Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved. Vlada FBiH daje 1,5 milijuna KM za istraživanje nafte i plinahttp://grude.com/clanak/?i=2749027490Grude.com - klik u svijetTue, 30 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-30-nafta-65.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postupak će obaviti Komisija za pripremu dokumentacije koja će biti imenovana rješenjem Federalnog ministarstva, priopćeno je iz Vlade. <p>Vlada FBiH je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, dala suglasnost za pokretanje postupka javne nabavke usluga putem otvorenog postupka za izbor stručnog konsultanta u izradi tenderske dokumentacije za raspisivanje međunarodnog javnog poziva za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na teritoriju Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postupak će obaviti Komisija za pripremu dokumentacije koja će biti imenovana rje&scaron;enjem Federalnog ministarstva, priopćeno je iz Vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručni konsultant treba posjedovati iskustvo u međunarodnim pregovorima i izradi ugovora o istraživanju i eksploataciji nafte i plina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procijenjena vrijednost usluga stručnog konsultanta je do 1.500.000 KM, s PDV-om, a bit će isplaćena sukladno Zakonu o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popis kvalificiranih ponuđača utvrditi će Komisija, pri čemu cijena čini 30 posto, a tehnički kriteriji 70 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačnu odluku o odabiru stručnog konsultanta, na prijedlog Komisije, donijet će Vlada FBiH, prenosi Biznis.info.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o davanju suglasnosti za pokretanje postupka javne nabavke usluga, putem otvorenog postupka za izbor stručnog konsultanta u postupku dodjele ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte i plina i tendersku dokumentaciju iz 2014. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-30-nafta-65.jpgEvo kolika je prosječna cijena novih stanova u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2749827498Grude.com - klik u svijetTue, 30 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-30-zgrade.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prvom kvartalu 2017. gоdinе prodan je 481 stan i u оdnоsu nа isto razdoblje lani broj prodanih novih stanova veći је zа 17,3 posto. <p>Prosječna cijena prodanih novih stanova u BiH u prvom kvartalu ove godine iznosi 1.717 KM po metru četvornom i u usporedbi s prosječnom cijenom prodanih novih stanova u 2016. godini veća je za 10 posto, a u odnosu na prvi kvartal pro&scaron;le godine veća je za 14 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom kvartalu 2017. gоdinе prodan je 481 stan i u оdnоsu nа isto razdoblje lani broj prodanih novih stanova veći је zа 17,3 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povr&scaron;ina prodanih novih stanova u prvom kvartalu ove, u odnosu na prvi kvartal pro&scaron;le godine, veća je za 21,9 posto, dok je u odnosu na prosječnu povr&scaron;inu prodanih novih stanova u 2016. godini manja za 20 posto, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj novoizgrađenih stanova u prvom kvartalu 2017. je u padu - ukupno je zavr&scaron;eno 290 stanova, &scaron;to predstavlja nominalni pad za 42,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozitivno je da je na kraju prvog kvartala ove godine bilo 3.150 nezavr&scaron;enih stanova, &scaron;to predstavlja rast za 8,7 posto u odnosu na isto razdbolje pro&scaron;le godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-30-zgrade.jpgTvrtka iz Viteza proizvodit će gorivo od starih gumahttp://grude.com/clanak/?i=2745727457Grude.com - klik u svijetMon, 29 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-vitez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Greta Green iz Viteza podnijela je zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za postojenje za recikliranje otpadnih autmobilskih guma.<p>&nbsp;Investitor planira graditi pogon u industrijskoj zoni Vitezit u Vitezu, a recikliranjem starih guma proizvodilo bi se dizel gorivo, benzin, te&scaron;ka ulja, karbon, žica i drugi proizvodi koji se mogu dobiti recikliranjem starih guma, pi&scaron;e Radio Vitez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka je podnijela zahjev za okoli&scaron;nu dozvolu Federalnom ministarstvu okoli&scaron;a i turizma, a u njemu se ističe da bi proizvodni proces bio ekolo&scaron;ki čist, bez emisije otpadnih plinova (otpadni plinovi se ponovo procesuiraju i filtriraju), bez otpadnih materijala i nus produkata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjelokupan proizvodni proces bi reciklirao 98% uporebljivog materijala. Postrojenje je opremljeno suvremenom i efikasnom opremom za za&scaron;titu okoli&scaron;a, koju čine sustav za uklanjanje