakoj prodanoj epizodi stranim televizijama jer &ndash; sad je konačno i na nas do&scaron;ao red.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-16-016_novine_matanic.jpgUnitariste i separatiste u BiH jedino mogu srušiti tri federalne jedinicehttp://grude.com/clanak/?i=1308113081Grude.com - klik u svijetTue, 11 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-11-hb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijevare, to je političko obilježje poslijeratne BiH. Međusobno Bošnjaci, Srbi, Hrvati, građani ratuju na vrlo prljav način. Osobito u vrijeme izbora. Smišljaju strategije kako protivniku oteti što više. Različiti su modeli napada i obrane. <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: medium;"><strong>Unitariste i separatiste u BiH jedino mogu sru&scaron;iti tri federalne jedinice</strong></span></p> <p style="text-align: right;"><span style="font-size: small;"><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati se samoza&scaron;tićuju homogenizirajući se oko jedne stranke kako ih Bo&scaron;njaci i Srbi ne bi preglasali. Slično rade i druga dva naroda. Rasipanje nacionalnih glasova smatra se luksuzom na koji pravo ponajmanje imaju najmalobrojniji. Jednako tako je i kada su u pitanju građanske, lijeve stranke. I one se udružuju kako bi pobijedile nacionalne, desne stranke. Svi protiv svih. Iz takvog poslijeratnog ozračja na nedavno održanim lokalnim izborima pojavile su se tri sredine s drukčijom logikom. U Žepi, nekada ratnoj enklavi, Bo&scaron;njaci su dali podr&scaron;ku srpskom načelniku s liste SNSD-a Milorada Dodika, u Vare&scaron;u su sva tri naroda poduprla HDZ-ova načelnika Zdravka Maro&scaron;evića, slično kao i u Doboju gdje je pobijedio SDS-ov kandidat Obren Petrović. Te su općine zbog toga postale medijska senzacija. U njih hrle novinarske ekipe kako bi pisale o čudu neviđenom. Zamislite, nisu glasovali za &ldquo;svoga&rdquo;, već su glas dali najboljem. I to onima koje je predložio drugi narod. Analitičari već euforično najavljuju kako je to zametak &ldquo;normalne BiH&rdquo;. Jo&scaron; jedno čudo dogodilo se u BiH. Nekoliko &ldquo;otpadnika&rdquo; od nacionalnih stranaka pobijedilo je kao neovisni kandidati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, to su samo iznimke koje potvrđuju pravilo. U lokalnim zajednicama manje je bitna nacionalnost. Diskriminirajući izborni zakon izvor je svih problema na &ldquo;vi&scaron;im razinama&rdquo;. Primjerice, kao kada izbornim inženjeringom drugi Hrvatima biraju njihove predstavnike. Dok je god tako, narodi će se udruživati kako bi izabrali svoje. Za&scaron;tićivat će se od brojnijih. Zato treba izraditi politički sustav po kojemu će se svi osjećati ravnopravno. Rje&scaron;enje je kombinacija građansko-nacionalnog modela. A to je jedino moguće ustrojem BiH s tri federalne jedinice ili nacionalna entiteta, unutar kojih bi se uredila nacionalna, građanska i manjinska prava. Primjera radi, na izborima bi postojale liste po kojima bi se određivale fiksne kvote za manjine u većinski hrvatskom, srpskom ili bo&scaron;njačkom entitetu. Takvim ustrojem ponajvi&scaron;e bi profitirale građanske stranke. Nacionalne sada opstaju upravo na dvoentitetskom modelu koji generira strah od preglasavanja drugih. Osobito unutar hrvatskog naroda. Ovaj ustroj ojačao bi i državu jer bi bila jeftinija, funkcionalnija i ne bi se bavila nacionalnim, već ekonomskim pitanjima. Jednako tako, parlamentarni i lokalni izbori trebaju se održavati istodobno za sve strukture vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakva BiH tone u sumraku unitarizma i separatizma. &Scaron;to prije tvorci i jamci Daytona shvate da je rje&scaron;enje ustroja BiH u tri nacionalne zajednice (entiteta), to će se prije ugu&scaron;iti ideje onih koji u miru planiraju osvojiti ono &scaron;to nisu osvojili u ratu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-11-hb.jpgMarija Raguž: Nečovjek Salmir Kaplan je uništio za jedan dan što smo mi, građani Stoca, gradili cijeli živothttp://grude.com/clanak/?i=1301013010Grude.com - klik u svijetFri, 07 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-07-raguz_mario.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marija Raguž, žena čiji je muž Mario Raguž brutalno pretučen od strane kandidata za načelnika Salmira Kaplana obratila se priopćenjem javnosti, a priopćenje portal Grude.com donosi u cijelosti.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Pismo obitelji Raguž iz Stoca koje je napisala supruga Marija Raguža:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi Građani Bosne i Hercegovine,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osjećam potrebu da vam se obratim kao supruga, majka i državljanka Bosne i Hercegovine. Pi&scaron;em u ime cijele obitelji Marija Raguža iz Stoca. Zgroženi smo pona&scaron;anjem kandidata za načelnika Salmira Kaplana na dan izbora 2. 10. 2016. kada je bez imalo razmi&scaron;ljanja i bez ikakvog razloga napao moga muža Marija Raguža, koji je taj dan obavljao dužnost člana biračkog odbora. Ozljede koje mu je nanio, po mi&scaron;ljenju doktora, mogle su biti fatalne da krim &ndash; policajac, koji je svjedočio napadu, nije na vrijeme reagirao i odvezao ga u bolnicu. Stigao je u SKB Mostar na vrijeme jer mu je vrat otekao i počeo zatvarati di&scaron;ne putove. Uz to zadobio je i potres mozga. Moj muž je sada, hvala Bogu, stabilno i nije vi&scaron;e na intenzivnoj njezi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zgroženi smo pona&scaron;anjem kandidata za načelnika Salmira Kaplana, čovjeka koji je prije izbora obećavao da će, ukoliko bude izabran, biti načelnik svih nas, građana Stoca, bez iznimki &ndash; i Bo&scaron;njaka, i Hrvata, i Srba, a na dan izbora obilazi birali&scaron;ta i napada sve redom Hrvate. Napada moga muža kojega poznaju svi u gradu i koji se nikada nije zamjerio niti jednom Hrvatu, Srbinu, niti Bo&scaron;njaku. Svi ga poznaju, osim, navodno, Salmira Kaplana, koji ga je bez imalo stida i ljudskosti fizički napao i odvojio od svoje obitelji. Tko će mojoj kćerki objasniti gdje joj je sada tata?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zgroženi smo pona&scaron;anjem (NE)čovjeka koji je do&scaron;ao u Stolac kao gost, koji nije bio nigdje blizu Stoca dok su se građani Stoca (Bo&scaron;njaci, Hrvati i Srbi) izmirivali i poku&scaron;avali graditi suživot. Zgroženi smo jer je taj čovjek za jedan dan uni&scaron;tio sve &scaron;to smo mi, građani Stoca, gradili desetljećima iza rata. I sada nam se djeca svađaju po raznoraznim dru&scaron;tvenim mrežama, spominje se &rsquo;93., a pola ih se tada nije niti rodilo. Ljudi prolaze na ulici jedni pored drugih i ne pozdravljaju se, a sve zbog divljačkog i nehumanog pona&scaron;anja nekoga tko bi nam trebao biti primjer i voditi nas naprijed, a unazadio nas je za 20 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želite li takav primjer pružiti svojoj djeci? &Scaron;to im želite poručiti svi vi koji jo&scaron; uvijek slijepo podržavate Salmira Kaplana, a od stida me ne možete ni pozdraviti kada me sretnete na ulici? Opravdavate li njegove nehumane postupke činjenicom da je on, kako njegovi mentori kažu: &bdquo;puno radio za ove izbore da bi se pomirio s porazom&ldquo;? Svi mi naporno radimo. Znači li to da ćemo svaki put kada nismo zadovoljni sa ishodima svoga napornog rada, mlatiti nedužni narod oko sebe? Ja sam profesorica. Znači li to da bih svaki put kada nisam zadovoljna satom, trebala istući svu djecu koja nisu shvatila &scaron;to je profesor htio reći ili bih trebala biti odgovorna i obećati da ću idući put biti bolja, jer sama sam kriva za svoj neuspjeh?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zgroženi smo pona&scaron;anjem Salmira Kaplana nakon izbora, jer bi svaki imalo razuman čovjek nazvao obitelj čovjeka kojega je poku&scaron;ao ubiti, ispričao se i ponudio pomoć. A valjda on jednostavno nije razuman čovjek, jer koji bi se razuman čovjek usudio 4 dana nakon, kako on to voli nazivati, &bdquo;incidenta&ldquo;, na javnoj televiziji izjaviti da ga je moj muž prvi udario i ozlijedio mu leđa. Realnije bi bilo, ako već izmi&scaron;lja i laže, da je to tvrdio u izjavi policiji u nedjelju, a ne tek nakon svog odlaska u Sarajevo. Odgovorno mogu tvrditi da izmi&scaron;lja i laže. U suprotnom, trebao se odmah u nedjelju sjetiti i reći da ima ozljedu glave, a ne leđa, pa bi mu onda možda netko i povjerovao da ga je moj muž udario. Valjda ni on sam to nije znao dok mu njegovi mentori u Sarajevu nisu rekli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog svega ovog navedenog obavje&scaron;tavam građane Bosne i Hercegovine, a među ostalima i Salmira Kaplana, da će obitelj Marija Raguža tužiti Salmira Kaplana za sve du&scaron;evne i fizičke boli koje nam je nanio, za klevetu na javnoj televiziji i za sve buduće istupe koje bi Salmir Kaplan mogao imati, a tiču se Marija Raguža i njegove obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molim građane Stoca, Bo&scaron;njake, da otvore oči i odbiju podupirati ovakvog nasilnika i lažljivca. Imate vi pravo na svog kandidata za načelnika, ali izaberite nekoga koga se nećete stidjeti, nekoga tko će vas predstavljati u najboljem svjetlu, onakve kakvi doista jeste, po&scaron;teni i odgovorni građani BiH. Nekoga tko će vas ponovno vratiti u 2016. i okrenuti vas ka budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uni&scaron;timo nacionalizam u na&scaron;em gradu jednom zauvijek!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molim tužiteljstvo i policiju da pri obavljanju svoga posla ne gledaju na nacionalnost, niti na političku moć i pozadinu. Po&scaron;aljite tog nasilnika gdje mu je i mjesto &ndash; iza re&scaron;etaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mir i svako dobro svim građanima na&scaron;ega Stoca, i na&scaron;e Bosne i Hercegovine!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Marija Raguž</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-07-raguz_mario.jpgDonosimo analizu izbora u BiH: Politika vodećih bošnjačkih stranaka doživjela je novi fijaskohttp://grude.com/clanak/?i=1296312963Grude.com - klik u svijetTue, 04 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-04-sda_fijasko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon prekjučerašnjih izbora, ono što je jasno da su HDZ kod Hrvata i SNSD kod Srba pobjednici. Kod Bošnjaka, nažalost, po državu BiH, ništa se ne zna, iako SDA i SBB imaju najviše načelnika, a donosimo i zašto. <p>&nbsp;</p> <p>Politički dužnosnici iz reda bo&scaron;njačkog naroda kažnjeni su zbog svoje politike omalovažavanja malobrojnijih naroda u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PRIMJER 1 - HRVATI</strong><br />Prvo su polomili zube na Hrvatima koje od osnutka države, unatoč potpisanim sporazumima, obespravljuju ne &scaron;tedeći se u kr&scaron;enju zakona. Nakon &scaron;to su ih sveli na margine i protjerali s nekad većinskih područja, kao malobrojnije krenuli su im i instalirati članove predsjedni&scaron;tva, zatim uzimati privjeske umjesto legitmnih predstavnika da bi sastavili vlast na Federalnoj razini. Očekivali su da će Hrvati popu&scaron;tati u svakoj složenijoj situaciji, i to se nije dogodilo.</p> <p>Najmalobrojniji narod pokazao se kao najtvrđi orah i sigurno neće odustati od svojih prava u BiH. Da je narod jedinstven pokazala je uvjerljiva podr&scaron;ka HDZ-u BiH kao najjačoj stranci u sastavu Hrvatskog narodnog sabora, te HDZ-u 1990 kao drugoj najjačoj stranci u istom tom sastavu.</p> <p>Dragan Čović, član Predsjedni&scaron;tva i predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora, koliko god ga pojedini napadali, vodi dosljednu politiku s ciljem jednakopravnosti Hrvata i na tom će ustrajati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PRIMJER 2 - SRBI</strong><br />Umjesto razgovora s Miloradom Dodikom predsjednikom RS-a bo&scaron;njački političari su ga konstantno zaobilazili ili mu u puno slučajeva nepotrebno replicirali tjerajući inat. Dodik, koji ima povjerenje naroda, godinama je uzvraćao na različite načine i nije dopustio bo&scaron;njačkim dužnosnicima da sru&scaron;e njegov koncept RS-a. Kad su ga počeli progla&scaron;avati "mrtvim" najavljujući njegov potpuni kraj, a sukladno tome i ga&scaron;enje RS-a dogodio se kontra efekt.</p> <p>Referendum od 9. siječnja, koji je ujedno i referendum podr&scaron;ke Republici Srpskoj pro&scaron;ao je s vi&scaron;e od 50 posto podr&scaron;ke. Primjerice, nedjeljni mađarski nije bio uspje&scaron;an s tim postotkom, a kad jedan Victor Orban koji je u svojoj zemlji izuzetno popularan nije uspio svoj narod okrenuti da glasuje protiv migranata, onda je jasno kad se podvuče crta da je politika Milorada Dodika u narodu Srpske itekako prepoznata i njoj nije trebalo tjerati inat već tražiti dogovor koji neće usporavati BiH na njezinom europskom putu.</p> <p>&Scaron;lag na kraju je uvjerljiva pobjeda Dodikovog SNSD-a u Republici Srpskoj, &scaron;to je prst u oči onima koji žele centralizirati BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>IZBORI KOD BO&Scaron;NJAKA</strong><br />Bakir Izetbegović preksinoć, nakon &scaron;to je potvrđeno da je SDA izgubila čak 12 općina i gradova, premda je bila u koaliciji s drugom najjačom strankom kod Bo&scaron;njaka SBB-om čime je dodatno oslabljena, tvrdi kako je općina Centar, u Sarajevu, važnija nego desetak drugih općina, istaknuv&scaron;i kako je Sarajevska županija ekonomski jača od RS-a.</p> <p>Osim &scaron;to ponovno ne može izbaciti RS iz usta, Bakir Izetbegović kao da nije svjestan da ova županija samo zahvaljujući Zakonu o pripadnosti javnih prihoda financijski je lider, a taj zakon omogućuje povla&scaron;teni koeficijent Sarajevu kojim se doslovno pljačkaju druge županije, na legalan način naravno. Protiv takve politike su i Zenica i Tuzla, a upravom u tim velikim gradovima SDA i SBB nemaju načelnike. SDA, koliko god sebi ne želio priznati Bakir Izetbegović, ostaje moćna samo u Sarajevu i svedena je samo na jedan prostor, a ondje gdje jo&scaron; ima vodeću poziciju, dijeli je barem sa SBB-om.</p> <p><br />Nakon toga slijedi Bakirov kabadahija Salmir Kaplan. Ograničen čovjek po mnogočemu, rekli bismo, a to se posebno vidi u posljednje vrijeme u kojem u svemu vidi američku zavjeru. Posljednja faza njegovog ograničenja dogodila se jučer u Stocu gdje je pretukao predsjednika Općinskog izbornog povjerenstva Ivana Perića, te je angažirao batina&scaron;e, džihadistički nastrojene, da otmu kutije s glasačkim listićima i stra&scaron;e Hrvate u Stocu. SDA sad vlastitim primjerom vodi Bo&scaron;njake u radikalizam, osim ako se ne ogradi od Salmira Kaplana. Ovdje je i na pravnoj državi da postupi u skladu sa zakonom i privede Kaplana licu pravde, ako već nisu mogli ili nisu smjeli ranije dok je razbijao automobile i pogre&scaron;no parkirao, te uzimao novce na koje nije imao pravo, u ministarskom mandatu.</p> <p><br />I &scaron;lag na kraju je, iz A-SDA, koji su SDA otpadnici, Indira Sinanović koja nosi pokrivalo za lice nikab. I tu ne bi bilo nikakvih problema da se ta novinarka televizije "Islam my life" ne rukovodi citatima koje često citira i &scaron;ef ISIL-a Abu Bakr al-Baghdadi koji je svojedobno najavio osvajanje Rima budu li se po&scaron;tovala Alahova pravila.<br />Nakon neuspjela vojnog puča u Turskoj Indira je na svom Facebook profilu objavila: &ldquo;Sinoćnji vojni udar zaustavljen je tekbirima i salavatima. Ovako je na&scaron; Poslanik s.a.v najavio osvajanje Rima tekbirima. Treba samo držati vjeru u Alaha i jedinstvo među narodom i nijedno zlo tad ne može na&scaron;tetiti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH mora ići europskim putem, ali ovakvim pristupom bo&scaron;njačkih političkih dužnosnika prije će nastaviti tonuti u provaliju. U svakom narodu ima kukolja, samo u bo&scaron;njačkom ih je najvi&scaron;e. Cinici će reći da je to zato &scaron;to je Bo&scaron;njaka najvi&scaron;e u BiH. Ali, postoji opravdana bojazan da je posrijedi ne&scaron;to drugo...</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svakom slučaju, politika vodećih bo&scaron;njačkih struktura doživjela je svoj fijasko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-04-sda_fijasko.jpgSalmira Kaplana, SDA-ovu dvorsku ludu, potrebno je uhititi!http://grude.com/clanak/?i=1295112951Grude.com - klik u svijetMon, 03 Oct 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-03-salmir_kaplan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Salmir Kaplan član SDA jedan je od nesposobnijih ljudi u političkom životu Bosne i Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj istaknuti SDA-ov Erdoganovac pokazao je koliko je jadan čovjek napadom na predsjednika Općinskog izbornog povjerenstva Ivana Perića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaplan spada među mlađi politički kadar i od takvog bi se očekivalo smirivanje tenzija, spu&scaron;tanje lopte, &scaron;irenje mira i dijaloga, stisak ruke pobjedniku, ali lokalni stolački kabadahija ne može iz svoje kože. Pokazao je koliko je malen čovjek te&scaron;ko ozlijediv&scaron;i Ivana Perića i podigav&scaron;i na noge lokalne bo&scaron;njake radikale koji imaju za zadaću napadati Hrvate u Stocu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Salmir Kaplan je sa svojim batina&scaron;ima krenuo u napad u trenucima kad je shvatio da gubi izbore za načelnika Stoca od Stjepana Bo&scaron;kovića, kandidata HDZ-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I kao ministar kulture i sporta Federacije BiH, u najgoroj vladi u povijesti Federacije BiH Kaplan je pokazivao koliko je nesposoban. Tako je primjerice imao stan u Sarajevu, a uredno je primao 600 maraka mjesečno za tro&scaron;kove odvojenog života. O kakvom se čovjeku radi govori i činjenica da je za tih 600 maraka mjesečno rekao da ih "nije registrirao". <em>&bdquo;Ako ćete mi vjerovati, ja to nisam ni registrirao&ldquo;</em>, &nbsp;izjavio je ministar Kaplan novinarima CIN-a, a već do tad primio je 24.900 maraka, za koje, gle čuda, nije znao niti je registrirao da ih dobiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovao je i u nekoliko prometnih nesreća, te je redovito parkirao na mjestima za invalide &scaron;to potvrđuju i fotografije na bh. portalima, kao &scaron;to su Klix i brojni drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda je Salmira Kaplana najbolje opisao glasnogovornik SBB-a Omer Čevra koji je svojevremeno za njega rekao da je "SDA-ova dvorska luda".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednje vrijeme Salmir Kaplan je poznat po tome da žestoko brani Recepa Erdogana i usput napada legendu turskog nogometa Hakana Sukura, te &scaron;iri antiameričku histeriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, poruka institucijama BiH, uhitite Salmira Kaplana i ne dopustite da radikali poput njega uni&scaron;tavaju ovu divnu zemlju. Napad na čovjeka i organizacija napada na Hrvate samo je kap u moru kaznenih djela "SDA-ove dvorske lude".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Autor: Glava</strong><br /><strong>(Kolumna je poslana na adresu portala Grude.com pod spomenutim pseudonimom)</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-03-salmir_kaplan.jpg"Ne znaš ti kako je u Mostaru bilo prije..."http://grude.com/clanak/?i=1292812928Grude.com - klik u svijetFri, 30 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-30-rondo_nekad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>”Ne znaš ti, sine, šta ti je Mostar. Sve je to prije bilo drugačije. Ne znaš, bona, šta smo se u ratu jada nagledali. Nije sve onako kako se tebi čini. Slušaj šta ti kažem i nemoj puno s rajom o tome.”<p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ja nisam ti. Nemam oči kojima iz stana na trećem katu solitera ne proviri&scaron;, osim kad ide&scaron; po ra&scaron;tiku da ima&scaron; za post petkom, pa čitavim putem broji&scaron; kako je mala penzija, kako si stao u žvaku cipelom koju nisi nosio od prije &rdquo;tog rata&rdquo;, koji ti je stalno u ustima. Pusti me, bola&rsquo;, i sa ra&scaron;tikom i sa penzijom i sa ratom.</p> <p>Vidi ovog Sunca na starom, &scaron;to otvara suncobrane k&rsquo;o jaglace na partizi.</p> <p>Vidi vjetra &scaron;to kao turbina pokreće zelenilo bistre Neretve.</p> <p>A pogledaj tek kamen koji vapi da se u njega ukle&scaron;u neka nova, svjetlija vremena. Svrati pogled na prepuna &scaron;etali&scaron;ta, fakultete, univerzitete, kazali&scaron;ta i dvorane, gdje mladež poput roja pčela marljivo skraja i prekraja.</p> <p>Znam da se ježite od rečenice &rdquo;lezi dolje!&rdquo;. Ali, ovoga puta lezite dolje i gledajte u nebo puno zvijezda, pa recite ima li igdje neba kao &scaron;to je nad Mostarom. I udahni ovaj mostarski zrak pa reci jesi li igdje na svijetu tako disao. Ima li igdje na svijetu mjesta gdje se u tolikoj mjeri bez ljubljenja ljube suprotnosti &ndash; mlado i staro, bogato i siroma&scaron;no džepom, bogato i siroma&scaron;no duhom. Poteže li se igdje na svijetu če&scaron;će pitanje: vrijedi li vi&scaron;e krunica s križem ili bez križa, džamija ili crkva, hodža ili svećenik, ova ili ona zastava, ova ili ona strana grada?</p> <p>A ja mislila da smo ono &rdquo;moj tata je jači od tvog tate&rdquo; prerasli jo&scaron; u vrtiću.</p> <p>Pusti, bona, jednom da Spajalica uistinu bude spajalica. Imam ja svoja sjećanja, ne brini. Pusti me da se sjećam svojih sjećanja jer za rata ni u planu nisam bila. I &scaron;to bih se morala sjećati nečega čega se ne sjećam? I &scaron;to bi se svi morali sjećati, ako se ti jo&scaron; uvijek sjeća&scaron;? I pusti da od sutra na ulicama ovoga grada nastanu nova sjećanja. Neka izraste neka nova trava na kojoj će koljena zaprljati neka nova djeca. Neka u parkovima izniknu nove ruže kojima će biti pro&scaron;ene mostarske djevojke. Neka vjetrovi s Huma i Veleža donesu novu struju misli. Neka se Neretvom ispere svaka nepravda i nejednakost. Pusti da zarastu rane ovoga grada i ne otvaraj ih iznova, sve dok postoje oni koji ih mogu zacijeliti. I neka se pjevaju pjesme no&scaron;ene zvukom budućnosti. I neka svakoj od njih početni takt bude smijeh.</p> <p>A dok je raje i kave na rondou, &scaron;ta me, bola, briga kako je u Mostaru bilo prije?</p> <p><br /><em><strong>Martina Miladinović / Mostarski.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-30-rondo_nekad.jpgDemirela iz Zenice, studenta i asistenta na pravu, RTL-ov portal promovorio u ustavnog stručnjaka za Hrvate u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=1285912859Grude.com - klik u svijetSun, 25 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-25-demirel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon eksperata za prognozu rata, pojaviše nam se i prekonoćni ustavni stručnjaci. Izronio je Demirel Delić, student koji je i asistent na Pravnom fakultetu u Zenici. <p>&nbsp;</p> <p>Naime RTL-ov Splitski dnevnik promovirao je novog ustavnog stručnjaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U Hrvatskoj jako puno čitamo o tome kako su Hrvati unutar BIH zapravo marginaliziran narod koji najmanje participira u dru&scaron;tveno političkim odlukama, je li to istina?</strong></p> <p>To je pitanje postavljeno novoimenovanom ustavnom stručnjaku iz Zenice Demirelu koji stručno i ustavno odgovara: -Napravio bih malu distinkciju, i naglasio da smatram da u BiH kolektiviteti (Hrvati, Bo&scaron;njaci ili Srbi kao takvi) nisu ugroženi, već su to zapravo pojedinci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je dio iz odgovora novo ustavnog stručnjaka iz BiH koji kasnije u stilu velikobo&scaron;njačkih političara, ali samo u stilu jer je on ustavno pravni stručnjak, spominje sve funkcije koje imaju Hrvati u BiH, ne spominjući činjenice da u većini resora uz jednog koji vodi određeni resor nema vi&scaron;e nijednog Hrvata, pa taj netko nailazi na brojne, namjerne prepreke i nemogućnost normalnog rada. Vjerojatno je ustavni stručnjak to samo predvidio. Nadalje, poziva se na Daytonski sporazum i komentira ga iznoseći svoje mi&scaron;ljenje zasnovano na nekim sudskim odlukama, ne spominjući da je 98 izmjena izvornog Daytona BiH napravljeno na &scaron;tetu Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I iskreno, sigurno ne bih zapjenio oko budala&scaron;tina iz cijelog intervjua kojeg je RTL ili da budem precizniji RTL-ov 'Splitski dnevnik' objavio da nisam prvi put čuo za ime Demirela Delića, ustavnog stručnjaka kako ga se potpisuje. Evo, &scaron;to je najbolje, i 'svemoćni' Google ga prvi put ove noći bilježi u svom sustavu. Isprika, drugi put jer ga je prvi put bilježio na VIS moot natjecanju iz ožujka 2016., a natjecanje je, vjerovali ili ne, za studente. Ali Splitski dnevnik, napravi intervju s njim, Index prenese i preneso&scaron;e naravno i drugi du&scaron;ebrižnici kao i mediji poltroni iz reda Hrvata u BiH i Demirel posta ustavni stručnjak, a ne samo student koji je i pomalo asistent na Pravnom fakultetu u Zenici. "Ustavnom stručnjaku" iz Zenice prognoziramo nastavak napredovanja. Pa nema ni punih 25 godina. Imat će ih tek u studenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina onih koji su marginalizirali najmanji narod u BiH, lažući ili da kažemo stručno, izbjegavajući istinu, napredovali su. Demirel je na dobrom putu. Ipak, njega podupiru pojedini mediji u Hrvatskoj koji jedva čekaju da Hrvate u BiH mogu provući u bilo kakvom negativno kontekstu ili da barem mogu popljuvati njihovu politiku, pa makar promovirali nekog 25-godi&scaron;njeg asistenta, koji je jo&scaron; uvijek student, u ustavnog stručnjaka.</p> <p><br />Donosimo link intervjua "ustavnog stručnjaka"<br /><a title="Intervju &quot;ustavnog stručnjaka&quot;" href="http://splitskidnevnik.rtl.hr/vijesti/svijet/pricali-smo-s-ustavnim-strucnjakom-iz-zenice-o-situaciji-u-bih-rata-nece-biti-ali-ne-treba-zanemariti-ozbiljnost-situacije/" target="_blank">http://splitskidnevnik.rtl.hr/vijesti/svijet/pricali-smo-s-ustavnim-strucnjakom-iz-zenice-o-situaciji-u-bih-rata-nece-biti-ali-ne-treba-zanemariti-ozbiljnost-situacije/</a></p> <p><br /><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-25-demirel.jpgGenerale Rojs, ne dopustite 'platformaškim' prijateljima da utječu na vashttp://grude.com/clanak/?i=1285712857Grude.com - klik u svijetSat, 24 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-24-rojs_general.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubo Ćesić Rojs osobno mi je simpatičan čovjek. Kaže što mu je na umu. Osobito je oštar bio u vremenima nakon rata, onda kad ga je izdajnik Mesić umirovio, pa kad je bio Saborski zastupnik...<p><br />Posljednjih godina ne istupa često u javnosti. I godine se broje, vjerojatno i general Rojs mirnije živi. Ali, nekad se pojavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nekoliko večeriju gledao sam ga, odnosno slu&scaron;ao u emisiji Bujica. I kao nekad ranije kad sam gledao tu ili neku drugu emisiju Rojs je ponovno prozvao Dragana Čovića i HDZ BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na stranu moje simpatije ili antipatije prema HDZ-u BiH, a simpatije postoje prema onom državotvornom, i na stranu moja slaganja ili neslaganja s predstavnikom Hrvata u BiH Draganom Čovićem, ali u ovom slučaju kao ni u tim ranijim gdje sam ga slu&scaron;ao ne slažem se s Rojsovim napadima na politiku Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od Rojsovih rečenica glasi, kako mu se, zbog slaganja Čovića sa srpskom politikom u BiH, čini da je Čović izgubio kompas u posljednje vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodina Rojsa bi, ako je u međuvremenu zaboravio svoju rodnu grudu, trebalo podsjetiti da je politika u BiH i strategija Hrvata postojala i prije nego je on postao prijatelj obitelji Lijanović. Inače, generalova kćer se 2011. udala za sina Slave Ivankovića Lijanovića. I to je lijepo, neka se hercegovačke obitelji povećavaju i nek se stvaraju nova prijateljstva, ali nije u redu da jedan general koji, bar nisam pročitao posljednjih godina, nijednom nije osudio 'platformu', odjednom napada legalnog i legitimnog predstavnika Hrvata u BiH zbog jedne političke suradnje bez koje Hrvati možda uopće vi&scaron;e ne bi odlučivali ni&scaron;ta u političkom i dru&scaron;tvenom životu Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogao je Čović te, kad je Rojsovo novo prijateljstvo nastajalo, 2011. ući u Vladu Federacije po pravilima koja je nametao najveći narod, Bo&scaron;njaci, i Međunarodna zajednica, umjesto Rojsovih prijatelja koji su iskori&scaron;teni kao suvenir, izabrani bez volje Hrvata. Mogao se tada odreći i Milorada Dodika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovorno tvrdim da Hrvata danas ne bi bilo u visokim političkim okvirima nigdje, a put novog Daytona i&scaron;ao bi prema pretvaranju Hrvata u manjinski narod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato poziciju Hrvata u BiH, molim vas generale Rojs, branite sugestivnom politikom. Ako već Čovića morate napadati, istaknite i one stvari koje su napravljene pozitivno za Hrvate u BiH, a u posljednjem razdoblju ih je bilo. A vi ste general, vi to možete reći, i ne osvrćite se hoće li se netko od tih novih prijatelja vezanih uz 'platformu' naljutiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Autor: Glava</strong></em><br /><strong>(Kolumna je poslana na adresu portala Grude.com pod spomenutim pseudonimom)</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-24-rojs_general.jpgMarina Radoš uputila poruku političarima u regiji: Mi bismo se voljeli, ako nije problem gospodo?http://grude.com/clanak/?i=1284612846Grude.com - klik u svijetFri, 23 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-23-marina_rados.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Političarima u regiji koji ovih dana ponovo sve češće spominju rat, spisateljica Marina Radoš uputila je putem Facebooka poruku koja je dirnula mnoge te izazvala brojne reakcije.<p>Marina Rado&scaron; je mlada novinarka, pjesnikinja i spisateljica rođena u Tomislavgradu, a živi i radi u Splitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njenu poruku političarima prenosimo u cijelosti:</p> <p><em>'Mi bismo se voljeli, ako nije problem gospodo? Jo&scaron; se nisu prona&scaron;le kosti na kojima jo&scaron; vise narukvice i jo&scaron; uvijek nisu istrunuli džemperi u masovnim grobnicama, a vi biste kopali nove.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Mi bismo se voljeli, ako nije problem gospodo? Znate, jedna mater u Bosni pod maramom plače već 21 godinu bez prestanka. I znate, jedan dječak jo&scaron; sanja kolonu prema nepoznatoj zemlji. Znate, jedna djevojka nije vodila ljubav već dvadeset pet godina. Ma vraga jedna. Stotine i stotine njih.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Mi bismo se voljeli, gospodo, dok žena u ulici do moje jo&scaron; uvijek ne vjeruje da njezinog sina nema. Mi bismo se voljeli dok ona i dan danas postavlja tanjur za njega na obiteljskom ručku i čeka ga za Božić, a vi bi ubili jo&scaron; jednog.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Mi bismo se napokon voljeli, ako to vama nije neki veliki problem? Nama se na ramenima umjesto pu&scaron;aka nose neka sretna djeca. Nama se umjesto rovova spava u krevetima za dvoje i na jastucima od perja.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Nama se umjesto na sprovode ide na kazali&scaron;ne predstave, a umjesto plača nama se slu&scaron;a ono &scaron;to mi želimo slu&scaron;ati.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Mi bi se stvarno voljeli, mislim ako nije neki problem, gospodo, zar nismo dovoljno platili nedužni za sve &scaron;to su nam napravili slični vama i oni koje ste uspjeli zavesti?</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Mi bismo se stvarno voljeli, kod mene na moru i kod njega na sala&scaron;u. kod nje u istočnom Mostaru i kod njega u zapadnom. Mi bismo se stvarno voljeli, za&scaron;to vam je to toliki problem gospodo?<br /><br /><br /><br /><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F695733073804672%2Fphotos%2Fa.695856247125688.1073741827.695733073804672%2F1285377521506888%2F%3Ftype%3D3%26theater&amp;width=600&amp;show_text=true&amp;appId=164842796935149&amp;height=649" frameborder="0" scrolling="no" width="600" height="649"></iframe><br /></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-23-marina_rados.jpgBešlagić: Nemamo para za obnoviti cijevi, a odakle nam onda pare za rat... priča je glupahttp://grude.com/clanak/?i=1284412844Grude.com - klik u svijetFri, 23 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-23-016_enis_beslagic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Priča o novom ratu je običnim ljudima smiješna i glupa. Ako političari misle dobiti rat, prvo moraju čuvati svoju stražnicu jer građani se lako mogu okrenuti protiv njih", rekao je glumac Enis Bešlagić komentirajući aktualnu situaciju u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>"Glupe su priče da će netko nekog fizički pobijediti ili osvojiti ne&scaron;to. &Scaron;to će ti jo&scaron; ne&scaron;to kad i odavde narod odlazi, nemaju ni&scaron;ta, nemaju za kifle. Ne razumijem tu potrebu", iskren je Be&scaron;lagić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da se tenzije dižu, ali samo medijski i politički.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Smije&scaron;no je razmi&scaron;ljati o ratu ovdje. To bi bila stvar umije&scaron;anosti zemalja okruženja koje su već u EU ili na putu ka EU, a oni su jamac Daytonskog sporazuma. To znači da bi se cijela regija uvukla u rat i ponovno bi se ru&scaron;ilo, a nismo jo&scaron; ni fasadu na ovo stavili", priča on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Be&scaron;lagić je podsjetio da je svoje mi&scaron;ljenje o političarima, njihovom (ne)radu i budućnosti rekao političkim liderima u lice na dodjeli nagrada Večeranjakovog pečata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nemamo para za obnoviti cijevi, a odakle nam onda pare za rat? Izjave glupana treba ignorirati. I građani trebaju preuzeti odgovornost, jer ne možes biti 'konj' dva puta", kazao je BiH glumac i dodao da se BiH ne može graditi bez jednog naroda, jer onda to nije BiH i da je razočaravajuća cijela situacija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-23-016_enis_beslagic.jpgMartina Mlinarević Sopta 'razoružava naoružane': Foteljaši dajte svojoj djeci kalaše pa nek ginu za vaše budalaštinehttp://grude.com/clanak/?i=1283512835Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-22-littlekid.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Književnica i blogerica Martina Mlinarević Sopta napisala je sjajnu kolumnu koja razoružava sve one koji ovih dana imalo razmišljaju o novom ratu u BiH.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Kolumnu prenosimo u cijelosti:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kad te sinoćnji naslovi na portalima slude, naježe, dovedu do nesnosne mučnine u trbuhu i insomnije. Kad svakodnevna ružnoća stvarnosti ove zemlje pređe kritičnu točku, kao izmoreni riječni nasip, gdje gađenje naspram životarenja u ovom kaosu po prvi put prelazi u nelagodnu i te&scaron;ku neizvjesnost, nalik nečemu &scaron;to smo mislili da se nikad vi&scaron;e u na&scaron;im životima ponoviti neće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad kolosalne stvari izjavljuju licemjerni mi&scaron;evi, lafo pozivajući da ne eskalira sranje, mi&scaron;evi koji sranje kuhaju svaki novi dan jer ih samo sranje održava na povr&scaron;ini, mi&scaron;evi koji su ono sranje devedesetih gledali iz sigurnih utoči&scaron;ta, dobro za&scaron;tićenih vlastitih guzica, dok su ljudi krvarili da bi danas oni mogli bezočno srali. I po životu, i po ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koji su devedesetih sakrili i sebe i svoju djecu, pa danas u rat hu&scaron;kaju iste budale &scaron;to su onomad ostali i bez djece, i bez uma, i bez udova. A mirom dobili ovaj jad &scaron;to ga ponekad i državom zovemo. Mirom dobili korupciju, nepotizam, siroma&scaron;tvo, lopovluk, rodijačenje i prosjačenje. Pa sve vam j...m, ovaj put zadužite svojoj familiji oružje i po&scaron;aljite ih da brane va&scaron;e bolesne ideje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dovedite svoje klince s prestižnih svjetskih koledža i skinite ih iz fotelja nadzornih odbora državnih firmi, u ruke im poturite kala&scaron;e pa nek ginu za budala&scaron;tine koje sanjate. Odj.....e od mog ćaće koji je tek dočekao penziju ispucalih ruku i izraubane du&scaron;e jer nikad ni&scaron;ta nije dobio u životu osim svojim žuljevima, dok ste vi &scaron;vercali u ime takozvanih nacionalnih interesa i svojih džepova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odj...e od svih drugih roditelja &scaron;to rastežu život od prvog do prvog da im djeca ne osjete tegobu postojanja pod va&scaron;om kontrolom, dok va&scaron;a djeca u napucanim bolidima vozikaju napućene starlete. Odj..e od omladine koja masovno upisuje medicinsku &scaron;kolu samo da bi mogli prati i masirati &scaron;vapske starce, ostavljajući svoje babe i didove sa suzama u očima, dok va&scaron;e babe, punice, amidže, daidže i punčevi postaju na papirima vlasnici najluksuznijih zdanja jer ni va&scaron;i imovinski kartoni ne mogu podnijeti toliko kriminala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neće ići, majmuni. Malo vi&scaron;e pameti ovaj put, lako povodljivi narode. Neka na&scaron; jedini patriotizam bude ovaj krov iznad svačije glave. Na&scaron; individualni mikrosvijet kao jedina boji&scaron;nica koja se treba braniti. Neka obitelj bude jedina domovina i zastava na koju se kunemo. Jedini rat onaj u kojem se borimo za &scaron;to vi&scaron;e poljubaca na&scaron;e djece. I jedina eskalacija nereda nek se desi na krevetu s voljenom osobom. A oni nek ginu. Možda ovaj drugi put stvarno budu imali vi&scaron;e sreće."