pra&scaron;ine, za spaljivanje otpadnog plina i sustav za preči&scaron;ćavanje ulja, navodi se u zahtjevu na stranici Ministarstva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-vitez.jpgNADMAŠILI STRANE IGRAČE Grudska Violeta i tuzlanska Dita preuzimaju primat u još jednom segmentu tržištahttp://grude.com/clanak/?i=2746127461Grude.com - klik u svijetMon, 29 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-violeta-dita-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kompanije iz BiH preuzimaju primat u sektoru proizvoda za čišćenje u domaćinstvu, a glavnu riječ u narednom razdoblju će voditi Violeta i Dita. <p>Ovaj sektor tržita, koji je vrlo unosan, donedavno su skoro u potpunosti kontrolirali strani brendovi, ali se to stanje mijenja, pi&scaron;e <a href="http://www.biznisinfo.ba/domace-kompanije-preuzimaju-primat-u-jos-jednom-segmentu-trzista/" target="_blank">Biznisinfo.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Violeta se sve vi&scaron;e razvija u tom pravcu, a ovih dana je krenula u promociju nove linije proizvoda za či&scaron;ćenje stakala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violeta je, podsjetimo, najprije postala regionalni lider u prodaji papira za upotrebu u domaćinstvu, ali se kasnije počela razvijati i u drugim pravcima, između ostalog u proizvodnji pelena gdje je postala lider na domaćem trži&scaron;tu i u potpunosti nadma&scaron;ila svjetski poznati brend Pampers.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violetin deterdžent za suđe Teta Violeta postaje jedan od najprodavanijih na trži&scaron;tu. Stoga nema sumnje da će i novi Violetini proizvodi biti jednako uspje&scaron;ni. Njene prednosti su povjerenje koje građani imaju u ovaj brend i velika financijska moć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija iz Gruda lani je imala rekrodne prihode od 222,5 milijuna maraka. Firma je pro&scaron;le godine imala čistu dobit od 27 milijuna KM &scaron;to znači da ima mnogo prostora za promociju novih proizvoda kao, i onih koji će uslijediti u narednom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, Dita će u narednom razdoblju također biti jedan od ključnih igrača. Dita ima &scaron;iroku paletu kvalitetnih proizvoda i podr&scaron;ku građana. Nakon &scaron;to je kompaniju nedavno kupio Bingo, Dita će dobiti vjetar u leđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne samo da će njeni proizvodi imati osiguran plasman u najvećem lancu trgovina u BiH, već će Bingo, koji je lani imao čistu dobit od 67 milijuna KM, uložiti dodatna sredstva u marketing tuzlanske kompanije, a upravo je to najvi&scaron;e nedostajalo Diti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove dvije kompanije skupa mogu preuzeti značajan udio u trži&scaron;tu i nadma&scaron;iti strane igrače.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-violeta-dita-5.jpgIKEA nikad bliže Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=2746627466Grude.com - klik u svijetMon, 29 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-ikea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sredinom kolovoza pod Marjanom se, u prostoru svojevrsnog aneksa City Center One-a, otvara splitska Ikea! <p>Pedantnim &Scaron;veđanima je za vjerovati jer, ba&scaron; kao &scaron;tu su prije nekoliko mjeseci najavili dolazak u Split do kraja ljeta, danas smo dobili i konačnu potvrdu lokacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovni objekt zami&scaron;ljen je kao "pick-up point", mjesto na kojem će njihovi kupci moći preuzeti naručenu robu, a da ne plaćaju dostavu iz Zagreba, čime će se i cijena kupovine automatski sniziti, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/488540/za-manje-od-sto-dana-u-splitu-se-otvara-ikea-najavili-nize-cijene-za-dalmaciju-prvi-otkrivamo-lokaciju-velikog-centra" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U novim kvadratima na prostoru gdje je danas parking, zami&scaron;ljeno je da se ovo IKEA-ino skladi&scaron;te prostire na oko 1500 metara četvornih, dok bi se naknadno uredilo i 1000 kvadrata izložbenog prostora, gdje će se umjesto da moraju dolaziti u Rugvicu moći uživo "opipati" dio asortimana popularnog namje&scaron;taja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ovim potezom tvrtka "IKEA Hrvatska" želi kupcima na obali približiti svoja rje&scaron;enja i omogućiti im razgledavanje željenih proizvoda prije same kupovine. To je, ujedno, u skladu s na&scaron;om globalnom strategijom kojom kupcima želimo omogućiti &scaron;to ugodnije iskustvo kupnje preko vi&scaron;e različitih kanala'', kazao je za SLobodnu Dalmaciju prilikom najave dolaska u Split Igor &Scaron;tefanac, menadžer za odnose s javno&scaron;ću tvrtke "IKEA Hrvatska".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se u ovo predizborno vrijeme kandidati za gradonačelnika nabacuju idejom kako će upravo oni slavnu robnu kuću dovesti u Split, njeni vlasnici već ranije su najavili kako im je prije eventualnog &scaron;irenja u Hrvatskoj prioritet otvoriti objekte u Ljubljani odnosno Beogradu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-ikea.jpgPosušje dobilo Logistički centar za male i srednje poduzetnike i obrtnikehttp://grude.com/clanak/?i=2747627476Grude.com - klik u svijetMon, 29 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-pos-inkubator-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općinski načelnik Branko Bago kazao je kako je današnji događaj jedan od koraka u nizu koje Općina poduzima kako bi pomogli domaćem gospodarstvu. <p>Logistički centar za male i srednje poduzetnike i obrtnike u općini Posu&scaron;je u poslovnoj zoni Osrdak otvorili su danas općinski načelnik Branko Bago i tajnik Federalnog ministarstva razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta Jozo Bejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općinski načelnik Branko Bago kazao je kako je dana&scaron;nji događaj jedan od koraka u nizu koje Općina poduzima kako bi pomogli domaćem gospodarstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &bdquo;Imali smo već interesa i upita za prostor u ovom centru. Tim povodom danas je raspisan i Javni natječaj za kori&scaron;tenje ovog prostora. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta, čuli smo danas, pomoći će svim zainteresiranima s financijskom injekcijom za osnutak tvrtke, a općina Posu&scaron;je će ovim prostorima i savjetima pomoći ljudima da startaju&ldquo;, kazao je Bago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tajnik Federalnog ministarstva razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta Jozo Bejić je kazao da ministarstvo raznim politikama i poticajima pomaže start up tvrtke i slične projekte. &bdquo;Nastojimo financirati ovakve poduzetničke infrastrukturne projekte kako bi potakli male i srednje poduzetnike i obrtnike da se druže i povezuju u ovakvim objektima, da rastu i stasaju u veća poduzeća,&ldquo;, kazao je Bejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mali poduzetnici i obrtnici već od danas imaju priliku prijaviti se na natječaj koji se nalazi na službenim stranicama općine Posu&scaron;je za privremeno kori&scaron;tenje prostora Logističkog centra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Milićević iz Odjela za razvoj Općine Posu&scaron;je je kazao kako je ova institucija odlučila kreirati instrument podr&scaron;ke novom zapo&scaron;ljavanju kroz otvaranje novih proizvodnih poduzeća i obrta kao najboljeg oblika zapo&scaron;ljavanja koji dugoročno ima priliku opstati kako u Posu&scaron;ju tako i u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općina Posu&scaron;je nastoji poticati razvoj malog i srednjeg proizvodnog i uslužnog poduzetni&scaron;tva s ciljem stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta i stvaranja nove dodane vrijednosti kako bi se potaknuo veći rast lokalnog gospodarstva. Ovaj projekt realiziran je zahvaljujući inicijativi općine Posu&scaron;je prema Federalnog ministarstva poduzetni&scaron;tva, razvoja i obrta, &Scaron;vicarskoj Vladi i UNDP-u BiH s kojima je općina Posu&scaron;je zajednički financirala izgradnju ovog objekta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-pos-inkubator-posusje.jpg760 eura mjesečne pomoći osobama koje su bez poslahttp://grude.com/clanak/?i=2748627486Grude.com - klik u svijetMon, 29 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Finske vlasti su donijele odluku da nezaposlene osobe u toj zemlji, koje dugo čekaju na zaposlenje, primaju pomoć od minimalno 760 eura mjesečno. <p>Agencija za socijalne poslove Kela je priopćila da najnoviji podaci pokazuju da nezaposlene osobe starije od 60 godina te&scaron;ko pronalaze zaposlenje u Finskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasti u toj zemlji su stoga odlučile da osobama, starijim od 60 godina, koje čekaju na posao vi&scaron;e od pet godina, pruži financijsku podr&scaron;ku u vidu mjesečnih primanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preko 50 posto osoba koje imaju pravo na spomenuta primanja već su podnijele zahtjev zvaničnim institucijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktorica Agencije za socijalne poslove Anne Neimala je izjavila da nema potrebe za velikom žurbom, jer će, kako je rekla, svima koji imaju pravo na vrijeme biti isplaćena primanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pomoć može biti isplaćena i unazad &scaron;est mjeseci", kazala je Neimala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je kako nije riječ o mirovini nego o subvencijama koje su jednake minimalnoj mjesečnoj mirovini u toj zemlji, a koja iznosi oko 760 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isplate ovog vida pomoći prestaju nakon &scaron;to