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Martina Mlinarević Sopta</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-22-littlekid.jpgMate Puljak: GRUDE - HERCEGOVINA DEVASTACIJA ILI EVOLUCIJA?http://grude.com/clanak/?i=1272012720Grude.com - klik u svijetThu, 15 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-15-grudeizzraka1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ožiljci nas podsjećaju gdje smo bili, ne diktiraju kamo idemo.<p>Ako čovjek ne priznaje nikakve vlasti nad sobom, a uz to biva prepu&scaron;ten samom sebi, svom neznanju, svojim strastima..., tada on ne može imati jasan pojam &scaron;to je dobro a &scaron;to ne tako da uopće nije niti u stanju prigrliti dobro a odbaciti zlo. Slučaj iz Gruda, gdje je poradi izgradnje stambene zgrade uklonjena prapovijesna ilirska gomila, za koju treba provjeriti je li skupa s ostalim gomilama u okolici bila za&scaron;tićena od ministarstva kulture kao kulturno dobro, potiče nas na analizu pona&scaron;anja jednog sloja ljudi koji je na na&scaron;em prostoru nastao u ratnom i post ratnom periodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Grude" href="http://piramidasunca.ba/images/2016/09/devastacija_ili_evolucija.pdf" target="_blank">&gt;&gt;OP&Scaron;IRNIJE</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-15-grudeizzraka1.jpgHSPF pozvao na izbore i poručio budućim zastupnicima: Čuvajte obraz naroda koja vas je poslao u Hrvatski sabor!http://grude.com/clanak/?i=1266912669Grude.com - klik u svijetSat, 10 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-10-016_izbori_rh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski studentski politološki forum uputio je sažeto i jezgrovito priopćenje koje se odnosi na izbore za Hrvatski sabor, a u kojima sudjeluju i birači iz BiH koji biraju tri zastupnika iz dijaspore. Priopćenje portal Boboska.com donosi u cijelosti:<p>&nbsp;</p> <p><strong>HSPF: Iskoristite svoje biračko pravo, jedino &scaron;to je preostalo</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu i nedjelju, 10. i 11. rujna, održavaju se prvi prijevremeni parlamentarni izbori od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske. Spletom političkih okolnosti i &bdquo;nužnih&ldquo; kompromisa na putu ka Europskoj uniji, vi&scaron;e od četiri milijuna hrvatskih državljana izvan Republike Hrvatske, bira tri zastupnika iz XI. izborne jedinice, tzv. dijaspore. Neki bi glasovi iz Hrvatske rekli da je i to previ&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proteklih tjedana svjedočili smo različitim obećanjima kandidata s različitih listi za XI. izbornu jedinicu &ndash; dodu&scaron;e neke kandidate niti smo čuli niti vidjeli. Ne trebamo poricati činjenice, pa tako ni onu da zastupnike iz &bdquo;dijaspore&ldquo; bira hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, onaj isti koji je imao najmanju korist od odluka Hrvatskoga Sabora. Veseli nas činjenica &scaron;to gotovo svi kandidati obećavaju pobolj&scaron;anje položaja hrvatskoga naroda u BiH &ndash; veselje je proporcionalno razočarenju nakon izbora, to nam pokazuje statistika svih dosada&scaron;njih parlamentarnih izbora. No, optimizam se uvijek nalazio u tom pravu da biramo, toliko malo je dovoljno na&scaron;em napaćenom hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski studentski politolo&scaron;ki forum (HSPF) poziva sve hrvatske državljane u Bosni i Hercegovini, koji imaju pravo na izbor, da svoje temeljno političko pravo iskoriste na predstojećim parlamentarnim izborima. Svoje stavove, povjerenje, iskažite zaokruživanjem one opcije koja je u stanju pomoći hrvatskom narodu u BiH, jer je pomoć uistinu najpotrebnija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako, Hrvatski studentski politolo&scaron;ki forum upućuje apel i onoj trojici zastupnika koji budu izabrani, da kroz svoje nastupe i prijedloge u Hrvatskom Saboru, jasno artikuliraju probleme hrvatskoga naroda, kako u Bosni i Hercegovini tako i u ostatku svijeta. Va&scaron;a volja i želja za rje&scaron;avanjem tih problema važnija je od pustih riječi izgovorenih pred narodom. Va&scaron;a misija je iznad bilo koje stranke i osobnog interesa, stoga budite svjesni da će narod, koji vas izabere pratiti va&scaron; rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncu, ne svodite na&scaron; narod na kontroverzne rasprave i buđenje duhova iz pro&scaron;losti. Podržite europski put Bosne i Hercegovine, čuvajte obraz naroda koji vas je poslao u Hrvatski sabor. Neka nam svima slogan bude &ndash; Odlučno prema cilju!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ured za odnose s javno&scaron;ću HSPF-a</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-10-016_izbori_rh.jpgJesmo li mi samo privid zdrave nacije koja je duboko bolesna?http://grude.com/clanak/?i=1262212622Grude.com - klik u svijetWed, 07 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-07-016_marina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imam glupu foru. Na kalendaru u mobitelu imam 365 aforizama Duška Radovića koji se prikažu u 17:00 svaki dan, kao napomene.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e:Marina Rado&scaron;/Index.hr</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nja je glasila ovako: Ako vas novac opsjeda, i ako patite zbog toga &scaron;to niste bogati, izračunajte sami: Koliko milijuna dolara vrijedi samo jedno va&scaron;e oko? Sram vas bilo! Stra&scaron;no ste glupi i nezahvalni! Nemojte mi samo pričati o tome - &scaron;to ste sve zaslužili, a niste dobili. Jer ću vam ja lako pronaći - &scaron;to ste sve dobili a niste zaslužili!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Red na blagajni je bio dug i spor. Mladić za kasom tu radi povremeno i do danas nisam obraćala pažnju na njega. Uvijek žurim, i dan za danom je ista priča. Primijetila sam, pak, da je uvijek lijepo obučen i nasmijan, iako nije dovoljno brz za kasom, pa većina izbjegava stati u red za njegovom, osim kad nemaju izbora. Kusur broji dugo, pa se spetlja, pa broji ponovno i ispričava se. Kada vrati kusur, svakoj osobi potrpa stvari u vrećicu i poželi ugodan ostatak dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I svaki put sam imala dojam da bi volio malo porazgovarati sa svakim od nas koji čekamo u redu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za vas Lucky, jel' da?", napokon sam do&scaron;la na red.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srećem ga treći put u životu, a on je zapamtio koje cigarete pu&scaron;im. Strpljivo čekam da otkuca stvari iz ko&scaron;arice i doda mi cigarete. Kao dase boji i kao da sam sebi negdje unutra govori: "Polako, nemoj pogrije&scaron;iti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>I nije pogrije&scaron;io. Vraća mi točan iznos ostatka i stavlja stvari u vrećicu, s osmijehom od uha do uha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je to prvi takav osmijeh danas, a srela sam vi&scaron;e od trideset ljudi. Trideset zdravih ljudi kojima je život dao gotovo sve. Trideset zdravih ljudi koji su i danas brojili dane do vikenda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trideset zdravih ljudi koji vi&scaron;e od svega mrze zvuk alarma koji ih budi da idu na poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I da, blagajniku se i danas razgovaralo s nekim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mogu vas pitati ne&scaron;to?", trpala sam sitni&scaron; u novčanik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"E, recite?"</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Postoji li razlog za&scaron;to ste vi tako sretni i nasmijani?"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slegnuo je ramenima i na prvu nije imao odgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne znam. Ne postoji razlog za&scaron;to ne bih bio sretan. Napokon radim i sve mi bolje ide. Vi&scaron;e ne grije&scaron;im toliko sa zbrajanjem i oduzimanjem. Uz malo volje možda naučim jako dobro".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas sam srela trideset zdravih ljudi. Ljudi bez pote&scaron;koća u razvoju. Bez straha da će pogrije&scaron;iti u zbrajanju i oduzimanju. Bez naočala debelih čitav centimetar. Bez žeđi za razgovorom. Bez te velike i te&scaron;ke potrebe da nekome kažu ne&scaron;to lijepo. I da njima netko ne&scaron;to lijepo kaže. Nitko nije bio ni blizu sretan kao on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko je ovakvih i sličnih mladića zatvoreno u kućama jer dru&scaron;tvo bulji ili okreće glavu od njih? Za&scaron;to ovakvih ljudi nema na koncertima, u kazali&scaron;tu, na terasama kafića? Jesmo li mi samo privid zdrave nacije koja je duboko bolesna od neprihvaćanja drugačijeg i od vlastite nesposobnosti da se nasmije prije vikenda?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne znam. Znam samo da tamo negdje postoje djeca poput ovog blagajnika, koji su neopisivo sretni &scaron;to shvaćaju da i oni mogu zaraditi svoju kunu. Znam samo da tamo negdje postoje ljudi koji svaki svoj dan žele pretvoriti u jedan maleni uspjeh. Postoje ljudi, koje nazivamo djecom s posebnim potrebama i pote&scaron;koćama u razvoju, koji su sretni &scaron;to su se izvukli iz četiri zida i imaju dojam da smo ih prihvatili, ili se barem nadaju da ih prihvaćamo. Postoje ljudi kojima je radost raditi i poželjeti nam ovakvima ugodan dan. Ljudi koji nam kad ih sretnemo pokažu da smo naspram njih invalidi zapravo mi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to bi mladić s ovakvom voljom za životom i s ovakvom uporno&scaron;ću sve mogao postići da je zdrav kao mi koji se ne smijemo?</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ajmo, ajmo, kakvo je ćakulanje?", protegao se zvonki glas s kraja reda za blagajnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ženi se žuri da i ovaj dan napokon zavr&scaron;i. Vjerojatno misli, kao i svi mi, da je zaslužila vi&scaron;e i bolje od parizera koji je kupila i kojeg će blagajnik s pote&scaron;koćama u razvoju sada otkucati i nasmijati joj se. Od uha od uha. Jer on smatra da ne postoji niti jedan dovoljno dobar razlog da on ne bude sretan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlučila sam ba&scaron; svaki put stati u red njegove blagajne. Zadržat ću se duže, ali s malo volje možda se naučim smijati kao on.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-07-016_marina.jpgPolitičar iz Republike Hrvatske ili ne zna o čemu govori kad govori o BiH ili se pravi blesavhttp://grude.com/clanak/?i=1261512615Grude.com - klik u svijetTue, 06 Sep 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-06-nino_raspudic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Unutar bogate palete raznovrsnih naklapanja u hrvatskom političkom diskursu posebno mjesto pripada dominantnom, politički (čitaj washingtonsko-bruxelleski) korektnom govoru o stanju u Bosni i Hercegovini. <p>&nbsp;</p> <p>Slu&scaron;anje na&scaron;ih (RH) dužnosnika, pogotovo onih iz Ministarstva vanjskih poslova, kako glagolje o stanju u susjednoj državi, automatski mi priziva u svijest slavni esej princetonskog profesora etike H. G. Frankfurta &bdquo;On Bullshit&ldquo;, koji je kod nas objavljen kao zasebna knjižica pod naslovom &bdquo;Kenjaža&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;e: Nino Raspudić, Vecernji.hr</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Frankfurt u tom eseju analizira fenomen ispraznog govora koji je onkraj istine i laži, a za čije proizvođače i na hrvatskom najče&scaron;će vulgarno kažemo da &bdquo;seru&ldquo;. Nije slučajno &scaron;to se u brojnim jezicima čin bezveznog verbalnog naklapanja, dakle proizvodnje riječi bez ikakvog informativnog, misaonog ili bilo kakvog drugog vrijednog sadržaja, metaforički poistovjećuje s izbacivanjem izmeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to uopće dolazi do takvog tro&scaron;enja riječi? Frankfurt obja&scaron;njava kako je &bdquo;kenjanje neizbježno kad god okolnosti traže od nekoga da govori, a da ne zna o čemu govori. Tako se proizvodnja kenjanja potiče kad god obveze ili prilike da čovjek govori o nekoj temi prelaze njegovo znanje o činjenicama koje su na tu temu relevantne.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političar iz Republike Hrvatske, dakle, &ldquo;kenja&ldquo; kada govori o BiH ili zato &scaron;to ne zna o čemu govori, a &scaron;to je vrlo često slučaj, ili, &scaron;to je jo&scaron; gore, zna kakvo je tamo&scaron;nje stvarno stanje stvari, a mora se praviti blesav kako ne bi odstupio od onoga &scaron;to najdraža ambasada ili bruxelleska centrala od njega očekuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Verbalna kenjaža na tu temu javlja se uglavnom kad se novinarima treba odgovoriti na pitanja o stanju u BiH, neravnopravnosti Hrvata u njoj i &scaron;to Hrvatska kani učiniti po tom pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govornik se tada akrobatski trudi s jedne strane ostati unutar, vi&scaron;e kmetovski samoprihvaćene nego nametnute &ldquo;korektnosti&ldquo;, a istodobno ostaviti dojam nekakve brige za vlastite sunarodnjake u nevolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva, najče&scaron;ća razina hrvatske kenjaže o BiH je priča o euroatlantskim integracijama koje će sve rije&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za nedavnog posjeta Sveučili&scaron;tu u Mostaru biv&scaron;i predsjednik Sabora Željko Reiner odgovarajući na pitanje tamo&scaron;njih studenata izjavio je kako je uspostava trećeg entiteta u BiH &ldquo;&scaron;kakljivo pitanje&rdquo; pa je na to &scaron;kakljivo pitanje dao prikladno smije&scaron;an odgovor ističući: &ldquo;Pitanje entiteta, nacionalnih jedinica, zatvorenosti u krugove, nacionalne ili religijske, postat će bespredmetno onoga trenutka kada se zadovolje zahtjevi za ulazak u Europsku uniju i kada se ostvari kvalitetan standard svih stanovnika u Bosni i Hercegovini&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj &ldquo;odgovor&ldquo; podrazumijeva dvije stvari. Prvo, da će BiH jednog dana ući u EU, drugo da će taj ulazak u EU i s njim navodno povezano podizanje životnog standarda automatski rije&scaron;iti međunacionalni konflikt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li te teze samorazumljive? Naravno da nisu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao prvo, upitno je jesu li svi bitni akteri u BiH doista za &ldquo;euroatlantski put&ldquo;. Neki su primarno na Alahovu putu, neki gledaju kamo će Srbija pa će i oni tamo, a nekima je europska priča zadnja slamka spasa od koje se nadaju i rje&scaron;enju problema svoje nejednakopravnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo, sve i kad bi se nekim čudom preko noći svi u BiH složili da ulazak u EU &ldquo;nema alternativu&ldquo;, upitno je mogu li se kriteriji EU za prijem spustiti toliko nisko da i takvi minimalni ne budu nepremostiva prepreka za nefunkcionalnu BiH. Na kraju, sve i kad bi se kriteriji mogli u toj mjeri sniziti i kad bi svi akteri u BiH jednodu&scaron;no izgarali za &ldquo;europski put&ldquo;, bi li ulazak u EU rije&scaron;io iti jedno goruće pitanje u BiH?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rje&scaron;ava li se pitanje tempirane bombe time &scaron;to je se iz predsoblja unese u dnevni boravak?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reinerova izjava besmislena je jer su unutar EU nacionalna i identitetska pitanja itekako važna. Belfast, za na&scaron;e prilike bogati grad, desetljećima je u EU pa kilometri zidova i dalje fizički razdvajaju dvije zajednice, a svako malo lete i molotovljevi kokteli. O Kataloniji i Baskiji da i ne govorim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, sve i kad bi se nekim čudom u budućnosti i dogodio, ulazak BiH u EU sam po sebi ne bi rije&scaron;io ni&scaron;ta, kao &scaron;to ni ekonomski razvoj ne može rije&scaron;iti eminentno političke probleme. Priča o rje&scaron;enju krize u BiH čarobnim europskim &scaron;tapićem je, dakle, obična kenjaža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi proser je da &ldquo;bez jednakopravnih Hrvata nema BiH&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu besmislicu je najbolje u sramotnom intervjuu sarajevskom &ldquo;Oslobođenju&rdquo; 2010. izrazio tada&scaron;nji veleposlanik RH u Sarajevu Tonči Staničić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trenutku kad su Hrvati u BiH politički bili na podu, kad je drugi put bo&scaron;njačkim glasovima uzurpirana pozicija hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva, veleposlanik iz nacionalne države hrvatskog naroda, koja je sukreator i garant Daytonskog sporazuma, hvalio se kako je on prvi strani veleposlanik koji je čestitao Kom&scaron;iću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dodao protuustavnu izjavu: &ldquo;Kada me pitaju &scaron;to je prioritet hrvatske države ovdje, često volim ponavljati da prioritet broj jedan, možda će to čudno izgledati, nije položaj hrvatskog naroda. To jest prioritet, ali nije broj jedan. Na&scaron; prioritet je Bosna i Hercegovina &ndash; stabilna i funkcionalna. Jer, ako je taj prvi prioritet rije&scaron;en, onda je rije&scaron;en i položaj hrvatskog naroda.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Staničić, osim jezične besmislice o prvom i drugom prioritetu, čini i težu pogre&scaron;ku u zaključivanju, jer se stabilna i funkcionalna BiH itekako može postići i neovisno, &scaron;tovi&scaron;e nasuprot interesu hrvatskog naroda, npr. njegovim političkim neutraliziranjem, &scaron;to je upravo na djelu, čime se jednadžba sa tri nepoznanice pojednostavljuje na dvije, bo&scaron;njačku i srpsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH, dakle, itekako može bez Hrvata. Taj državni okvir sklepan u američkoj vojnoj bazi nije nikakav čarobni &ldquo;tronožac&ldquo;, već od nametnutih izmjena daytonskog okvira polako, ali sigurno, teži prema dvoentitetskoj državi, srpskoj u RS-u i bo&scaron;njačko-muslimanskoj u Federaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treća vrsta kenjaže je prava&scaron;ko-drinska. Hrvati bi se u toj priči trebali vi&scaron;e brinuti za istočnu bo&scaron;njačku granicu nego za položaj Hrvata u BiH, koji će ionako uvijek biti spremni vjerni graničari pa i ne moraju imati neka posebna politička prava. Dok ti i takvi sanjaju o Drini, Hrvati se jedva održavaju i do Neretve. Po dodrina&scaron;ima bi Hrvati trebali pristati na sada&scaron;nju situaciju dvoentitetske obespravljenosti jer bi inače do&scaron;lo do raspada BiH, a to bi, avaj, značilo Srbiju na stotinjak kilometara od Zagreba. Pa &scaron;to, zar nije i Hrvatska kod Iloka ili Lipovca na sličnoj udaljenosti od Beograda? Vi&scaron;e od dvadeset godina nakon &scaron;to je Hrvatska u Daytonu potpisala de facto srpsku državu na toj udaljenosti, taj magloviti strah se danas koristi za opravdanje statusa quo koji dugoročno dovodi do potpunog političkog eliminiranja Hrvata u BiH. Argument je isprazan i stoga jer je i u ovakvoj BiH cijelo vrijeme na famoznoj zračnoj udaljenosti i nekontrolirana srpska pu&scaron;ka i vehabijsko selo s ISIL-ovom zastavom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na kraju, četvrti, čest element kenjaže o BiH je kako se tri naroda sama trebaju dogovoriti o preustroju BiH. Teza je apsurdna, jer je sami nisu ni stvarali ni ovakvu željeli, već je to učinila međunarodna zajednica, čitaj Amerika, uz asistenciju i jamstvo Hrvatske i Srbije, pa je sami danas ne mogu ni preustrojiti, već samo razvaliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je tragikomično kad čelnici RH danas, kad smo suočeni s puzajućim srpskim separatizmom, islamizacijom bo&scaron;njačkih prostora u BiH i rezultatima popisa koji su pokazali da su Hrvati vitalno opstali samo na prostoru koji su sami vojno obranili, na pitanje o trećem entitetu kažu kako će Hrvatska podržati svako rje&scaron;enje koje tri naroda sama dogovore u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa za&scaron;to bi bo&scaron;njačka unitaristička politika pristala vratiti Hrvatima politička prava koja su im oduzeta od međunarodne zajednice nametnutim izmjenama daytonskog okvira? To je kao da vidi&scaron; da ti nasilnik tuče manjeg brata i kaže&scaron; &ndash; dogovorite se između sebe, ja pristajem na sve &scaron;to vi demokratski dogovorite. Kao &scaron;to je iluzorno očekivati da će Srbija sama uvidjeti da treba ukinuti zakon o univerzalnoj jurisdikciji, već je se na to može samo prisiliti, tako i dva aktera u BiH, srpski i bo&scaron;njački, kojima postojeći procesi odgovaraju neće sami pokazati nikakvu volju za promjenu postojećeg okvira ili barem za povratak na ono &scaron;to je dogovoreno u Daytonu, dakle na stanje prije nametnutih promjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opisani dominantni isprazni govor o BiH će se, nažalost, i dalje nastaviti, ali ga barem treba istjerati načistac. Pa kad ubuduće kao odgovor na pitanje o tome &scaron;to Hrvatska misli činiti po pitanju nejednakopravnosti Hrvata u BiH čujete kako se &ldquo;Hrvatska sa svojim vanjskopolitičkim partnerima snažno zalaže za stabilnost BiH, njen euroatlanski put i jednakopravnost svih naroda na teritoriju cijele BiH&ldquo;, ili kako &ldquo;bez Hrvata nema BiH&ldquo;, ili da &ldquo;ne želimo Srbiju na sto kilometara od Zagreba&ldquo;, a pogotovu kako se tri naroda sama trebaju dogovoriti o preustroju pa tako i o rje&scaron;enju nejednakopravnosti najmalobrojnijih Hrvata, dobro naćulite u&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda, ako imate dovoljno jaku imaginaciju, u pozadini čujete i zvuk pu&scaron;tanja vode&hellip;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-06-nino_raspudic.jpgHrvatska republika Herceg Bosna slavi 23. rođendan; Hrvati su kroz nju izgradili BiHhttp://grude.com/clanak/?i=1251912519Grude.com - klik u svijetSun, 28 Aug 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-28-016_hrhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>Povodom ove obljetnice u cijelosti prenosimo kolumnu glavnog urednika Večernjeg lista BiH Joze Pavkovića, iz 2013. godine:</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;"><strong>Hrvati iz BiH uspostavili dvije republike; Herceg Bosnu i BiH</strong></span></p> <p style="text-align: right;"><span style="font-size: small;"><strong>Jozo Pavković</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutra se obilježava 20 godina Hrvatske Republike Herceg Bosne. Tim povodom bit će održane razne svečanosti. Mnogi Hrvati različito gledaju na 28. kolovoza 1993. godine. I ne samo Hrvati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tomu &scaron;to je HR Herceg Bosna utemeljena i zbog obrane Bosne i Hercegovine od srpskog agresora na svom, hrvatskom teritoriju, ipak će Bo&scaron;njaci i ovaj datum iskoristiti za optužbe da su namjere bile potpuno suprotne. Upravo zbog percepcije da je Herceg Bosna imala namjeru odcjepljenja od BiH, Srbi na nju gledaju sa simpatijama. Apsurdi koji su mogući samo u takvoj državi!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njaci i Srbi pretvorili su Herceg Bosnu u njezinu suprotnost zbog događaja koji su uslijedili nakon njezina utemeljenja. Promatrali su je kroz kontekst vlastitih težnji, pobjeda ili poraza. U ratu svi su se borili za neku svoju BiH. Hrvati su je vidjeli kao uniju triju republika, Srbi kao svoju &ldquo;otadžbinu&rdquo;, Bo&scaron;njaci kao republiku na koju imaju većinsko pravo. Te bitke jo&scaron; nisu zavr&scaron;ene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HR HB bila je utemeljena na ideji Owen-Stoltenbergova plana koji je također predviđao uniju republika u BiH. Bila je ulog, zajedno s vojnom komponentom (HVO) Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato bi sutra možda umjesto proslave trebalo napraviti projekciju &scaron;to bi bilo da nije bilo Herceg Bosne. Bi li na dana&scaron;njim hrvatskim prostorima ostala spaljena zemlja i masovne grobnice. I bi li danas na toj zemlji živjeli oni kojima ta zemlja ne pripada. I bi li brojke od ubijenih 8853 i 285.000 prognanih Hrvata BiH u ratu bile jo&scaron; veće. Zapravo, bi li bez Herceg Bosne bilo uopće Bosne i Hercegovine?!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvadeset godina poslije Hrvati vi&scaron;e nemaju ni zajednicu, a kamoli republiku. Optužuju ih da ru&scaron;e BiH, a zapravo zahvaljujući njihovu masovnom izlasku na referendum i glasovanju &ldquo;za suverenu i neovisnu BiH&rdquo;, ona je 1992. godine izglasana (99,7 posto), ali s izlazno&scaron;ću 63 posto. Srbi su bojkotirali taj referendum, a Muslimani nisu sami mogli imati vi&scaron;e od 50 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati su bili jezičac u uspostavi BiH. Tako su uz Herceg Bosnu uspostavili i drugu republiku; BiH. Borili su se i za treću: Hrvatsku. Danas su u svima njima podstanari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daytonsku BiH ne žele Srbi. Imaju Republiku Srpsku. Ne treba ni Bo&scaron;njacima. Imaju Federaciju. Potrebna je samo Hrvatima. A oni se pona&scaron;aju kao guske u magli. Umjesto da rade na njezinoj izgradnji, oni potpuno suprotno, u korist vlastite &scaron;tete daju zapaljive izjave. Kao da imaju neku alternativnu republiku. Stoga nije te&scaron;ko Bo&scaron;njacima i Srbima dijeliti BiH na dva entiteta. Dok god svoj projekt podjele podmeću Hrvatima. A oni na to nasjedaju. Ba&scaron;, kao i stranci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati u BiH moraju sutra, ba&scaron; na godi&scaron;njicu Herceg Bosne na Hrvatskom narodnom saboru (HNS) sagledati sve svoje povijesne pogre&scaron;ke. Osobito one koje su učinjene uime Herceg Bosne. A bilo ih je dosta. Upravo onoliko koliko je bilo dovoljno da je izgube.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U HNS-u mora biti mjesta za sve. Ne smije ga biti najvi&scaron;e za jednu stranku. Moraju se uvažiti sve teritorijalne različitosti i nadići dnevno-politički interesi. Mora se iskreno reći: idemo prednjačiti u borbi za suverenu, europsku BiH. Također, treba jasno artikulirati strategiju. Ne smije se u tim rje&scaron;enjima favorizirati Hercegovina u odnosu na Bosnu. I obrnuto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A rje&scaron;enja za Hrvate ima nekoliko. Svakako je najrealnija federalna jedinica s diskontinuitetom teritorija. Dakle, s nepovezanim teritorijem. S Hercegovinom, hrvatske enklave, Žepče, srednja Bosna, Posavina, Kiseljak... bit će vezivno tkivo daytonske BiH. Hrvati bi na takav način dobili institucionalnu, a BiH teritorijalnu za&scaron;titu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Protivnici ovakvog ustroja sve će se vi&scaron;e razotkrivati kao oni kojima je nerije&scaron;eno hrvatsko pitanje najjače oružje u razbijanju BiH. A i stranci će konačno shvatiti da su ti &ldquo;lo&scaron;i momci Herceg Bosne&rdquo; zapravo često bili lažno optuženi!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, ako se danas želi u miru ostvariti ono &scaron;to nije uspjelo jučer, u ratu, onda će se već sutra morati proslavljati Herceg Bosna u službi izgradnje Bosne i Hercegovine. Iskreno! Bez namigivanja! Kao, &lsquo;92. na referendumu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-28-016_hrhb.jpgBOG TREBA NAŠE 'ŽIVE DUŠE' !!!http://grude.com/clanak/?i=1246212462Grude.com - klik u svijetFri, 19 Aug 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-19-gospa_gleda_fotodjani.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi oni koji s djecom idu na more znaju koliko je to lijepo ali i naporno. Naime, sve ono što bi trebalo biti opuštajuće, poput kupanja i plivanja, sa djecom postaje vrlo stresno jer se mora pratiti svaki njihov pokret i položaj. <p>Mora&scaron; ih imati uvijek &bdquo;na oku&ldquo; jer bi za čas mogli potonuti u vodi ili se izgubiti.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><span style="text-decoration: underline;">Pi&scaron;e: PAULA TOMIĆ</span></strong><br /><br /><br />Godinama sam nadobudno nosila knjige na plažu, ma&scaron;tajući o mirnom sunčanju i čitanju, izvaljena u pijesku, a u stvarnosti vrijeme je trebalo provesti budno sjedeći i gledajući vlastitu djecu da im se ne&scaron;to opasno ne bi dogodilo. Trebalo mi je da prihvatim kako su mi najpotrebniji rekviziti za plažu dobra stolica, suncobran i naočale. Zato razumijem Gospu kad u svojoj zadnjoj poruci kaže <strong>da nas gleda&hellip;</strong>&nbsp; Vjerojatno i ona kao svaka Majka budno prati nas, svoju djecu, kako se i mi u ovom na&scaron;em moru života ne bi na ne&scaron;to naboli, utopili, izgubili&hellip; Svakako, lijepo je znati da te Majka gleda! Nekako mi je to tako ohrabrujuće i utje&scaron;no: znati da u svom plivanju kroz život nisi tek &bdquo;slučajna riba u vodi&ldquo;, nego nečije dijete i da na to dijete netko pazi, i jo&scaron; vi&scaron;e: da čita ono &scaron;to to dijete nosi i proživljava u du&scaron;i! Pa kako nas to Gospa vidi ovih dana:<br /><br /></p> <p><strong>Vidi da smo izgubljeni</strong><br />Ono &scaron;to Gospa u nama i oko nas vidi ovaj put nije dobro. Vjerojatno smo i sami svjesni kaosne i nesigurne situacije u kojoj živimo, ali jo&scaron; vi&scaron;e pogodi kad ti to netko izvan tebe tako jasno i konkretno pročita. Gospa vidi da smo izgubili smjer, da smo stavili čovjeka i zemaljske potrebe na prvo mjesto i zato nemamo molitve ni radosti ni nade u srcu. Vidi da smo jednostavno izgubljeni! Geopolitički, ekonomski i kojekakvi drugi analitičari naći će tisuću razloga svih ovih kriza i terorizama koji nas pogađaju, a Gospa daje onaj jedini i korjeniti razlog: nismo stavili Boga na prvo mjesto u na&scaron;em životu! Ako od početka piramida vrijednosti nije dobro posložena, normalno je da će na kraju izaći nered i izgubljenost! I to je ba&scaron; ovo &scaron;to je vidljivo u svijetu. Tako jednostavno a tako najteže za uraditi: posložiti vlastiti život tako da od jutra, od trenutka kad otvorimo oči &ndash; Bog bude na prvom mjestu, da nam bude važnije ugoditi Bogu, nego ljudima! (usp. 1 Sol 2,4). <br /><br /></p> <p><strong>Vidi da smo beznadni</strong><br />Ono &scaron;to nas pokreće u životu jest nada! Nada u ljep&scaron;i trenutak, ispunjeniji dan&hellip; nada u zajedničke trenutke s mužem/ženom, nada u radost odrastanja vlastite djece&hellip; i na kraju nada u konačno ispunjenje srca vječnom Ljubavlju kojom smo ljubljeni. Ovaj je svijet napravljen tako da nam krade nadu! Terorizam i nesigurnost dane ispunjavaju strepnjom, ekonomske krize i ratovi budućnost djece ispunjavaju neizvjesno&scaron;ću, &scaron;irenje nemorala i tehnologije krade trajnost i sigurnost odnosima s mužem, ženom i obitelji. Zato nam ona kaže: <strong>&bdquo;Ne gubite nadu koju vam nosim!&ldquo;</strong> (25. 07. 2016.) Jer njezina prisutnost ovdje u Međugorju očiti je znak koliko nas Bog ljubi, sve vodi i da &bdquo;..<strong> u svojoj dobrohotnosti izvodi u nama i htjeti i djelovati!&ldquo;</strong> usp. Fil 2, 13</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Papa Franjo govori o NADI I RADOSTI! On kaže: <strong>&bdquo;Biti skloni tuzi nije dostojno na&scaron;e duhovne stature! Tuga je zapravo virus koji inficira i blokira sve, koji sva vrata zatvara, koji sprečava ponovno pokretanje života, ponovno započinjanje. Bog se međutim uporno NADA: uvijek vjeruje da se možemo ponovno ustati i ne miri se s tim da nas gleda uga&scaron;ene i bez radosti. Tužno je vidjeti mladog čovjeka bez radosti. Jer mi smo uvijek njegova ljubljena djeca. Sjetimo se toga na početku svakog dana. Dobro bi nam činilo to svako jutro reći u molitvi: &bdquo;Gospodine hvala ti &scaron;to me voli&scaron;, siguran sam da me voli&scaron;, daj da se zaljubim u svoj život. Ne u svoje pogre&scaron;ke koje se trebaju ispraviti, ma u sam život koji je veliki dar: jer je ono vrijeme za ljubiti i biti ljubljen!&ldquo;*</strong><br /><br /></p> <p><strong>Vidi da smo umrtvljeni</strong><br />Ovo ljeto Gospa posebno govori o važnosti čuvanja života du&scaron;e. Usp.<strong> &bdquo;Vi, djeco moja, vi se trebate brinuti samo za va&scaron;u du&scaron;u, jer ona je jedino &scaron;to vam na Zemlji pripada. Nju ćete donijeti zaprljanu ili čistu pred Nebeskog Oca.&ldquo;</strong> (poruka 2. 07. 2016.)</p> <p>Riječ <strong>&ldquo;du&scaron;a&rdquo;</strong> koja se koristi u Bibliji prijevod je hebrejske riječi nefe&scaron; i grčke riječi psykh&eacute;. Nefe&scaron; doslovno znači &ldquo;stvorenje koje di&scaron;e&rdquo;, a psykh&eacute; &ldquo;živo biće&rdquo; &scaron;to znači da se u Svetom Pismu izraz &bdquo;du&scaron;a&ldquo; odnosi na cijelu osobu, označava osobu, živog čovjeka, a ne samo neki duhovni princip koji nadživljava smrt tijela. Svatko od nas je dakle OSOBA - veličanstvena du&scaron;a koja posjeduje tijelo, razum i emocije. Kada je na&scaron;a osoba &ndash; du&scaron;a živa, ona upravlja na&scaron;im umom, emocijama i tjelesnim porivima. Du&scaron;a nam daje potrebne inspiracije i ideje, kroz intuiciju, &scaron;esto čulo, ma&scaron;tu, savjest, instinkte, vizije, snove, "slučajnosti" i slično. Du&scaron;a nas ohrabruje da uradimo stvari koje nisu logične na&scaron;em umu, neugodne su na&scaron;im emocijama i idu protiv na&scaron;e ugode &ndash; kao npr. postiti, penjati se bos na Križevac, klečati sat vremena pred Presvetim&hellip; i ba&scaron; te stvari nam daju krila, hrane nas i čine nas ponosnima i snažnima. Vodstvo du&scaron;e po&scaron;tuje moralne i naravne vrijednosti koje su upisane u čovjekovu savjest i vodi prema ljubavi. Zato je bitno da hranimo svoju du&scaron;u i dopustimo joj da ona upravlja na&scaron;im životima, a tijelo, emocije i um trebaju biti pod njezinom kontrolom i vodstvom ili, bolje rečeno, služiti du&scaron;i. Ako smo robovi tjelesnih poriva, nekontroliranih emocija ili neispravnih uvjerenja, uređujemo svoj život, svoje odnose i svijet oko sebe prema tim bolesnim parametrima. To je upravo ona slika koju svijet danas ostavlja: kaos, raspad i bolesno stanje. Zato Bog treba &bdquo;žive du&scaron;e&ldquo; koje neće slu&scaron;ati logiku svijeta koji propagira slobodu uma, nestalnost emocija i razvratnost tijela, nego koje će se voditi logikom Isusove ljubavi!<br />Iz ovoga postaje razumljivo za&scaron;to je ovome svijetu tako važno da nam &bdquo;ubije du&scaron;u&ldquo; jer smo tada obezglavljeni, ostavljeni na milost i nemilost prevarenom razumu, ranjenim emocijama i uprljanom tijelu. Dajemo se kontrolirati. &bdquo;Živa du&scaron;a&ldquo; koja živi po logici ljubavi, ne podlaže kontroli Novog svjetskog poretka i medija koje su u njegovoj službi. <br />Ono &scaron;to je danas vidljivo u svijetu jest da su du&scaron;e ljudi mrtve. To se vidi u praznim pogledima, u porastu depresivnih stanja, u povećanom broju samoubojstava &ndash; posebno mladih. Vidi se u eskalacijama nasilja, u pojačavanju zvukova, osjeta, jačine droga, ekstremnostima u sportovima, užicima, bolima, uzbuđenjima&hellip;, sve se pojačava do maksimuma kako bi se ne&scaron;to osjetilo! Neki idu čak dotle da ubiju drugu osobu &ndash; samo da bi osjetili neko uzbuđenje, neki osjećaj&hellip; Papa Franjo to stanje umrtvljene i uspavane du&scaron;e naziva &bdquo;anestetiziranom du&scaron;om&ldquo;. Anestezija nastaje radi DOPINGA uspjehom pod svaku cijenu i zbog DROGIRANJA sebično&scaron;ću i egoizmom.