nezaposlena osoba počne primati mirovinu s napunjenih 65 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirano je da prve isplate budu realizirane već 1. lipnja ove godine, prenosi Anadolija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj vid pomoći se realizuje u okviru socijalnog paketa koji je ranije dogovoren kako bi se rije&scaron;io problem dugoročne nezaposlenosti u toj zemlji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-euro.jpgVoditelj sirane: 'Moji čobani zarađuju 2 prosječne plaće, nudimo i smještaj, ali radnika - nema!http://grude.com/clanak/?i=2742227422Grude.com - klik u svijetSat, 27 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-27-sirevi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok ne otvorimo granicu radnoj snazi iz susjedne BiH, mi dovoljno radne snage u Hrvatskoj nećemo imati.<p>"Potražnja na trži&scaron;tu je naprosto takva da je ne možemo zadovoljiti", otkriva Marin Pernjak, jedan od suvlasnika obiteljske sirane Mih za <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/clanak/id/488379/ova-sirana-na-pagu-muku-muci-s-nevjerojatnim-problemom-moji-cobani-zarauju-dvije-prosjecne-place-to-je-vise-nego-ja-nudimo-i-smjestaj-ali-radnika--nema" target="_blank">Slobodnu Dalmaciju. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pernjakovi, kao i ostali sirari s Paga, muče se sa sirovinom, ovčjim mlijekom. No tu je i problem sa sobinom, niskim raslinjem, a za lokalne ljude nametnikom, koji se munjevitom brzinom &scaron;iri i jede pa&scaron;njake na otoku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Život nam ovisi o ovcama, mlijeku i siru, normalno da se borimo s tim koliko možemo i znamo, ali bez sustavne pomoći sa strane i uz financijsku pomoć države i njezinih institucija, izgubit ćemo bitku", upozorava Pernjak, nagla&scaron;avajući da bez ovčjeg mlijeka s Paga ne može se napraviti pa&scaron;ki sir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo, mislim pritom na nas sedam najvećih sirara okupljenih u Udrugu, mogli uvesti mlijeko iz Like ili ne znam odakle, proizvesti sir i zadovoljiti trži&scaron;te do nove sezone, ali to ne bi bio pravi pa&scaron;ki sir. Ali za&scaron;to to ne radimo? Pa zato &scaron;to je na Pagu mlijeko specifično, na&scaron;a ovca daje maksimalno 9 decilitara dnevno u &scaron;pici sezone, dok sve druge ovce u Hrvatskoj koje su na zelenoj ispa&scaron;i daju od 1,3 do 1,5 litara, čak i dvije", obja&scaron;anjava problem Pernjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A koliki je interes za ovčjim mlijekom s Paga i koliko ga se cijeni najbolje govori podatak da u plaćanju tog mlijeka nema ka&scaron;njena niti dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To vam je uvijek sedmi dan u mjesecu, nikada osmi. Mi kooperante moramo držati kao kap vode na dlanu, jer bez njih mi ne postojimo", obja&scaron;njava. Problem je i radna snaga koja iako dobro plaćena te&scaron;ko se pronalazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>- Dok ne otvorimo granicu radnoj snazi iz susjedne BiH, mi dovoljno radne snage u Hrvatskoj nećemo imati. Tko je izgradio jadranske hotele, ceste i sve ostalo? Pa na&scaron;i susjedi koji su radili u hrvatskim tvrtkama. Mi na na&scaron;oj farmi imamo uvoznu radnu snagu, te&scaron;kom borbom do&scaron;li smo do dvoje ljudi. U Hrvatskoj, vjerujte, ne možemo naći ljude koji bi radili na farmi, iako moji radnici imaju prilično visoke plaće, plus besplatan smje&scaron;taj, ostala prava, rade s najmodernijom opremom.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>"U Hrvatskoj ne možemo naći ljude koji bi radili na farmi, iako moji radnici imaju prilično visoke plaće, plus besplatan smje&scaron;taj, ostala prava, rade s najmodernijom opremom. U ovih 15 godina zapo&scaron;ljavao sam ljude sa svih strana u Hrvatskoj, i&scaron;ao od sela do grada. Ljudi možda imaju želju, ali jednostavno ne znaju ovaj posao. Možda imaju volju, ali nisu fizički spremni. Možda zami&scaron;ljaju da je to imati frulicu i &scaron;etati za ovcama, ti se sunča&scaron;, gleda&scaron; more, galebove kako guču, a ovce sve same rade. Ne shvaća se da treba znati raditi sa stokom. Zato moji čobani zarađuju dvije prosječne hrvatske plaće, vi&scaron;e nego ja kao voditelj sirane", kaže Pernjak za Slobodnu Dalmaciju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-27-sirevi.jpgŠvedska ponudila cijelu zemlju za smještaj na Airbnb-uhttp://grude.com/clanak/?i=2737427374Grude.com - klik u svijetFri, 26 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-26-svedska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Švedska je uključila cijelu zemlju u ponudu smještaja na platformi Airbnb. <p>U suradnji sa &scaron;vedskom turističkom inicijativom "Visit Sweden" Airbnb je u mogućnosti da ponudi tzv &bdquo;All-Man-Law", koji daje pravo ljudima u &Scaron;vedskoj da bez ograničenja upoznaju zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ideja, za&scaron;tićena &scaron;vedskim zakonom, jeste da ljudi ne trebaju rezervirati smje&scaron;taj da bi posjetili zemlju - mogu zgrabiti &scaron;ator i imati slobodan pristup svim područjima koja pripadaju državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Privatni vrtovi i usjevi su jedine iznimke, iako vrijedi pravilo &bdquo;ne ometaj, ne uni&scaron;tavaj ni&scaron;ta&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U &Scaron;vedskoj, možete slobodno lutati bez da vas se otjera sa zemlje, osim ako idete kroz povrtnjak ili kultivirano obradivo zemlji&scaron;te&rdquo;, pi&scaron;e na internetskoj stranici Visit Sweden.