<strong> (Usp. &bdquo;Ne dopustite da vam umrtve (anestetiziraju) du&scaron;u, nego se usmjerite prema cilju koji je ljubav, koja zahtjeva i odricanje i jedan snažni &bdquo;ne&ldquo; dopingu uspjeha pod svaku cijenu i drogiranju mislima samo na sebe i na vlastite komocije.&ldquo;*)</strong><br /><br /></p> <p><strong>Tje&scaron;i nas da smo voljeni</strong><br />Stoga ne čudi &scaron;to se Gospa tako brine za na&scaron;u du&scaron;u, &scaron;to nas uči kako je nahraniti, kako napuniti, kako ne dozvoliti da bude potlačena, pobijeđena, iscijeđena&hellip; Eto za&scaron;to je tako važan POST &ndash; jer nas on vježba u mrtvljenju tjelesnih poriva&hellip; Za&scaron;to su važni SAKRAMENTI &ndash; jer nas oni emocionalno liječe. Za&scaron;to je važno čitati BOŽJU RIJEČ - jer nas otvara u Spoznaji i Istini. Kao &scaron;to tijelo da bi živjelo mora primati tjelesnu energiju, hranu, vodu&hellip; tako i du&scaron;a živi od nebeske hrane - Božanske ljubavi, Spoznaje i Istine. Najčistiji izvor božanske ljubavi je Sveta Misa &ndash; vječna beskrvna žrtva Njezina Sina. To nas danas Gospa uči &ndash; da trebamo hraniti du&scaron;u Isusovom ljubavlju iz Euharistije (<strong>&bdquo;&hellip;iznova vas pozivam da slavite srce Isusovo, srce vjere, Euharistiju.&ldquo;</strong> &ndash; usp. poruka 2. 07. 2016.) Isto tako i da trebamo ŽIVJETI na&scaron;e obiteljske i ljudske odnose stvarno (ne virtualno)<strong> jer &bdquo;&hellip;bol i radost, patnja i ljubav čine da va&scaron;a du&scaron;a intenzivno živi&hellip;&ldquo;</strong> (usp. poruka 2. 07. 2016.)<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrabri nas da smo spa&scaron;eni</strong><br />I na kraju ostaje molitva &ndash; molitva kao traženje Boga u ti&scaron;ini vlastitog srca! Gospa opet usrdno poziva:<em> &bdquo;&hellip;molite, molite, molite dok vam molitva ne bude radost!&ldquo;</em> Za&scaron;to molitva? Zato &scaron;to je molitva neprestano punjenje baterija du&scaron;e Božjim životom i snagom. Molitva je &bdquo;punjač&ldquo; koji čini da se Božji život prelijeva u du&scaron;u, kao &scaron;to se preko punjača el. energija pretače u bateriju mobitela. Molitva je &bdquo;zrno soli&ldquo; ili &bdquo;zrno kvasca&ldquo; koji, iako mali, imaju moć zasoliti cijeli lonac ili uskvasati svo tijesto. Molitva je put prema radosti spasenja! Upravo je i poziv na molitvu i čitanje Evanđelja bio zadnji poziv pape Franje mladima u Krakovu: <strong>&bdquo;Gospodin ne želi ostati samo u ovom lijepom gradu (Krakovu) ili u dragim uspomenama, nego želi doći u tvoju kuću, živjeti u tvome svakodnevnom životu: studiranju, prvim radnim danima, prijateljstvima, ljubavima, planovima i snovima. Kako mu se sviđa kad se u molitvi sve to donosi Njemu. Koliko se nada da će među svim kontaktima i svakodnevnim chatovima (razgovorima) na prvom mjestu biti zlatna nit molitve! Koliko samo želi da njegova Riječ govori svakom tvome danu, da njegovo Evanđelje postane tvoj i bude tvoj GPS (navigator) na putovima života!&ldquo;*</strong> <br /><br />*Iz Propovijedi Pape Franje sa zavr&scaron;ne sv. Mise XXXI Svjetskog susreta mladih u Krakovu (<em>Campus Misericordiae, nedjelja 31. srpnja 2016.</em>)<br /><br /><br /></p> <p><strong>PAULA TOMIĆ/Glasnik mira br. 8, 2016.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-19-gospa_gleda_fotodjani.jpgKnezović: Na smilju se vidi da ljudi u ministarstvima gospodarstva nisu dorasli zadatkuhttp://grude.com/clanak/?i=1230812308Grude.com - klik u svijetWed, 20 Jul 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-20-smilje11_stl_bih_100815.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početkom devedesetih godina uslijedio je ono što se dugo očekivalo, razišle su se Češka i Slovačka. Već krajem devedesetih, Češka je zaglavila u snažnoj recesiji koja je potresla državu i gotovo joj uništila oslonce privrede. Recesija je vjerojatno najbolja stvar koja se Česima dogodila, jer je nakon nje sustav vrijednosti postao drugačiji. <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Marijan Knezović/Poskok.info</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na cijeni su nakon recesije bili obrazovanost, sposobnost i kapacitarnost. Pametni ljudi koji su izvukli i ne ba&scaron; nevidljiv zaključak &ndash; bez obrazovanih i sposobnih ne možemo naprijed. Zanimljiva je činjenica kako je standard u Če&scaron;koj devedesetih bio znatno lo&scaron;iji nego na većini Balkana. Danas Česi imaju najmanju nezaposlenost u Europskoj uniji, najvi&scaron;e SE poduzeća u Europi, razne brendove od &Scaron;kode pa sve do piva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to &Scaron;koda proda vi&scaron;e od milijun automobila godi&scaron;nje? Na&scaron;i političari vjerojatno bi pomislili &ndash; zato &scaron;to ih proizvedu. No, proizvesti ne&scaron;to nije dovoljno. Kada &Scaron;koda ne bi imala fantastične menadžere, ne bi bili u stanju prodati ni 50 000 automobila. Stoga, nakaradna je teza kako imamo &bdquo;previ&scaron;e smilja,&ldquo; radi se samo o tome da imamo manjak ili nikako nemamo sposobne kadrove u svim razinama vlasti koji bi privukli investicije. Simplificirajmo situaciju i recimo kako u ministarstvima gospodarstva u hrvatskim županijama koje su pogodne za smilje nemamo nikoga tko bi u Google pretraživač upisao pojam &bdquo;immortelle China,&ldquo; odnosno &bdquo;smilje Kina,&ldquo; prona&scaron;ao osobe ili kontakte osoba koje se bave prodajom smilja ili ulja na trži&scaron;tu od milijardu ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naposljetku, u malim sredinama kakva je Hercegovina, gdje se vi&scaron;e ili manje zna tko je tko, te&scaron;ko je pronaći ikoga u županijskim ili općinskim administracijama tko bi mogao eventualne investitore dočekati, izvesti na večeru i uvjeriti kako trebaju &bdquo;na&scaron;&ldquo; proizvod. Za to bi nam trebali ljudi s određenim kvallitetama, poznavanjem jezika, ekonomije, sociologije, različitih kultura. Ono &scaron;to uglavnom imamo u administracijama su vi&scaron;e ili manje nepismeni kadrovi koji su se ukazali po partijskim linijama i vjerno će do kraja života izvr&scaron;avati svoju zadaću, a zadaća je da se ne radi i &bdquo;ne talasaj.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko je u cijeloj priči najveći krivac? Tko je kriv čovjeku koji ne može dobiti izvozne dozvole ili koji ne može prodati smilje zbog kojega je založio auto ili kuću? Kriv je, barem djelom, i sam sebi. No, vlasti su te koje nisu smilju pristupile ekonomskom logikom već su diletantskim pristupom stvorile problem. Općine i županije, pa općine i županije preko medija &ndash; svi su oni pažljivo govorili narodu kako je smilje suho zlato ne ukazujući na aspekt trži&scaron;ta i menadžmenta koji je bio poguban jer ga nije ni bilo. Organizirali su se seminari i predavanja u kojima su predavači tvrdili kako &bdquo;s četiri duluma cijela obitelj može lagodno živjeti.&ldquo; Je li neka vlast ili neko ministarstvo izradilo strategiju i krenulo pisati ekonomsku priču koja ima glavu i rep? Kao da je, eto, važno samo da se to smilje stvori, a prodati će se i plasirati na trži&scaron;te &ndash; samo od sebe. Pokazalo se jo&scaron; jednom kako je hercegovački čovjek radi&scaron;an, a hercegovačka vlast nesposobna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kapitalizam je idealan sustav. Kada ne bi živjeli u reinkarnaciji socijalističke BiH, puno toga bilo bi lak&scaron;e. No, kada već živimo, na vlastima je da olak&scaron;aju poslovanje čovjeku, a toga nema. Dozvole je te&scaron;ko dobiti, a najironičnija stvar od svega je &scaron;to su se čak i otkupljivači hvalili kako &bdquo;su dogovorili cijene.&ldquo; Inače, pro&scaron;le godine je u svijetu naplaćeno vi&scaron;e od 6 milijardi dolara kazni zbog dogovaranja cijena. To je u zdravim zajednicama ilegalno jer priječi trži&scaron;ne mehanizme da sami konsolidiraju situaciju. Budući da BiH nije normalna, već nenormalna zemlja, kod nas dogovaranje cijena nije ne&scaron;to &scaron;to se uopće krije nego se o istom &scaron;alje priopćenje medijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marketing i menadžment, dvije stvari koje kronično fale Hercegovini. Istina, neki će smilje prodati, neki i zaraditi. No, nekima će ostati gorak okus u ustima jer su prevareni i obmanuti. Ministarstva gospodarstva će i dalje nastaviti s pasivnim pristupom, a ni&scaron;ta drugo se ne može ni očekivati od ljudi koji nisu dorasli zadatku. Mercedes nije najbolji automobil na svijetu niti je Rolex najbolji sat. No, ta dva brenda odrasla su u državama koje su njegovale poduzetni&scaron;tvo i olak&scaron;avala poslovanje, ne u onima koje su ih sabotirale raznim dozvolama i obmanama. Puno toga bi se moglo napisati, ali to neće promijeniti tužnu stvarnost. Hercegovina i dalje ostaje zemlja neviđenih potencijala kojom s vremena na vrijeme zavladaju oni koji je ne zaslužuju. Cijenu svega platit će, kao i uvijek, hercegovački čovjek.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-20-smilje11_stl_bih_100815.jpgPaula Tomić - ŽIVOT DUŠEhttp://grude.com/clanak/?i=1222312223Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jul 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-06-sveta_misa_medugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne čudi stoga što Gospa u poruci Mirjani progovara o DUŠI i upozorava nas da je BRIGA O DUŠI zapravo naš jedini zadatak ovdje na zemlji – jer samo nam ona ovdje na zemlji pripada i nju ćemo donijeti gore – u vječnost!<p>Najgledanija TV emisija u na&scaron;oj kući je &ndash; VREMENSKA PROGNOZA! Ton se obavezno mora pojačati do maksimuma kako bi svi ukućani, a po mogućnosti i susjedi, čuli kakvo nas vrijeme očekuje sutra &ndash; hoće li biti ki&scaron;e ili će se vrt morati ručno zalijevati. Ipak, na početku svakog dana, prije odlaska na posao, nakon &scaron;to se osobno uvjerim kakvi se oblaci provlače nebom, ostavljam svojoj djeci ono &scaron;to će obući za danas! Mislim da tako otprilike rade sve mame! E pa tako onda radi i na&scaron;a Nebeska Majka. Mogli bi reći da je Sveto Pismo ova dugoročna prognoza za kako se najbolje pripremiti i preživjeti uvjete i neuvjete ovdje na zemlji, ali Gospine poruke ovdje u Međugorju dođu onda kao jedan majčinski savjet &scaron;to da &bdquo;obučemo&ldquo; ba&scaron; danas, ba&scaron; u ovaj mjesec dana, kako bi bili najza&scaron;tićeniji od zloga i najotvoreniji za trenutne Božje milosti. One su ba&scaron;, kako reče fra Slavko: poruke za sada&scaron;nji trenutak!!! A to nije moguće bez njezine &bdquo;STVARNE, ŽIVUĆE PRISUTNOSTI MEĐU NAMA&ldquo; o kojoj je Gospa sama progovorila u zadnjoj poruci Mirjani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova očitost &bdquo;živuće prisutnosti&ldquo; bila je skoro &bdquo;opipljiva&ldquo; na dan 35. Obljetnice Gospinih ukazanja. Dan pun MILOSTI vidljive u malim detaljima svakodnevnog života i odnosa, u stanju du&scaron;e, u povezanosti s Bogom, &ndash; ba&scaron; kao &scaron;to Gospa u poruci kaže &bdquo;Danas, na ovaj DAN MILOSTI&hellip;&ldquo; (Poruka 25. 06. 2016.)<br />Na poseban način osjećao se MIR &ndash; ali ne mir kao odsustvo nemira ili vanjski mir &ndash; nego kao jedna nova dimenzija bivstvovanja &ndash; koja dotiče Božje tokove koji prolaze duboko, duboko kroz dubine du&scaron;e. Tamo se otkriva &scaron;to je SIGURNOST - sigurnost u postojanje Onoga koji sve drži u svojoj ruci, koji nas poznaje jo&scaron; od majčine utrobe, koji zna koliko nam je vlasi na glavi i koji odijeva ljiljane u polju i hrani ptice nebeske. To je sigurnost u Nebeskog OCA koji je bio tu prije nas i bit će tu poslije nas i kojem trebamo donijeti na&scaron;u DU&Scaron;U, zaprljanu ili čistu već koliko smo ga ovdje na zemlji tražili, žudjeli, ljubili&hellip; Ako tražimo sigurnosti ovdje na zemlji &ndash; falili smo! Ta i sami vidimo kako ovaj zemljani život postaje sve neizvjesniji i nesigurniji&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako i odmor! Svi smo kronično umorni i svi žudimo za odmorom, a na&scaron;i tjelesni odmori i ljetovanja najče&scaron;će nam donesu samo jo&scaron; vi&scaron;e umora i stresa! Ova Godi&scaron;njica mi je tako zorno pokazala &scaron;to znači &bdquo;odmoriti se u Bogu&ldquo; i kako je to tek pravi odmor jer kad je du&scaron;a odmorna i nahranjena, onda se lak&scaron;e i postojanije žive stresovi svakodnevice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>URLIK DU&Scaron;E</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne čudi stoga &scaron;to Gospa u poruci Mirjani progovara o DU&Scaron;I i upozorava nas da je BRIGA O DU&Scaron;I zapravo na&scaron; jedini zadatak ovdje na zemlji &ndash; jer samo nam ona ovdje na zemlji pripada i nju ćemo donijeti gore &ndash; u vječnost! (usp.<strong> &bdquo;Vi, djeco moja, vi se trebate brinuti samo za va&scaron;u du&scaron;u, jer ona je jedino &scaron;to vam na Zemlji pripada. Nju ćete donijeti zaprljanu ili čistu pred Nebeskog Oca.&ldquo;</strong> (Poruka Mirjani 2. 07. 2016.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je danas vidljivo u svijetu jest da su du&scaron;e ljudi mrtve. To se vidi u praznim pogledima, u porastu depresivnih stanja, u povećanom broju samoubojstava &ndash; posebno mladih. Vidi se u eskalacijama nasilja, u pojačavanju zvukova, osjeta, jačine droga, ekstremnostima u sportovima, užicima, bolima, uzbuđenjima&hellip; , sve se pojačava do maksimuma kako bi se ne&scaron;to osjetilo! Neki idu čak dotle da ubiju drugu osobu &ndash; samo da bi osjetili neko uzbuđenje, neki osjećaj&hellip;<br />Gospa se brine za na&scaron;u du&scaron;u &ndash; zato &scaron;to je ona pokretač svega &ndash; ona je BATERIJA NA&Scaron;EG BIĆA! Kao &scaron;to tijelo da bi živjelo mora primati tjelesnu energiju, hranu, vodu&hellip; tako i du&scaron;a živi od nebeske hrane - Božanske ljubavi. Najčistiji izvor božanske ljubavi je Sveta Misa &ndash; vječna beskrvna žrtva Njezina Sina. To nas danas Gospa uči &ndash; da trebamo hraniti du&scaron;u Isusovom ljubavlju iz Euharistije (<strong>&bdquo;&hellip;iznova vas pozivam da slavite srce Isusovo, srce vjere, Euharistiju.&ldquo;</strong> &ndash; usp. poruka 2. 07. 2016.) Isto tako i da trebamo ŽIVJETI na&scaron;e obiteljske i ljudske odnose stvarno (ne virtualno)<strong> jer &bdquo;&hellip;bol i radost, patnja i ljubav čine da va&scaron;a du&scaron;a intenzivno živi&hellip;&ldquo;</strong> (usp. poruka 2. 07. 2016.)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>GOSPA NIJE &bdquo;POLITIČKI KOREKTNA&ldquo;!!!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Udarci na obitelj osjete se na sve strane. Pa i na području nazivlja! Živimo u vremenu &bdquo;POLITIČKE KOREKTNOSTI&ldquo; (engl. PC - political correctness) odnosno maximalnog izbjegavanja gesti, pona&scaron;anja ili uporabe izraza koji predstavljaju ili se mogu protumačiti kao vrijeđanje ili omalovažanje određene dru&scaron;tvene skupine il manjine. Tako se značenje riječi &bdquo;razvodnjava i ubija&ldquo; a samim tim i geste, radnje i osobe koje te riječi označavaju također u ljudskom poimanju i svijesti gube na svojoj težini i značaju. Iznenadilo me &scaron;to se ovakve težnje lingvističkog korektnog politikanstva žele implementirati i u Crkvu a sve u svrhu ravnopravnosti spolova i rasne jednakosti. Očigledno svijetu jako smeta kada se spominju riječi tako prirodne i naravne &ndash; poput OTAC; MAJKA; SIN&hellip; Tako bi trebalo nekorektne Oca, Sina i Duha Svetoga zamijeniti korektnima &bdquo;Stvoritelj, Otkupitelj i Branitelj&ldquo; ili jo&scaron; bolje u &bdquo;Jedan Bog, Majka svih nas&ldquo;. Umjesto &bdquo;Sin čovječji&ldquo; korektnije bi bilo da stoji &bdquo;Biće ljudsko&ldquo;, a popularnu američku pjesmu &bdquo;Bog na&scaron;ih otaca&ldquo; trebalo bi prevesti u &bdquo;Bog svih vjekova&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus nas u Bibliji uči sasvim drugačije kad kaže: <strong>&bdquo;A kad u neki grad uđete pa vas ne prime, iziđite na njegove ulice i recite: &lsquo;I pra&scaron;inu va&scaron;ega grada, koja nam se nogu uhvatila, stresamo vam sa sebe! Ipak znajte ovo: Približilo se kraljevstvo Božje!&rsquo; (Lk 10, 10-11)</strong> Dakle, on ne traži da se ispravljamo i ublažavamo, pazimo da ne kažemo ne&scaron;to &scaron;to nije u redu iako znamo da će drugoga zaboljeti&hellip; On kaže da je u redu ako se ono &scaron;to mi govorimo nekome i ne sviđa&hellip; jer istinu treba reći!<br />Za&scaron;to Gospa u Međugorju smeta ovome svijetu? Zato &scaron;to se služi (prema kriterijima svijeta) politički nekorektnim govorom. Naime, Gospin govor je prepun izvorno obiteljskih termina: Ona o sebi isključivo govori kao o MAJCI, o svojoj ljubavi kao o MAJČINSKOJ LJUBAVI. Za nju je na&scaron; Bog prije svega NEBESKI OTAC, a Isus je za nju ponajprije njezin SIN. Ona &scaron;titi obiteljske odnose, jer je obitelj važnija i vrjednija po svome zajedni&scaron;tvu, suživotu, tradiciji, korijenima, pripadnosti jednom narodu, vjeri&hellip; na kraju i žrtvi &ndash; od egoistične egzistencije jednog pojedinca. Svijet je međutim preokrenuo i preokreće ove vrijednosti: temelj svega postaje pojedinac i njegova prava. Pojedinac, njegovi užici, njegovo osobno shvaćanje stvarnosti - postaju mjerilo svega! Nije ni čudo &scaron;to se onda sve ru&scaron;i &ndash; jer jedino se u zajedni&scaron;tvu izgrađuje i samoizgrađuje. Na&scaron;a snaga je u zajedni&scaron;tvu. Na&scaron;a budućnost je u &bdquo;zajedni&scaron;tvu svetih!&ldquo; Gospa smeta jer poziva na zajedni&scaron;tvo &ndash; na Euharistiju <strong>(&bdquo;Zato, djeco moja, obratite se Euharistiji, mome Sinu.&ldquo;</strong> (usp. poruka Mirjani 2. 07. 2016.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pred ove ljetne dane odmora ne zaboravimo dakle gdje je pravi odmor i život du&scaron;e, ne zaboravimo molitvu i Euharistiju jer<strong> &bdquo;Zapamtite, vjera u ljubav u moga Sina uvijek bude nagrađena.&ldquo;!</strong> (usp. poruka Mirjani 2. 07. 2016.)</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />________________________________________________<br />Gospina poruka preko Mirjane, 02.07.2016.<br />Draga djeco, moja stvarna živuća prisutnost među vama treba vas učiniti sretnima jer to je velika ljubav moga Sina.<br />On me &scaron;alje među vas da vam majčinskom ljubavlju udijelim sigurnost.<br />Da shvatite da bol i radost, patnja i ljubav čine da va&scaron;a du&scaron;a intezivno živi, da vas iznova pozovem da slavite srce Isusovo, srce vjere, Euharistiju.<br />Moj Sin iz dana u dan u vijekove živ se vraća među vas, Vama se vraća, a nije vas nikad ni ostavio.<br />Kada se jedno od vas moje djece vrati k Njemu moje majčinsko srce zaigra od sreće.<br />Zato, djeco moja, obratite se Euharistiji, mome Sinu.<br />Put k mome Sinu je težak, pun odricanja, ali na kraju je uvijek svjetlo.<br />Ja razumijem va&scaron;e boli i patnje i majčinskom ljubavlju bri&scaron;em vam suze.<br />Pouzdajte se u moga Sina jer On ce za vas učiniti ono &scaron;to vi ne biste znali ni tražiti.<br />Vi, djeco moja, vi se trebate brinuti samo za va&scaron;u du&scaron;u, jer ona je jedino &scaron;to vam na Zemlji pripada.<br />Nju ćete donijeti zaprljanu ili čistu pred Nebeskog Oca.<br />Zapamtite, vjera u ljubav u moga Sina uvijek bude nagrađena.<br />Molim vas da na poseban način molite za one koje je moj Sin pozvao da žive po Njemu i ljube svoje stado.<br />Hvala vam!<br /><br /><br /><strong>Paula Tomić/Boboska.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-06-sveta_misa_medugorje.jpgMario Knezović - U POHODE DIVINOM VRANUhttp://grude.com/clanak/?i=1220812208Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jul 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-04-rama_diva1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva nedjelja koja dođe iza Petrovdana je Divin dan. Ove godine je Divin dan došao na 3. srpnja, a s tim datumom su na Kedžaru pristigli mnogi hodočasnici iz cijele Hercegovine, Dalmacije i Slavonije.<p>Kolona automobila koja je se zaputila prema Kedžari u nepreglednoj koloni uz makadamsku pra&scaron;inu pristizala je i penjala se uz obronke Vran-planine. Dolazeći na ovo sveto mjesto sjetih se svih onih ispričanih priča o Divi Grabovčevoj. Sjetih se one priče dr. Ćire Truhelke o Djevojačkom grobu, u kojoj znanstvenik priča priču o grobu na Dragajicama, o životu ove prelijepe ramske cure &ndash; svetice, i o njenoj tragičnoj sudbini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjetih se i one narodne pjesme od Mirka Leske o Divi Grabovčevoj:<br />&bdquo;Nema lip&scaron;e divojke na svitu,<br />&scaron;to u crkvu ulazi na &Scaron;ćitu.<br />Nit' je lip&scaron;a rođena od mame,<br />od kako je na&scaron;e lipe Rame.<br />Nit' je lip&scaron;a viđena u puku,<br />nit' u jednom turskom pa&scaron;aluku.<br />Pričalo se sve do Sarajeva,<br />&scaron;to je bila Diva Grabovčeva&hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priča i dalje pripovijeda priču pjesnik Mirko Lesko u stihovima, a pjesma mu postade hrvatska guslarska himna.<br />Sam dolazak u Vran-planinu, na grob Dive Grabovčeve je jedan poseban trenutak. Iz godine u godinu sve vi&scaron;e naroda pristiže na Kedžaru. Ima ne&scaron;to posebno na tome mjestu, zavjeti se čine, a sve hodočasnike Diva i Vran planina primaju na Dragajice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sveta misa je započinje Porukom Dive Grabovčeve koju je ove u ramskoj no&scaron;nji izrekla Daria Pavlović:</p> <p>&bdquo;Govori vam va&scaron;a Diva:<br />Davno to bija&scaron;e.<br />Pričalo se da sam najljep&scaron;a u Rami.<br />Danas moja ljepota živi u vama sestrice moje i kr&scaron;na braćo.<br />U va&scaron;im očima zrcale se jo&scaron; vode i livade moje mladosti, di&scaron;em s vama miris Vrana, čujem va&scaron;u pjesmu čas prkosnu, čas tužnu...<br />Hvala vam &scaron;to ste do&scaron;li u Vran planinu i pohodili svoju Divu. Tako bih voljela da vam moja priča pomogne da okrilatite ljubavlju, da zagrlite život i braću svoju i sestre, svoj život, svoju djecu i ovu svoju zemlju&hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Diva se zahvaljuje, i poziva hodočasnike, i moli kod Boga milost za na&scaron;e grijehe. Priča svoju priču&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine misu je uz nazočnost mnogih fratara predvodio rektor Katoličkog sveučili&scaron;ta u Zagrebu fra Željko Tanjić. Lijepo reče u svojoj propovijedi:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Divi se trebamo diviti. Ona je živjela upravo onako kako je Krist savjetovao da živimo&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Diva je osoba za divljenje. Ona je priča jednog vremena u kojoj su vjera, djevičanstvo i kr&scaron;ćanski brak bili svete stvari. Njih je se branilo svojim životom. Radije bi se umiralo nego bi oskvrnula svoja vjera. Ona mora biti uzor ramskim i ostalim curama o tome kako se svoja vjera brani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise svi nazočni su se zaputili na ča&scaron;icu razgovora u okružju Divina groba, na obližnji plac podno Kedžare, a kasnije i svojim kućama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spu&scaron;tajući se niz Kedžaru i opra&scaron;tajući se od ovog svetog mjesta do nekog novog susreta, ne&scaron;to me je nagnalo na razmi&scaron;ljanje. Vran-planina je kroz svoju dugu povijest čuvala i &scaron;titila mnoge hajduke kao Mijata Tomića i Andrijicu &Scaron;imića i njihove družine. Čuvala u svojim klancima mnoge &scaron;vercere koji su bježali od vilanaca da svoj duhan dopreme u Bosnu i tako donesu koru kruha svojoj obitelji&hellip;<br />No danas Diva čuva i &scaron;titi Vran. Vran &ndash; planina je sada Divina. Vran joj je u svojim njedrima pružio vječno počivali&scaron;te, a Diva Grabovčeva ga sada čuva i pazi. I sve one &scaron;to se nađu u vrletima ove stare planine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;ao sam kući uz pratnju one makadamske pra&scaron;ine (koja nas je i dočekala) koja se dizala od pritiska guma mnogih automobila koji su se spu&scaron;tali niz Kedžaru. Lijepo bi bilo ovaj zapis zavr&scaron;iti onim stihom kojim je Mirko Lesko zavr&scaron;io svoju pjesmu o Divi Grabovčevoj:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Odatle se svita diže dosta,<br />vječno Diva na kedžari osta.&ldquo;<br /><br /><br /><span class="null">Tekst: Mario Knezović/Boboska.com <br />Foto. <a class="_553k" href="http://www.rama-prozor.info" rel="nofollow" target="_blank">www.rama-prozor.info</a></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-04-rama_diva1.jpgNezaustavljiv val iseljavanja iz Hrvatske i BiH http://grude.com/clanak/?i=1216512165Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jun 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-25-iseljavanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jednako kao što se ponašaju vlasti u Hrvatskoj, slično je i u BiH s vlastima u županijama s hrvatskom većinom u BiH. One, nažalost, još nemaju nikakav strateški plan kojim bi se, ako ne već zaustavio, onda bar smanjio intenzitet iseljavanja. <p>Val iseljavanja Hrvata u Njemačku i Austriju ne prestaje. Napokon to vi&scaron;e ne negiraju ni hrvatske vlasti koje tek sada priznaju kako je se od 1. lipnja 2013. do 1. lipnja 2016. privremeno odselilo 117 tisuća hrvatskih građana, dok je njih vi&scaron;e od 97 tisuća odjavilo prebivali&scaron;te u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su njemački statistički podaci već ranije izlazili s jo&scaron; puno većim brojkama o broju doseljenih s hrvatskim državljanstvom, gdje je razlika veća od jedne trećine koja se spominje, nije te&scaron;ko zaključiti kako su se u Njemačku, uz Hrvate iz Hrvatske, doseljavali u najvećem broju oni iz Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Pi&scaron;e: Stipe Puđa l Večernji list BiH</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nećemo sada ulaziti u razloge poricanja njemačkih statističkih podataka od 93 tisuće iseljenih Hrvata u vrijeme Vlade premijera Zorana Milanovića, kada se &ldquo;službeno&rdquo; priznavao podatak o tek 20 tisuća onih koji su napustili domovinu, već ćemo ukazati na to kako proces iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i BiH jo&scaron; nije zaustavljen. Nažalost, ni&scaron;ta konkretno se jo&scaron; ne čini kako bi se zadržale mlade obitelji koje u potrazi za poslom i napredovanjem odlaze iz zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz razgovora s voditeljima pojedinih hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, najveći broj novoprido&scaron;lih vjernika dolazi iz Slavonije, Like, Imotske krajine te Bosne i Hercegovine. Iz Bosne i Hercegovine najvi&scaron;e se doseljavaju sa &scaron;ireg područja općina Livno, Tomislavgrad i Posu&scaron;je. Te općine su odranije poznate po velikom broju ljudi koji su odselili u Njemačku ili Austriju. Njima je sada zapala te&scaron;ka zadaća da moraju pomagati svojim rođacima i susjedima pri useljavanju i traženju posla u stranoj sredini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi oni koji sada pomažu u traženju smje&scaron;taja i posla u njemačkim i austrijskim gradovima svjedoče kako, uz one kojima je odlazak u stranu sredinu bio jedini izlaz za život dostojan čovjeka, postoje i oni čije napu&scaron;tanje rodnog kraja i svega onoga &scaron;to su tamo imali je neshvatljivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, kako razumjeti onoga iz livanjsko-duvanjskog ili posu&scaron;kog kraja koji je radio na gradili&scaron;tu u Splitu i imao plaću oko sedam tisuća kuna, koji je svaki vikend provodio doma s obitelji koja je polovicu potreba za hranom sama proizvodila, a koji se odlučio na odlazak? Njegov jedini razlog za odlazak je, navodno, mirovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao u Hrvatskoj i BiH nema sigurnosti da će primati mirovinu od koje će moći živjeti te da će mu za pet godina rada u Njemačkoj mirovina biti veća nego da cijeli život radi dolje kod nas. Je li ba&scaron; ta računica ispravna? Svakako da nije. Ali kako čovjeku objasniti da u Njemačkoj neće za tih pet godina zaraditi ono &scaron;to mu propada dok mu je kuća zaključana, dok su mu njive zarasle u korov i dok je uni&scaron;tio svoje seosko gospodarstvo? Ne može mu se objasniti kad čovjek ne vjeruje u državu koja ni&scaron;ta ne čini kako bi zadržala svoje stanovni&scaron;tvo u svojoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednako kao &scaron;to se pona&scaron;aju vlasti u Hrvatskoj, slično je i u BiH s vlastima u županijama s hrvatskom većinom u BiH. One, nažalost, jo&scaron; nemaju nikakav strate&scaron;ki plan kojim bi se, ako ne već zaustavio, onda bar smanjio intenzitet iseljavanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-25-iseljavanje.jpgPAULA TOMIĆ; Međugorsko Nebo - Priprema za 35. obljetnicu Gospinih ukazanjahttp://grude.com/clanak/?i=1209212092Grude.com - klik u svijetMon, 13 Jun 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-13-medjugorje_kip_sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljepota toplih lipanjskih večeri prekrasna je između ostalog zato jer omogućuje da se večernje Svete Mise služe na vanjskom oltaru, sada dorađenom ukrasima zemljanih tonova i aktualnim prikazima „milosrđa“ vezanim uz Jubilarnu godinu božanskog milosrđa.<p>Ipak, najveća svečana kulisa, uvijek orginalna i maestralna ostaje međugorsko nebo!!! Uvijek različito i iznenađujuće &ndash; ba&scaron; na pravi način dočarava &scaron;irinu, visinu i dubinu Božju uvijek drugačiju i iznenađujuću. Razmi&scaron;ljam dalje o tom nebu: dok su motivi Međugorja nekako uvijek isti: crkva, kip Gospe ili Uskrslog Isusa, Podbrdo, Križevac&hellip; opet su svaki puta različiti jer je svaki puta na tim slikama drugačija pozadina neba, sjaj sunce, bljesak zvijezda i mjeseca&hellip; Nebo je ono koje sve ovdje u Međugorju čini drugačijim. Kao &scaron;to čini drugačijim svaku fotografiju, tako čini i da stvarnosti na&scaron;ega srca postanu drugačije. Nebo daje Međugorju konstantu. I neka sve prođe, i neka krizne godine &bdquo;pojedu&ldquo; godine obilja i neka se ljute duhovi i opet otvore ratovi oko zemlje, položaja, hodočasnika, novca&hellip; i neka Međugorju sve oduzmu&hellip; ne mogu mu oduzeti Nebo! Nebo iznad Međugorja ostaje poput nerukotvorenog hrama u kojem će se ljudi otvorena srca u potrazi za ljubavlju dovijeka klanjati Božjoj prisutnosti u Onoj koja je bila njegovo prvo Svetohrani&scaron;te. I zato je tako jednostavan zadatak koji nam Gospa svih ovih 35 godina poja&scaron;njava: &bdquo;Bog mi dopusti da s Njim ostvarim ovu oazu mira. Želim vas pozvati da je čuvate, i da oaza bude uvijek čista. Ima onih koji svojom nemarno&scaron;ću uni&scaron;tavaju mir i molitvu.&ldquo; (usp. 26. lipanj 1986.) Gospa nas upozorava da smo dakle mi ti koji se trebamo brinuti o čistoći na&scaron;ih srca koja čine ovo mjesto, ovu oazu &ndash; jer samo čisto ogledalo dat će pravi odraz nebeske stvarnosti koja se u njemu ogleda. Nije Gospino srce bogato sobom, nego je ono čisti odraz Božanskog bogatstva koje se u njemu odražava. Na&scaron; poziv nije da budemo &bdquo;slika Međugorja&ldquo; &ndash; jer je slika uvijek iskrivljeni, osobni odraz stvarnosti oko nas. Na&scaron; je poziv da postanemo &bdquo;ogledala&ldquo;: ogledala međugorskog Neba!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Recept za Godi&scaron;njicu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne postoji univerzalni recept za Nebo. Svatko od nas ima neki svoj put. Važno je samo biti u skladu s Onim koji kaže: &ldquo; Blago vama kad vas &ndash; zbog mene &ndash; pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas! Radujte se i kličite: velika je plaća va&scaron;a na nebesima! Ta progonili su tako proroke prije vas! (Mt 5, 11-12).<br />Nama koji smo upoznali Gospinu majčinsku ljubav ovdje u Međugorju važno je slijediti i njezine konkretne poruke &ndash; upute za sada&scaron;nji trenutak. Inspirativno je slijediti i primjere svetaca. Jedan lijepi recept ostavio nam je na&scaron; zemljak, isusovački sjemeni&scaron;tarac, sluga Božji Petar Barbarić koji kaže: <strong>&bdquo;Od svih putova &scaron;to vode u Nebo, meni se čini najkraćim, najlak&scaron;im i najpouzdanijim onaj kojim čovjek ide ispunjavajući svoje obične dužnosti.&ldquo;</strong> Savr&scaron;en recept za dočekati ovu 35. godi&scaron;njicu Gospinih ukazanja. Sretno!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Paula Tomić/Boboska.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-13-medjugorje_kip_sunce.jpgPolitičari, ne režite na umirovljenicima i ne povećavajte naknade, nego snizite svoje plaće!http://grude.com/clanak/?i=19141914Grude.com - klik u svijetThu, 19 May 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-19-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poruka političarima Enisa Bešlagića na "Večernjakovom pečatu" i dalje odjekuje BiH. Slavni glumac nedavno ih je na Youth Speak Forumu u Mostaru ponovno spomenuo, i to u kontekstu činjenica kako je njima najvažnije da imaju skupe automobile i par "gorila" oko sebe kako bi izgledali što nadmoćnije.<p>&nbsp;</p> <p>A svi vide kakva je situacija i kako se političarima u sekundi "prividna nadmoć" može obiti o glavu. Branitelji izlaze na ulice u čitavoj Federaciji. U HNŽ-u je prosvjedovala i policija. Prosvjetni djelatnici nezadovoljni su situacijom u zemlji. Umirovljenicima je definitivno najteže. Čak su i "krivi" zbog tog &scaron;to se financijski sustav BiH zamalo nije uru&scaron;io, samo &scaron;to to jedna ministrica u Federaciji u nedavnom intervjuu nije mogla reći, već je okrivila pro&scaron;lu vlast, s obzirom da je u BiH najpopularnije okrivljivati nekog drugog. Platforma&scaron;ka vlada je bila kriminalno lo&scaron;a i vjerojatno je najveće zlo u novijoj povijesti BiH, ali postoje institucije koje bi se morale baviti njihovom nekvalitetom, ili ne postoje, pa ih se zato samo proziva za sve lo&scaron;e, a nitko ih ne smije procesuirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavljam! Kako je lo&scaron;a situacija u BiH da su se čak i vlasnici kladionica, nećemo ulaziti u opravdanost ili neopravdanost žalbi, počeli žaliti predsjedniku Federacije jer ni oni ne mogu funkcionirati zbog različitih nameta i poku&scaron;aja da ih se oslabi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj državi je, vidljivo je, svima lo&scaron;e, osim onima koji su se 'uhljebili' na najvi&scaron;im razinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da ne zaboravimo, da bi građanima bilo jo&scaron; gore, Vladi Federacije cilj je podignuti i cijenu goriva za 10 feninga jer, gle čuda, ne mogu graditi ceste bez tih naknada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fascinantno je da nijednom riječju političari ne govore o rezanju svojih plaća. U Hrvatskoj postoji "Most" koji je korektiv lo&scaron;ih politika do sada. Oni rade na smanjenju plaća. A kod nas u BiH, nijedna politička opcija, a u vlasti ih imamo nebrojeno mnogo ne spominje u&scaron;tede na samima sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa gospodo, prestanite se iživljavati na narodima Bosne i Hercegovine.</p> <p><br /><em><strong>De facto/Boboska.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-19-marke.jpgMartina Mlinarević Sopta: Odlaze nam ljudi bespovratno...http://grude.com/clanak/?i=19051905Grude.com - klik u svijetThu, 19 May 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-19-ljuljacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer čovjek iz susjedstva sa drveta drhtavim rukama skida dječju ljuljačku. Prije koji dan njegov sin sa suprugom i četvero djece odselio se u inozemstvo. Jer drugačije nije moglo, jer ovdje dalje ne ide.