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na web stranici ukupno devet lokacija je označeno kao Airbnb smje&scaron;taj, prenosi Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;To je kuća sa svim zahtjevima i sadržajima koje treba imati svaka velika kuća&rdquo;, navodi se. &bdquo;To je mjesto gdje se bobice jedu s poda, spava pod zvijezdama, kupa u jezerima i može slobodno lutati.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od ogla&scaron;ivanijih mjesta je Rustic Forest Retreat in Vintage Style" a nalazi se u &bdquo;povijesnoj i tajanstvenoj &scaron;umi u Western V&auml;rmlandu&rdquo;, koje nudi kvalitetan smje&scaron;taj i nezaboravan boravak.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-26-svedska.jpgIsplata mirovina 5. lipnjahttp://grude.com/clanak/?i=2738727387Grude.com - klik u svijetFri, 26 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-26-novac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isplata mirovina za mjesec svibanj počet će u ponedjeljak, 5. lipnja, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO, koja je održana u Bihaću. <p>Mirovine ostvarene temeljem Zakona o MIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, &scaron;to znači da iznosi najniže, zajamčene i najvi&scaron;e mirovine ostaju nepromijenjeni. Sukladno tome najniža mirovina iznosi 326,17, zajamčena 434,90, dok najvi&scaron;a mirovina iznosi 2.174, 48 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirovine koje su ostvarene temeljem Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji, Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirovine ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za svibanj, s uračunatim tro&scaron;kovima, iznose oko 164 milijuna maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-26-novac.jpgMalinari se nadaju da cijena otkupa neće biti ispod tri KMhttp://grude.com/clanak/?i=2738927389Grude.com - klik u svijetFri, 26 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-26-maline.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O cijenama otkupa ovogodišnjih malina još se službeno ne priča, a proizvođači se nadaju da neće biti niža od prošlogodišnje, oko tri KM, jer sve ispod je neisplativo. <p>Predstavnik tuzlanskih malinara Almir Dedić Feni je kazao da malinare ne očekuje sezona kakvoj su se nadali, zbog mrazeva i niskih temperatura koje su nanijele &scaron;tete na malinjacima, te da je to jedan od ključnih razloga za&scaron;to cijena otkupa ne smije padati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Osim toga nisu zanemarivi ni tro&scaron;kovi održavanja i branja'', rekao je Dedić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da imaju suradnju s resornim županijskim ministrom, a nadaju se da će ostatak sezone biti zasnovan na dogovoru i da će na taj način rje&scaron;avati probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Vidjet ćemo kakva će cijena biti, nadamo se da će nam vlasti pomoći, a mi smo spremni na suradnju i s vlastima i s hladnjačarima'' dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje da će proizvođači s područja Tuzlanske županije, njih 120 članova Udruženja ''Berry'', proizvesti oko 100 tona maline, &scaron;to je za 70-ak tona vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine. Povećanju proizvodnje doprinijet će znatno veći broj članova, gotovo stotinu vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruženje proizvođača jagodičastog voća Gospodarske komore Federacije BiH sugeriralo je svojim članovima i drugim otkupljivačima u BiH da objave akontativne cijene maline najkasnije do 1. juna s obzirom na to da će uskoro početi berba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivaju sve članove i otkupljivače da vode računa o očuvanju sektora jagodičastog voća, te da formiranje konačne cijene maline izvr&scaron;e u skladu s trži&scaron;nim uvjetima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-26-maline.jpgSindikalna povjerenica: “Smatram da Imotu treba održati na životu!”http://grude.com/clanak/?i=2739727397Grude.com - klik u svijetFri, 26 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-26-vino_imota.