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Martina Mlinarević Sopta</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Okrećem glavu i ubrzavam korak, potopit će me vlastite i njegove oči, pucketajuća ti&scaron;ina inače bučnog i &scaron;arenog dvori&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jučer nepregledna kolona od stotina motora prolazi pokraj moje kuće, grmljavinom paraju nebo ko papir, uredani odlaze na posljednji počinak ispratiti svog prijatelja, bajkera, divnog oca četvero djece, koji je ni kriv ni dužan, nakon &scaron;to je za života pro&scaron;ao na tisuće kilometara, stradao od pripitog vozača za volanom, u rodnom gradu, nadomak svog jastuka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stali smo nasred ba&scaron;te nepomično&scaron;ću kipova, zamrznutim tijelima pridružujemo se odavanju počasti, okrećem glavu i ulazim unutra, potopit će me oči moje majke i oca, plaču meteorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jutros čitam dnevni tisak, uobičajena politička sranja, nacionalističke svađe, nebuloze, kretenluke, pljuvanja, tre&scaron;erske &scaron;oubiz senzacije, tko zna koje po redu konferencije, panel diskusije i okrugli stolovi o čemeru, a u stvarnosti kita od ovna...I shvaćam da mi stvarno ne shvaćamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlaze nam ljudi bespovratno. Na ovaj ili onaj način. S putovnicom ili preko svih granica ovog svijeta, đe te nitko ne pita ima&scaron; li &scaron;ta prijavit. Gubimo na najvažnijem polju. Gubimo vrijeme u vremenu koje dajemo iscrpljujućim nebitnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I nikako da skontamo bolan...Nikako.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-19-ljuljacka.jpgHŽRK Grude Autoherc: Najljepša sportska priča oplemenjena radom i entuzijazmomhttp://grude.com/clanak/?i=18751875Grude.com - klik u svijetMon, 16 May 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-16-016_hzrk_grude_nasl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rukometna priča HŽRK Grude Autoherc jedna je od najljepših sportskih priča u povijesti općine Grude. Imati prvaka u bilo kojem sportu velika je stvar, a rukomet je jedan od najomiljenijih sportova na svijetu.<p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; od početka tisućljeća Grude su krenule živjeti s rukometom, a djevojke i dječaci pokazivali su sjajan potencijal za velike uspjehe.<br />Dolaskom Zorana Trlina u klub i dovođenjem trenerice Zlate Zubac klub je ispisao &scaron;ampionske stranice. Iza kluba je stao gigant Autoherc, jedna od najrespektabilnijih tvrtki za prijevoz putnika na ovim prostorima. Iako su vremena za sport u malim sredinama jako te&scaron;ka, nekoliko entuzijasta na čelu sa Zoranom Trlinom, odlučila su ih prebroditi uspje&scaron;nim i konstantnim radom. Stvorili su prvakinje! Pametne, perspektivne i sportski obrazovane mlade djevojke koje znaju svoje životne ciljeve i koje su ih dobrim dijelom ostvarile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jučera&scaron;nja pobjeda samo je &scaron;lag na kraju lijepe prvenstvene sezone. HŽRK Grude Autoherc sada će poku&scaron;ati obraniti i naslov pobjednika Kupa BiH, a onda slijedi poku&scaron;aj europskog iskoraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubuduće, vjerujemo, i sportski uspjesi će se bilježiti u funkcionalnijoj dvorani. Poplavljena, nije u rangu prvakinja, a složit ćemo se, ni drugih sportskih kolektiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HŽRK Grude Autoherc su jedna od najljep&scaron;ih, ako ne i najljep&scaron;a kolektivna sportska priča u povijesti općine Grude, oplemenjena radom i entuzijazmom i na to moramo svi biti ponosni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz želju da se na staze stare slave vrate i ostali uspje&scaron;ni sportski kolektivi, ali i pojedinci zaključujemo:<br /><strong>Čestitke prvakinjama države</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ž.An/Boboska.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-16-016_hzrk_grude_nasl.jpgPaula Tomić - POZVANI NA DUHOVNU ČISTOĆUhttp://grude.com/clanak/?i=18421842Grude.com - klik u svijetThu, 12 May 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svijet u kojem živimo sastoji se od vidljive i nevidljive stvarnosti. Nekada davno, dok još nije bilo grijeha, Biblija kaže da su ljudi imali “oči“ za obje ove stvarnosti. Mogli su komunicirati i sa vidljivim i sa nevidljivim svijetom: tako naime razgovaraju s Bogom o „stablu dobra i zla“, razgovaraju sa zmijom koja ih navodi na grijeh, i na kraju skrivaju se od Boga koji je šetao vrtom jer su nakon grijeha spoznali da su „goli“ i Bog ih zato kažnjava i istjeruje iz Raja.<p>Trenutak u kojem su prvi ljudi sagrije&scaron;ili u 3. poglavlju Knjige Postanka opisuje se ovako:</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&bdquo;Zmija bija&scaron;e lukavija od sve zvjeradi &scaron;to je stvori Jahve, Bog. Ona reče ženi: &raquo;Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?&laquo; Žena odgovori zmiji: &raquo;Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. Samo za plod stabla &scaron;to je nasred vrta rekao je Bog: &lsquo;Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da ne umrete!&rsquo;&laquo; Nato će zmija ženi: &raquo;Ne, nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli, otvorit će vam se oči, i vi ćete biti kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo.&laquo; Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svom mužu, koji bija&scaron;e s njom, pa je i on jeo. Tada se obadvoma otvore oči i upoznaju da su goli. Spletu smokova li&scaron;ća i naprave sebi pregače.&ldquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to to znači &bdquo;Tada se oboma otvore oči i upoznaju da su goli.&ldquo;? Grijeh nikada ne donosi ne&scaron;to dobro. Tako ni ovo &bdquo;otvaranje očiju&ldquo; nije neka dobra stvar, nego dapače, označava kako se čovjeku nakon grijeha zatvorila sposobnost gledanja duhovnih stvarnosti &scaron;to je dovelo do toga da se i ova percepcija zemaljskih stvarnosti &bdquo;uprljala&ldquo;. Naime, gubitkom duhovne dimenzije, ostao je čovjek u svojoj tjelesnoj golotinji, prepu&scaron;ten niskim strastima, egoizmu i požudama. Biti gol dakle znači biti uskraćen za duhovnu dimenziju života.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Duhovna stvarnost koja nas okružuje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je mi ne vidimo, duhovna stvarnost međutim nije nestala. Ona je svuda oko nas i u nama. Dapače, ona je najče&scaron;će i pokretač sve ove vidljive stvarnosti. Jer prava Povijest spasenja ne događa se samo u vremenu, nego jo&scaron; vi&scaron;e u duhovnom ratu Boga i sotone za du&scaron;e ljudi. I puno nekih fizičkih, materijalnih, konkretnih događaja zapravo kriju iza sebe razna duhovna značenja ili duhovne sile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od najsvježijih primjera je postavljanje monumentalne rekonstrukcije PALMYRSKOG trijumfalnog slavoluka na Times Squareu u New Yorku i na Trafalgar Squareu u Lononu. Institut za digitalnu arheologiju opravdao je ovu manifestaciju kao &bdquo;optimističan i konstruktivan odgovor na tekuće prijetnje povijesti i ba&scaron;tini&ldquo; jer su naime militanti tzv. Islamske države nedavno u sirijskom gradu Palmiri osim slavoluka uni&scaron;tili i svetili&scaron;te posvećeno Baal &Scaron;aminu i dvije tisuće godina star Belov hram &ndash; koji su upisani u UNESCO-ov popis mjesta svjetske ba&scaron;tine u Aziji. Ali, da li je sve to tako nevino??? Slavoluk pobjede pripada sveti&scaron;tu posvećenom Baalu &ndash; odnosno bogu Molehu/Nimrodu (bogu Sunca), poznatom i kao rimskom bogu Saturnu, bogu rata ili sotoni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sam datum postavljanja slavoluka također je i vi&scaron;e nego simboličan. Tog datuma, 19. travnja pa do 1. svibnja započinje okultni praznik tzv. Batane ili &bdquo;Žrtva krvlju&ldquo; &ndash; sotonski ritual koji obilježavaju ljudske krvne žrtve. Da li je slučajnost &scaron;to su se ba&scaron; neki veliki krvavi masakri zadnjih desetljeća dogodili upravo krajem travnja? (vidi vi&scaron;e na <a href="http://www.novizivot.net/2016/04/13/podizanje-hrama-boga-baala/" target="_self">www.novizivot.net/2016/04/13/podizanje-hrama-boga-baala</a>) Tako je i ovaj događaj kao i mnogi drugi zapravo besramno obmanjivanje masa: pod krinkom za&scaron;tite ljudskih prava i kulturne ba&scaron;tine postavljaju se poganski hramovi i &scaron;tuju poganski rituali. Jedno veliko &scaron;tovanje sila zla!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Povezanost s ukazanjima u Fatimi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova na&scaron;a zatvorenost za duhovne stvarnosti i mlakost za duhovni boj koji se vodi oko nas i za nas &ndash; vidi se da jako žaloste Gospu. U poruci od 25. travnja Ona kaže: <strong>&bdquo;Moje Bezgrje&scaron;no srce krvari gledajući vas u grijehu i gre&scaron;nim običajima. Pozivam vas, vratite se Bogu i molitvi da vam bude dobro na zemlji.&ldquo;</strong> Kad ovdje Gospa kaže kako njezino Bezgre&scaron;no srce krvari gledajući ljude u grijehu i gre&scaron;nim običajima, kao da se povezuje sa svojim ukazanjima u Fatimi (13. 05. slijedeće godine slavit ćemo 100 obljetnicu ukazanja) jer je već tamo pokazala kako njezino Srce pati zbog preziranja njezina Sina koji je Bog te vječne propasti du&scaron;a i zato ga je tamo pokazala ovijenog plamenovima i trnjem. Sad kao da je situacija jo&scaron; gora: to njezino Bezgre&scaron;no Srce i krvari&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znamo također da se u trećoj Fatimskoj tajni govori o progonu Crkve i progonu vjernika&hellip; O istom tom progonu kao da progovara i sada samo ga naziva &bdquo;razbijanje križeva!&ldquo; <strong>&bdquo;Zato vas, svoju djecu, pozivam da dobro gledate znakove vremena, da "skupljate razbijene križeve" i budete apostoli Objave.&ldquo;</strong> (usp. poruka Mirjani od 2.svibanj 2016.)<br />Uvijek se govorilo kako su Međugorska ukazanja nastavak Fatimskih. I doista, kao da se u ove dvije zadnje poruke ona isprepliću, ali sada s jo&scaron; ozbiljnijim pozivom na molitvu, žrtvu i obraćenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Povratak u duhovnu stvarnost</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Približavajući se svetkovini Duhova, Gospa nas podsjeća da je cijeli taj hod nemoguć bez otvorenosti Duhu Svetom koji ima zadatak ponovno nas uvesti u duhovnu stvarnost, otvarati nam oči duha! Samo duhovnim očima možemo pravilno i&scaron;čitavati stvarnosti i događaje oko nas. Vidjeti u svemu vlastitu jedinstvenost i vlastitu odgovornost za svjedočenje Objave.<strong> &bdquo;Ali, djeco moja, ne zaboravite, svatko od vas je jedinstveni svijet pred Nebeskim Ocem. Zato, dozvolite da neprestani rad Duha Svetoga djeluje na vama. Budite moja duhovno čista djeca. U duhovnosti je ljepota. Sve &scaron;to je duhovno živo je i jako lijepo.&ldquo;</strong> (usp. poruka Mirjani od 2.svibanj 2016.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se pitamo kako proći taj zid između materije i duha, možda nam odgovor može dati ova pričica:<br />Mladić upita Učitelja:<br />'Prije je bilo ljudi koji su gledali Boga licem u lice.<br />Za&scaron;to ih danas nema?'<br />Učitelj na to odgovori:<br />'Jer se vi&scaron;e nitko<br />tako duboko ne sagiba.'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svibanj, Marijin mjesec, sve ove svetkovine koje slijede: Duhovi, Presveto Trojstvo, Tijelovo&hellip; 35 godi&scaron;njica Gospinih ukazanja&hellip; prilika su za sve nas da se duuuuuboko poklonimo&hellip; i možda opet vidimo Boga licem u lice!</p> <p>&nbsp;<br />foto National Geografic, Diana Markosian</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpgPaula Tomić RAZBIJAČI TAMEhttp://grude.com/clanak/?i=16251625Grude.com - klik u svijetWed, 13 Apr 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-13-kolumna_razbijaci_tame.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Teška su vremena! Globalno i osobno! Kroz ovu korizmu i Uskrs, pričajući s ljudima – skoro da nije bilo čovjeka koji nije nosio neki teret, neku bolest, neku tugu… Svakog kao da je odnekud pokosilo! Valjda nas zato Gospa na početku poruke upućene Mirjani 2. travnja 2016. najviše tješi: „Bol uzdiže i najveća je molitva. Moj sin na poseban način ljubi one koji trpe boli.“; a zatim i ohrabruje: „Mene je poslao da vam ih ublažim i donesem nadu. Pouzdajte se u Njega.“<p>Čvrsto vjerujem kako Gospine riječi izrečene kroz poruke Mariji i Mirjani imaju proročki karakter: opisuju stanje srca, du&scaron;a i cjelokupne duhovne stvarnosti, ali i daju upute za dalje. Smjernice za onaj slijedeći, neposredni korak koji bi nas trebao izvesti iz dijagnosticiranog stanja.<br />Zato Gospa kaže dalje:<strong> &bdquo;Znam da vam je te&scaron;ko jer oko sebe vidite sve vi&scaron;e tame. Djeco moja, potrebno ju je razbiti molitvom i ljubavlju.&ldquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Eto jednog konkretnog savjeta: RAZBIJATI TAMU! Čime se tama razbija: peticijama, &scaron;trajkovima, govorima, ratovima&hellip; ne, nego Gospa kaže samo MOLITVOM I LJUBAVLJU!<br />Nije Gospa prva koja nas poučava da tamu treba razbijati i raskrinkavati. Već sv. Pavao u svojim Poslanicama poziva tada&scaron;nje kr&scaron;ćane: &bdquo;&hellip;nemajte udjela u jalovim djelima tame, nego ih dapače raskrinkavajte&hellip;&ldquo; (Ef 5,11).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa ide i korak dalje i obja&scaron;njava kako u tom hodu razbijanja tame nema stajanja &ndash; dapače, treba <strong>&bdquo;uvijek iznova moliti za &scaron;to vi&scaron;e ljubavi jer milosrdna ljubav donosi svjetlo koje razbija svaku tamu, donosi moga Sina.&ldquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Milosrdna ljubav razbija tamu i donosi Isusa koji je svijetlo! &Scaron;to bi to bilo!? Dolaze mi napamet ove Pavlove riječi upućene Timoteju: &bdquo;L&ucirc;de pak i neobuzdane raspre odbijaj znajući da rađaju svađama. A sluga Gospodnji treba da se ne svađa, nego da bude nježan prema svima, sposoban poučavati, zlo podnositi, da s blago&scaron;ću preodgaja protivnike, ne bi li ih Bog podario obraćenjem te spoznaju istinu i ponovno budu trijezni izvan zamke đavla, koji ih drži robljem svoje volje.&ldquo; (2Tim 2,23-26).</p> <p>Vidim da je ovo putokaz direktno upućen meni. Vjerujem i vama, dragi čitatelji, jer smo u zajedničkom hodu! Ne koristi nam se opirati križu! Moramo ga prihvatiti u poniznosti, s blago&scaron;ću&hellip; nježni prema svima, bez svađe&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Gospa nas moli:<strong> &bdquo;Kao svoje apostole pozivam vas da poku&scaron;avate biti primjer milosrdne ljubavi i nade.&ldquo;</strong><br />Ono &scaron;to nas treba voditi je nada! Nada u vječnu nagradu! Dobro se treba podsjetiti na ove riječi sv. Pavla: <em>&bdquo;Ili zar ne znate da nepravednici neće ba&scaron;tiniti kraljevstva Božjega? Ne varajte se! Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni mekoputnici, ni mu&scaron;koložnici, ni kradljivci, ni lakomci, ni pijanice, ni psovači, ni razbojnici neće ba&scaron;tiniti kraljevstva Božjega.&ldquo;</em> (1Kor 6,9-10).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sotona se žestoko bori za ljudske du&scaron;e &ndash; zato pogledajte kako stvara ba&scaron; onakve ljude za koje sv. Pavao navodi da neće ba&scaron;tiniti Kraljevstva Božjega: Preko medija stvara bludnike i nasilnike, (Na naslovnici irskih novina New Day stoji naslov:&ldquo;Zaljubljena sam u svoga sina i želim imati njegovo dijete!&ldquo; Teret krivnje i optužbe drugih da se radi o incestu, oni su odbacili jer su na&scaron;li službeni termin za svoju &bdquo;vezu&ldquo; a to je Genetska sexualna privlačnost (Genetic Sexual Attraction, GSA). Reklamirajući ekstremna pona&scaron;anja mediji ru&scaron;e sve granice zdravog i naravnog, bolesna pona&scaron;anja dobijaju službena imena te tako postaju legitimna. Čak i pedofilija nije vi&scaron;e nastranost, nego je seksualna orijentacija&hellip; Sve postaje normalno i dozvoljeno!)</p> <p>Preko tehnologije i hrane Sotona stvara idolopoklonike, preko uni&scaron;tavanja obitelji stvara preljubnike, preko ideologija i farmaceutskih lobija stvara mekoputnike i mu&scaron;koložnike. Vidimo i sami kako se rodna ideologija na velika ili mala vrata sakrila u &scaron;kolske programe, na filmskim ili glazbenim festivalima pobjeđuju upravo oni konkurenti koji propagiraju LGTB orijentaciju, a najnoviji su napadi sada na samu djecu koja sve če&scaron;će počinju bolovati od tzv. <strong>Gender identity disorder</strong> &ndash; Poremećaja rodnog identiteta!!! Nesreća je &scaron;to tu zbrku podržava sama Udruga Američkih psihologa tzv. APA (American psichiatryc association) smatrajući kako je posve normalna stvar izabrati drugačiji spol od onog biolo&scaron;kog. Tako da većina psihoterapeuta vi&scaron;e ne pomaže pacijentu da se liječi tako da otkriva vlastitu prirodu, svijest o sebi, probleme u sebi i okolini, nego ih naprotiv odmah ohrabruje da budu ono &scaron;to osjećaju. To je kao da stavi&scaron; rep nekoj osobi koja si je umislila da je mačka, bez da joj pomogne&scaron; u razuvjeravanju. Ovim otvorenim lobiranjem i pristankom na hormonalno liječenje kojim se zaustavlja pubertet kako bi se pacijent odlučio da bude onaj spol koji osjeća, stvara se samo jo&scaron; vi&scaron;e nereda. Literatura pokazuje da 95% djece koja pokazuju simptome Poremećaja rodnog identiteta dolaze iz nesređenih obiteljskih i socijalnih situacija. Dakle, kako se misli hormonskim terapijama rije&scaron;iti problem koji je zapravo najče&scaron;će psiholo&scaron;ke prirode??? &ndash; pita se doktorica Atzori iz Firenze koja se protivi kupnji hormonskih lijekova i kurama za zaustavljanje puberteta djeci koje će započeti u Firentinskoj bolnici.) Kradljivce, lakomce, pijance i psovače nalazimo najče&scaron;će tamo gdje nema obiteljskog zajedni&scaron;tva i obiteljske molitve. Statistike pokazuju kako:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bull; 85% kriminalaca dolazi iz domova bez očeva<br />&bull; 90% beskućnika dolaze iz domova bez očeva<br />&bull; 73% ovisnika dolazi iz domova bez očeva<br />&bull; 63% mladih koji učine samoubojstvo dolaze iz domova bez očeva<br />&bull; 80% silovatelja dolazi iz domova bez očeva<br />&bull; 72% maloljetnih ubojica su odrasli bez oca</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo jesu vremena i jo&scaron; će doći u kojima će tama bivati sve gu&scaron;ća i tamnija. Radi na&scaron;ega spasenja, radi spasenja na&scaron;e djece važno je poznavati ISTINU, hrabro je navije&scaron;tati i životom svjedočiti. Budimo ponosni jer nas Gospa poziva da budemo njeni RAZBIJAČI TAME!!! Naoružajmo se molitvom i milosrdnom ljubavlju. I ne zaboravimo: &bdquo;Ne bojte se, niste sami, ja sam s vama.&ldquo; &ndash; poručuje Gospa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Usporedi: Poruka 2 travanj 2016.</strong><br />&ldquo;Draga djeco, nemojte imati tvrda, zatvorena i strahom ispunjena srca. Dozvolite mojoj majčinskoj ljubavi da ih obasja i ispuni ljubavlju i nadom, da vam kao majka ublažim boli jer ja ih poznajem, ja sam ih iskusila. Bol uzdiže i najveća je molitva. Moj sin na poseban način ljubi one koji trpe boli. Mene je poslao da vam ih ublažim i donesem nadu. Pouzdajte se u Njega. Znam da vam je te&scaron;ko jer oko sebe vidite sve vi&scaron;e tame. Djeco moja, potrebno ju je razbiti molitvom i ljubavlju. Onaj tko moli i ljubi ne boji se, on ima nadu i milosrdnu ljubav, vidi svjetlost i vidi moga Sina. Kao svoje apostole pozivam vas da poku&scaron;avate biti primjer milosrdne ljubavi i nade. Uvijek iznova molite za &scaron;to vi&scaron;e ljubavi jer milosrdna ljubav donosi svjetlo koje razbija svaku tamu, donosi moga Sina. Ne bojte se, niste sami, ja sam s vama. Molim vas da molite za svoje pastire, da u svakom trenutku imaju ljubavi, da s ljubavlju čine za moga Sina, po Njemu i u spomen na Njega. Hvala vam&rdquo;.<br /><br /><br /><strong>Paula Tomić/Boboska.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-13-kolumna_razbijaci_tame.jpgFra Marinko Šakota: Šta bi bilo da su naši očevi išli u smjeru u kojemu mi danas Međugorje vodimo?http://grude.com/clanak/?i=16161616Grude.com - klik u svijetTue, 12 Apr 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-11-fra_marinko_sakota.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>«Izgubljeni ste i ne znate što vam je cilj.» Znate li čije su ovo riječi? Znate li da ovo Gospa poručuje u poruci od 25. 2. ove godine? Ali kome? Kome su upućene ove riječi? Tamo nekima? Ili meni? Tebi?<p>Da bismo prona&scaron;li one kojima je ova riječ upućena, postavimo pitanje: U kojem smjeru ide Međugorje? U smjeru u kojem Gospa želi ili u smjeru u kojem mi želimo da ide? Da ovo bude oaza mira, kako Gospa želi ili?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjećam se prvih godina ukazanja, onih tihih i marljivih ljudi, muževa i žena Međugorja i Bijakovića, Miletine, Vionice i &Scaron;urmanaca i okolnih mjesta kada su ostavljali svoj mukotrpni posao (a mislite li da se nisu skrbili za svoju obitelj? Da ih nije bila briga hoće li djeca kruha imati?), prekidali rad u vinogradima i duhani&scaron;tima i pje&scaron;ice hrlili (ne i&scaron;li nego hrlili!) na krunicu i misu &ndash; svaku večer! I tako iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. I to su htjeli i tomu su nas učili i to su nam u ba&scaron;tinu ostavili! A mi?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesmo li svjesni da njima sve dugujemo? Jesmo li svjesni da su oni zaslužni za sve, da su oni temelj Međugorja? Ne na&scaron;i pansioni, hoteli, suvenirnice, restorani, kafići, butici ili slično nego njihove žuljave ruke i tabani, ruke sklopljene i otvorene u molitvi. To su oni koji nisu ustuknuli pred komunističkim prijetnjama niti su se ugledali u druge: u one koji su radili nedjeljom, koji nisu i&scaron;li na misu ili slično. Njihovo vrhovno životno načelo bilo je: rad i molitva, skrb za obitelj i skrb za opće dobro, a nadasve &ndash; po&scaron;tenje! Po&scaron;tenje! U njihovu životu Bog je zaista bio na prvom mjestu. Oni su ostali vjerni, uporni i strpljivi &ndash; unatoč svemu! I na molitvu i misu i&scaron;li i i&scaron;li. I pobijedili! Aždaju komunizma i materijalnih izazova i ponuda pod noge zbili!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjećam se tih divnih, vedrih lica na&scaron;ih majki i očeva &ndash;Međugorčana &ndash; tih hrastova. S njihovih lica moglo se čitati, kao da su govorili: &laquo;Otkud tolika milost narodu momu da Majka mira i Kraljica svemira k nama dolazi?! U kameno, suzno i su&scaron;no gorje međugorsko! Tamo gdje nema ni srebra ni zlata, već trnovi vijenci vise oko vrata.&raquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema kamena na Križevcu na kojem se krunica nije molila, na kojem se Gospin plač nije pjevao, na kojem se Bogu vapaje nije prinosilo i nema pedlja međugorske zemlje koji nije iskrenom molitvom blagoslovljen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A danas? &Scaron;to od toga vidimo danas?</p> <p>Zar ne vidimo da bespravnim, neplanskim gradnjama, koje su utemeljene samo na vlastitim željama i planovima, sve vi&scaron;e sužavamo zajednički prostor? Zajednički prostor! Ali komu? Župnom uredu? Fratrima? Meni? Ne, nipo&scaron;to! To nama ne treba. Zar ne sužavamo prostor hodočasniku? A time &ndash; zar ne sužavamo sebi? I kakvu sliku o Međugorju oda&scaron;iljemo u svijet gradeći &scaron;estokatnice? I &scaron;to bliže crkvi, toj crkvi ljepotici koju u srcu toliki hodočasnici iz cijelog svijeta nose. Toj crkvi čije su nacrte kopirali i takvu u svojim zemljama s ponosom gradili. Toj crkvi u kojoj Boga i mir toliki umorni i opterećeni pronalaze. Toj crkvi u kojoj i pored koje (mislim na ispovijedaonice) toliki grje&scaron;ni i opterećeni pra&scaron;tanje dobivaju. Toj međugorskoj crkvi u kojoj su toliki ozdravili (i tjelesno i du&scaron;evno), toliki milijuni Isusa u svoja prsa primili i radosni svojim se domovima vratili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali ne! O toj Gospinoj crkvi, o toj crkvi za čiju gradnju je trebalo vi&scaron;e od 30 godina (znamo zbog čega!) &ndash; neki svojom gradnjom govore: Tu crkvu se ne smije vidjeti! Mora je se poklopiti! Moja građevina mora biti veća od te Gospine crkve! Jer ja sam sredi&scaron;te svijeta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa ljudi, pa ljudi! Pa &scaron;ta bi bilo od Međugorja da se na&scaron;i očevi, ma dični očevi i majke(!), nisu odrekli, da nisu otkinuli od svoga, od onoga malo &scaron;to su imali, (a malo su imali!) i dali &ndash; kome? Čuo sam na svoje u&scaron;i: &laquo;Fratrima!&raquo; Kako smo slijepi! Pa kako smo slijepi! Ma kojim fratrima?! Zar ne hodočasniku? Zar ne Međugorju! Pogledajmo smjer koji su na&scaron;i očevi i majke izabrali. Odlučili su ići u smjeru da Međugorje bude sve vi&scaron;e oaza mira, ti&scaron;ine, gdje će hodočasnik moći naći svoj mir, gdje će se moći susresti s Bogom. &Scaron;ta bi bilo da su na&scaron;i očevi i&scaron;li u smjeru u kojemu mi danas Međugorje vodimo? U smjeru konzumizma i samo sebičnih interesa? &Scaron;ta bi bilo od Međugorja? &Scaron;ta bi bilo od Međugorja?!!!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradnja visokih objekata u Međugorju &ndash; zar ne dajemo hodočasniku poruku: Hodočasniče, ne smije&scaron; ti vidjeti Križevac ni Brdo ukazanja! Ono jedino &scaron;to treba&scaron; vidjeti je moj hotel, pansion. Ne smije&scaron; uživati u miru na&scaron;e &scaron;krte, ali prelijepe, prirode Herceg-zemlje, slu&scaron;ajući ptice i cvrčke, nego jedino gledati u na&scaron;e betonare i slu&scaron;ati zvukove motora, auta i pikanera?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećam na Gospine riječi: &laquo;Izgubili ste se i ne znate &scaron;to vam je cilj.&raquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zar postavljanjem velikog plakata na kojem je prikazana Kravica i kupači na Kravici ne upućujemo hodočasniku jasnu poruku da ne gleda u Gospu, u Gospin kip, da ne moli, nego da gleda u ne&scaron;to &scaron;to je vi&scaron;e, &scaron;to je iznad Gospe, &scaron;to je važnije od Gospe? Zar mu time ne nudimo ne&scaron;to atraktivnije od Međugorja i ne&scaron;to &scaron;to nije u Međugorju? Zar mu time ne kažemo: Ti koji si ovdje do&scaron;ao, idi odavde, idi na drugo mjesto! Zar to nije odvlačenje pogleda hodočasniku i od molitve i od Međugorja? Ito &ndash; &scaron;to je apsurdno &ndash; ondje gdje hodočasnik misli da je srce Međugorja! Zar Međugorje nije alternativa onomu od čega hodočasnik bježi, čijih ponuda ima napretek? A mi mu opet i ovdje isto serviramo. I jo&scaron; ne&scaron;to: grijeh je &scaron;to to nama fratrima smeta! To je grijeh!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa stalno usmjerava na&scaron; pogled prema Bogu, prema molitvi, a na&scaron; pogled &ndash; na &scaron;to je usmjeren? Samo na sebe? I na to kako sve vi&scaron;e imati? Ono na &scaron;to je usmjeren na&scaron; pogled, usmjeravat ćemo i pogled hodočasnika. &laquo;Gdje vam je srce, tu vam je i blago&raquo; kaže Isus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki (10 ljudi iz Međugorja i Bijakovića) dolazili su k meni i napadali me kako su im u općini rekli da ne bi oni, inspekcija ili tko god, sprječavali njihovu bespravnu gradnju (koji apsurd da se oni koji bi trebali čuvati zakon i zapravo sve nas, da se brane, da peru ruke i prebacuju na druge!). Kažu da bi oni to pustili, ali &laquo;fratri su vas prijavili&raquo;. Ispada da su najveći neprijatelji Međugorja fratri, posebno ja, jer protestiram protiv bezakonja, protiv anarhije, jer mi nije svejedno, nisam ravnodu&scaron;an, jer mi nije drago gledati u kojem se smjeru okreće Međugorje. Ali je pitanje: Tko je pravi prijatelj, a tko neprijatelj Međugorja? Tko Međugorju želi dobro, a tko prividno dobro, zapravo dugoročno gledano nimalo dobro?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čuje se ponekad kako kažete: &laquo;Vi ste fratri svakako ovdje u prolazu. Vi odlazite a mi ostajemo.&raquo; Da ta nije upućena na moju adresu, &scaron;to se čuje ima neko vrijeme? Da to nije nečija želja?</p> <p>&nbsp;</p> <p>O sebi &scaron;to želim reći &ndash; vrlo kratko: gdje god sam bio, radio sam srcem i du&scaron;om za svoj narod. Pomagao mu da raste u svakom pogledu. Ne &scaron;tedeći se. I ovdje to činim. Od djece i mladih pa dalje. I činit ću gdje god bio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako su one gore riječi upućene na moju adresu, reći ću vam i ovo: Na krivu ste adresu uputili. Jer ja ovdje ostajem! U Međugorju, pa makar i ne bio župnik &ndash; to i nije najvažnije. Pa makar i oti&scaron;ao iz Međugorja, ali ja ostajem srcem u Međugorju &ndash; pa gdje god bio. Jer ja sam dijete Međugorja. Ovo je moja domovina, moje srce je odavno ovdje. Od malena. S onog proplanka na kojem sam rođen, čeznutljivo sam gledao prema Međugorju i pitao se kako izgleda to mjesto u kojem je rođena moja baka Mila od Ostojića. Ona mi je često usmjeravala pogled prema križu na Križevcu i pričala mi o Međugorju. I na Križevcu sam bio prije ukazanja. Usječen tako u moju memoriju i u moju svijest, taj mi je križ trajno posvje&scaron;ćivao kroz život tko sam, odkud sam i kome pripadam. U najtežim trenutcima u životu, u krizama, taj mi je križ na &Scaron;ipovcu bio jedina utjeha i nada. Da, taj znak na mome Križevcu, u mome Međugorju! A čim su počela ukazanja, za koje sam čuo 26. 6. 1981., odmah sam sutradan, 27. 6. pje&scaron;ice u Bijakoviće. I tako često iz dana u dan. Moj poziv je ovdje rođen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A neki od vas psujete mi i želite da odem, optužujete me da sam va&scaron; neprijatelj. Poslu&scaron;ajte me: Ne dam vam da volite Međugorje vi&scaron;e od mene! Ne dam! I nikome ne priznajem da Međugorje vi&scaron;e voli od mene! I da poznaje Međugorje, njegovu du&scaron;u, njegovo poslanje, i ono &scaron;to treba biti, bolje od mene! Ne priznajem!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako vi želite, vi &ndash; Mjesna zajednica Međugorje, načelnik općine Čitluk, vi Međugorčani, da novi most koji je u petak sagrađen preko Lukoća i građevine koje su nelegalne, koje su protiv odluke Vijeća općine Čitluk &ndash; ako vi želite da tako bude, ako želite ići tim smjerom anarhije, bezvlađa, neplanske, divlje gradnje, gdje svatko radi po svome, &scaron;to hoće i kako hoće, vi ste taj smjer izabrali! I htijenjem i &scaron;utnjom!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali upitajte se: smjer koji ste izabrali &ndash; prema čemu vodi? Prema dobru Međugorja? Prema priznanju Međugorja?</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sjetimo se stava i smjera na&scaron;ih očeva i majki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad će se probuditi kritični stav ljudi u Međugorju? Kad će prestati sleginjati ramenima? Kad će ljudi u Međugorju početi voljeti Međugorje, &scaron;tititi, čuvati Međugorje? Čuvati ga kao najveće blago, biser koji nam je Gospa povjerila. Ili će drugi morati od nas čuvati Međugorje?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da niste zaboravili &scaron;to vam je Gospa rekla: &laquo;Ja sam vas izabrala, vas, ovu župu&raquo;. Ne Hamziće, Čitluk ili Tepčiće nego vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A mi? Jesmo li mi njezin smjer prihvatili? Da smo nju prihvatili, zar nam uvijek, &scaron;ta god činili, jedno uho ne bi bilo okrenuto prema njoj? Da oslu&scaron;kujemo &scaron;to ona misli? A ne samo &scaron;to mi u svojoj glavi kujemo. A ne isto raditi ko oni nepo&scaron;teni i pohlepni! A ne pustiti one sa strane koji razvaljuju Međugorje na razne načine!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto da oko župne crkve bude &scaron;to vi&scaron;e ti&scaron;ine, &scaron;to manje prometa, zar mi na&scaron;im smjerom koji smo izabrali ne želimo da bude &scaron;to vi&scaron;e prometa, &scaron;to vi&scaron;e buke i &scaron;to manje ti&scaron;ine oko crkve, tog najvažnijeg, sredi&scaron;njeg mjesta, tog vrela iz kojeg izvire tolika Božja milost i na koji i zbog kojeg hodočasnik dolazi? Zar to nije gu&scaron;enje i razaranje Gospine zamisli da Međugorje bude Oaza mira? Shvaćamo li, vidimo li da želimo svim sredstvima doći do svoga cilja, a taj cilj je &ndash; &scaron;to? Opće dobro, oaza mira?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ili na&scaron;e egoistično, nezasitno traženje samo za sebe i za svoje interese?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koga je Gospa mislila kad je rekla: &laquo;Izgubili ste se i ne znate &scaron;to vam je cilj.&raquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je uži prostor, pristup križnom putu na Križevcu, a da ne govorim o Brdu ukazanja i Plavom križu... Ru&scaron;i se Žuželj! (brdo iznad Miletine &ndash; dio svetog Gospina brda)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je mjerilo na&scaron;eg pona&scaron;anja? Bog, Gospa, Gospine riječi? Briga oko općeg dobra, oko molitvenog ozračja u kojem se hodočasnik treba naći? Je li važno ono &scaron;to Gospa želi da hodočasnik ovdje doživi? Ili samo na&scaron; ja? Samo na&scaron; sebični ego? Samo zarada? I pohlepa? Sve vi&scaron;e i vi&scaron;e imati? Kakvu poruku oda&scaron;iljemo hodočasniku koji dolazi u na&scaron; pansion u Međugorju kupnjom i vozanjem skupih auta međugorskim cestama?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to pravimo od Međugorja? Zbog čega ljudi dolaze u Međugorje? Zbog molitve ili zbog turizma? Ili bi netko želio da dolaze zbog turizma? Možda je to razlog da se sve če&scaron;će čuje &laquo;turist&raquo; a ne hodočasnik? A uz to onda i: sezona. U Međugorje dolaze ljudi koji su čuli da se ovdje Gospa ukazuje, a ne zato &scaron;to ima hotela. U prosjeku dolaze oni koji nisu imućni, često dolazi sirotinja, i to iz bijeloga svijeta (iz Južne Koreje, iz Mexika i Kolumbije i Ukrajine...). Mnogi, ako ne skoro svi, dolaze ovamo zbog nevolje, donijeli su svoje križeve i muke. &Scaron;to mislite &scaron;to oni ovdje očekuju? Jednostavnost i skromnost ili luksuz? Jednostavne kuće jednostavnih i pobožnih ljudi dobra srca koji su valjda ne&scaron;to iskusili, valjda ne&scaron;to primili od tolikih i tolikih milosti koje je Gospa (ne u jednom danu, ne u jednom mjesecu, ne u jednoj godini) nego u 35 godina u njihovoj župi ostavila ili očekuju ovdje Las Vegas?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počujmo Gospu: &laquo;Izgubili ste se i ne znate &scaron;to vam je cilj.&raquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto da ostanemo skromni, jednostavni, svjesni i zahvalni jer ni&scaron;ta nije na&scaron;a zasluga nego čisti Gospin dar, umjesto da ostanemo u onom dobrom međugorskom duhu, gdje će se ona fina uljudna tradicija njegovati, da imamo pansion u kojem bismo mi ukućani, kao obitelj, dočekivali i posluživali hodočasnika, u kojem bismo s njim i molili &ndash; namjesto toga u Međugorju se ima već nekoliko grade &laquo;babilonske kule&raquo;! Sve vi&scaron;e ležajeva. Metar pa jo&scaron; jedan metar prema Lukoću, prema cesti. Samo uzeti od drugih, od općeg dobra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zar nije poruka onih koji su napravili prostore s vi&scaron;e od 50 ležajeva (a zar treba vi&scaron;e da bi se moglo pristojno živjeti?) sljedeća: Ne treba tebi nego samo meni! Ne treba&scaron; ti primati hodočasnike (turiste!) nego samo ja! Koliko bi svima bolje bilo i jednostavnije i svima korisnije da su ljudi stali na 50 ležajeva!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to ovaj smjer (sve vi&scaron;e kreveta) treba drugo značiti nego: Meni i samo meni! I jo&scaron; i jo&scaron; i jo&scaron;! A Gospa, a sveti&scaron;te, a hodočasnik, a oaza mira, a mir i molitveni ugođaj? Zar nebrigom, neinteresiranjem za opće dobro, za dobro hodočasnika, za mir i oazu mira, zar se time nismo odrekli Gospe? Zar joj time ne govorimo: Ne slu&scaron;amo tvoje riječi! Ne zanima&scaron; nas! Nas zanima samo zarada, to i samo to!<br />Za kim se to povodimo? U koga se to ugledamo? Zar smo tako brzo zaboravili na&scaron;e po&scaron;tene, marljive i pobožne očeve i majke?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslu&scaron;ajmo Gospu: &laquo;Izgubili ste se i ne znate &scaron;to vam je cilj.&raquo;</p> <p>Na Uskrs, zamislite na Uskrs rade suvenirnice u na&scaron;em Međugorju! Ni na Uskrs taj jadni radnik da ne može kao čovjek, kao vjernik slaviti Uskrs! Koju poruku time oda&scaron;iljemo hodočasniku? Koju sliku stvaramo &ndash; ne samo o sebi nego o Međugorju?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vratimo se na početak. Na koga je Gospa mislila kad nam je poručila (mislim da ne može jasnije!): &laquo;Izgubili ste se i ne znate &scaron;to vam je cilj&raquo;?