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u poznatoj Mozaik dvorani Imote d.d. u stečaju održan prvi zajednički sastanak voditeljice županijskog ureda Hrvatske udruge radničkih sindikata dipl.iur.Darke Todorić sa radnicima te firme.<p>Kako javlja Radio Imotski riječ je bila o trenutačnoj situaciji nakon uvođenja stečaja, boljoj koordiniranosti sindikata i radnika. Rečeno je također da će na slijedećoj skup&scaron;tini nezavisnog sindikata Imote d.d. izabrati i novo vodstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stojimo iza vas i smatramo da je Imota strate&scaron;ka firma za Imotsku krajinu, te da bi vjerovnici, Vlada RH trebali to prepoznati i ostaviti Imotu na životu, bilo kroz ulazak privatnog kapitala ili neki drugi način, izjavila je Darka Todorić.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-26-vino_imota.jpgPozitivna priča iz Širokog Brijega: Odlučio se za proizvodnju šampinjona i ostvario uspjehhttp://grude.com/clanak/?i=2740327403Grude.com - klik u svijetFri, 26 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-26-gortat_goluza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok mnogi gledaju mogućnost kako “pobjeći” iz svog zavičaja u bolju i svjetliju budućnost gdje će pošteno biti nagrađeni za svoj rad, na sreću ima još puno naših sugrađana koji su uvjereni kako se i ovdje može živjeti od svoga truda.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Samo je potrebno skupiti hrabrosti i krenuti u neki biznis drukčiji od onog kojeg želi raditi većina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navalili &ldquo;svi&rdquo; na smilje pa nastala prenatrpanost i neizvjesnost iz dana u dan kako će veliki lobiji upravljati njihovim radom i dirigirati im trži&scaron;nu cijenu proizvoda u kojem su mnogi uvidjeli kako bi mogli živjeti od svog rada i svoje obitelji prehranjivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali nije sve u smilju, ima i drugih kultura koje mogu uspjeti na na&scaron;em području, a potrebne su za na&scaron;u svakodnevnu prehranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pizza, mljeveno meso, rižoto, omlet, piletina s paprikama, &scaron;pagete&hellip;. i jo&scaron; puno kulinarskih specijaliteta koji su upotpunjeni tek onda kada u njih dodamo jedan od najzdravijih prirodnih proizvoda, a to su gljive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gortat Goluža iz mjesta Kne&scaron;polje (&Scaron;irokog Brijega), odlučio je prije par mjeseci krenuti u posao s proizvodnjom &scaron;ampinjona. Početak kao svaki i probijanje na trži&scaron;te bili su te&scaron;ki, ali sa malo truda već se vide prvi znakovi jedne uspje&scaron;ne budućnosti uloženog truda u na&scaron;e domaće gljive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetili smo Gortata u njegovoj &ldquo;maloj&rdquo; firmi iz koje je sve to krenulo, te poku&scaron;ali doznati kako se odlučio na ovaj potez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Život je sam po sebi rizik, a tko neće riskirati i posvetiti se nečemu korisnom, dati sve od sebe i truditi se, te&scaron;ko će ne&scaron;to postići u životu. Počeci su mi bili te&scaron;ki, kao i &scaron;to je svaki početak. Odlučio sam prije nekoliko mjeseci krenuti s uzgojem domaćih &scaron;ampinjona, učio sam od ljudi koji su već imali dugogodi&scaron;njeg iskustva u tome i naučili su me kako mora&scaron; imati kvalitetu proizvoda kojeg će&scaron; trži&scaron;tu ponuditi ako želi&scaron; opstati da bi netko ne&scaron;to kupovao od tebe&rdquo; &ndash; govori nam Gortat o početku svoje odluke da krene u ovaj biznis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nam je kazao prvi dani nakon &scaron;to su prispjeli plodovi trebalo ih je već distribuirati i poku&scaron;ati se nametnuti trži&scaron;tu prezentirajući svoj proizvod restoranima, picerijama a oni su ti koji svoje kulinarske specijalitete upotpunjuju sa &scaron;ampinjonima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da to nije bilo lako govori nam Gortat koji je cijele dane obilazio te ugostiteljske objekte nudeći im prvo da probaju, a tek nakon toga ako se odluče i uvide kvalitetu ponuđenog da nastave daljnju suradnju. Nije trebalo dugo čekati odgovore onih kojima je ponudio svoj proizvod uzgojen na obiteljskom imanju i uskoro se krenulo i s prvim kupoprodajnim realizacijama i iz dana u dan dobiva sve vi&scaron;e poziva da im dostavi svoje &scaron;ampinjone, &scaron;to smo se i mi uvjerili kroz nekoliko telefonskih poziva u dva sata provedana s njim u dru&scaron;tvu gdje nam je pokazivao i obja&scaron;njavao svoje početke, svoj rad i trud koji ulaže kako bi dobio ne&scaron;to &scaron;to doista može trži&scaron;tu ponuditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No da sve nije tako lako oko dobivanja kvalitete, s obzirom kako se radi o organskom uzgoju &scaron;ampinjona, dokazuje