</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Fra Marinko &Scaron;akota: Propovijed na misi na Kovačici, 3.4.2016.</strong></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-11-fra_marinko_sakota.jpgDan autizma - CVJETIĆI DOBROTEhttp://grude.com/clanak/?i=15531553Grude.com - klik u svijetSat, 02 Apr 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-02-autisticn.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na osnovu Rezolucije UN-a iz 2007. godine, i ove će se godine 2. travanj u svijetu obilježiti kao Dan autizma pod sloganom „Autizam – poštovanje, prihvaćanje, inkluzija“.<p>Većini ljudi je već poznato da je autizam neurorazvojni poremećaj koji značajno utiče na sposobnost komunikacije i socijalne interakcije, a karakterističan je i po stereotipnom i repetitivnom pona&scaron;anju. Incidencija ovog poremećaja se povećava iz godine u godinu - u posljednjim izvje&scaron;tajima iz SAD-a, (relevantnim i za ostale zemlje, s obzirom da je autizam gotovo ujednačeno zastupljen svugdje u svijetu) , tvrdi se da čak 1 u 50 djece &scaron;kolske dobi (2%) ima smetnje koje ukazuju na postojanje poremećaja iz autističnog spektra, &scaron;to opravdava ocjenu svjetske organizacije &bdquo;Autism Speaks&ldquo; da, iako se ne radi o bolesti, nego poremećaju, autizam poprima razmjere epidemije. Smatra se da će ove i narednih godina u svijetu biti vi&scaron;e djece sa dijagnozom autizma nego raka, dijabetesa i AIDS-a zajedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj ne postoji točan podatak koliko je osoba s autizmom. Naoko službeni podaci barataju brojkom od oko 1400 ljudi, no stvarna brojka puno je veća. Smatra se da ih ima između 12 i 15 tisuća, a neki podaci govore kako se na svako 68 dijete u Hrvatskoj, rodi i jedno sa senzornim poremećajem.<br />Ne znam da li u BiH postoji ikakva evidencija jer jo&scaron; puno djece nema pravilne dijagnoze ili se vode kao djeca sa problemima govora i komunikacije.<br />Kako opisati osobu s autizmom!? Možda je najbolji način upravo ova priča o Napuklom vrču:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neki je seljak svakoga dana donosio u selo vodu s izvora.</strong><br /><strong>Dva velika vrča natovario bi na magarca i hodao uza nj.</strong><br /><strong>Jedan vrč bija&scaron;e star i napukao, pa je putem voda curila.</strong><br /><strong>Drugi bija&scaron;e nov, savr&scaron;en, nikada ni kapi vode nije izgubio.</strong><br /><strong>Stari se napukli vrč osjećao poniženim i beskorisnim, tim</strong><br /><strong>vi&scaron;e &scaron;to je novi vrč koristio svaku priliku da se pohvali:</strong><br /><strong>&bdquo;Ja nikada ne prolijem ni kaplju vode!&ldquo;</strong><br /><strong>Jednoga se jutra stari vrč potuži gospodaru: &bdquo;Svjestan</strong><br /><strong>sam svojih pukotina. Izgubi&scaron; mnogo vremena, novaca i</strong><br /><strong>truda, a meni na povratku iscuri velika količina izvorske</strong><br /><strong>vode. Oprosti mi te slabosti.&ldquo; Sutradan su opet i&scaron;li na izvor.</strong><br /><strong>Gospodar će napuklom vrču: &bdquo;Pogledaj svoju stranu puta.</strong><br /><strong>Prekrasna je, sva u cvijeću. Zahvaljujući tebi,&ldquo; reče gospodar.</strong><br /><strong>&bdquo;Kupio sam paketić raznorodnoga cvjetnog sjemenja i posijao ga</strong><br /><strong>uz put, a ti si ga, i ne znajući, zalijevao iz svojih pukotina.&ldquo;</strong><br /><strong>Svi smo puni rana i pukotina,</strong><br /><strong>no Bog može od tih nesavr&scaron;enosti</strong><br /><strong>načiniti prave divote.</strong><br /><strong>(Bruno Ferrero)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobe s autizmom su poput &bdquo;Napuknutog vrča&ldquo; koji u normalnom svijetu ne izvr&scaron;ava zadane funkcije, niti zadatke &ndash; ali u svijetu Božje ljubavi i vjere sudjeluje u izrastanju mnogobrojnih cvjetića dobrote!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-02-autisticn.jpgDalibor Milas poručio Periću i sličnima: Preuzvišeni duhovni oci zašto ste do sada šutjeli?http://grude.com/clanak/?i=14151415Grude.com - klik u svijetSat, 19 Mar 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-19-fra_dado.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dalibor Dado Milas, književnik i kolumnist koji je izložen brojnim pritiscima napustio svećeničku službu, odgovorio je putem facebooka biskupima koji su poručili da se zaustavi odlazak ljudi, da im se dadne posao i da se isplaćuju plaće.<p>&nbsp;</p> <p>Takva objava izazvala je vi&scaron;e neugodnih reakcija, s obzirom da su neki crkveni velikodostojnici godinama &scaron;utjeli protiv nepravde vodeći privatne ratove i uni&scaron;tavajući vlastite župe, napadajući općenito narod i svećenike koje su svim silama htjeli izopćiti iz dru&scaron;tvenog i crkvenog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Objavu Dalibora Milasa prenosimo u cijelosti:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus nikad nije bio imun na dru&scaron;tveno maltretiranje siroma&scaron;nih i obespravljenih. Isus nikad nije podržavao dru&scaron;tvenu nepravdu, nikad se nije ulizivao političarima i inim poglavarima u zamjenu za donacije kako bi se gladnom (!) narodu izgradila jo&scaron; jedna betonska građevina koja će, ako se ovako nastavi, ubrzo zjapiti prazna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No na&scaron;i se biskupi opet velikim čudom čude i i&scaron;čuđavaju kako to da mladi (posebno mlade obitelji) napu&scaron;taju zemlju nagla&scaron;avajući, pa čak i prijeteći i onima koji su oti&scaron;li i onima koji se tek pripremaju da ih "sunce tuđeg neba neće grijati kao ono domaće". Ne shvaćaju da pogre&scaron;no razumijevaju Aleksu &Scaron;antića i da ovdje nikad nije bilo do sunca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nego, preuzvi&scaron;eni duhovni oci, za&scaron;to ste &scaron;utjeli onda kad ste trebali biti najglasniji? Nije da Vam je netko branio...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-19-fra_dado.jpgPaula Tomić POZVANI NA MILOSRDNU LJUBAVhttp://grude.com/clanak/?i=13131313Grude.com - klik u svijetSun, 06 Mar 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-06-milosrdna_ljubav.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mi kršćani pozvani smo pronicati BIT stvari, gledati u bitno! Nemojmo stoga padati na površne slogane, površno etiketiranje, površne zaključke…<p><strong>Nenormalno normalni svijet</strong><br /><br />Nevjerojatno je kako brzo danas ne&scaron;to normalno postane nenormalno. Tako postane sklandal ako jedan ministar obrazovanja izjavi kako je &bdquo;Pitanje evolucije i dalje otvoreno kao i opcija da je Bog stvorio svijet&ldquo;, a nije sklandal ako se izjavi da Boga nema. Postane normalno da se na američkom Super Bowlu promovira homoseksualizam u znaku &bdquo;duginih boja&ldquo; i s motom &bdquo;We Belive in Love!&ldquo;, pa se tome pridruži i festival u San Remu (Italija), pa se vi&scaron;e govori o pjevačima koji su u svojim rukama nosili znakove ukra&scaron;ene duginim bojama, nego o samim pjesmama. Časno je da se predsjednik Obama naziva &bdquo;čovjekom koji je američkoj naciji pružio budućnost&ldquo; prihvaćajući sve &bdquo;vrste ljubavi&ldquo;. A zaboravlja se da je to isti onaj čovjek koji se zalaže za abortus i koji nije htio ukinuti Planned Parenhood, američku organizaciju koja je prema godi&scaron;njem izvje&scaron;taju za 2014. provela <strong>327,653 pobačaja</strong>, te također djeluje s ciljem kontrole rađanja, prisilnog steriliziranja, prodaje organa namjerno pobačenih fetusa, povećanja dostupnosti pobačaja, &scaron;irenja zakona koji promiču legalizaciju pobačaja i geneder ideologije.<br /><br /><br /><strong>Iskrivljeni simbol DUGE</strong><br /><br /><br />Da paradoks bude veći iz starozavjetne biblijske priče o Noi (Post 9,13-17), znamo da je Bog stvorio dugu na nebu kao znak saveza sa živim bićima, kao obećanje da ih vi&scaron;e nikada neće poku&scaron;ati uni&scaron;titi. A isti taj znak duge od 1978. godine koristi LGBT-ovski pokret (osobe lezbijske, gejske, biseksualne i transrodne opredijeljenosti), koji upravo svojim zalaganjem za uni&scaron;tenjem obitelji, za surogat majčinstvom, za umjetnom oplodnjom&hellip; čini sve da se ovaj ljudski rod uni&scaron;ti. Da je to doista plan Novog svjetskog poretka potvrđuje i Unescov plan koji koristeći različite programe odgoja i obrazovanja ima za svrhu u slijedećih 20 godina učiniti da polovica čovječanstva postane homoseksualna.<br /><br /><br /><strong>Lažnost izjave &bdquo;Ljubav je ljubav&ldquo;</strong><br /><br /><br />Svi ovi pakleni planovi su tako zamamno i razumno složeni u poznati slogan koji ponavljaju svi lijevo i liberalno nastrojeni pojedinci ili jednostavno neupućeni kr&scaron;ćani: pa to je samo &bdquo;pravo na ljubav&ldquo; i &bdquo;sva ljubav je ista&ldquo; - &bdquo;LOVE IS LOVE&ldquo; &ndash; LJUBAV JE LJUBAV! A to je tako jedan povr&scaron;ni pogled, jer pod riječ ljubav možemo staviti toliko puno različitih ljubavi. Svi psiholozi i njihove teorije imaju vi&scaron;e podjela ljubavi. Neki je dijele na &bdquo;strastvenu ljubav&ldquo; &ndash; zaljubljenost i &bdquo;partnersku ljubav&ldquo;. Klasična podjela ljubavi je na PHILIA (prijateljska ljubav), EROS (tjelesna ljubav), AGAPE (milosrdnost, zauzimanje i briga za bližnjeg). Drugi psiholozi navode jo&scaron; vi&scaron;e podvrsta ljubavi. Iz praktičnog života možemo reći da se razlikuje majčinska ljubav od očinske, bratska od sestrinske, pa ljubav djedova i baka&hellip; - sve imaju neku svoju boju i karakteristiku. Tako da kad kažu da je važna samo ljubav, nije istina jer ako nekom djetetu da&scaron; samo majčinsku ljubav, a zakine&scaron; ga za očinsku, sestrinsku, ili bakinu&hellip; to dijete ostane zakinuto za neka temeljna iskustva, za različite izljeve i okuse ljubavi koje može i treba dobiti od različitih osoba koje imaju različite uloge u njegovom životu. Dokazuju to i pisma djece koja su odrastala u gay obiteljima i koja i sada pate, imaju psihičke posljedice ili se sama ne znaju nositi s osobama drugog spola jer nisu upoznali majčinsku ili očinsku ljubav u svom životu.<br />Slogan &bdquo;Ljubav je ljubav!&ldquo; nikako ne stoji ako usporedimo istospolne i prirodne odnose mu&scaron;karca i žene zato &scaron;to &bdquo;težina&ldquo; ljubavi i komunikacije koja se rađa između mu&scaron;karca i žene, između ta dva psiholo&scaron;ki, emocionalno, tjelesno&hellip; potpuno različita bića neusporedivo je teža od &bdquo;istosmjernosti&ldquo; odnosa koji imaju dva mu&scaron;karca ili dvije žene, ipak dva jednaka psiholo&scaron;ka, emocionalna, tjelesna bića (iako oni kažu kako preuzimaju različite uloge). Ali drugo je &bdquo;uloga&ldquo;, a drugo je &bdquo;bit&ldquo;.</p> <p><br /><strong>Ljubav se dokazuje žrtvom</strong><br /><br /><br />Gospa u svojim porukama često govori o svom i Isusovom poslanju: Bog Otac ih je poslao kako bi nas, Božju djecu, naučili ljubiti. Za&scaron;to ljubiti? Zato &scaron;to je Bog ljubav. I tko ljubi, poznaje Boga. &bdquo;Djeco moja, moga Sina mogu vidjeti svi oni koji ga ljube, jer njegovo se lice vidi po du&scaron;ama koje su ispunjene ljubavlju prema njemu.&ldquo; (usp. Gospina poruka Mirjani 2. 03. 2016.) Kakva je to ljubav koja čini da Bog postaje vidljiv nama i u nama? Ova ljubav koju navije&scaron;ta svijet &ndash; ljubav užitka, samodostatnosti, komotnosti, utaživanja vlastite želje ili vlastitih strahova nau&scaron;trb nerođenih, bolesnih, različitih&hellip;? Ne, ljubav o kojoj Gospa i Božja Riječ govore je milosrdna ljubav, ljubav koja se dokazuje žrtvom! To nije ljubav koja se izgovara i reklamira, to je ljubav koja se dokazuje životom u samosagorijevanju, odricanju, prihvaćanju, pra&scaron;tanju&hellip; &bdquo;On je izgovarao riječi spasenja za cijeli svijet, riječi ljubavi za sve, ljubavi koju je dokazao svojom žrtvom.&ldquo; (usp. Gospina poruka Mirjani 2. 03. 2016.)</p> <p><br /><strong>Jedini ideal: Milosrdna ljubav</strong><br /><br /><br />Za&scaron;to nas Gospa neprestano upućuje na Božju riječ? I za&scaron;to je dana&scaron;nji svijet tako žarko želi relativizirati i dokinuti? Zato &scaron;to nas Božja riječ uvijek vraća na početke i temelje života. Ako vjeruje&scaron; da je od početka Bog izvor života, onda vjeruje&scaron; i u ljubav kao princip stvaranja. Onda razumije&scaron; za&scaron;to je tako važno odgajati djecu za ljubav jer ljubav nije samo odnos prema nekoj osobi, nego stav, orijentacija cijelog na&scaron;eg karaktera i života i temelj zajedni&scaron;tva, karta za vječnost.<br />Božja Riječ nam otkriva kako je početak svega Božje Milosrđe i da je svr&scaron;etak svega opet to divno, milosrdno Očevo srce. Cijeli nam je životni put zapravo uranjanje u Božje Očinstvo i odrastanje u identitetu Sinova Božjih.<br />Zato bi jedini ispravni slogan trebao biti samo onaj biblijski: &bdquo;Budite milosrdni, kao &scaron;to je Otac va&scaron; milosrdan (Lk 6, 36)!&ldquo;<br />I sam Sveti Otac Franjo kaže kako je &bdquo;Crkva u ovome času velikih epohalnih promjena, pozvana snažnije davati znakove Božje prisutnosti i blizine. Ovo nije vrijeme za rastresenost, nego vrijeme da ostanemo budni te da u sebi probudimo gledanje u bitno. Vrijeme je to u kojem Crkva treba pronaći osjećaj za poslanje koje joj je Gospodin povjerio na dan Uskrsa da bude znak i oruđe Očeva milosrđa...&ldquo; (Iz propovjedi pape Franje na dan progla&scaron;enja Jubilarne godine Milosrđa, u subotu 11. travnja 2015. na liturgijskom slavlju prve večernje Druge vazmene nedjelje, tj. Nedjelje Božjega milosrđa.)</p> <p><br /><strong>Gledanje u bitno</strong><br /><br /><br />Mi kr&scaron;ćani pozvani smo pronicati BIT stvari, gledati u bitno! Nemojmo stoga padati na povr&scaron;ne slogane, povr&scaron;no etiketiranje, povr&scaron;ne zaključke&hellip; Bitne stvari su najče&scaron;će one najmanje stvari u na&scaron;em životu, one svakodnevne, male stvari koje zapravo čine život. Sve &scaron;to radimo u na&scaron;em životu i na&scaron;im odnosima može nas voditi prema &bdquo;intimnosti, povezanosti, prihvaćanju&ldquo; ili prema &bdquo;izolaciji, sebičnosti, zatvaranju&ldquo;. To važi za najmanje stvari: može&scaron; napraviti kavu samo sebi ili i mužu, može&scaron; kupiti ne&scaron;to samo sebi ili misliti i na prijatelja, može&scaron; ugoditi sebi ili žrtvovati se pa ugoditi djetetu&hellip; Nema nam drugog puta. I sama Gospa kaže: <strong>&bdquo;Zato, djeco moja, apostoli moji, poslu&scaron;ajte me. Ostavite se ispraznosti i sebičnosti. Ne živite samo za zemaljsko, materijalno&hellip;&ldquo;</strong> Jo&scaron; ovo malo dana korizmenog hoda prema Uskrsu mogu biti prilika da bolje i ustrajnije rastemo u milosrdnoj ljubavi na koju smo pozvani.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-06-milosrdna_ljubav.jpgSrbiji će u kontrolu ruskih baza u Nišu ići vojnici iz Hrvatske http://grude.com/clanak/?i=12641264Grude.com - klik u svijetTue, 01 Mar 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-01-nato_rh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vojska Srbije vjerojatno je jedina u svijetu koja istodobno provodi vježbe s NATO-ovim snagama i ruskom vojskom. Nakon što je Srbija prije deset dana potpisala zakon o potvrđivanju sporazuma između Srbije i NATO-a, takvu neutralnost sve će teže moći glumiti. <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e:Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prvom testu Moskve ili Washingtona Srbija će se morati jasno odrediti. Jedna od provjera lojalnosti mogla bi biti kada NATO uputi zahtjev za pristup ruskoj bazi u Ni&scaron;u, na &scaron;to bi uskoro mogao imati pravo. Nije te&scaron;ko zamisliti reakciju Moskve i Beograda. &Scaron;ok bi bio jo&scaron; veći kada bi u kontrolu do&scaron;li hrvatski vojnici pod NATO-ovom zastavom. Bezbroj takvih neugodnih situacija moglo bi biti i u Crnoj Gori, Kosovu, BiH, Makedoniji...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajan dio jugoistočne Europe u raskoraku je između razuma i srca. Službeno na putu za Zapad, a zapravo povezaniji s Istokom vi&scaron;e nego &scaron;to su mnogi spremni priznati. Crna Gora je na pragu formalnog članstva u NATO-u, na Kosovu se ni toliko godina od progla&scaron;enja neovisnosti jasno ne raspoznaje gdje počinje država, a gdje prestaje NATO, dok je u slučaju Srbije odnos sa Zapadom vrlo kompliciran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je u bratskom zagrljaju s Rusijom, službeno želi kod njezinih neprijatelja: u NATO i EU. Ba&scaron; kao i Crna Gora, gdje prosvjednici protiv NATO-a ma&scaron;u uglavnom ruskim i srpskim zastavama.
&Scaron;to tek reći za BiH koja također formalno ide prema članstvu u EU, ali doslovno pola države najvećeg prijatelja vidi u Rusiji. Zbog toga je u Republici Srpskoj i prilično veliki animozitet prema europskom i Sjevernoatlantskom savezu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No i u drugom dijelu BiH, gdje je barem deklarativna želja za članstvom u EU, a posebno u NATO-u, postoje snažne simpatije prema Istoku. Dodu&scaron;e, ne Rusiji, nego Turskoj u koju se gleda kao u za&scaron;titnika Bo&scaron;njaka muslimana na Balkanu. I Turci i Rusi koriste ove činjenice za ostvarenje vlastitih geopolitičkih i geostrate&scaron;kih ciljeva. Upitno je koliko je i Zapad, u prijevodu EU i NATO, istinski spreman prigrliti jugoistok Europe kao dio vlastite obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Integracija istočnijih zemalja, poput Bugarske i Rumunjske, bila je ekspresna i obilježena protekcijom, ali isključivo zbog strate&scaron;kog cilja da se Zapad &scaron;to vi&scaron;e i brže približi ruskim granicama. Čak i u kontekstu izbjegličke krize može se zapitati pristupa li Europska unija zemljama jugoistočne Europe kao &ldquo;istoku&rdquo; ili vlastitom predvorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U većini zemalja EU o balkanskoj ruti izbjeglica govori se kao tuđem, a ne europskom problemu. Uzajamna je neiskrenost s jedne strane EU i NATO-a, a s druge jugoistoka Europe.</p> <p>Želja da svi budu u zajedničkoj obitelji Europske unije ili Sjevernoatlantskog saveza postoji samo zbog činjenice &scaron;to im to jamči međusobni mir.</p> <p>U protivnom, svjetske bi sile u balkanskom dvori&scaron;tu mogle zapaliti svoje ratove. U tom požaru svi bi izgorjeli. Zato su svi spremni progutati gorke pilule.</p> <p>Poput one da hrvatski vojnici pod NATO-ovom zastavom kontroliraju rusku bazu u Srbiji. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-01-nato_rh.jpgKORIZMA U OBITELJI, Papini savjeti za plodonosnu Korizmuhttp://grude.com/clanak/?i=11151115Grude.com - klik u svijetWed, 10 Feb 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-10-papa_franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tek što smo pospremili u kutije božićne ukrase i odložili ih na tavane ili u spremišta, evo nas pred novim liturgijskim vremenom – vremenom korizme. Korizma je, nekako više od došašća, obojana pozivima na žrtvu, post; molitvu, djela milosrđa... Zvuči nekako teže, tamnije, zahtjevnije.<p>Ne dopustimo da nas to prepla&scaron;i - vrijeme sijanja i umiranja sjemena uvijek je te&scaron;ko i neizvjesno, ali zato ljepota plodova zasjeni svu muku! Tako će biti i s na&scaron;im Uskrsom ako se za njega lijepo, pokornički pripremimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Papin korizmeni poziv u sklopu Godine milosrđa</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine korizma je pomalo posebna zato &scaron;to se nalazi u jubilarnoj Godini milosrđa, koja sama po sebi ima taj korizmeni '&scaron;tih'. Naime <strong>u buli jubileja &bdquo;Lice milosrđa&ldquo; Papa upućuje vjernicima pravi korizmeni poziv, odnosno daje savjete za Godinu Milosrđa.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Radosno činimo duhovna i tjelesna djela milosrđa</strong>. Svi smo &bdquo;pozvani živjeti milosrđe, jer je nama prvima ukazano milosrđe&ldquo;.<br /><strong>Opra&scaron;tajmo uvrede</strong> &ndash; &bdquo;imperativ je koji kr&scaron;ćani ne mogu ne uzeti u obzir&ldquo;. &bdquo;Mnogo puta se čini te&scaron;ko oprostiti, ali opra&scaron;tanje je sredstvo stavljeno u krhke ljudske ruke da bi se postiglo mir u srcu i živjelo radosno&ldquo;.<br /><strong>&bdquo;Ne sudimo i ne osuđujmo</strong>, klonimo se ljubomore i zavisti i postajmo tako oruđa opro&scaron;tenja&ldquo;.<br /><strong>Otvarajmo svoje srce egzistencijalnim periferijama</strong> &ndash; donosimo utjehu i solidarnost onima koji u dana&scaron;njem svijetu žive &bdquo;nesigurnost i patnju&ldquo;, &bdquo;mnogobrojnoj braći i sestrama li&scaron;enima dostojanstva&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Obitelj - povla&scaron;teno mjesto za iskustvo pra&scaron;tanja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao povla&scaron;teno mjesto u kojem se može živjeti iskustvo radosti pra&scaron;tanja Papa vidi obitelj. Obitelj je temeljna zajednica dru&scaron;tva i Crkve, mjesto u kojem se žive najintimniji i najbliži odnosi i komunikacija. Upravo je zato obitelj mjesto i najvećih međusobnih ranjavanja i uvreda. &bdquo;Pra&scaron;tanje je bit ljubavi koja može razumjeti pogre&scaron;ke i ispraviti ih. U obitelji se odgaja za oprost, zato &scaron;to smo sigurni da ćemo u njoj pronaći razumijevanje i podr&scaron;ku, unatoč pogre&scaron;kama koje možemo učiniti.&ldquo;*<br />Poziv na hodoča&scaron;će</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korizma je vrijeme u kojem smo najsvjesniji vlastite prolaznosti. Već od samog čina pepeljenja na Pepelnicu i riječi svećenika: &bdquo;Sjeti se, čovječe, da si prah i da će&scaron; se u prah pretvoriti!&ldquo; pa do Velikog petka i Isusove smrti na križu, osjećamo da smo pozvani ne sijati u ovo propadljivo tijelo, nego ljubavlju i žrtvom sijati za vječnost. Stoga je za sve obitelji vrlo zanimljiv jo&scaron; jedan Papin savjet, a taj je da se učini jedno hodoča&scaron;će, jer &bdquo;milosrđe je cilj koji treba postići a koji zahtijeva predanost i žrtvu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz propovijedi s mise koju je Sveti Otac slavio za obitelji u Bazilici svetoga Petra na blagdan Svete obitelji Isusa, Marije i Josipa, možemo i&scaron;čitati da ovo hodoča&scaron;ćenje može biti trostruko:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hodoča&scaron;će u neko sveti&scaron;te</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>I Sveta Obitelj hodočastila je u Jeruzalem kad je Isus imao dvanaest godina i kad su ga &bdquo;izgubili u Hramu&ldquo;. Važno je to iskustvo kad cijele obitelji zajedno hodočaste, posebno kad i s drugim obiteljima svjedoče i pokazuju svojoj djeci kako zajedno idu prema jednom te istom cilju. Ovdje je posebno važno shvatiti - ističe papa Franjo - &raquo;da hodoča&scaron;će ne zavr&scaron;ava kada dođemo do cilja, nego kad se vratimo kući i nastavimo svakodnevni život, primjenjujući stečene duhovne plodove. Primjer tome je Isus koji, po povratku iz Hrama, &bdquo;bija&scaron;e poslu&scaron;an&ldquo; Mariji i Josipu.&laquo;*</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hodoča&scaron;će na nedjeljnu Misu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>I ovdje nam Sveta Obitelj može biti uzorom &ndash; naime, svake su subote i&scaron;li u sinagogu slu&scaron;ati riječi Zakona i Proroka. Ljepota nedjeljnih odlazaka na misu je to obiteljsko zajedni&scaron;tvo: kad očevi, majke i djeca zajedno idu u kuću Gospodnju, kako bi posvetili taj blagdan ili sljedeći tjedan molitvom. To je pouka i za na&scaron;e obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hodoča&scaron;će života</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Utje&scaron;no je razmatrati nad tim da su Marija i Josip također morali Isusa učiti moliti. To je i danas zadatak svake obitelji &ndash; primjerom i svjedočanstvom vlastite i obiteljske molitve pokazati i naučiti djecu da zavole molitvu i da im molitva postane način životnog hodoča&scaron;ćenja. &bdquo;&Scaron;to može biti ljep&scaron;e &ndash; upitao je Papa &ndash; od blagoslova koji otac i majka udjeljuju svojoj djeci na početku i svr&scaron;etku svakoga dana, ocrtavajući na njihovu čelu znak križa? Jednako je tako važno da se obitelji zajedno kratko pomole prije jela, kako bi zahvalili Gospodinu za darove i naučili kako ih dijeliti s potrebitima.&ldquo;*</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pouzdanje u obitelj</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Gledano kroz ove Papine savjete, korizmeno vrijeme nam doista ne mora biti &bdquo;teret&ldquo;, nego veliki privilegij i izazov da u njemu poku&scaron;amo učiniti od na&scaron;ih obitelji &bdquo;mjesta pra&scaron;tanja&ldquo; i &bdquo;mjesta hodoča&scaron;ćenja&ldquo; prema vječnom Uskrsu. I zavr&scaron;avam Papinim riječima: &bdquo;Nemojmo izgubiti pouzdanje u obitelj. Prekrasno je kad uvijek možemo otvoriti svoje srce drugome, ni&scaron;ta ne držeći skrivenim. Gdje je ljubav, tamo je i razumijevanje i oprost. Svima vama, drage obitelji, povjeravam to tako važno poslanje, koje je vi&scaron;e nego ikada potrebno svijetu i Crkvi.&ldquo;*</p> <p>&nbsp;</p> <p>*Iz propovijedi koju je papa Franjo održao na misi u bazilici svetoga Petra na blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa.<br /><br /><br /></p> <p><strong>Paula Tomić</strong>/Boboska.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-10-papa_franjo.jpgHrvatski TJEDAN BRAKA 7. – 14. 02. VJERNOST JE PREDNOSThttp://grude.com/clanak/?i=10991099Grude.com - klik u svijetMon, 08 Feb 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-08-tjedan_braka_2016_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veljača je bogata inicijativama koje slave život, posvećenost, predanje, ljubav, vjernost… (2. 02. Dan života, Dan posvećenog života, 11. 02. Dan bolesnika, 14. 02. Dan zaljubljenih…). <p>Jo&scaron; jedna u nizu tih inicijativa, relativno nova u ovim na&scaron;im krajevima je i TJEDAN BRAKA, dio međunarodne inicijative Marriage Week International koja se svake godine odvija u 26 zemalja svijeta kako bi se od 7. &ndash; 14. 2. održao niz događanja kojima bi se proslavio brak i osnažili parovi u svojem međusobnom savezu i predanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tjedan braka potiče pojedince, udruge, tvrtke, vladine agencije, politička tijela, crkvene zajednice te sve ostale koji podržavaju iste ciljeve i vrijednosti da u tjednu od 7. do 14. veljače organiziraju jedan ili vi&scaron;e događaja, od onih sasvim romantične prirode do onih edukativnih ili zabavnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavna istraživanja pokazuju da je trajna stabilnost braka rezultat međusobne predanosti supružnika utjelovljene u njihovim zavjetima, podržane od strane obitelji, prijatelja i dru&scaron;tva kao cjeline, no život često zna biti pretrpan izazovima i lako je zanijeti se karijerom, djecom i kućanstvom te zapostaviti supružnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu kad nam svi pokazatelji govore kako se parovi sve rjeđe odlučuju ozakoniti svoju vezu, kad su sve če&scaron;će bračne krize i nedostatak bračne bliskosti, kad se broj razvoda galopirajući povećava (31 razvod na 100 sklopljenih brakova u 2013. godini), tjedan braka želi nas podsjetiti da svoje supružnike postavimo kao prioritet. To bi mogao biti prvi korak u poku&scaron;aju osnaživanja međusobne povezanosti, zatim bračne veze pa na kraju i obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve o tome Kako se uključiti?, Prijaviti događaj, ponudu, ideju, sve o lokacijama događaja potražite na: http://tjedanbraka.org</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić/Boboska.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-08-tjedan_braka_2016_1.jpgGRGO MIKULIĆ: Hercegovačko biti ili ne biti http://grude.com/clanak/?i=948948Grude.com - klik u svijetWed, 20 Jan 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-20-spoj_jadransko_jonskog_i_koridora_vc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Može li Hercegovina postati investicijski i uopće gospodarski Eldorado?<p>Pretpostavka svakoga dugoročnoga, a osobito ubrzanoga razvoja nekog područja su: ljudi, dobar zakonski okvir, izrađena strategija i strate&scaron;ki planovi, uređena katastarska i imovinsko-pravna služba. Naravno da bismo mogli nabrajati i dalje, no ovo su temeljni uvjeti, oni su zapravo conditio sine qua non svakoga razvoja, uvjet bez kojega uopće nije moguće ni&scaron;ta ozbiljnije ni planirati ni raditi na gospodarskom planu.<br />Naravno i infrastruktura ne samo da je važna, nego je od iznimne važnosti njezin stupanj izgrađenosti, no ako imate ove već nabrojane temeljne uvjete, onda se i infrastrukturni projekti mogu pokrenuti, no ako njih nemate, nije moguće ni&scaron;ta učiniti ni na infrastrukturnom planu.<br />Hercegovina može zahvaliti Bogu &scaron;to se prostorno nalazi na takvom mjestu da će kroz nju, osobito u budućnosti, prolaziti mnogi infrastrukturni pravci: cestovni, željeznički, zračni, plinski itd, &scaron;to je samo po sebi čini i investicijski i gospodarski vrlo interesantnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od ovih infrastrukturnih projekata su već u fazi implementacije, makar sad za sad jo&scaron; u usporenoj fazi kao &scaron;to je autocesta A1 kao dio koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, autocesta A1, poznatija kao Dalmatina kao dio Jadransko &ndash; jonskog koridora kroz Republiku Hrvatsku je praktički već gotova, jadranski plinovod Republike Hrvatske u dobroj mjeri prati izgradnju autoceste itd.<br />Izgradnjom autoceste paneuropskog koridora Vc koji bi trebao povezati Mađarsku (Budimpe&scaron;tu), kasnije vjerojatno i Baltičke zemlje, s Jadranskim morem; Jadransko &ndash; jonske autoceste koja bi trebala povezati zapadnu i jugoistočnu Europu (kasnije vjerojatno i Tursku a s njome i Aziju), stvorit će se infrastrukturne pretpostavke za osmi&scaron;ljen i ubrzan razvoj praktički cijeloga područja regije Hercegovina.<br />Naravno, ni&scaron;ta se ne će dogoditi samo od sebe. Ako mi ne uradimo svoj dio posla, sve će ostati samo na &scaron;ansi, neiskori&scaron;tenoj &scaron;ansi i mogućnostima koje nisu realizirane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi autoceste koje će prolaziti kroz Hercegovinu od mogućnosti doista postale istinski i snažan pokretač gospodarskog razvoja Hercegovine, morat će se učini puno vi&scaron;e na području ljudskih resursa; na prilagodbi zakonskog okvira europskim zakonima i normama; napraviti i osmisliti viziju i strategiju razvoja Hercegovine kao regije, a ne, poput na&scaron;ih polja, rascjepkanu na županijske njivice; urediti imovinsko-pravne i katastarske službe kako bi postale efikasne i učinkovite, &scaron;to je za gospodarstvo općenito, a osobito za investicije zapravo presudno važno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na području ljudskih resursa morat će se promijeniti: kao prvo vlastiti radni mentalitet i uopće pristup radu (poslu &ndash; zaposlenju) i biznisu, odbojnosti i sumnjičavost prema inozemnom kapitalu, odnos spram znanosti i stjecanju znanja, uskladiti &scaron;kolstvo s gospodarskim potrebama i razvojnim vizijama, te ga učiniti kompatibilnim suvremenim znanstvenim potrebama i dostignućima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju zakonska regulativa, potrebno je donijeti takav zakonski okvir koji će biti jednostavan, jasan i nedvosmislen, te koji će jamčiti sigurnost poslovanja u tim uvjetima na dulje vremensko razdoblje, a ne kao do sada stalnim zakonskim izmjenama stvarati nesigurnost i za investicije i za redovno poslovanje gospodarskih subjekata; nadalje, za registraciju novih gospodarskih subjekata, potrebno je pojednostaviti proceduru registracije, te ih osloboditi barem nekih u &scaron;umi fiskalnih i parafiskalnih nameta, barem u prvim godinama poslovanja i to prema broju novootvorenih radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kvalitetnu Strategiju razvoja Hercegovine moguće je izraditi samo ako se ima jasnu viziju.<br />Vizija mora odgovoriti na ključno pitanje:<strong> Kakvu Hercegovinu zapravo želimo u budućnosti?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li to visokoindustrijalizirano područje prljave industrije, puno visokih tvorničkih dimnjaka nad zemljom, a u zemlji spletom kanalizacijskih cijevi iz kojih istječe fekalno i kemijski zagađena, ne voda, nego smje&scaron;a, prostorno neuređeno i zagađeno područje, dru&scaron;tveno i socijalno neosvije&scaron;teno - ili želimo da ona, Hercegovina, bude područje uravnoteženog razvoja, poljoprivredno i turistički održivo, tehnolo&scaron;ki visoko sofisticirano, znanosti orijentirano, te s dru&scaron;tveno osvije&scaron;tenim i socijalno osjetljivim i dru&scaron;tvenim i političkim sustavom.<br />Nadam se kako je jasno svakome, bez iznimke: nacionalno, politički, vjerski, ili bilo kako drugačije, kakvu bismo Hercegovinu svi trebali imati, kakvu želimo i kakvu bismo trebali željeti.<br />Strategija bi, polazeći od postojećega stanja, trebala odgovoriti na pitanje: Kako to postići?<br />Ovisno o odgovoru na to pitanje, Strategija bi morala sadržavati i akcijske planove za one glavne, strate&scaron;ke ciljeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostorni plan mora odrediti: 1. koja su to područja najpovoljnija za otvaranje velikih industrijskih zona, a da pri tome prirodni i okoli&scaron;ni ambijent ne bude drastično naru&scaron;en ili , ne daj Bože, ugrožen (jesu li to: Bijača-Zvirići, Zvirovići , je li to praktički cijelo područje na dodiru općina Međugorje, Grude, Ljubu&scaron;ki i &Scaron;iroki Brijeg, je li to područje Počitelja ili južnog Mostara itd.); 2. koja su to područja koja treba stimulirati za poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju; te 3. koja područja i lokacije su od posebnog kulturnog i turističkoga interesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostorni plan regije Hercegovine, sukladno tome, trebalo bi hitno donijeti, jer vrijeme istječe i ako se na tome planu ni&scaron;ta ne poduzme, bojim se kako bismo mogli izgubiti korak s vremenom i kakio bi nas vrijeme moglo naprosto pregaziti, pa da, ono &scaron;to nam je bila potencijalna i komparativna prednost, postane potencijalni teret i stvarna prepreka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo sada je krajnje vrijeme započeti i žurno uraditi sve te stvari kako bi se, za razliko od sada, stvorila povoljna gospodarska klima.<br />Ako to ne učinimo sada, odgovarat ćemo pred vlastitom savje&scaron;ću i pred generacijama koje će doći poslije nas, jer nijedna od zemalja u na&scaron;emu okruženju ne će čekati dok se mi dosjetimo jadu, nego će raditi ono &scaron;to smo trebali mi, a nismo. I bit će sasma svejedno zbog čega, a i tko je kriv za to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajmo samo &scaron;to to rade općine u pograničnom dijelu susjedne nam Republike Hrvatske, primjerice Kula Norinska u Novim Selima, iako su usporedne prednosti daleko na na&scaron;oj strani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato je potrebno uhvatiti se posla, ovo je vrijeme koje će Hercegovini odrediti budućnost. Hoće li je biti ili ne biti, i pitanje i odgovor je sad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I nemojmo zaboraviti: <strong>Nikada nije kasno, ali uvijek postoje ljudi koji su zakasnili.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grgo Mikulić/Boboska.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-20-spoj_jadransko_jonskog_i_koridora_vc.jpgDežulović: Novo Sarajevo izrasta iz saudijskih džamija i turskih škola...http://grude.com/clanak/?i=912912Grude.com - klik u svijetSat, 16 Jan 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-16-novo_sarajevo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zvao me jedne prilike u dva iza ponoći Kožo da ispriča nekakvu zajebanciju iz rata. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic ili kakvu zajebanciju iz rata. <p>&nbsp;</p> <p><em><span style="color: #800000;"><strong>&nbsp;Za Oslobođenje pi&scaron;e Boris Dežulović</strong></span></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Elem, vratio se on jednoga dana s linije i navratio u kafanu Pozori&scaron;ta mladih na piće, kad u kafanu upala vojna policija, i od sve raje unutra &ndash; pravo na njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Selamalejkum, alejkumselam, dobardan, dandobar, daj kaže dokumente. "Nemam", veli Kožo, "sad sam s linije, imam samo vojnu knjižicu". "Dobro", kaže drot &ndash; a rmpalije je bilo za razmjenu zarobljenika i jo&scaron; da ostane za dvojicu &ndash; pa izvadio tefter i olovku: "Kako je ime?" "Dragan", spremno će Kožo. "Prezime?" "Kožović", odgovorio mu on malo opreznije. "Ime oca?", glasno će bilmez ne dižući oka s teftera, i nesretni Kožo vidi kamo to vodi: "Mihajlo". "Ime majke?" "Rajka", tiho će on, sad već tačno osjećajući kako ga mlad život napu&scaron;ta: jo&scaron; samo fali da ga drot pita koja mu je&hellip; "Adresa?", u to će ovaj strogo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potonuo Kožo sav, pa jedva promucao, "Gruje Novakovića 6", a rmpalija podigao pogled s teftera: "Može li bar adresa Kaukčije Abdulaha efendije, majketi?"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebalo je, naravno, mom prestravljenom drugu neko vrijeme da se sabere, reanimira, povrati osnovne životne funkcije i shvati kako mu je raciju namjestila banda iz kafane. Bio je, jebiga, rat &ndash; gubila se i glava zbog imena oca i majke - ali je barem bila zajebancija.</p> <p>Danas, međutim, nema ni rata ni zajebancije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakako, ne priliči jedna ratna zajebancija niti razmi&scaron;ljanju, a kamoli priči o nesretnoj sudbini malog Mahira Rakovca, ali ovo ionako nije priča o njemu. O tragediji zlostavljanog dječaka i njegovih roditelja saznali smo sve i saznat ćemo jo&scaron; vi&scaron;e, a opet premalo da je obuhvatimo. Iza malog Mahira, kako to obično pi&scaron;e na onim tužnim posljednjim stranicama Oslobođenja, ostat će slomljeni i uni&scaron;teni roditelji, rodbina i prijatelji, ali i slomljen i uni&scaron;ten cijeli jedan grad: nije se o njegovoj tihoj propasti do sad mnogo naglas i javno govorilo, a ne bi ni danas, da nije taj uni&scaron;teni grad malog Mahira utjerao u smrt, ponudiv&scaron;i mu jedan svoj oronuli neboder da se sa njega baci prije nego ga sam ubije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek onda, eto - tek nakon &scaron;to smo saznali kako je nesretni dječak maltretiran i ponižavan, a onda i silovan u zahodu Internacionalne &scaron;kole na Ilidži - iznenađeni smo i osupnuti saznali sve o tom eksteritorijalnom komadu Turske u Sarajevu, nečem poput saudijske džamije kralja Fahda, samo bez munara: saznali smo da je ta &scaron;kola dio lanca u vlasni&scaron;tvu turskog pokreta Hizmet pod pokroviteljstvom islamskog učenjaka Fethullaha G&uuml;lena, da ih ima jo&scaron; i da je riječ o cijelom jednom paralelnom odgojno-obrazovnom sistemu, u kojima se na velikom odmoru umjesto mliječnih namaza iz na&scaron;eg djetinjstva klanja podne-namaz, i u kojemu slabo vrijedi i bosanski jezik, a kamoli tradicija: kad se nakon Mahirove tragedije konačno javio direktor &scaron;kole na Ilidži, javio se na perfektnom &ndash; turskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Saznali smo tako da je ta &scaron;kola rasadnik nove bosanske elite, mjesto gdje odrastaju sinovi i kćerke sarajevskih guzonja, obijesna i bahata zlatna mladunčad &scaron;to se od malih nogu definira u odnosu na zlosretnu djecu iz nižih kasta, miljea i kultura, ili naprosto nižih kantona &ndash; "Tuzlake", "karavlahe" i "pedere" poput Mahira - koje roditelji u takve internacionalne &scaron;kole upisuju u tužnoj nadi da im osiguravaju internacionalnu, dakle bolju budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Saznali smo onda prigodno iznenađeni da ta stvar s turskom &scaron;kolom i nije tako neobična na Ilidži, u kojoj slabo vrijedi i bosanski jezik, a kamoli tradicija: Sarajliji namjerniku tamo se jelovnici, firme, table, putokazi, plakati i billboardi obraćaju na perfektnom arapskom, a u kafanama domalo vi&scaron;e neće biti ni Sarajevske niti ikakve druge pive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom okruženju odrasta sarajevska zlatna mladunčad, guzonjini sinovi, mali pa&scaron;e i begovi &scaron;to će jo&scaron; večeras na skijanju na Bjela&scaron;nici porazbijati diskoteku, a već sutra zauzeti svoje mjesto u nekom od pomodnih hookah-lounge-kurac-palac-nargila-barova na Čar&scaron;iji - &scaron;to su je gradski oci konačno popločali da ne zapinju o kaldrmu Louboutinove &scaron;tikle pod džilbabom iz Dubaija - i cuclati &scaron;i&scaron;u na kokosovom žaru za deset maraka, "jer ima se para i ima se s čim", pa kroz čisto staklo gledati fukaru i kokuze koje smo, sjeća&scaron; se, u osnovnoj na Ilidži vezivali za radijatore i tjerali da se bacaju s nebodera na Dobrinji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tog okruženja izrasta, eto, novo Sarajevo, Sarajevo saudijskih džamija, malezijskih tvrđava i turskih &scaron;kola, arapskih firmi i blje&scaron;tavih shopping centara bez krmetine, ali s mesdžidima &ndash; da se poklone valjda Konvertibilnoj Marki, sallallahu alejhi ve sellem &ndash; grada bez ukrasa za tuđe ramazane, ispražnjenog od Djeda Mraza i alkohola, pa od "Tuzlaka" i "pedera", prazan od ljudi kojima se očevi zovu Dubravko ili Mihajlo, pa na kraju prazan od sebe samog i u samom sebi eksteritorijalan, da postane i ostane Prisajedinjeni Arapski Emirat, halal-kasaba od bi-bi-ajeva, iranskih kulturnih centara, katarskih poslovnih &scaron;kola i anadolskih vrtića čiji direktori govore perfektni arapski i turski, sa pedeset novobegovskih obitelji i mladoturcima iz internacionalnih &scaron;kola koji će kod nekog sutra&scaron;njeg Andrića nevjernike nabijati na oklagije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Može li bar adresa Gruje Novakovića, majketi?" - pitat će sutra Sarajlija namjernik u hookah-lounge-nargila-baru Qalyān u prizemlju Raqs Sharqi Egyptian Belly Dance Saloona, biv&scaron;eg Pozori&scaron;ta mladih, u Sultannem H&uuml;rrem Sokaku 8 &ndash; ali odavno vi&scaron;e neće u Sarajevu biti zajebancije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-16-novo_sarajevo.jpgPaula Tomić: SVJETLO I NADAhttp://grude.com/clanak/?i=834834Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jan 2016 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-07-biblija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kolika je ljepota i razigranost u svjetlima lampica okićenih kuća, drveća i jelki, dok u noći probijaju tamu i označavaju iščekivanje Božića i novih 365 dana nadolazeće godine, tolika je i tuga kad ovo iščekivanje prođe i ovi ukrasi postanu beživotne žice u sivilu svakodnevice.<p>Svake me godine iznova pogodi ova očiglednost prolaznosti. Kao da sve splasne, toplina ishlapi, susreti se izgube i svatko nastavlja svoj usamljeni hod u ritmu svagda&scaron;njih obaveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nek moje srce budu jasle</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod nas kući jo&scaron; nismo &bdquo;skinuli&ldquo; jelku ni jaslice. Nekako kao da ne želim dopustiti Božiću da prođe. Želim produžiti njegovu toplinu i ono &scaron;to mi je donio u srcu. Kao i svake godine, nije tu bilo puno toga izvanjskoga&hellip; vi&scaron;e se toga događalo u nutrini. Ove me godine &bdquo;drmnula&ldquo; Gospina poruka upućena vidiocu Jakovu (naime Jakov, nakon &scaron;to su mu svakodnevna ukazanja prestala, ima ukazanje jedanput godi&scaron;nje, na Božić). Posebno ove riječi: <em>&bdquo;Dječice kolike milosti vam je Svevi&scaron;nji dao i kolike milosti vam želi darovati. Ali dječice va&scaron;a srca su zatvorena i žive u strahu i ne dopu&scaron;taju Isusu da njegova ljubav i njegov mir obuzmu va&scaron;a srca i zavladaju va&scaron;im životima.&ldquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Milost Božićnih dana pomogla mi je spoznati gdje sam ja i gdje je moje srce. Svi imamo kao neku sliku o sebi. Mislimo da smo otvoreni i ljubazni&hellip; Ali zapravo, koliko smo stvarno otvoreni ne za nas, ne za na&scaron;u volju, želju, projekciju, sliku stvarnosti&hellip; koliko smo stvarno otvoreni za ono &scaron;to Bog želi da budem ja, moj dan, moja stvarnost, moja aktivnost??? Jesam li svjesna svojih strahova i koliko zapravo moji strahovi uvjetuju moje odluke i pona&scaron;anje, misli i riječi??? Jesam li naučila svoje strahove i svoje zatvorenosti predati Isusu da njegova ljubav i njegov mir uprave moj život po Njegovoj volji? Jesam li spoznala da nisam nikakav &bdquo;sjajan zamak&ldquo; kakav se želim prikazivati svijetu, nego da sam tek &bdquo;jadna &scaron;talica&ldquo;? Betlehemska &scaron;talica nas uči da nije problem u bijedi i nesavr&scaron;enosti mjesta, ako se ono otvori i primi Spasitelja &ndash; njegova ljubav ima moć sve preobraziti.<br />Milost ovog Božića za mene je bila prepoznati kolika sam ja &bdquo;jadna &scaron;talica&ldquo; iznutra i kolika je Božja snaga koja tu može zavladati kad joj se sve zatvorenosti i strahovi prepoznaju i predaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I zato svake večeri jo&scaron; uvijek palimo lampice na boru, dok s djecom molimo Krunicu Božanskog Milosrđa (to nam je Božićna odluka slaviti molitvom Božje Milosrđe kroz ovu Godinu milosrđa). Gledajući u jaslice, pjevam u sebi: Nek moje srce budu jasle, &hellip; al ti se rodi u njemu Isuse, dođi i uzmi sve moje zatvorenosti i strahove&hellip; Maranatha - dođi Gospodine Isuse!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tama sada&scaron;njice</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Gledajući sve stvarnosti oko nas (političku, dru&scaron;tvenu, ekonomsku, socijalnu, duhovnu&hellip;), ne možemo negirati da je sve nekako konfuzno i zabrinjavajuće. Gospa cijelu tu stvarnost naziva &bdquo;TAMA SADA&Scaron;NJICE&ldquo; (usp. &bdquo;Nadam se da ćete me srcem prihvatiti, jer riječi moga Sina i njegova ljubav su jedino svjetlo i nada u tami sada&scaron;njice.&ldquo; poruka Mirjani 2. 01. 2016.)<br />U navedenoj božićnoj poruci Jakovu, Gospa obja&scaron;njava &scaron;to je to &bdquo;tama&ldquo;: &bdquo;Živjeti bez Boga je živjeti u tami i nikada ne upoznati Očevu ljubav i njegovu brigu za svakoga od vas.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, &bdquo;tama sada&scaron;njice&ldquo; u kojoj živimo je zapravo život bez Boga, nepoznavanje Očeve ljubavi i njegove brige za svakoga od nas. Ako nismo spoznali da smo ljubljeni i ako ne znamo ljubiti, normalno je onda da ne znamo graditi tu civilizaciju ljubavi oko sebe u kojoj jedino svima može biti dobro.<br />Uvijek me zadivi Gospina dubina. Ona ide na korijene i uzroke stvari. Mi se gađamo praznim riječima i tražimo krivce u strankama, političarima, medijima&hellip; A Gospa nam jednostavno kaže da je sve to glupost, mlaćenje prazne slame, jer pravi izvor tame oko nas je taj &scaron;to nismo upoznali Oca ni njegovu ljubav. I zato ne gledamo jedni na druge kao na djecu Božju i na&scaron;u braću i sestre. I ne samo da konstatira sada&scaron;nje tamno stanje, Gospa nam opet daje putokaz i lijek za izlazak iz tame. Gospa ne prestaje odgajati, zna da se odgoj događa kroz neprestano opominjanje, učenje, navođenje i pružanje pozitivnih primjera&hellip;<br />Dok u medijima čitamo o tome da bi uskoro Ustavni sud Republike Hrvatske trebao odlučivati o Prijedlogu za ocjenu suglasnosti Zakona o pobačaju (čiji je lažni naziv Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece) iz 1978. godine, mi se trebamo pitati kako je uopće do&scaron;lo do toga da mi moramo zakonom odlučivati kad započinje život??? Zar to nije trebala svaka mama i tata, svaka &scaron;kola naučiti svoje dijete da novi život započinje spajanjem mu&scaron;ke i ženske spolne stanice?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da smo ih naučili da je abortus ubojstvo? Da je spolnost ne&scaron;to čisto i ne&scaron;to &scaron;to nas određuje i čime smo određeni, a ne ne&scaron;to &scaron;to mi možemo odrediti??? - ne bi se sada toliki mladi i djeca nalazili izgubljeni u raljama rodne ideologije. Nažalost, mi smo izgubili putokaze, istine, i autoritet odgoja. Zaboravili smo da su &bdquo;&hellip;riječi moga Sina i njegova ljubav jedino svjetlo i nada u tami sada&scaron;njice.To je jedina istina i vi koji je budete prihvatili i živjeli imat ćete čista i ponizna srca. Moj Sin voli čiste i ponizne. Čista i ponizna srca oživljuju riječi moga Sina, žive ih, &scaron;ire ih i čine da ih svi čuju. Riječi moga Sina vraćaju život onima koji ih slu&scaron;aju. Riječi moga Sina vraćaju ljubav i nadu.&ldquo; (poruka Mirjani 2. 01. 2016.)<br />Svijet nam je uspio uzeti Božju Riječ, uspio je da je vi&scaron;e ne čitamo, da je vi&scaron;e ne znamo&hellip; Usadio je u nas svoje riječi, a to su relativizam i emotivizam: svatko ima pravo biti ono &scaron;to osjeća&hellip; Tako dolazimo do besmislenih situacija i zakona kao npr. taj da je u New Yorku donesen novi pravilnik prema kojem se poslodavci ne smiju obraćati zaposlenicima koristeći njihov naravni rod. Kazna za to je do 250 tisuća dolara. Mu&scaron;karci moraju biti primljeni u skloni&scaron;ta za žene, ako se osjećaju kao da su žene, a imaju pravo i koristiti ženske toalete i tu&scaron;eve. Zdravstveno osiguranje mora pokrivati tro&scaron;kove operacija &ldquo;promjene spola&rdquo;. Mu&scaron;karci koji su postali žene igraju u ženskim sportskim klubovima ili se natječu u ženskoj konkurenciji nekog sporta i obrnuto&hellip; Pa vi zamislite kamo sve to vodi&hellip; do ru&scaron;enja svakog reda i odnosa&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prave Riječi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa nam govori. Želi nas odgojiti u Istini i za Istinu. I zato ne zaobilazi nego pogađa u sridu: Moramo se vratiti Božjoj Riječi. Onoj koja &bdquo;bija&scaron;e u početku i od koje sve postade, u kojoj bija&scaron;e život, i taj život bija&scaron;e ljudima svijetlo koje svijetli u tami i tama ga ne obuze&hellip; (usp. Iv 1, 3-5) Ba&scaron; kao i Evanđelje i Gospa ponavlja da su Isusove riječi i njegova ljubav jedino svijetlo i nada u tami. Samo Riječi Isusove mogu vratiti život onima koji ih slu&scaron;aju i mogu vratiti ljubav i nadu.<br />&Scaron;to nam jo&scaron; treba? Gospa nam je pokazala lijek!<br />Treba nam samo čisto i ponizno srce jer ono može oživjeti, &scaron;iriti i svjedočiti Riječ. Zato iako je Božićno vrijeme na izmaku, iako se počinju sklanjati svi božićni ukrasi, ostavimo ponizne i čiste jaslice u na&scaron;im srcima - neka nam srca ostanu te jaslice. Ispunimo ih molitvom Božanskom milosrđu u ovoj Jubilarnoj Godini milosrđa, da bismo mogli ljubiti, patiti i trpjeti u ti&scaron;ini i nadi konačnog otkupljenja. (usp. poruka Mirjani, 2. 01. 2016.)<br />Isuse, uzdam se u te!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PORUKA MIRJANI, 2. 01. 2016.</strong><br />"Draga djeco,<br />Kao majka, sretna sam da sam među vama jer želim vam iznova govoriti o riječima svoga Sina i njegovoj ljubavi. Nadam se da ćete me srcem prihvatiti, jer riječi moga Sina i njegova ljubav su jedino svjetlo i nada u tami sada&scaron;njice. To je jedina istina i vi koji je budete prihvatili i živjeli imat ćete čista i ponizna srca. Moj Sin voli čiste i ponizne. Čista i ponizna srca oživljuju riječi moga Sina, žive ih, &scaron;ire ih i čine da ih svi čuju. Riječi moga Sina vraćaju život onima koji ih slu&scaron;aju. Riječi moga Sina vraćaju ljubav i nadu. Zato, apostoli moji mili, djeco moja, živite riječi moga Sina. Ljubite se kao &scaron;to vas je On ljubio. Ljubite se u njegovo ime, u spomen na njega. Crkva napreduje i raste zbog onih koji slu&scaron;aju riječi moga Sina; zbog onih koji ljube; zbog onih koji pate i trpe u ti&scaron;ini i nadi konačnog otkupljenja. Zato, djeco moja mila, neka riječi moga Sina i njegova ljubav budu prva i posljednja misao va&scaron;ega dana. Hvala vam."</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-07-biblija.jpgPLAČ ŽIVOTA Zaboravljeno Isusovo rođenjehttp://grude.com/clanak/?i=672672Grude.com - klik u svijetFri, 11 Dec 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-11-obiteljska_molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nalazimo se u Došašću – vremenu u kojem se pripremamo za Božić. Što je Božić? Hrvatska riječ Božić zapravo je umanjenica riječi Bog, koja je potom preuzeta kao naziv blagdana te označava da se na taj dan rodio mali Bog − Isus. Zašto ovo pišem, zato što se nekako pravi smisao Božića sve više izostavlja.<p><span style="text-decoration: underline;"><strong>PI&Scaron;E: Paula Tomić/Boboska.com</strong></span><br /><br /></p> <p>Namjerno se izostavlja reći da se na taj dan, na dan Božića ne slavi samo &bdquo;darivanje&ldquo;, &bdquo;obitelj&ldquo;, &bdquo;zajedni&scaron;tvo&ldquo;&hellip; nego ponajvi&scaron;e rođenje maloga Boga &ndash; Božića &ndash; Isusa. Dosta je pogledati TV, otvoriti dru&scaron;tvene mreže i vidjeti da ovaj svijet ne slavi rođenje Boga života, koji se rađa u srcu koje je otvoreno za njegov život, nego slavi Sretne blagdane, Marry Holidays, Xmas, sniženja, sniženja sniženja, božićne ili adventske koncerte, sajmove, domjenke, humanitarne akcije&hellip;<br />Isusovo rođenje je povijesni događaj, ali i misterij koji se događa u svakom trenutku kad se začme, prihvati ili sačuva život. Na&scaron; Bog je Živi Bog, Bog života i Božić nas najvi&scaron;e podsjeća da smo mi ljudi zahvaljujući Isusovom rođenju, muci, smrti i uskrsnuću, pozvani na vječni život. Božić je svetkovina života! I sam datum slavljenja Božića - 25. prosinca &ndash; određen je zbog toga &scaron;to se toga datuma u tada jo&scaron; uvijek većinski poganskom Rimu slavilo rođenje boga Sunca (Nativitas Solis Invicti - Rođenje nepobjedivoga Sunca) pa je Crkva željeći potisnuti taj poganski blagdan tada počela slaviti rođenje Isusa Krista koji je Božansko Sunce s visine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Božić je slavlje Života</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus je na&scaron;e Sunce. Kao &scaron;to je sunce izvor života (jer ni&scaron;ta ne raste u tami), tako je i Isus izvor života u na&scaron;im du&scaron;ama koje bi inače bez njega hodile u sjeni i tami smrtnoj (tj. u grijehu). Božić nas uči da smo mi kr&scaron;ćani, vi&scaron;e nego itko drugi, pozvani slaviti život, &scaron;tititi život, boriti se za život&hellip; jer po Isusovom rođenju postali smo ba&scaron;tinici vječnog života s Bogom i u Bogu.<br />Netko je jednom rekao kako je danas sve naopako: &scaron;to se vi&scaron;e netko brine o ljepoti svoga lica i tijela, kao da to vi&scaron;e zaudara njegova du&scaron;a. &Scaron;to se vi&scaron;e govori o zdravom životu, prehrani&hellip; to smo svi bolesniji. Pa tako i &scaron;to se vi&scaron;e i prije počinjemo pripremati za Božić, kititi i osvjetljavati, kupovati, tro&scaron;iti i sjajiti&hellip; dok slu&scaron;amo reklame koje nas pozivaju na &bdquo;živite život!, život u veselju!, iskusite život!&hellip;&ldquo; &ndash; naravno kroz kupovanje njihovih proizvoda ili kroz neku &bdquo;slobodu i transgresiju&ldquo;; to kao da se vi&scaron;e udaljavamo od same biti Božića: a to je BOŽJI ŽIVOT! Život koji nam je darovan besplatno za vječnost. Život koji trebamo čuvati jer je život &ndash; sam Bog!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok mi tako živimo u gradovima koji se natječu koji će biti blje&scaron;taviji i kićeniji, u istim tim gradovima, nikad nije bilo vi&scaron;e smrti, nasilja, siroma&scaron;tva, prosvjeda, policijske kontrole&hellip; Dok se u na&scaron;im kućama natječemo sa susjedima tko će imati veći bor, sjajnije i brojnije lampice, glasnije petarde&hellip; (sve je već davno prije okićeno kao u izlogu), na Badnjak nema djece koja će radosna s majkama, očevima, djedom i bakom, pjevati božićne pjesme dok se kiti jelka, moliti kod male &scaron;talice ispod bora za plodnu godinu, zdravlje, ljepotu ukućana. Imamo sjajne ukrase, ali kraj njih prolaze usamljeni ljudi puni straha i agresije. Imamo vanjska osvjetljenja najnovijih lasera, ali mogu li ona obasjati du&scaron;e prepune tuge, ispraznosti i praznine? Imamo božićne akcije, proslave, koncerte, a nemamo ŽIVOT!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rat protiv života</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Život je danas zgaženiji i neprihvaćeniji vi&scaron;e nego ikada. Ljudski život se uzima tako olako &ndash; dapače možemo pročitati kako i neki ugledni doktori &bdquo;razmatraju&ldquo; da li život počinje začećem ili u trećem mjesecu ili kad se dijete rodi? Sjećam se dobro moje prve trudnoće i kako mi je liječnik na prvom ultrazvuku sa 2. tjedna trudnoće na color-dopleru pokazao maleno srce koje kuca. Ako se ne&scaron;to miče, radi, funkcionira &ndash; onda je živo. Da nađu jednu živu stanicu na Marsu &ndash; sve novine bi pisale kako je na Marsu nađen život! I za ta se istraživanja daju milioni dolara. A dijete? Ono nije vrijedno, ili je vrijedno onda kad se može abortirati pa prodavati u kozmetičke ili farmaceutske svrhe ili u svrhu prodaje organa??? &Scaron;to s pravom života da se rodi? &Scaron;to s vi&scaron;e od onih 20 000 zaleđenih embrija (koje njihove mame na forumima zovu &bdquo;smrzlići&ldquo;)i čije je pravo na život vi&scaron;e-manje upitno? &Scaron;to sa 80 % trudnoća koje su neželjene? Danas kad je kažnjivo reći da je abortus ubojstvo, ide se čak tako daleko da se, pozivajući se na pravo majke da se predomisli, legalizira i i postabortus (ubojstvo tek rođenog djeteta), a neki predlažu i djeteta starog par godina ako se njegovi roditelji predomisle u vezi toga da ga žele!!?? &Scaron;to reći onda za ona psiholo&scaron;ka i duhovna ubijanja djece: za roditelje koji svojoj djeci sa 9, 10 godina počinju ubrizgavati hormone kako bi im zaustavili pubertet s ciljem da kad napune 18 godina, sama odluče o tome &scaron;to žele biti, mu&scaron;ko ili žensko? Ili o rastavi braka, koju danas prakticira svaki 2 ili 3 brak? Marija Simma &ndash; gospođa koja je imala dar vidjeti i razgovarati s du&scaron;ama u čistili&scaron;tu svjedoči kako su du&scaron;e koje su bile u čistili&scaron;tu rekle da ne postoji GRIJEH RAZVODA, nego GRIJEH PSIHIČKOG I DUHOVNOG UBOJSTVA DJETETA!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok mi tako slavimo blagdane u jelu i pilu, darovima i klasičnim blagdanskim filmovima &ndash; slavljenik Život oko nas plače. Plače u milijunima ubijenih, odbačenih, gladnih, raskomadanih, izvitoperenih, nastranih, uskraćenih, usamljenih života djece i ljudi oko nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osjećam njegov plač. Njegovu bol. Njegov vapaj da ga prepoznamo i za&scaron;titimo. Kad god propustimo učiniti ne&scaron;to dobro, već smo počinili grijeh ne čineći ni&scaron;ta &ndash; tako nas je učio fra Slavko.<br />Borba za život počinje u obitelji</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na nama koji znamo i koji to osjećamo, velika je odgovornost: Gospa nas naziva apostolima i poziva na zajedni&scaron;tvo. Na zajedničku molitvu. &Scaron;to je Crkva nego zajednica vjernika. I budući tijelo (Crkva), sazdana je od puno malih zajednica, stanica (obitelji). Obitelj je Crkva u malom, prva crkva. Kao &scaron;to ozdravljenje fizičkog tijela počinje od ozdravljenja pojedinih njegovih stanica, tako i ozdravljenje Crkve i dru&scaron;tva započinje od ozdravljenja prve stanice &ndash; a to je obitelj! U vremenu smo kad trebamo početi ozdravljati i obnavljati se od temelja, od obitelji.<br />Pitaju me danas moje prijateljice kad mi kitimo bor, jer kod njih pod pritiskom djece to mora biti prije. Kod mene je i danas ostao običaj kako su me naučili moji roditelji: na Badnjak! I ne pomi&scaron;ljam ga pomaknuti. Do Badnjaka traje adventski hod, molitva i pokora. Na Badnjak postoje drugi običaji. Sve ima svoj red i značenje. Cilj mi je da svojim pričama, obja&scaron;njenjima djeci, primjerima i značenjem pomaknem svoju djecu da razmi&scaron;ljaju onako kako ja razmi&scaron;ljam, a ne da ona pomaknu mene onako kako vide sa preokićenih TV ekrana. Kao &scaron;to im pričam o ružnim i nevaljanim reklamama poput one Monstea u kojoj za&scaron;to ba&scaron; mora biti Čudovi&scaron;ni čaj za djecu s likovima koji na glavi imaju rogove??? Za&scaron;to nisu napravili Angelstea i likove anđelčiće koji pomažu djeci da budu bolja, da budu anđelčići, a ne da budu čudovi&scaron;ta??? I onda moja djeca sama kažu da to nije dobro, da to neće kupovati, da zlo želi da im ubije du&scaron;u&hellip;<br />Odgoj za život počinje od malena</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi roditelji moramo preuzeti odgoj svoje djece. Moramo ih početi &bdquo;pomicati&ldquo; prema Životu, jer inače otrča&scaron;e stranputicama smrti. I nitko drugi neće biti kriv, nego mi! Nismo s njima pričali, nismo s njima bili, nismo ih voljeli na prisutan konkretan način, nismo se žrtvovali na&scaron;ih komotnosti, jer nam je bilo lak&scaron;e prepustiti se kolotečini mase! Mi smo na&scaron;oj djeci primjer. Prvi je korak dakle pokazati djeci TKO JE ŽIVOT! Kako se taj ŽIVOT živi moleći, ljubeći, služeći&hellip; Nikad nemojte zaboraviti Isusove riječi: &bdquo;Gdje su dvojica ili trojica sabrani u moje ime &ndash; ja sam tu!&ldquo; Eto to je Božić &ndash; kad se dvoje ili troje (obitelj) sabere u Isusovo ime &ndash; i onda je On tu! To je kao jedan mali plamićak života u mojoj obitelji, u tvojoj, u susjedovoj&hellip; a samo puno malih plamićaka čini veliki požar Života! Dana&scaron;nji svijet je toliko truo da ga jedino požar Života može obnoviti! I Gospa u zadnjoj poruci od 2. prosinca 2015. Mirjani kaže: &bdquo;Sad Crkva trpi i treba apostole koji ljubeći zajedni&scaron;tvo, svjedočeći i dajući pokazuju puteve Božje; treba apostole koji živeći srcem Euharistiju čine velika djela; moje apostole ljubavi.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, jo&scaron; veći i snažniji plamenovi nastaju kad se vi&scaron;e obitelji udruži u molitvi &ndash; ljubeći zajedni&scaron;tvo, svjedočeći i dajući (svoje slobodno vrijeme, svoju ugodu, svoj mir, svoju sabranost&hellip;). Bog voli zajedni&scaron;tvo, na&scaron; Bog je Trojstveni Bog zajedni&scaron;tva. Po zajedni&scaron;tvu se na nas izlijevaju blagoslovi božjeg života. I Bog će vam dati potvrdu, kao &scaron;to je bilo zadnji put kad je na&scaron;a molitvena obiteljska skupina molila u na&scaron;oj kući i kad sam u srcu osjetila glas: &bdquo;Kad bi ti, Paula, znala kolika je meni radost kad se obitelji ovako okupe na molitvu; koliki blagoslov tada izlijevam na obitelj i kuću u kojoj se održava taj molitveni susret &ndash; ti bi svaki put tražila da molitva bude ba&scaron; kod tebe!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eto nam puta najizvrsnijega: obnoviti obiteljsku molitvu i molitvu u molitvenim skupinama i tada se ne trebamo bojati za na&scaron; Božić. Ostat će u životu mog i tvog djeteta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-11-obiteljska_molitva.jpgDvojbena odluka Ustavnog suda BIHhttp://grude.com/clanak/?i=639639Grude.com - klik u svijetFri, 04 Dec 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-04-sud.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak, 26. studenoga, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio odluku koja je dodatno dolila ulje na vatru ionako napetim međunacionalnim odnosima na Balkanu. Odluka o Danu Republike Srpske, kakva god da je bila, izazvala bi prijepore i sukobe.<p>Donesena odluka da je Dan RS-a 9. siječnja neustavan i protuzakonit izazvala je bijes, srdžbu i eksploziju nezadovoljstva kod svih srpskih stranaka u BIH. Jednako su žestoko reagirali inače vatreni protivnici Milorad Dodik, Mladen Bosić, Dragan Čavić i ostali srpski lideri. Bo&scaron;njački predstavnici likuju, a hrvatski trezveno razmi&scaron;ljaju o smislu Ustavnog suda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odluka stranih sudaca</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>I imaju pravo. Kakav je smisao u tome da stranci donese važne odluke u jednoj državi? Strani suci u Ustavnom sudu su i ovaj puta presudili tako da su zajedno s bo&scaron;njačkim preglasali hrvatske i srpske suce. Sastav suda (dva srpska, dva hrvatska, dva bo&scaron;njačka i tri strana suca) omogućuje da jedan narod preglasava ostala dva uz asistenciju stranaca. Lo&scaron;e i nedopustivo za jednu složenu vi&scaron;enacionalnu državu gdje bi se sve odluke trebale donositi konsenzusom svih strana. Uopće nazočnost stranih sudaca je primjer da se radi o protektoratu i da BIH je daleko od suverene države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suci Moldavac Tudor Pantiru, Makedonka Margarita Caca-Nikolovska i Njemica Constance Grewe donijeli su zapaljivu odluku. Ironično, oni nemaju nikakve veze s Bosnom i Hercegovinom niti su upućeni u zbivanja na ovim prostorima. Njih je imenovao Europski sud za ljudska prava. Odradili su posao onako kako su im naredili njihovi strani gazde i nije ih briga kakve će posljedice imati njihova odluka. Uostalom, oni u Bosni i Hercegovini ne žive. A posljedice će biti veoma lo&scaron;e i za BIH ali i za cijeli Balkan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to se dogodilo 9. siječnja 1992.?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>No, vratimo se na samu odluku da je obilježavanje 9. siječnja kao Dana Republike Srpske protuustavno. 9. siječnja se obilježava kao Dan RS-a u znak sjećanja na uspostavu tog entiteta 9. siječnja 1992. godine. Na taj dan Srpske autonomne oblasti progla&scaron;ene tijekom 1991.: SAO Bosanska Krajina, SAO Sjeverna Bosna, SAO Semberija, SAO Romanija i SAO Hercegovina su Deklaracijom Skup&scaron;tine srpskog naroda BIH (osnovana 24.listopada 1991. kao reakcija na preglasavanje Srba u Skup&scaron;tini SR BIH) ujedinjene u Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine. Nakon nakon uspostave srpske republike, 28. veljače 1992. je donesen njezin Ustav. Kao reakcija na referendum o neovisnosti BIH i odluku o progla&scaron;enju neovisnosti BIH, koje su donesene protivno volji Srba, u travnju 1992. Srpska Republika BIH progla&scaron;ava odvajanje od BIH i ostanak u krnjoj Jugoslaviji. Kako novouspostavljena SR Jugoslavija nije sebi priključila Srpsku, ona tijekom rata djeluje kao neovisna država. No, usprkos tome strani i domaći faktori je priznavaju kao legalni i legitimni faktor s kojim treba pregovarati o rje&scaron;enju bosansko-hercegovačke krize. U kolovozu je preimenovana u Republiku Srpsku koje ime nosi i dan danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dan RS je ustavan i legalan</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitanje je jesu li ti postupci o formiranju srpskih autonomnih oblasti i republike legalni i u skladu s Ustavom? Jesu, ako ne prije, barem od 4. studenog 1991. Naime, toga dana u nacrtu Konvencije Lorda Carringtona uspostavljena su opća načela za pregovore o Jugoslaviji. Među njima su definirana prava konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine (Hrvata, Srba i Muslimana) na &bdquo;samoupravu, u mjeri u kojoj je to moguće&ldquo;, sa zakonodavnim tijelom, upravnom strukturom i sudstvom. Nakon toga srpski predstavnici donose navedene poteze a hrvatski predstavnici 18. studenog 1991. uspostavljaju Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Osim tih usvojenih načela po tada važećem Ustavu SR BIH konstitutivni i državotvorni narodi su imali pravo na samoopredjeljenje &scaron;to bi značilo i pravo na formiranje nekih političko- dru&scaron;tvenih cjelina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jasno je da je Dan RS-a legalan i ustavan jer su Srbi pravo na formiranje Srpske imali po domaćim standardima i po standardima koje su predložili stranci. Praktički svih tih ratnih godina međunarodna javnost je uvažavala Republiku Srpsku u planovima o unutarnjem uređenju BiH. U svim tim mirovnim planovima uvijek je bilo planirano da Srbi dobiju svoju autonomiju unutar BIH. Tako je npr. Carrington - Cuttillierov plan Srbima nudio sastavnu konstitutivnu jedinicu, Vance - Owenov plan provincije, Owen- Stoltenbergov plan republiku, plan Kontaktne grupe entitet kao i konačni Daytonski sporazum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, tijekom cijeloga rata od 1992. do 1995. strani i domaći faktori uvažali su Republiku Srpsku i nikad nisu njezino postojanje dovodili u pitanje iako se ona proglasila neovisnom u odnosu na BIH. Npr. Ustavni sud (de facto muslimansko-bo&scaron;njačke) Republike BIH tijekom rata nikad nije Srpsku proglasio ilegalnom. Srpski pregovarači u Ženevi, i drugdje vani na konferencijama o uređenju BIH, bili su prihvaćeni kao ravnopravni partneri. Stranci su im dali legitimitet i nije ih se smatralo nelegalnima niti neustavnima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim spomenutih razloga Dan RS-a je ustavan jer je Republika Srpska doista osnovana 9. siječnja i od toga datuma postoji, a ne tek od potpisa Daytonskom sporazuma. Upravo u Daytonu je priznata sva ratna sukcesija RS-a. Srpska demokratska stranka (SDS) i drugi čimbenici su ostali na političkoj sceni. Dana&scaron;nja Srpska je osnovana 9. siječnja sviđalo se to nama ili ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odluka s opasnim posljedicama</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada imamo u vidu da su stranci 1991. dali zeleno svjetlo za formiranje RS-a postaje jasno njihovo licemjerje kada 2015. njezin dan osnutka progla&scaron;avaju neustavnim. Usto, smije&scaron;no je njihovo obrazloženje da se tog dana slavi pravoslavna krsna slava svetog Stefana. Pa svaki dan u kr&scaron;ćanskim kalendarima je neki blagdan. Nema toga dana koje ne &scaron;tuje određenog sveca. Bilo koji dan se obilježava Dan RS-a bit će i neki kr&scaron;ćanski blagdan. Po toj logici niti Dan potpisa Daytonskog sporazuma, koji se slavi u Srpskoj 21. studenoga, se ne bi smio slaviti jer jer to pravoslavni blagdan Aranđelovdan. Niti Dan državnosti BIH se ne bi smio slaviti jer je 25. studenoga blagdan Svete Kate. Prozirno i neuvjerljivo obja&scaron;njenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strani suci: Moldavac, Njemica i Makedonka će otići mirno živjeti u svoje države dok svojom odlukom su donijeli nove prijepore, sukobe, kontroverze na povr&scaron;inu. Takva odluka neće pridonijeti pobolj&scaron;anju međunacionalnih odnosa već će ih dapače jo&scaron; vi&scaron;e naru&scaron;iti. I da je bila suprotna bilo bi u konačnici isto. Su&scaron;tina problema je u tome da su strani suci uopće prisutni u Ustavnom sudu BIH, koji usput rečeno nije predviđen Daytonskim sporazumom već ga je nametnuo Visoki predstavnik. Izravna posljedica ove odluke je ujedinjenje Srba koji će možda provesti referendum o ovom Danu, a i najavljuju povlačenje iz državnih institucija. Dugo nije viđeno ovakvo jedinstvo SNSD- i SDS-a. Izgleda da bi se moglo dodatno naru&scaron;iti funkcioniranje ionako slabo funkcioniranje bh. države. Pogotovo kad su neki SDA-ovski političari najavili apelaciju na Dan Herceg-Bosne koji se slavi u nekim općinama i županijama. Sve skupa na povr&scaron;inu će izaći novi nered i kaos. Također, ova odluka će naru&scaron;iti međudržavne odnose BIH sa njenim susjedima a vjerojatno i &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ovakav Ustavni sud ne smije postojati</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove odluke niti njenih posljedica ne bi bilo da Bakir Izetbegović nije početkom 2013. podnio apelaciju Ustavnom sudu o Danu Srpske. On je glavni krivac za novi nered i kaos. Svatko tko prosječno prati politiku mogao je predvidjeti kakva će odluka suda biti i kakve će to nemirne posljedica donijeti. Vođi SDA se puno lak&scaron;e baviti ovakvim stvarima nego onim bitnim. BIH je jedna od najsiroma&scaron;nijih država na svijetu a on i njegovi suradnici su jedni od najzaslužnijih za takvo stanje. Ustavni sud BIH je većinom bio sredstvo jednog naroda koji je uz pomoć stranih sudaca preglasavao druga dva naroda. Tako je bilo kad je nametnut nakaradni Zakon o konstitutivnosti ili kad je spriječeno osnivanje kanala na hrvatskom jeziku ili kad su rezane mnoge ovlasti entiteta i preno&scaron;ene na državnu razinu. Ustavni sud ovakav kakav je ne smije postojati ili treba postojati tako da nema stranaca u njemu. Osnovni preduvjet za neki napredak BIH jest povlačenje stranaca iz njezinog političkog života. Ili ako stranci hoće ne&scaron;to kvalitetno napraviti neka sazovu novu veliku političku konferenciju o BIH gdje bi se voljom i suglasjem predstavnika sva tri naroda dogovorio njezin napredak ili raspad.