i to kako ovaj proizvod zahtjeva pažnju i njegu kroz sva 24 sata i gdje u prostoriji apsolutno sve mora biti sterilno i jedan uvjet ako joj se ne ispuni od temperature prostora, temperature komposta, vlage&hellip; koji bi omogućili da počnu nicati, a kamoli da narastu, sve to može brzo i propasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi sve funkcioniralo, u ovom poslu mu pomažu supruga i troje djece. Na kraju je samo poručio kako je uvjeren da se ovaj rizik isplatio te se nada u skorijoj budućnosti pro&scaron;iriti proizvodnju i uvijek ponuditi kvalitetu iz domaćeg i organskog uzgoja jer zdravlje treba biti na prvom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://sirokibrijeg.info/foto-domaci-sampinjoni-iz-sirokog-brijega-vise-upotpunjuju-gastro-ponudu-grada/" target="_blank"><strong><em>&Scaron;irokiBrijeg.info</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-26-gortat_goluza.jpgPosušje prvo u Hercegovini postalo nositelj BFC certifikatahttp://grude.com/clanak/?i=2734327343Grude.com - klik u svijetThu, 25 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-25-posusje-park-trg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon godinu i pol dana intenzivnog rada u kojeg su bile uključene sve općinske službe, uz koordinaciju Odjela za razvoj Općine Posušje, uspješno je okončan proces certifikacije za povoljno poslovno okruženje (BFC). <p>&nbsp;</p> <p>O težini ispunjavanja zadanih uvjeta za dobivanje ovog certifikata govori podatak da je svega nekoliko općina u BiH koje su u&scaron;le u ovaj proces, uspjelo ga i dovr&scaron;iti. Općina Posu&scaron;je je posebno ponosna na činjenicu da je prva u Hercegovini uspjela ispuniti sve zadatke i tako postati nositelj BFC certifikata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to certifikat znači?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Certifikacija općina podrazumijeva ispunjenje određenih standarda, a certifikat predstavlja svojevrsno jamstvo da će postojeći gospodarstvenici, kao i potencijalni investitori, dobiti usluge i informacije na način koji olak&scaron;ava poslovanje i aktivnosti u nadležnosti lokalne samouprave. Drugim riječima logotip BFC-a uz onaj Općine Posu&scaron;je daje smjernicu potencijalnim investitorima da ih čeka povoljan gospodarski ambijent, učinkovita administracija i susretljivost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Put od prijave do ispunjenja uvjeta</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>On je započeo 2016. godine, a nakon pristupanja projektu akreditirani tim stručnjaka za certificiranje je nakon analize postojećeg stanja dao preporuke za korekciju organizacije i unaprjeđenje postojećih usluga lokalne uprave. Također je pred Općinu Posu&scaron;je stavio zadatak ispunjavanja 12 kriterija i preko 80 podkriterija poput strategije lokalnog razvoja, aktivnosti za promociju ulaganja i kvalitete poslovnog okruženja, praćenje dinamike lokalnog trži&scaron;ta rada, transparentnost porezne politike i prilagođenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po zavr&scaron;etku rada po preporukama, uslijedio je posjet međunarodne verifikacijske komisije koja je obavila niz sastanaka s općinskim djelatnicima, predstavnicima komunalnih poduzeća, gospodarstvenika i Lokalnog ekonomskog vijeća, kako bi provjerili je li dostavljena dokumentacija odgovara stvarnom stanju. Davanjem pozitivnog mi&scaron;ljenja komisije zavr&scaron;en je proces certificiranja, no to ne znači da zavr&scaron;ava proces unaprjeđenja usluga. Naime, iako su svi kriteriji uz visok stupanj uspje&scaron;nosti zadovoljeni, proces pobolj&scaron;anja usluga prema gospodarskom sektoru će kontinuirano trajati i u sljedećem periodu na obostrano zadovoljstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O BFC SEE-u</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>BFC SEE predstavlja jedinstvenu inicijativu u jugoistočnoj Europi, koja utječe na kreiranje brže i učinkovitije administracije, s ciljem otklanjanja prepreka za ubrzani razvoj gospodarstva, i omogućavanja boljih investicijskih rezultata. Također podrazumijeva uvođenje novih tehnologija, kreiranje novih radnih mjesta i opću modernizaciju dru&scaron;tva. Ovakve inicijative su važne i za stvaranje dobre reputacije regije, u vremenu kada sve zemlje u &scaron;irem okruženju ulažu značajne napore ka gospodarskom razvoju, navedeno je na službenoj stranici Općine Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-25-posusje-park-trg.jpgMercator se vraća na bh. tržište, preuzima Konzum i Velprohttp://grude.com/clanak/?i=2735527355Grude.com - klik u svijetThu, 25 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-25-600_1495709143merkator_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trgovački lanac iz Slovenije Mercator, vratit će se na tržište Bosne i Hercegovine tako što će preuzeti