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Matija &Scaron;erić</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-04-sud.jpgKomentar dana: Bošnjacima smeta što Dodik ignorira Ustavni sud, a nikog nije brigalo kad su ga ignorirali 'platformaši'http://grude.com/clanak/?i=622622Grude.com - klik u svijetWed, 02 Dec 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-02-ustavni_sud.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ustavni sud je ukinuo praznik Dan Republike Srpske, Milorad Dodik predsjednik RS-a je ustvrdio da neće poštivati takvu odluku. I odjednom je Milorad Dodik "persona non grata", ustvari to je oduvijek bio za bošnjačke vlasti, ali sada se situacija još više radikalizirala.<p>&nbsp;</p> <p>Dodik brani nacionalne interese u ovom slučaju, ne dopu&scaron;ta da se taj, kako Srbi kažu, povijesni datum za Srbe u BiH, osporava i bri&scaron;e. Nacionalne interese brani i Bakir Izetbegović koji je i podnio zahtjev o ukidanju praznika.</p> <p><br />Ali postavlja se pitanje &scaron;to je s drugim odlukama Ustavnog suda koje nisu po&scaron;tivane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustavni sud je 2013. godine osporio rad revizorskih timova zaduženih za kontrolu zakonitosti kori&scaron;tenja prava iz braniteljsko - invalidske za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Presude po kojima se bez njihova znanja i na temelju podataka koji su dobili tijekom postupka revizije invalidima rata oduzima pravo na naknadu, prijevremeno umirovljenim braniteljima pravo na mirovinu, u izravnoj su suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljim slobodama."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je glasila odluka najveće zakonodavne institucije u Federaciji BiH i umjesto da Vlada FBiH i Ministarstvo za pitanje branitelja i invalida rata kompletan postupak revizije obustavi, tada&scaron;nje platforma&scaron;ko vodstvo dalo je podr&scaron;ku resornom ministarstvu u nastavku postupka revizije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A danas, licemjerno se poziva čak i Inzka da iskoristi Bonske ovlasti protiv predsjednika RS-a, a naravno da ga se na to nije pozivalo kada se udarilo na sva prava branitelja i kada je to Ustavni sud ustvrdio, a nitko se na to, osim nekoliko hrvatskih dužnosnika, nije osvrćao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, Milorad Dodik se ne mora brinuti u ovakvoj državi, gdje se čak ne po&scaron;tivaju odluke Ustavnog suda za one koji su je obranili.</p> <p><br />Vrijeme je da prestanu postojati dvostruki ar&scaron;ini u ovoj zemlji. Ako će odluka Ustavnog suda vrijediti za Milorada Dodika jo&scaron; vi&scaron;e mora vrijediti za branitelje koji su sačuvali ovu zemlju, a koje se nezakonito i neustavno obezvrijeđuje.</p> <p><br /><em><strong>Boboska.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-02-ustavni_sud.jpgMatija Šerić: Ne može građanska BiHhttp://grude.com/clanak/?i=570570Grude.com - klik u svijetTue, 24 Nov 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-24-bh_zastava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravo se ovih dana obilježava dvadeset godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Tim povodom razni analitičari komentiraju kako navedeni sporazum nije dobar pa po njima treba napraviti „ovakvu“ ili „onakvu“ BIH. <p>Ovdje se nećemo baviti analizom tog sporazuma već jednim prijedlogom koji se često provlači kroz medije. Taj prijedlog glasi kako je dobro ili najbolje rje&scaron;enje &bdquo;građanska BIH&ldquo; &ndash; &scaron;to god to značilo. A može značiti dosta toga, ali ni&scaron;ta dobroga ne donosi za BIH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sintagma građanska BIH zvuči jednostavno i pitko, čak pomalo naivno. Kad bi barem tako lako bilo rije&scaron;iti probleme države koja je jedna od najkompliciranijih država u Europi i svijetu. Tri konstitucionalne zajednice, deset županija, dva entiteta, jedan distrikt, 143 općine... To su osnovni sinonimi kompleksnosti, nikako ne i jedini. BiH je danas bolesnik na Savi, Drini i Dinari pa je razumljivo da su promjene ne samo poželjne nego nužna realnost. Zato mnogima krilatica građanska BIH može zvučati simpatično. Sve spomenute probleme entiteta, distrikata, općina i sl. građanski koncept bi po predlagačima rije&scaron;io.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Definicija građanske BIH, varira ovisno o tome tko je predlaže, u osnovi bi značila državu u kojoj na političkim razinama ne bi bili predstavnici tri konstitutivna naroda već isključivo predstavnici građana. Ne bi bilo propisano koliko Srba, Bo&scaron;njaka i Hrvata mora biti u predsjedni&scaron;tvu, u vladi i ostalim institucijama. Ne bi postojao nacionalni reciprocitet. Jedan čovjek, jedan glas. Na sve bi se gledalo kao na Bosance i Hercegovce. Zapravo građanska BiH bi značila izbacivanje etničke komponente iz politike, čak i ako bi formalno ona bila definirana kao troetnička država. Ona bi značila ukidanje entiteta, kantona i stvaranje neke nove razine vlasti između grada i općina i državne razine koja ne bi bila na etničkim principima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba krenuti od toga tko predlaže takav koncept. Ima vi&scaron;e predlagatelja svaki sa svojim zamislima i razlozima. Mogu se svesti na tri glavna: stranci, dio političara iz BIH i liberali iz Hrvatske i Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog želje stranaca BIH uopće danas i postoji kao protektorat - država. Sjedinjene Države su sačuvale i stvorile BIH prije dvadeset godina jer je to njima tada najvi&scaron;e odgovaralo. Od 1995. do danas Bosna i Hercegovina je ostala ponajvi&scaron;e američka stvar usprkos sve većem utjecaju Europske Unije i u novije vrijeme Rusije. Ona je svojevrsno &bdquo;američko dijete&ldquo;. Tvorevina koju su Amerikanci brzo sklepali kroz dva mirovna sporazuma. Jo&scaron; početkom 90-ih godina je bilo jasno kako su Amerikanci željeli na BIH primijeniti svoj liberalni građanski princip. On bi značio vrstu jedinstvene, unitarne i centralizirane države bez točno definiranih nacionalnih područja tipa kantoni, regije, entiteti u kojoj bi Bo&scaron;njaci bili privilegiran narod. Ne toliko privilegiran da mogu raditi s državom &scaron;to hoće (npr. uvesti &scaron;erijat), ali dovoljno povla&scaron;ten da imaju primat i najveću političku kontrolu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zadnjoj fazi rata rata Washingtonskim sporazumom 1994. i Daytonskim sporazumom 1995. uspjeli su Amerikanci djelomično nametnuti mogućnost ostvarenja građanskog principa kroz osnivanje multietničke i multikulturalne Federacije BIH dok Republika Srpska je opstala kao jednonacionalni entitet. No, ubrzo se ispostavilo kako ono &scaron;to je potpisano u ta dva sporazuma se ne nastoji provoditi. Osim &scaron;to su sporazumi o prekidu vatre, Washingtonski sporazum je Ustav FBIH, a Daytonski sporazum Ustav BIH te oni jasno definiraju položaje i prava naroda te političkih subjekata. Potpisano se nije nastojalo provoditi već se nastojali revidirati u korist jedne strane kroz rezanje ovlasti županija i entiteta i njihovo preno&scaron;enje na federalnu odnosno državnu razinu. Nisu samo Amerikanci zagovaratelji takve građanske BIH već i dosta njih političara i zapadne Europe no njihov broj je sve manji s obzirom kako njihov građanski koncept je zavr&scaron;io kaosom i neredom i u Federaciji i državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče političara iz BIH, 90-ih godina, prije i za vrijeme rata, građansku BIH je promovirala SDA i Alija Izetbegović. Takav koncept je svakako jedan od uzroka rata iako nije glavni. Svakako je inzistiranje na takvom formalnom koncepta i odbijanje priznavanja svim narodima pravo na vlastite regije, kantone, okruge jo&scaron; vi&scaron;e razbuktalo rat. Koncept unitarne i građanske države bo&scaron;njačko-muslimanskoj strani je značio dobivanje bodova na međunarodnom planu dok je na terenu prostor pod kontrolom tih istih ljudi bivao etnički či&scaron;ći iz dana u dan. Teritorij pod kontrolom Armije BIH nije bio multietničkiji od prostora pod kontrolom HVO-a i VRS-a. S vremenom i strana i domaća javnost je uvidjela kako SDA zapravo predstavlja jedan narod pa nakon rata taj koncept vi&scaron;e nisu mogli koristiti. Nakon &scaron;to konzervativna i nacionalistička SDA se izblamirala u provođenju građanske BIH, taj koncept su preuzele lijeve, građanske i liberalne bh. stranke poput SDP-a, a kasnije i Demokratske fronte. Upitno je koliko su te stranke lijeve i multietničke jer su pod krinkom građanstva i ljevice poku&scaron;ale podvaliti građanski nacionalizam najbrojnijeg naroda. Umjesto da poku&scaron;aju pomiriti nacionalno i građansko stvorili su jo&scaron; veći nered, nepovjerenje i produbili krizu. Ispalo je da su jo&scaron; ostra&scaron;ćeniji nacionalisti od onih koji to formalno jesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najsmje&scaron;nija od sve tri skupine su definitivno anacionalni liberali iz Hrvatske i Srbije. Neki od njih su Vesna Ter&scaron;elić, Miljenko Jergović, Čedo Jovanović, Nata&scaron;a Kandić... Dok se može razumjeti želja i poku&scaron;aji stranaca i bo&scaron;njačkih nacionalista da predlože i implementiraju koncept građanske BIH zbog konkretnih interesa, za ovu skupinu se to ne može reći. Oni su izgubljeni u prostoru i vremenu. Većina njih su bili vatreni Jugoslaveni i komunisti do 1990. i nikad nisu prežalili raspad Jugoslavije. Sama činjenica da je Jugoslavije u malom, tj. Bosna i Hercegovina preživjela, njima ona predstavlja ideal jugoslavenstva, bratstva i jedinstva. Upravo bi BIH po njima trebala biti početna točka preko koje bi krenulo ponovno ujedinjenje &bdquo;prisilno zavađene braće&ldquo;. Njima smeta i Srpska i Federacija i ne daj Bože spominjanje nacionalne nejednakosti. Oni bi sutra ukinuli sve entitete, kantone i sve ubacili u isti ko&scaron; te pustili da procvate &bdquo;bratstvo i jedinstvo&ldquo;. Ne treba posebno zamjerati takvima &scaron;to nemaju pojma o situaciji u BIH jer oni nikad nisu prihvatili niti koncept vlastite države. Hrvatska, Hrvati s jedne i Srbija i Srbi s druge strane za njih su riječi koje treba zaobilaziti u &scaron;irokom luku. Građanska, građansko, građanski su ono &scaron;to se ubacuje umjesto nacionalnih istoznačnica. Takvi bi najradije Hrvatsku i Srbiju preimenovali u Republike Građanske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpuna primjena građanske BIH bi značila formalnu likvidaciju konstitutivnih naroda u BIH kao političkih faktora. Ako ne bi bilo klauzula, pariteta i unutarnjeg državnog uređenja koje bi jamčilo nacionalnu ravnopravnost to bi značilo na kratak rok dominaciju brojnijih naroda nad malobrojnijima, a na drugi rok disoluciju zemlje. Ne može građanska BIH. Svaki poku&scaron;aj implementacije građanske BIH vodio bi njenom nasilnom raspadu i vjerojatno novim ratnim sukobima sa nesagledivim posljedicama. U državi u kojoj je etnička pripadnost najvažnija stvar na svijetu inzistirati na izbacivanju etnikuma iz politike je morbidno. Naravno da svaka država osim &scaron;to je i nacionalna mora biti i građanska, ali ovdje ne radi o tome već o puno paklenijim namjerama. Također, poku&scaron;aj stvaranja građanske BIH u samo nekom njezinom dijelu bio bi poguban. Primjer Federacije to potvrđuje. Daytonski sporazum treba zamijeniti novim sporazumom ali sigurno ne tako &scaron;to će stanovnici preko noći prestati biti nacionalisti te postati građani - Bosanci i Hercegovci. Na sreću, Rusija, Srbija i Hrvatska neće pristati na građansku BIH. Čini se da su i Amerikanci ohladili s tom pričom, a i dobar dio Bo&scaron;njaka vidi da to nije rje&scaron;enje. Rje&scaron;enje je u uvažavanju nacionalnog. Prvo treba srediti nacionalno a onda se posvetiti građanskim interesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Matija &Scaron;erić</strong></p> <p><strong>20.11.2015.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-24-bh_zastava.jpgTeška bolest je pritisnula "Bosnu", a Sarajevo i BiH šute... već desetljećimahttp://grude.com/clanak/?i=539539Grude.com - klik u svijetSat, 21 Nov 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-21-rajlovac_015_svijece_za_poginule.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ili su naše budale ili hrvatski ekstremisti", tako je Alija Izetbegović reagirao nakon ubojstva doministra unutarnjih poslova u Vladi Federacije BiH 1999. godine. Nažalost, mnogo je onih u Sarajevu i u BiH koji i dalje ne znaju, ili glume da ne znaju, koja je teška bolest pritisnula "Bosnu". Ne od danas, nego nekoliko desetljeća.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Komentar dana: Valentina Rupčić/Vecernji.ba<br /></strong></em><br /><br />Među nama su, mora se to reći, ljudi koji imaju svoj zaseban svijet u kojem za druge i drugačije nema mjesta. Za njih ljudski život nije najveća vrijednost. Ni život drugoga, a ni vlastiti. I to je najveći problem, od kojega moćnici okreću glavu, ignoriraju ga, negiraju, nazivaju ga pogre&scaron;nim imenom. Pa &scaron;to?! To se radi i u zemljama demokratske Europe. Jest, ali to nas ne opravdava, odgovorne ne čini manje odgovornim za sve veću nesigurnost i ugroženost, ne samo općega poretka, već svakoga čovjeka.<br /><br /><br />I nakon ljudske tragedije sa svim elementima terorističkoga napada u srijedu navečer u Rajlovcu, vode se, i neće prestati, besplodne rasprave o tome je li to bio teroristički čin ili ne. A bez izricanja prave dijagnoze, znači da neće biti propisana ni adekvatna terapija.<br /><br /><br />Za&scaron;to? Zato &scaron;to je nemali broj onih koji na neki način podržavaju ideologiju koja od običnih ljudi, u pravilu mladih ljudi, stvara osobe kojima ni&scaron;ta nije sveto, pa ni vlastiti život, osim onoga &scaron;to im ta ideologija stavlja na um i u srce. A onda i u ruke oružje opasno za druge i njih same. I nakon brojnih slučajeva odlaska na rati&scaron;ta u Siriji, te terorističkih akata u BiH, za njih se nalaze riječi razumijevanja, pa i najekstremnijega podržavanja. U medijima, na utakmicama, na drugim javnim mjestima. O tajnim samo možemo pretpostavljati.<br /><br /><br />Država BiH je i zakonom poku&scaron;ala liječiti tu bolest isključivanosti, ekstremizma i otvorenoga terorizma.<br /><br /><br />No, postojeća zakonska rje&scaron;enja nisu dovoljna. Na institucijama sustava je dono&scaron;enje novih zakonskih normi, a i pravne države da djeluju u skladu sa zakonom. Ali, opet ne treba vjerovati kako ćemo ubrzo biti oslobođeni od zla koje je postalo svjetski problem.<br /><br /><br />Najveća je, ipak, odgovornost onih u čije ime, navodno, govore "borci za islam", ljudi koji pripadaju islamskom krugu.<br /><br /><br />Uostalom, oni i trpe najveće žrtve. I kao žrtve zaslužuju pomoć svih. Pomoć njima je, zapravo, pomoć svima nama. U Rajlovcu, Sarajevu, Zvorniku, Bugojnu, Mostaru, Parizu, Bruxellesu, Siriji, Iraku..., bez zajedničkoga otpora neće biti slobode ni sigurnosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-21-rajlovac_015_svijece_za_poginule.jpgFra Mario Knezović: Prepoznajemo li zamke Zloga?http://grude.com/clanak/?i=527527Grude.com - klik u svijetFri, 20 Nov 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-20-fra_mario_knezovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Mario je bio gost na tribini na Humcu 17.11.2015. Tema predavanja je bila ''Prepoznajemo li zamke Zloga?''<p>U nastavku vam donosimo odlično predavanje fra Marija Knezovića...svakako poslu&scaron;ajte!</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/MdJBMM7aQw4" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-20-fra_mario_knezovic.jpgKolumna Paule Tomić: STVARNOST SVETOSTIhttp://grude.com/clanak/?i=396396Grude.com - klik u svijetWed, 04 Nov 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-04-svijece_stvarnost_svetosti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stvarnost grijeha Preko Svetkovine svih svetih zakoračili smo u mjesec Studeni. Već više godina kroz svoje poruke, Gospa nas u ove dane poziva na svetost i da slijedimo primjere svetih. Ako malo bolje pogledamo, možemo vidjeti koliko su životopisi i likovi svetaca originalni i neponovljivi. Svatko od njih je imao neki svoj hod i put. Danas je, čini mi se, najteže biti poseban i drugačiji.<p>Čak i samima sebi, ponekad se možemo činiti čudni ako se ne oblačimo ili ne pona&scaron;amo kao drugi &ndash; toliko su nas isprali tim &bdquo;must have&ldquo; modnim poistovjećivanjem. Nismo niti svjesni koliko smo zarobljeni u sheme pona&scaron;anja i izgleda koje nam se nameću preko raznih Big Brothera ovoga svijeta. Koliko nismo slobodni za BITI ONO &Scaron;TO JESMO i ONO ZA &Scaron;TO SMO STVORENI! Sveci su imali tu svijest i slobodu. I oni nas pozivaju da &bdquo;progledamo&ldquo;, i da se odupremo preodgoju svijeta koji tako silno želi iskriviti na&scaron;u ljudsku narav i sliku Božjeg djeteta u nama, učiniti nam tako normalnu stvarnost grijeha. Svetost je stvarnost kojoj trebamo težiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prihvatiti sebe</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na na&scaron;oj hrvatskoj televiziji stvarno se nema &scaron;to gledati. Pogotovo s djecom. Jedino &scaron;to smo svake subote pratili bio je RTL-ov show &bdquo;Zvijezdice&ldquo;. Iako je to bilo dječje natjecanje, ponekad je bilo ružno vidjeti kako i koliko su tu djecu na&scaron;minkali ili obukli kao u već odrasle djevojke. Pitam se kako će petnaestogodi&scaron;njakinje koje su sada obojane kose, očupanih obrva, u topićima i minicama izgledati sa 18, 20 i vi&scaron;e godina, kad sada žive ono &scaron;to bi trebale tada&hellip; Zato mi je jako drago &scaron;to je pobijedila Mia, ba&scaron; jedna čista i nevina djevojčica i jo&scaron; vi&scaron;e mi je bilo znakovito &scaron;to je oko ruke nosila narukvicu s križićem koji se tako jasno vidio u zavr&scaron;noj slici finalne emisije. Eto, jo&scaron; jedanput smo mogli vidjeti kako su na&scaron;a djeca &bdquo;odraz&ldquo; onoga &scaron;to im mi usađujemo u obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prirodi nema skokova i preskakanja. Svaka praznina jednom dođe na naplatu. Koliko je važno da na&scaron;a djeca pravilno i redovno prolaze sve faze odrastanja, potvrđuje i znanost. Prof. dr. sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu i ugledni psihijatar s dugogodi&scaron;njim iskustvom rada s djecom i adolescentima nagla&scaron;ava kako svako dijete prolazi kroz određene faze (oralna, analna, falusna, faza latencije, puberteta, adolescencije) čije je susljedno izmjenjivanje bitno da bi se dijete u potpunosti razvilo. U pojedinim fazama iz istoimenog centra dolazi najvi&scaron;e ugode, a te tjelesne senzacije pridonose razvijanju unutra&scaron;njeg doživljaja sebe. Niti jedna faza razvoja se ne smije ubrzavati niti zaustavljati ili braniti i zato je jako bitno tko, &scaron;to, koliko i kako će se postupati s djetetom u određenoj fazi njegovog razvoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je vrlo važno jer se tako gradi čovjekova slika o sebi samom, svijest o sebi i gradi se iskustvo prihvaćanja. Na&scaron;i odnosi s drugima i odnos prema Bogu temelji se na slici koju mi imamo o samima sebi. Ako mi sebe vidimo negativno, ako se ne prihvaćamo onakvi kakvi jesmo &ndash; te&scaron;ko da ćemo povjerovati da nas drugi vole i prihvaćaju. I te&scaron;ko da ćemo mi voljeti i prihvaćati druge onakvi kakvi jesu.Isus u Evanđelju i postavlja ovakav poredak stvari, naime odgovarajući farizejima na pitanje koja je najveća Božja zapovijed, navodi da je to ljubiti Boga i ljubiti bližnjega svoga kao samoga sebe. Temelj je dakle ljubav prema sebi. Kao da i Gospa vidi kako se ne možemo maknuti u ljubavi, hodati prema svetosti jer nam nedostaje taj prvi korak. Zato nas tje&scaron;i: &bdquo;Radujte se u ljubavi, dječice, da ste u očima Božjim neponovljivi i nezamjenljivi, jer ste Božja radost u ovom svijetu.&ldquo; (Poruka 25. 10. 2015.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko od svetaca imao je neki &bdquo;svoj&ldquo; zadatak u vremenu u kojem je živio. Tamo je bio neponovljiv i nezamjenljiv. Gospa kaže da je to i svatko od nas ba&scaron; ondje gdje se nalazi i živi &ndash; pozvan svjedočiti MIR, MOLITVU i LJUBAV (usp. 25. 10. 2015.)! Početak promjene nas samih i svijeta oko nas je u bezuvjetnom prihvaćanju. Humanistički psiholog Carl Rogers rekao je: &bdquo;Da biste se uopće mogli mijenjati, prvo se morate prihvatiti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čeka nas Gospin zagrljaj</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveci su obično živjeli brzo, sagorijevali su za Krista. Vidimo to i kod pokojnog fra Slavka &ndash; čini se kao da je živio paralelnih &scaron;est života. Znanost pokazuje da se i vrijeme u kojem živimo zbog nekih sila svemira ubrzalo. Energije se povećavaju i izbacuju stvari iz dubina zemlje i du&scaron;a na povr&scaron;inu. Tako se razotkrivaju tjeskobe, ali i svetosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospina poruka Mirjani od 2. 11. 2015. kao da progovara o posljednjim vremenima &ndash; na pravi Biblijski način. Evanđelje od Du&scaron;nog dana govorilo je o posljednjem sudu, o tome kako će nas Isus suditi po na&scaron;im djelima ljubavi: odnosno jesmo li pomogli bratu kad je bio žedan, gladan, bolestan, usamljen, napadnut, osuđen&hellip; I Gospa govori istim jezikom: ono &scaron;to ostaje za vječnost su djela ljubavi i vjere. Zato nas upozorava da tražimo Duha razlikovanja. Nema same vjere, same ljubavi&hellip; Kod Boga je sve u harmoniji, pa je to i jedan od kriterija razlikovanja duhova. Moraju biti povezani vjera i djela, ljubavi dobrota.<br />Gospa nas podsjeća kako je sve ovozemaljsko prolazno. Nažalost, mi smo jo&scaron; toliko puno vezani za materijalne stvarnosti, sudove i uspjehe. Vidim po sebi koliko se živciram kad nema novaca, kad djeca dobiju lo&scaron;u ocjenu u &scaron;koli, kad ne&scaron;to ne ide kako ja hoću&hellip; a zapravo, to je tako nevažno. Svojom brigom ne možemo ni&scaron;ta promijeniti, ni&scaron;ta produžiti, samo unosimo nemir i strah u ljude oko nas. Ovo su dani proči&scaron;ćenja, koji nam žele pokazati da je najvažnije da oko sebe i u na&scaron;im obiteljima, a posebno na&scaron;oj djeci, ulijevamo ljubav, sigurnost, nadu&hellip; Tako se stvaraju sveci, tako se polažu temelji za vječnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesec Studeni posvećen je du&scaron;ama u čistili&scaron;tu. I one su, skupa s nama, na putu proči&scaron;ćenja prema svetosti. Njima trebaju na&scaron;e molitve, koliko i nama njihov zagovor. Ujedinimo se u molitvi za njih da skupa s njima uđemo kroz vrata Kraljevstva Nebeskog, u Gospin zagrljaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Paula Tomić/Boboska.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-04-svijece_stvarnost_svetosti.jpgI sve što će ostati... bit će neki bijedni post na Facebookuhttp://grude.com/clanak/?i=386386Grude.com - klik u svijetTue, 03 Nov 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-02-tri_metra_iznad_neba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gledali smo se na svakom velikom odmoru. Čitavu školsku godinu..., piše na početku nove kolumne Marina Radoš i ponovno tjera na istinsko promišljanje o pravoj ljubavi...<p>&nbsp;</p> <p>Svaki dan, točno u 9:55 on bi stajao na vratima svoje učionice, a ja na vratima svoje.<br /><br /></p> <p>Jedan razred tako dobije smisao velikim odmorom. Bez riječi. Bez poteza. Bez ikakvog plana. Bez dodira. Samo gledanje I pokoji stidljivi osmjeh.</p> <p><br />Tek nakon deset godina rekli smo si sve &scaron;to smo smi&scaron;ljali tu godinu dana. Bili smo bezglavo zaljubljeni jedno u drugo. Čitavu godinu. I pro&scaron;lo je.</p> <p><br />Držali smo se za ruke od HNK Ivana Pl. Zajca, sjećam se dobro, pa sve do granice sa Bosnom. On je sjedio iza mene u &scaron;kolskom autobusu I pružio ruku punu kožnih narukvica iza sjedala.</p> <p><br />Bez riječi. Bez poteza. Bez ikakvog plana. Samo držanje za ruke.</p> <p><br />I često smo znali, mjesecima I godinama kasnije, sjesti u automobil I odvesti se negdje gdje se dobro vide zvijezde. Pružio bi mi onu istu ruku, s onim istim kožnatim narukvicama. I ni&scaron;ta drugo majke mi.</p> <p><br />Bez puno razgovora. Bez nepristojnih poteza. Bez planova.</p> <p><br />Sve &scaron;to mi je imao reći rekao je tek nakon pet godina. Sve &scaron;to sam mu imala reći napisala sam nekad negdje. Nisam imala hrabrosti. Ni on nije imao hrabrosti.<br />I pro&scaron;lo je. Ruka sa kožnatim narukvicama vi&scaron;e I nije tako topla.</p> <p>Svi mi, imali 15, 25 ili 35 godina držimo nekoga za ruku ili ga gledamo na velikom odmoru. Bez riječi. Bez poteza i bez jebene hrabrosti.</p> <p><br />I jo&scaron; nismo naučili da će biti kasno. Nitko nije toliko glup da veliki odmor, ili vožnja do granice sa Bosnom potraje godinama.</p> <p><br />I sve &scaron;to će ostati od velikog odmora, autobusa i držanja za ruke bit će neki bijedni post na Facebooku, godinama kasnije, nastao... eto tako.</p> <p><br /><em><strong>Marina Rado&scaron;/Boboska.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-02-tri_metra_iznad_neba.jpgMilijanu Brkiću i Eni Šarac krunica je više od političkog rekvizitahttp://grude.com/clanak/?i=350350Grude.com - klik u svijetTue, 27 Oct 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-26-ena_krunica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije nekoliko godina glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić upoznao je na Facebooku teško bolesnu Osječanku Enu Šarac. Nakon toga pokrenuo je i jednu akciju među saborskim zastupnicima prikupljanja novčane pomoći za njezino liječenje raka na mozgu. <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list<br /><br /></strong></em></p> <p>Proteklog tjedna ponovno ju je susreo na predizbornom skupu HDZ-a u Osijeku. Tom prigodom zamolio je da njegovu krunicu daruje Karamarku. Dio javnosti "napao" ga je zbog toga tvrdeći da je bolesnu djevojku i vjerski simbol zloupotrijebio u predizborne svrhe. Pri tomu nitko nije objasnio kako je to javno eksponiranje na&scaron;tetilo bolesnoj djevojci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobito &scaron;to je Eni do sada javnost bila i ostala najveći saveznik. Ona se 12 godina bori s tumorom, dijabetesom, imala je tri sepse, pet kirur&scaron;kih otvaranja glave... Bolest se opet vratila iako se činilo da je hrabra djevojka pobijedila sve. Postala je ponos Hrvatske jer je na dru&scaron;tvenim mrežama senzibilizirala javnost. Primio ju je i Sveti Otac. Tada ga je molila da dođe u Hrvatsku i blagoslovi sve one koji nose bolesnički križ. Ena je preko medija, susreta s papom, pa i nastupom na predizbornom skupu skrenula pozornost na ovu opaku bolest i na sve one koji se bore s njom. Nema gotovo nijednoga argumenta kojim bi se moglo reći da joj javnost odmaže. Na koncu, ona je i punoljetna djevojka. Koja je skup "iskoristila" i za slanje dramatične poruke &ndash; zadržite hrvatske liječnike u domovini. Tko je pozvaniji od Ene za ovakav apel hrvatskoj naciji i političarima? Jednako kao &scaron;to je primjereno da joj se daruje krunica. Možda ba&scaron; to i smeta u cijelom "slučaju".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji nisu domoljubi i vjernici zabranjivali bi javna svjedočenja onima koji to jesu. To je nedopustivo. Ba&scaron; kao &scaron;to je nedopustivo da se kr&scaron;ćanski, ili bilo koji drugi religijski svjetonazor nameće onima koji ga ne žele. Hrvatska je valjda tu lekciju iz civiliziranosti i demokracije naučila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znaju, čini se, protivnici krunice koliko narod cijeni ratnike koji su s njom oko vrata branili domovinu. Ona je postala za&scaron;titni simbol hrvatskih branitelja. S njom se i živjelo i umiralo. I u ratu je mnogima smetala. Sada, u miru, omalovažavaju najvi&scaron;e one koji su s njom izborili i njihovu ovakvu slobodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ratnike, poput Milijana Brkića, već odavno se poku&scaron;ava diskreditirati. Njega suborci pamte kao zapovjednika koji je u najsurovijim uvjetima, na ledom okovanom Velebitu, satima sam na rukama izvlačio ranjenog suborca. Nekim svojim borcima iz Alfi bio je i jamac za kredite koje je kasnije sam otplaćivao. Odrekao se i stana koji mu je već bio dodijeljen u korist udovice i djece svojega poginulog vojnika. U dana&scaron;njoj se Hrvatskoj takva hrabrost i po&scaron;tenje omalovažavaju. Hercegovačko podrijetlo i kodni naziv "Vaso" smi&scaron;ljeno mu se prebacuju u drugi kontekst. Srpskim nadimkom poku&scaron;ava se ismijati i relativizirati njegov katolički i nacionalni svjetonazor. Kroz podsmijeh se gleda i njegov uobičajeni pozdrav "Hvaljen Isus". Mnogima smeta &scaron;to Brkić i njemu slični promoviraju takve nacionalne i vjerske vrijednosti. Zato su i prosvjedi kada on bolesnoj djevojci daje krunicu. Ako se pak zamjera pojavljivanje krunice u Osijeku, onda se isto može zapitati zar nije zloupotreba na stranačkim skupovima kori&scaron;tenja i drugih vjerskih i nacionalnih simbola: križeva, državnih zastava, domoljubnih pjesama...? Zar nije zloupotreba svojatanje Tuđmana, Tita...? Ili &scaron;to su povlastice uoči izbora dane &scaron;tedi&scaron;ama u &scaron;vicarcima, božićnice umirovljenicima, umanjene pristojbe građanima... Nije li to stranačka kampanja koju plaćaju svi porezni obveznici?! I lijevi i desni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, pre&scaron;uti se zloupotreba kada je "u na&scaron;u korist" ili kada odgovara na&scaron;im vjerskim, ideolo&scaron;kim ili bilo kojim drugim svjetonazorima. Sve ljude, pa i političare, trebalo bi vrednovati po njihovim djelima, bez obzira deklariraju li se kao vjernici ili ateisti, konzervativci ili liberali, tradicionalisti ili moderni. U slučaju Milijana Brkića djela su takva da se Hrvatska prema njemu treba odnositi s mnogo vi&scaron;e uvažavanja. I to ne zbog onoga &scaron;to je postigao kao "vojnik" stranke, već kao hrvatski ratnik. A krunica je Brkiću u životu mnogo vi&scaron;e od političkog rekvizita. Ba&scaron; kao i Eni &Scaron;arac koja danas s ponosom uz nju moli za svoje zdravlje i svoju domovinu.</p> <p><br /><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-26-ena_krunica.jpgFra Iko Skoko: Ljudi su najvažnijihttp://grude.com/clanak/?i=335335Grude.com - klik u svijetSun, 25 Oct 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-25-derventa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlih dana boravio sam u plehanskom (derventskom) kraju. Taj kraj dobro poznajem. U Derventi sam služio vojsku 1982./1983.<p>&nbsp;</p> <p>Iz tog kraja je moj gimnazijski profesor matematike u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom fra Filip Zubak. Zatim, iz tog kraja su moji profesori s Franjevačke teologije u Sarajevu fra Ivan Bubalo, fra Marko Karamatić, vlč. Vjeko Božo Jarak i fra Božo Luji. Kolege iz Gimnazije i s fakulteta fra Jozo Gogić, fra Ante Tomas, fra Mladen Jozić i fra Vislav Krijan su iz tog posavskog lijepog kraja. U taj kraj sam dolazio prije mlade mise moliti opijela u župi Foča, raditi reportaže te predvodio svetu misu u G. Močilima - Sijekovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj kraj sam posjetio za vrijeme humanitarne akcije "Hercegovina Posavini". Iz tog kraja sam susretao fratre i svećenike vi&scaron;e puta. Plehanski kraj je bio nekada pun života i bogatstva. Zemlja je rađala &scaron;to na&scaron; narod kaže "sama od sebe".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Derventski dekanat ima petnaest župa. Najstarija župa je župa sv. Marka evanđeliste u Plehanu. Osnovana je 1719. U Plehanu je i samostan sv. Marka. Najmlađa župa je župa sv. Ante Padovanskog u G. Močilima-Sijekovcu. Utemeljena je 1981.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostale župe tog dekanata su: župa sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu (1921.), župa sv. Ilije Proroka u Bosanskom Brodu (1864.), župa Rođenja B. D. Marije u Brusnici (1910.), župa sv. Ante Padovanskog u Bukovici (1939.), župa Krista Kralja u Ceru (1933.), župa Sv. Juraja mučenika u Derventi (1864.), župa Prečasnog Srca Marijina u Foči (1839.), župa Sv. Mihovila arkanđela u Kolibama (1967.), župa Uznesenja Blažene Djevice Marija u Koraćama (1802.), župa sv. Petra i Pavla u Kulini (1967.), župa Presvetog Srca Isusova u Novom Selu (1911.), župa sv. Ante Padovanskog u V. Prnjavoru-Sočanici (1967.) i župa sv. Franje Asi&scaron;kog u Žeravcu (1862.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove župe su 1991. imale točno 48.481 vjernika. Godina 1992. je jedna od najtežih godina tog kraja. Protjerani su svi. Mnogi su poginuli, ranjeni... Zacijelo, život je najvažniji, ali ne mogu ne razmi&scaron;ljati i o stradanju obiteljskih kuća, samostana sv. Marka, župnih i područnih crkava, gospodarstva, infrastrukture...</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tih 15 župa bilo je 2012. godine samo 1072 vjernika-povratnika. Dakle, protjerano je i nije omogućen povratak za vi&scaron;e od 47.000 vjernika. Gledajući razru&scaron;ene kuće i imanja pomislih kako je sru&scaron;eno vi&scaron;e od 10.000 obiteljskih kuća. Uni&scaron;tene su milijardske vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za obnavljanje kuća su dobili mrvice kad se gleda koliko i &scaron;to je sve razoreno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada kad se prolazi tim krajem, a i ostalim krajevima koji su stradali, vidi se koliko su bitni ljudi. Ljudi su najvažniji. Tko misli imati zemlju ili prostore bez ljudi grdno se vara. U pro&scaron;losti kad su vladari osvajali neke krajeve i zemlje govorili su kako su im bitni ljudi, a ne pust kraj.</p> <p><br /><em><strong>Autor: Fra Iko Skoko/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-25-derventa.jpgTeta Violeta: Svaka knjiga je jedan mali svijet za sebe...http://grude.com/clanak/?i=278278Grude.com - klik u svijetTue, 20 Oct 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-20-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Evo, drage moje, ni okrenule se nismo, a već nam se jesen približila. Čini mi se da sam još neki dan pisala o vrućinama...<p>&nbsp;</p> <p>Volim jesen. Točnije, drag mi je ovaj period Miholjskog ljeta &ndash; jo&scaron; nije previ&scaron;e hladno, a niti ki&scaron;no ove godine, tržnice pune zrelih plodova, miri&scaron;u zimnice i kesteni. No, ono &scaron;to me najvi&scaron;e raduje je &scaron;to s jeseni konačno dolazi &bdquo;sezona&ldquo; kada se možemo vi&scaron;e posvetiti čitanju. Dani su kraći, večeri duge, lijepo je sklupčati se na kauču uz &scaron;alicu dobroga čaja i mekanu dekicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čvrsto vjerujem, pa i odgovorno tvrdim, da je za kvalitet življenja knjiga &ndash; neophodna. Cijenim internet, mislim da je nezamjenjiv u dana&scaron;njem načinu života. Znam i da ponekad zna biti puno praktičnije i dostupnije ne&scaron;to pročitati online. No, mislim da ni&scaron;ta ne može zamijeniti miris nove knjige koju po prvi put otvarate. O tom sam vam mirisu ja, drage moje, ovisna cijeli život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Držim da su knjige ključne i u odgoju na&scaron;e djece i da bismo ih odmalena, s prvim bajkama koje im pričamo pred spavanje, trebali navikavati na kulturu čitanja. Osim &scaron;to obogaćuju vokabular, a sigurna sam da ćete se i vi sa mnom složiti da mladima danas to uistinu treba, svaka je knjiga jedan mali svijet za sebe, čudesno mjesto na kojem djeca mogu razvijati ma&scaron;tu. Meni se počesto dogodi da se posve izgubim u svijetu između korica neke dobre knjige, pa mi zavr&scaron;etak čitanja dolazi ne&scaron;to kao buđenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je pred nama, rekoh, i jesen a bome i duga i hladna zima, željela bih s vama podijeliti moje omiljene knjige u zadnje vrijeme. Neka od njih će vas sigurno inspirirati, neke ste već pročitale, neke ćete zacijelo preskočiti. Ali ipak, neka nam ostane navika da dobrim prijateljicama preporučujemo dobre knjige &ndash; jer i to je dar!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Haruki Murakami &ndash; Ple&scaron;i, ple&scaron;i, ple&scaron;i i Kafka na žalu<br />Rabih Alameddine &ndash; Ja, božanstvena i Žena bez koje se može<br />Clarissa Pinkola Est&eacute;s &ndash; Žene koje trče s vukovima<br />Elif Shafak &ndash; Mimarov &scaron;egrt<br />Bill Bryson &ndash; Kod kuće</p> <p>&nbsp;</p> <p>Topli savjetujem da ovu zimu provedete uz bar jedan od ovih naslova. A ni&scaron;ta me ne bi obradovalo vi&scaron;e od toga da vi meni preporučite one koje su vama najdraže.</p> <p>Do slijedećeg pisanja, drage i dobre moje, stojte mi dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Teta Violeta</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-20-violeta.jpgKolumna Paule Tomić: Moliti za ljubavhttp://grude.com/clanak/?i=163163Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-krunica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Temeljna čovjekova potreba je potreba za ljubavlju i zajedništvom. Stvoreni smo iz Ljubavi i za ljubav. Samo se kroz ljubav razvijamo u ono za što smo stvoreni – a to je „BITI DIJETE BOŽJE“.<p>&nbsp;</p> <p><strong>PI&Scaron;E: Paula Tomić/Boboska.com</strong><br /><br /><br />Ljubav i zajedni&scaron;tvo isku&scaron;avaju se, uče i &scaron;tite najvi&scaron;e u obitelji. Stoga ne čudi &scaron;to je u zadnje vrijeme, u sklopu &bdquo;općeg plana uni&scaron;tenja života i čovjeka&ldquo; koji vodi &bdquo;stara zmija&ldquo; iliti &bdquo;otac laži&ldquo; najvi&scaron;e na njegovom udaru upravo OBITELJ kao temeljna institucija dru&scaron;tva, temeljna &scaron;kola ljubavi i zajedni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa je majka. Kao i sve majke, svojim majčinskim instinktom ona osjeti kad njezinoj djeci prijeti opasnost. Ona osjeća udare Sotone na ljubav i zajedni&scaron;tvo u dru&scaron;tvu i obiteljima. Ona zna da ljubav nije teorija i ne može se prenositi samo riječima. Ljubav je najvi&scaron;e iskustvena, uči se preko doživljaja blizine, zagrljaja, poljupca, nježnosti, žrtve drugoga&hellip; Zato Gospine poruke nisu samo u riječima, nego i u njezinoj prisutnosti među nama (da to osjećaju i traže pokazale su tisuće ljudi koji su i ovog 2. listopada bili okupljeni na plavom križu u molitvi čekajući ukazanje Mirjani). Gospa i kaže: <strong>&bdquo;Ovdje sam među vama da vas ohrabrim&hellip;&ldquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa zna koliko je za dijete prisutnost roditelja važna. Prisutnost i blizina roditelja djetetu daje sigurnost i ohrabrenje, utjehu, za&scaron;titu, smirenje&hellip; Koliko je ta prisutnost važna posvjestila mi je nedavno moja najmlađa kćerkica. Na učiteljičino pitanje đacima prvacima: &bdquo;&Scaron;to ih to najvi&scaron;e veseli u životu? Ona je odgovorila: &bdquo;Najvi&scaron;e me veseli kad se s mamom i tatom zajedno igram!&ldquo;, ostaviv&scaron;i mene u &scaron;oku, jer sam ja mislila kako joj je najveće veselje bila nedavna vožnja u lunaparku!!! Eto dakle &scaron;to na&scaron;oj djeci najvi&scaron;e treba &ndash; biti zajedno s nama, biti nam blizu!!! Zato je Gospa u Međugorju nama blizu i to na&scaron;a srca osjećaju i zato ovdje dolaze!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je ljubav iskustvena stvar, Gospa pokazuje i dalje jer u poruci govori o Isusovoj ljubavi kao o ra&scaron;irenim rukama koje čekaju na zagrljaj: <strong>&bdquo;Moj Sin im &scaron;iri ruke, a vi im pomognite da dođu u njegov zagrljaj.&ldquo;</strong> Svi smo tako željni zagrljaja i žedni zajedni&scaron;tva!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gledam nedavno jedan dokumentarac koji obja&scaron;njava za&scaron;to je čovjek opstao, evolucijski preživio tolike godine, iako nije niti najbrža niti najsnažnija životinja. Tajna je u tome &scaron;to čovjekova snaga nije u njemu samome kao u drugih brzih ili snažnih životinja. Čovjekova snaga je u zajedni&scaron;tvu! Zajedno, vi&scaron;e nejakih ljudi moglo je savladati prepreke puno veće od njih samih. Cijeli Isusov hod je poziv na zajedni&scaron;tvo: Gdje su dvojica ili trojica sabrani u moje ime, ja sam s njima!!! Poziv na bratstvo (jer svi smo braća jednog Brata) i sinovstvo (svi smo sinovi jednog Oca na nebesima). Ne čudi zato &scaron;to Gospa u Međugorju puno puta poziva na zajedni&scaron;tvo, pa i u ovoj zadnjoj poruci: <strong>&bdquo;&hellip;ujedinjujte se u molitvi ma kako daleko jedni od drugih bili.&ldquo;</strong> Fra Slavko u svojoj knjizi &bdquo;Molite zajedno radosna srca&ldquo; str. 6. obja&scaron;njava kako najveća milost koja se u Međugorju dobiva nije na spoznajnom planu da se treba moliti, nego konkretna volja za molitvom i stvarna želja da se odgovori na Gospin poziv. Po njemu, to je glavna snaga i moć Međugorja. Jer da nitko nije odgovorio na poziv na molitvu, sve bi poruke i događanja izgubili svoj smisao zbog činjenice da u samim porukama nema ni&scaron;ta novo, sve je dobro poznato.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U knjizi između ostalog analizira i rad molitvenih skupina na koje je Gospa od početka pozivala pa tako po naslovom: SOCIOLO&Scaron;KO &ndash; ANTROPOLO&Scaron;KI VID MOLITVENIH SKUPINA kaže: &bdquo;Postoji zacijelo jedan sociolo&scaron;ki razlog molitvenih skupina, posebno u dana&scaron;nje vrijeme. Svaki pojedinac se treba brinuti za svoj duhovni rast, ali zajedni&scaron;tvo je u tom rastu zbog psihofizičke strukture ljudske osobe nezamjenjivo. Skupina obvezuje, te se lak&scaron;e ostaje vjeran molitvenom ritmu. Uloga skupine je vrlo važna jer ona kontrolira pojedinca, ispravlja ga i potiče na bolje. Iskustvo jednog člana, bilo ono pozitivno ili negativno, pomaže drugima u njegovom rastu. Tko ostaje sam izložen je opasnostima krivog rasta bez ikakve kontrole. U skupini se lak&scaron;e primijete karizme pojedinca i njegove zadaće koje skupina prati molitvom i djelotvorno pomaže.&ldquo; (str. 66)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospin cilj, kao i cilj svakog roditelja je učiniti da mu dijete raste i izraste do svoje duhovne, psihičke, emocionalne i tjelesne punine&hellip; Kako bi mu se to omogućilo, svi se psiholozi slažu kako je jedna od najvažnijih odgojnih metoda POHVALA i OHRABRIVANJE! Isticanje onog pozitivnog &scaron;to svaki čovjek u sebi ima! I Gospa s toga poziva: <strong>&bdquo;Ohrabrujte jedni druge u duhovnom rastu kao &scaron;to vas ja ohrabrujem. Bdijem nad vama i s vama sam kad god pomislite na mene.&ldquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljski terapeuti i roditelji Gregory Popcak i njegova supruga Lisa, objavili su vrlo interesantnu knjigu: <em>Parenting with Grace: The Catholic Parents' Guide to Raising almost Perfect Kids</em> (Odgoj s Milo&scaron;ću: Vodič za katoličke roditelje &ndash; kako odgojiti skoro savr&scaron;eno dijete). Možemo se upitati: Tko je savr&scaron;eno dijete? Je li to dijete koje je savr&scaron;eno poslu&scaron;no? Koje se savr&scaron;eno pristojno pona&scaron;a? Koje je na izvrsnom putu da postane iznimno uspje&scaron;no? Svatko od nas ima u svojoj glavi neku sliku &ldquo;savr&scaron;enog djeteta&rdquo;. No, koliko je to katolički? &raquo;Budite dakle savr&scaron;eni kao &scaron;to je savr&scaron;en Otac va&scaron; nebeski!&laquo; Mt 5, 48 <strong>Na&scaron; cilj, pa tako i cilj za na&scaron;u djecu je biti savr&scaron;eni u ljubavi.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U knjizi autor tumači kako je <strong>&ldquo;bit roditeljstva postići da va&scaron;a djeca znaju da ih volite i naučiti ih kako da oni vole vas&rdquo;. Tako sudjelujemo u stvaranju &ldquo;civilizacije ljubavi&rdquo; koja ima moć preobraziti cijeli svijet.</strong> Međutim, kako postići duboko intiman i na Bogu utemeljen odnos između roditelja i djece u kojem će vladati pozitivno ozračje? Popcak nam nudi 12 alata za održavanje pozitivnog &ldquo;salda&rdquo; u odnosu s djecom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Izrazite ljubav riječima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Amerikanci običavaju u svim prilikama govoriti jedni drugima kako se vole. Čini mi se da je kod nas to nekako daleko rjeđe. Nemojmo dozvoliti da se na&scaron;a djeca pitaju volimo li ih. I mi volimo čuti riječi nježnosti i ljubavi od svog supruga/supruge. Pružimo tu radost i sigurnost i svojoj djeci. Pratimo &scaron;to rade i ne &scaron;tedimo riječi pohvale. No, važno je da to ne bude povr&scaron;no. &ldquo;Gledaj, mama, &scaron;to sam nacrtala!&rdquo; Onako ovla&scaron; bacajući pogled odsutno komentiramo: &ldquo;Hm, divno, divno!&rdquo; Djeca prepoznaju iskrenost i angažiranost. Pogledajmo tu sliku doista i budimo konkretni u svojim komentarima. &ldquo;Gle, kako si lijepe boje odabrala!&rdquo; ili &ldquo;Ba&scaron; napreduje&scaron;! Ovaj auto je puno bolji od onog pro&scaron;li tjedan!&rdquo; Naravno, ne treba pretjerivati. Treba biti iskren i realan, ali velikodu&scaron;an i angažiran.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Pokažite im da ih volite</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi žive od dodira. Na&scaron;oj djeci je potrebno da budemo velikodu&scaron;ni sa zagrljajima, poljupcima, maženjem. Na taj način ih učimo da su tijela stvorena kako bismo se darivali jedni drugima i kako bismo ljubili jedni druge. Osim toga, dobro je da se svaki dan zapitamo za svako svoje dijete: &Scaron;to mogu danas učiniti za ovo moje dijete da bih mu se darovao/la malo vi&scaron;e? Samo 5 minuta duže u igri ili razgovoru s njim značit će mu daleko vi&scaron;e od svih igračaka ili darova. Na taj način ih učimo da se u potrebi obraćaju ljudima, a ne stvarima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Održavajte svoja obećanja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda je jasno samo po sebi. Ako ne&scaron;to obećamo, to trebamo i izvr&scaron;iti. Osim ako smo spriječeni vi&scaron;om silom. Recimo nastane požar ili poplava. Uistinu! Ali tada nađimo načina da im to nadoknadimo. Ako se budemo držali svoje riječi, djeca će nas po&scaron;tovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Igrajte se zajedno</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi stručnjaci koji se bave odgojem ne &scaron;tede riječi kada nam ističu koliko je igra važna u životu djeteta. Popcak nije iznimka. Preporuča da nađemo vrijeme za igru s djecom, da ih učimo novim igrama, da pričamo &scaron;ale za ručkom, da otkrijemo tu &scaron;a&scaron;avost u sebi i podijelimo je sa svojom djecom. Barem jednu večer u tjednu dobro je imati obiteljsku večer. Nekakvu zabavu, igru, zajedničko gledanje filma. Budite kreativni. Važno je da se zabavite zajedno kao obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Radite zajedno</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za izgradnju dobrog odnosa nisu potrebne samo veseli, emotivni trenuci zabave. Jako je važno da dijelimo i radne trenutke. Možemo pozvati dijete da sudjeluje s nama u obavljanju nekog posla bilo da se radi o običnim kućanskim poslovima ili o nekom posebnom projektu. Na ovaj način izgrađujemo i umnažamo djetetove sposobnosti i poručujemo mu da nam je njegova pomoć važna. Dijete se uči biti djelatan i koristan dio obiteljskog tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Molite zajedno</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznata je izreka &ldquo;Obitelj koja moli zajedno, ostaje zajedno&rdquo;. Sigurna sam da ste do sada već susreli divne obitelji koje svjedoče istinitost ove izreke. Kao katolički roditelji želimo da u temelju na&scaron;e obiteljske povezanosti bude Bog. Dakle, molite zajedno. Odlučite to danas. I započnite danas. Nemojte se opterećivati time kako i koliko. Počnite od onoga &scaron;to vam se čini da bi moglo opstati na duže staze. Onda polako mijenjate, dodajite, oblikujte. Dozvolite Duhu Svetom da vas vodi i jača. Možda najlak&scaron;e za početi je večernja molitva. Lijepo je da svaku večer prije spavanja tata daje blagoslov djeci i ženi. Potaknite i djecu ponekad da vama daju blagoslov.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Budite prisutni</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda najvažnija stvar u odgoju je biti uistinu prisutan u djetetovom životu. Nema odnosa bez vremena provedenog zajedno i dijeljenja istih želja, snova, nada. Biti prisutan na treninzima, koncertima, nastupima&hellip; Nije važno je li potrebno da budete tamo. Učiti o onome &scaron;to va&scaron;e dijete zanima. Sve to djetetu &scaron;alje poruku: &ldquo;Meni je važno sve &scaron;to je tebi važno.&rdquo;<br />Jedna jednostavna, a često te&scaron;ka stvar: slu&scaron;ati svoje dijete. Sigurna sam da svaki roditelj želi i sanja o tome da mu se njegovo veliko dijete povjerava, traži od njega savjet pogotovo u turbulentnim godinama puberteta. Međutim, ako ne počnemo slu&scaron;ati svoju djecu jo&scaron; od prvih njihovih rečenica i malih naoko besmislenih pričica, oni nikada kao veliki neće dolaziti k nama. Mala djeca sve žele dijeliti s mamom i tatom. Kako je autić pao, koje je boje onaj drugi kojeg smo vidjeli, nekakav predivan kamenčić, &scaron;to je bilo u crtiću i kako je igrao nogomet sa susjedom. Ako naučimo pozorno slu&scaron;ati uskoro ćemo saznati sve &scaron;to Marko u &scaron;koli priča i kako curice na odmoru listaju OK. Saznat ćemo &scaron;to sve gledaju njihove prijatelji i koji je stav va&scaron;eg djeteta o tome. I malo pomalo čut ćemo pitanja koja ih muče i na koja zaista želimo imati priliku dati odgovor. Ali ako prestanemo slu&scaron;ati o autićima i kamenčićima i Markovim dosjetkama, nikada nećemo čuti ni ona bitna razmi&scaron;ljanja i pitanja o životu. Jer ono &scaron;to nam oni od početka pričaju su bitna pitanja o svijetu i životu koja nam na početku djeluju malena i neznatna, ali rastu zajedno s njima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8. Budite gostoljubivi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svako susjedstvo ima kuću u kojoj se okupljaju sva djeca iz ulice. Potrudite se da to bude va&scaron;a kuća. Budite otvoreni i aktivni. Osigurajte da va&scaron; dom bude ugodno i poželjno mjesto za dječja druženja. Za&scaron;to? Prvo, na taj način također pokazujete ljubav svojoj djeci. Drugo, Dr Gordon Neufeld, psiholog koji se posebno bavi problematikom djece i mladih, smatra da je osnovni razlog zbog kojeg adolescenti ulaze u neprihvatljive oblike pona&scaron;anja, poglavito seksualnog, ostvarivanje jače veze s vr&scaron;njacima od one s roditeljima. Jednom kada se ostvari nesrazmjerno jaka veza s vr&scaron;njacima, utjecaj roditelja postaje vrlo malen. Istraživanja neprestano ukazuju da koliko god jak bio utjecaj vr&scaron;njaka na va&scaron;u djecu, va&scaron; utjecaj može biti jači ukoliko omogućite da upravo va&scaron; dom bude sigurno mjesto na kojem će se njihova druženja odvijati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>9. Po&scaron;tujte njihov prostor</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Biti povezan sa svojim djetetom ne znači ugu&scaron;iti svoje dijete. Važno je prepoznati kada ga treba pustiti i dati mu prostora. Ljubav i povezanost s djetetom trebali bi biti temelj da va&scaron;e dijete izgradi vlastiti život. Zato je važno dopustiti djelomičnu neovisnost kako bi va&scaron;e dijete moglo &scaron;iriti krila dok jo&scaron; boravi pod va&scaron;om za&scaron;titom i tako jednom biti sposobno samo se izboriti s životnim izazovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>10. Neka odnos bude dvosmjerna ulica</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Roditeljski stil povezanosti i samopredanja ne znači robijanje djetetu. Važno je da prema njima budemo puni ljubavi i po&scaron;tovanja, ali je jednako važno da ih naučimo da oni budu takvi i prema nama. Crkva nas uči da je svaki član obitelji pozvan služiti drugima. Učite ga ovo prvo na vlastitom primjeru a onda i njih povedite tim putem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>11. Održavajte redovite obiteljske sastanke</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Popcak predlaže da barem jednom mjesečno, a po potrebi i če&scaron;će, održavamo obiteljske sastanke na kojima ćemo zajedno razgovarati o svemu &scaron;to se događa u obitelji. Obavezno započinjemo i zavr&scaron;avamo molitvom. Obiteljski sastanak je prilika da sagledamo sve pro&scaron;le i nadolazeće izazove u obiteljskom životu, zajedno pronađemo rje&scaron;enja za probleme i složimo planove. Važno je sastaviti i neka pravila kako će se sastanak odvijati. Kod nas je postavljeno pravilo da svi moraju sudjelovati, da se govori jedan po jedan i najvažnije nema prozivanja. Sve probleme s pojedinim djetetom treba rje&scaron;avati s njime nasamo. Sastanak treba odraditi ozbiljno i konstruktivno, a nakon njega slijedi zabava. Kod nas se nekako ustalilo da sastanke održavamo u prirodi kad god je to moguće. Sve skupa ispadne kao mali piknik i djeca jedva čekaju slijedeći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljski sastanci su dobar i zanimljiv način da svoju djecu poučimo kako je svatko od nas važan dio obiteljskog tima kojemu je cilj da svi stignu u vječnu domovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>12. Prepoznajte njihov stil odnosa</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nismo svi jednaki. Ne primamo niti dajemo ljubav na jednak način. Nekome je najvažnije čuti kako ga volimo, drugome pak je potreban opipljiv dokaz ljubavi, trećemu dodir. Popcak nas potiče da razmislimo o svojoj djeci i zapitamo se koji je njihov stil: vizualni, auditorni ili kinestetički. (preuzeto sa https://natvomdlanu.wordpress.com)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko od nas je na vlastitom putu prema svom &bdquo;savr&scaron;enstvu u ljubavi&ldquo;. Nisam namjeravala nikoga upla&scaron;iti, nabrajajući ovih 12 alata za bolji odnos s djecom, nego sam samo htjela postaviti nam neki cilj, neki odraz prema kojem bi mogli stremiti. Tražimo se međusobno, kao pojedinci, roditelji ili obitelji, da se zajednički ohrabrujemo na ovom putu odgovaranja na Gospin poziv: poziv na molitvu za ljubav!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-krunica.jpgDarovan ti je ovaj dan koji je pred tobom. Što ćeš s njime učiniti?http://grude.com/clanak/?i=136136Grude.com - klik u svijetMon, 12 Oct 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-nebo_lijepo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Život je zadaća. O ispunjenju te zadaće ovisi hoćeš li biti sretan u životu ili će tvoj život biti promašaj. Darovan ti je ovaj dan koji je pred tobom. On ti je dobra prilika. Što ćeš s njime učiniti?<p><span style="text-decoration: underline;"><strong>PI&Scaron;E: Vlč. Tomislav Ivančić</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan može&scaron; proma&scaron;iti bezbrojnim lutanjima prostorima, ulicama, nazivanjem prijatelja ili gubljenje vremena u nevažnome čitanju, slu&scaron;anju, zastajkivanju. Može&scaron; se prepustiti beskorisnom drijemanju. Isto tako taj dan može postati osloncem kojim će&scaron; se oslanjati u svojoj budućnosti. Sve ono &scaron;to si u pro&scaron;losti krivo učinio, danas može&scaron; popraviti. Danas može&scaron; napisati pismo na koje se već dugo od tebe traži odgovor. Danas može&scaron; početi učiti jezik koji bi htio. Danas može&scaron; posjetiti bolesnika, zatvorenika, prognanika. Danas može&scaron; pročitati knjigu ili neko dobro &scaron;tivo i obogatiti svoje srce. Danas može&scaron; početi moliti odvažno, odlučno i ustrajno. Danas može&scaron; zavr&scaron;iti onaj posao koji već dugo čeka na tebe. danas može&scaron; nazvati prijatelja i obnoviti staro prijateljstvo. Danas se može&scaron; trgnuti iz svoje letargije, obamrlosti i uspavanosti te započeti novi život. Danas može&scaron; poći na ispovijed i skinuti sa sebe teret grižnje savjesti. Danas može&scaron; početi učiti da konačno položi&scaron; ispit. Danas može&scaron; početi vježbati da vi&scaron;e ne bude&scaron; razdražljiv prema svome bračnom drugu, prema djeci, prema kolegama na poslu. Danas se može&scaron; odricati, postiti, žrtvovati, darivati nekoga. danas može&scaron;, dakle, obogatiti svoj dan. Prepusti&scaron; li jo&scaron; jednu priliku, ostavit će&scaron; za sobom jo&scaron; jedan prazan dan koji će te opterečivati, činiti razdražljivim i pomalo rastatkati. Pred tobom je, dakle, život i smrt. Na tebi je da bira&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zemljom prolazi&scaron; samo jednom. I ovaj dan ti je samo jednom darovan. On se nikada vi&scaron;e neće vratiti. Ono &scaron;to je jednom ostavljeno praznim nikad se vi&scaron;e ne može ispuniti. A ono &scaron;to si danas ispunio, nikad se vi&scaron;e ne može isprazniti. &Scaron;to danas načini&scaron;, u vjećnosti će&scaron; uživati. Sve &scaron;to danas propusti&scaron;, nikada vi&scaron;e neće&scaron; nadoknaditi. Vrijeme je dar u kojem rastemo ili u kojem se snizujemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stari Rimljani govorili su: Nulla dies sine linea - nijeda dan bez povučene crte. Život je borba - kaže Sveto pismo. - Svaki dan treba iznova uzeti svoj križ - kaže Isus - kako bi mogao biti njegovim učenikom. Svijet u kojem živimo suprotstavlja nam se. On te želi zaustaviti da ide&scaron; u susret životu. Sve oko tebe sprečava te da čini&scaron; dobro djelo, da učini&scaron; novi korak, da ispuni&scaron; svoje vrijeme. Tek ispunjeno vrijeme je vječno vrijeme. Valja ti se boriti, opirati i odricati. Započni odmah. Najprije se pomoli Bogu da dobije&scaron; snagu kako danas ne bi proma&scaron;io dan, već ga ispunio. Uvečer bit će&scaron; sretan jer je za tobom ispunjen dan na koji se može&scaron; zauvijek osloniti."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-nebo_lijepo.jpgPiše Valentina Rupčić: Promijeniti Izborni zakon i povesti BiH prema EUhttp://grude.com/clanak/?i=9999Grude.com - klik u svijetThu, 17 Sep 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-europarlament_gadjani.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodni predstavnici ponovno su otvorili priču objedinjavanja izbornih procesa za opće i lokalne izbore u BiH. Bh. vlastima i europski i američki predstavnici otvoreno sugeriraju spajanje izbora. Sada zbog provedbe refomi nužnih za europski put BiH.<p>Pojedini političari su potvrdili kako se o tome razgovara, ali konsenzusa o ovoj ideji nema. U jednom se slažu. Kako bi se u BiH to provelo, potrebne su prvo promjene Izbornog zakona...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promijeniti Izborni zakon i povesti BiH prema EU</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Komentar dana za Večernji list pi&scaron;e Valentina Rupčić</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Međunarodni predstavnici ponovno su otvorili priču objedinjavanja izbornih procesa za opće i lokalne izbore u BiH. Bh. vlastima i europski i američki predstavnici otvoreno sugeriraju spajanje izbora. Sada zbog provedbe refomi nužnih za europski put BiH. Pojedini političari su potvrdili kako se o tome razgovara, ali konsenzusa o ovoj ideji nema. U jednom se slažu. Kako bi se u BiH to provelo, potrebne su prvo promjene Izbornog zakona...</p> <p>&nbsp;</p> <p>EU je već uradila i analize &scaron;to bi ovaj proces donio BiH. U&scaron;tede - da, rasterećenje političara od stalnih izbornih kampanja - da, veću izlaznost i motiviranost birača - da, ali stvarni problemi bi ostali. Izborno zakonodavstvo koje takav jedan proces omogućava BiH tek treba dobiti, nužno je napraviti temeljite promjene i nadogradnju sada&scaron;njeg Izbornog zakona. Svojedobno je bilo prijedloga i domaćih političara za objedinjavanjem izbora u BiH. To su podržavali predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i pokojni predsjednik SDA Sulejman Tihić. Do 2002. opći izbori u BiH održavali su se svake dvije godine, a od tada se održavaju svake četiri za vi&scaron;e razine, dok su lokalni izbori pomaknuti za dvije godine. Biračko tijelo u BiH je od 2002. do pro&scaron;logodi&scaron;njih općih izbora povećano za čak 936.767 osoba, podaci su Sredi&scaron;njeg izbornog povjerenstva BiH. Pro&scaron;logodi&scaron;nji izbori bilježe i druge rekorde, &scaron;to je vjerojatno bila i podloga međunarodnim predstavnicima da se pokrene inicijativa o spajanju izbornih ciklusa. Opći izbori 2014. bili su s najvećim brojem koalicija i neovisnih kandidata, po 24, a bio je i rekordan broj biračkih mjesta do sada u BiH - 5401. Ako bi se izborni ciklusi spojili bez promjena Izbornog zakona, postoji ozbiljna prijetnja, ali i pravna neutemeljenost jer se po sada&scaron;njem zakonu to iz vi&scaron;e razloga ne može učiniti. Opasnost je i blokada vlasti. Primjer nefunkcioniranja Izbornog zakona i bez spajanja izbora je grad Mostar. Grad na Neretvi nije imao izbore kada i ostale općine i gradovi u BiH 2012. zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH vezane za Statut i Izborni zakon. Izbori nisu održani ni 2014., a pitanje je i hoće li iduće godine. Sve se svodi opet na jedno - promijeniti Izborni zakon i mnoge stvari će krenuti nabolje. Njegove izmjene su nužne i zbog načina biranja predstavnika, odnosno kako Hrvatima u BiH ne bi drugi birali. U zemljama članicama EU izbori su praznik demokracije, skromni, brzi..., ali tamo nema problema kakvi su u BiH. U BiH se vlast ne može uspostaviti ni godinu dana nakon izbora. HN županija nema vlast, upravo županija u kojoj je i Mostar u kojem godinama nije bilo izbora. Hoće li u BiH novi izbori biti u listopadu 2018. ili već iduće godine ovisi o pregovorima stranaka o izmjenama Izbornog zakona. Već su počeli, a cilj je krajem godine imati pripremljen set izmjena. Možda će jedna od njih biti i odluka kako u 2016. nema izbornog ciklusa, a milijuni maraka će umjesto za izbore biti usmjereni za &scaron;kole, bolnice, ceste... Hrvatska će, pak, dobiti novu vlast u 2016. Parlamentarni izbori su već u studenom. Možda nova postava bude jo&scaron; veći poticaj i podr&scaron;ka prvim susjedima kako bi rije&scaron;ili unutarnje probleme, ispravili nepravde nanesene lo&scaron;im Ustavom i Izbornim zakonom i krenuli prema EU. Ba&scaron; kako su potpisom na Daytonski sporazum prije 20 godina jamčili pomoć svojim susjedima i sunarodnjacima, možda će sada nekim novim sporazumom označiti početak bruxellske faze. Zajedno s BiH, zajedno s Hrvatima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-europarlament_gadjani.jpgBUDI MOLITVAhttp://grude.com/clanak/?i=9898Grude.com - klik u svijetTue, 08 Sep 2015 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-gospa_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I pisat ću o Gospinim porukama. Zato što su one danas za mene, uz Evanđelje, jedina stvar koja se ne mijenja onako kako vjetar puše ili kako nekome odgovara.<p>Isus i Gospa ne misle na politički interes, ekonomsku korist ili ekolo&scaron;ku svijest, nego misle o tome kako pomoći meni i tebi da otkrije&scaron; &scaron;to je prava ljubav, da nauči&scaron; ljubiti&hellip; a onda &bdquo;Ljubi i čini &scaron;to hoće&scaron;&ldquo; &ndash; kako kaže sv. Augustin. Ako budemo ljubili jedni druge i vr&scaron;ili Božje zapovjedi, sigurno će se i sve ostalo u nama i oko nas posložiti, pa nas neće trebati postrojavati zakonima koji su ionako protiv života, ljubavi i istine.<br />Kako se vremena zao&scaron;travaju, tako i Gospa &bdquo;zao&scaron;trava&ldquo; svoj govor &ndash; postaje direktna i zahtjevna. Poruke su zbilja sadržajno bogate. Skoro svaka rečenica je neka nova, zasebna misao, tvrdnja, uputa, smjer, molba, pouka&hellip; O svakoj rečenici može&scaron; duboko razmi&scaron;ljati, i jo&scaron; vi&scaron;e se namučiti da je stavi&scaron; u praksu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadnjih poruka pozivala nas je da postanemo ljubav, da počnemo živjeti Isusa&hellip; sada da postanemo molitva (poruka 25. 08. 2015.). Čak ne molitva koja je neki čin izvanjske pobožnosti, ne&scaron;to izvan nas, nego da mi sami postanemo molitva! To me razoružalo. Pro&scaron;la su vremena teorije, kad smo mogli jedno govoriti, a drugo živjeti, vrijeme mlakosti. Vidljivo je po porukama da dolazi vrijeme u kojem ili jesi ili nisi. Vrijeme utjelovljenja. Ljubav, život po Božjem Duhu, molitva postaju dio nas i mi dio njih ili nas jednostavno neće biti &ndash; progutat će nas svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak i najnoviji rezultati znanstvenih istraživanja potvrđuju snagu i moć molitve: dr. Andrew Newberg, znanstvenik i voditelj istraživanja u bolnici Thomas Jefferson i na medicinskom fakultetu u Pennsylvaniji, vodio je istraživanje u kojem su skeniranjem mozga do&scaron;li do zaključaka kojima se potvrdili moć molitve. Iste studije potvrđuju kako molitva na mozak djeluje poput tjelovježbe. On sam je izjavio da &bdquo;imamo mozak koji je u mogućnosti komunicirati s Bogom, moliti se Bogu, činiti stvari koje Bog od nas zahtijeva.&rdquo;, prenosi Christian Post.<br />Eto dakle, Gospa od nas ne traži ni&scaron;ta &scaron;to nije u na&scaron;oj moći i dapače ni&scaron;ta &scaron;to nam &scaron;teti. Ako molitva na na&scaron; mozak djeluje poput tjelovježbe, za&scaron;to ga onda ne treniramo??? Provodimo sate i sate u teretanama, znojeći se i odričući se raznim dijetama, trenirajući na&scaron;e propadljivo tijelo, a tako nam se te&scaron;ko odlučiti na malo molitve i posta kojima treniramo na&scaron;u du&scaron;u kako bi &bdquo;molili srcem i dosegnuli duhovne visine te si otvorili put u Raj&ldquo; &ndash; kako veli Gospa u poruci Mirjani od 2. 09. 2015.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S molitvom se doista sve postiže. Vidim to u svom životu ovih zadnjih dana. Za mene ove Gospine poruke nikad nisu samo riječi, nego su uvijek milosti koje me pozivaju da živim ono &scaron;to Ona traži, jer se ja osjećam bolje, korisnije, snažnije, dublje&hellip; Gospa kaže &ndash; &bdquo;Ja sam milost od Nebeskog Oca&hellip;!&ldquo; Oni koji dođu u Međugorje i osjete ovu milost ne zamaraju se novcem i bogatstvom Međugorčana, hotela i suvenirnica, ta svako će osobno stati pred Boga i odgovarati za to kako je iskoristio primljene milosti. Oni koji su iskusili milost majčinske ljubavi brinu se samo o tome kako živjeti Riječ njezinog sina, kako ljubiti jedni druge. (usp. poruka 2. 09. 2015.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustrajna molitva čini da doista molitva postaje na&scaron;a nasu&scaron;na potreba, jezik du&scaron;e&hellip; u kojem sve ostalo postaje buka, a du&scaron;a sama počinje izgovarati &bdquo;Zdravo Marijo&hellip; ili se klanjati Božjoj prisutnosti koja je svugdje oko nas.<br />Molitva čini da osobe, stvari, situacije koje su nam bile mrske i te&scaron;ke, po njoj budu prepoznate kao milosti, kao blagoslov. Molitva čini da se razbistre nemiri i tenzije u kojima živimo, da ih prepoznamo i da imamo volje i snage za odluku kako vi&scaron;e nećemo na nemir i ljutnju odgovarati nemirom i ljutnjom, nego prihvaćanjem i pra&scaron;tanjem. Molitva ti daje svijetlo da to shvati&scaron;, molitva ti daje snagu i da to živi&scaron;. Molitva čini da ti se izo&scaron;tre osjećaji za povr&scaron;no i nepotrebno &ndash; pa onda gledanje filmova ili čitanje knjiga za razbibrigu počinje&scaron; gledati kao gubitak vremena, ulaženje u neke virtualne svjetove koji u stvarnosti ne postoje, dok ti gubi&scaron; dva sata svoga života sjedeći na kauču i ne radeći ni&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Učit ću vas Istini da biste znali razlikovati&ldquo; &ndash; kaže Gospa 2. 09. 2015. Molitva čini da tvoj duh počne razlikovati Duh Božji od duha svijeta, da postane&scaron; oprezan i da se nakostrije&scaron;i&scaron; na vijesti koje ti serviraju mediji i kojima žele oblikovati tvoje mi&scaron;ljenje, prikazati situacije u svijetu onako kako odgovaraju igračima novog svjetskog poretka. Ako si u molitvi, jednostavno to vidi&scaron;, jednostavno osjeti&scaron; da ovi valovi izbjeglica koji zapljuskuju evropske države nisu nikakva slučajnost, nego dobro isplanirana strategija ru&scaron;enja jedne stvarnosti, a uspostavljanja stvarnosti kaosa, nereda i rata koja će dovesti do stvaranja globalne policijske države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molitva otvara srce za ljubav. Ali ne onu slatkorječivu, onu koju uzvikuju političari pozivajući na prihvat izbjeglica, a oni sami žive u elitnim četvrtima, osigurani policijskim stražama i ni&scaron;ta im ne fali. Nego onu, koja se žrtvuje za brata čovjeka, koja se ne boji izreći istinu, da rje&scaron;enje izbjegličke krize nije u prihvaćanju izbjeglica, nego u sprečavanju rata u njihovim zemljama, u prestanku naoružavanja ISIL-a, u osiguravanju tim ljudima dostojan život u zemljama iz kojih dolaze&hellip; Lijepo se pita Nino Raspudić u svom komentaru u Večernjem listu iz kojeg donosim izvadak: &bdquo;Tko je razvalio države i dru&scaron;tva iz kojih većina migranata danas dolazi, od Iraka i Sirije do Libije? Neki od sveprimača su svojedobno pisali hvalospjeve Arapskom proljeću koje će donijeti slobodu i dovesti i arapska dru&scaron;tva tamo gdje tijek povijesti po njima nužno svugdje vodi, a to je ono gdje je danas sekularna, tolerantna, multikulti Europa. Iste su bajke pričali u Guardianu o Narančastoj revoluciji u Ukrajini ili o lanjskom bo&scaron;njačkom proljeću, a kad je sve palo u vodu, u&scaron;utjeli se kao da ni&scaron;ta nisu prije govorili. Tko je nekritički podržavao oporbu u građanskom ratu protiv Assada, uključujući i ISIL? Kako to da se u travnju u dokumentima EU o migrantskoj krizi u Sredozemlju pisalo o potrebi olak&scaron;anja kopnene, balkanske rute, a samo četiri mjeseca kasnije, vidi čuda, događa se ova strahota u Makedoniji i Srbiji?&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je fra Slavko shvatio i govorio kako je majčinska ljubav konkretna ljubav, ljubav koja se ne zaustavlja na riječima nego se pokazuje djelima. Molitva te čini spremnim za djelovanje, spremnim i za pobunu ako treba&scaron; braniti svoje dijete od RODNE IDEOLOGIJE koju se spremaju uvesti u na&scaron;e &scaron;kole, ukoliko se sutra, 8. rujna u EU parlamentu usvoji novi Zakon o &scaron;kolovanju kojim će se provoditi ODGOJ O JEDNAKOSTI SPOLOVA. Prema toj teoriji (u daljnjem tekstu RODNA IDEOLOGIJA) mu&scaron;ki i ženski rod su kulturolo&scaron;ki namet dru&scaron;tva koji se ne bazira na ljudskoj prirodi: svako biće naime, rađa se neutralno u odnosu na identitet spola, koji sam izabire. Prema mi&scaron;ljenju hrvatske zastupnice Marijane Petir iz HSS-a radi se o do sad najgorem izvje&scaron;ću koje naru&scaron;ava prava roditelja da budu prvi odgojitelji svoje djece, očito nameće rodnu ideologiju u sve &scaron;kole diljem Europske unije, te kr&scaron;i mnoge međunarodne ugovore i konvencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz takve pretpostavke proizlazi brisanje različitosti muževnosti i ženstvenosti, izmjena zakona o obitelji i intervencije nad odgojnim programima djece u &scaron;kolama. Korisno je znati da glavne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije u vezi seksualnog odgoja u &scaron;kolama donose:<br />Od 0-4 godine: rana dječja masturbacija<br />Od 4-6 godina: masturbacija, značenje seksualnosti: moje tijelo mi pripada, ljubav između osoba istoga spola, otkrivanje vlastitog tijela i vlastitih genitalija.<br />Od 6-9 godina: masturbacija, samozadovoljavanje, seksualni odnos, ljubav prema osobi istog spola, metode kontracepcije.<br />Od 9-12 godina: masturbacija, ejakulacija, kori&scaron;tenje prezervativa. Prvo seksualno iskustvo. Prijateljstvo i ljubav s partnerom istog spola.<br />Od 12 &ndash; 15 godina: prepoznati znakove trudnoće, nabavka kontraceptivnih sredstava preko zdravstvenih ustanova<br />Od 15 godina i nadalje: pravo na abortus, pornografija, homoseksualnost, biseksualnost, aseksualnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molitva te potiče da se za&scaron;titi&scaron;, da okupi&scaron; svoju obitelj na molitvu. Bez obiteljske molitve nema sklada u obitelji, duhovne veze su slabe i sotona &ndash; razdjelitelj, lako se ubacuje i ru&scaron;i veze i odnose. Danas kad nam je obitelj tako jako pod udarom zloga, kada se obistinjuju riječi Gospina proročanstva s. Luciji iz Fatime: da će se posljednja bitka između Boga i Sotone voditi na polju braka i obitelji, najbolje ćemo učiniti ako zaživimo sve Gospine riječi, a evo i najkonkretnije koje je izrekla preko vidioca Ivana ne tako davno, 13. kolovoza 2015.: &bdquo;&hellip;Molite, molite i budite ustrajni u molitvi. Posebno vas pozivam da molite za obitelji, za svetost u obitelji. Molite za obitelj jer će se samo s molitvom u obitelji rađati novi posvećeni pozivi, novi svećenici&hellip;&ldquo;<br />Molite&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PAULA TOMIĆ/Boboska.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-gospa_medjugorje.jpg