upravljanje nad Konzumom i Velpro. <p>Odlučeno je to na dana&scaron;njem sastanku o Agrokoru na kojem su sudjelovali ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Mirko &Scaron;arović, predstavnici nadležnih državnih i entitetskih institucija i povjerenik Vlade Republike Hrvatske Ante Ramljak, koji je i potvrdio ovu informaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante Ramljak, povjerenik Vlade Hrvatske za Agrokor, ocijenio je na dana&scaron;njem sastanku u Sarajevu, da sve kćerke u BiH koje su proizvodnog karaktera posluju veoma dobro, ali da Konzum i Velpro posluju sa nezadovoljavajućim rezultatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da će zbog toga, Merkator preuzeti Konzum i Velpro u Bosni i Hercegovini, te se obavezao da će vratiti sve dugove dobavljačima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ramljak je, također, ustvrdio da će Mercator preuzeti sve dobavljače i zaposlenike te će na taj način napraviti restrukturiranje svih obaveza prema dobavljačima, a istovremeno će biti osigurana i radna mjesta zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;njem sastanku razgovaralo se o pravcu rje&scaron;avanja problema u ovom koncernu i njegovim firmama-kćerkama u BiH, prenosi Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanku su prisustvovali ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhaković te Ante Ramljak koji je predstavio Akcijski plan s konceptom i pravcem rje&scaron;avanja problema u ovom koncernu i njegovim firmama-kćerkama u BiH. Također, prisustvovao je i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko &Scaron;arović, predstavnici nadležnih BiH i entitetskih institucija, "Agrokorovih" kompanija u BiH i predstavnici "Agrokora".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ramljak je 27. travnja istaknuo da je od trenutka preuzimanja ove kompanije situacija koju su zatekli u koncernu bila vrlo alarmantna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nemam namjeru &scaron;iriti lažni optimizam i ne mogu reći da se situacija promijenila u 15 dana. Uspjeli smo spriječiti da se problem prelije iz Hrvatske u regiju. Sada se moramo baviti odvojenim problemima Slovenije, Srbije i BiH", kazao je Ramljak</p> <p>&nbsp;</p> <p>Agrokorove kompanije-kćerke u BiH zapo&scaron;ljavaju oko 5.200 radnika, a najvi&scaron;e ih je u podružnici Konzuma koja je u BiH registrirana kao samostalni pravni subjekt.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-25-600_1495709143merkator_0.jpgMostarski Bingo treba biti obnovljen do rujnahttp://grude.com/clanak/?i=2730127301Grude.com - klik u svijetWed, 24 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-24-bingo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bingov tržni centar u Mostaru, koji je potpuno izgorio u katastrofalnom požaru 22. travnja bit će obnovljen do kraja rujna ove godine, potvrdili su to iz ove kompanije.<p>Radovi na uklanjanju ostataka već su pri kraju, a građani Mostara nestrpljivo očekuju novo otvaranje tržnog centra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da su u toku radovi ra&scaron;či&scaron;ćavanja na lokaciji gdje je nekad bio hipermarket Bingo potvrdila je za <a href="https://www.klix.ba/biznis/mostarski-bingo-treba-biti-obnovljen-do-septembra/170524005" target="_blank">Klix.ba</a> i Tatjana Paunoski, rukovoditeljica službe marketinga Bingo d.d.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se po Mostaru priča da će već 1. rujna ove godine tržni centar ponovo otvoriti svoja vrata, tu potvrdu nismo dobili iz kompanije, iako Paunoski kaže da je rujan rok zavr&scaron;etka radova, ali da se datum otvaranja objekta jo&scaron; ne može sa sigurno&scaron;ću potvrditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Binga su potvrdili da su svi radnici izgorjelog hipermarketa zbrinuti kako se kompanija bila i obavezala, te da Bingo ima aktivne planove oko &scaron;irenja svoje mreže poslovnica u Hercegovini, ali ni o tome ne žele trenutno izlaziti u javnost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-24-bingo.jpgNatječaj za radno mjesto u Grudama: Violeta traži vrtlarahttp://grude.com/clanak/?i=2731227312Grude.com - klik u svijetWed, 24 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-24-vrtlar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>VIOLETA d.o.o.u potrazi je za vrijednom i pozitivnom osobom koja je odgovorna i spremna na timski rad: <p>&nbsp;</p> <p>VRTLAR (M/Ž)<br />Mjesto rada: Grude</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; idealni kandidat ima SSS i radno iskustvo u uređenju vrtova te radno iskustvo u kori&scaron;tenju motornih pila, kosilice i trimera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi koji se od tebe očekuju na ovom radnom mjestu su: briga o uređenju okoli&scaron;a, (cvijeća, ukrasnog grmlja i drveća), održavanje travnatih povr&scaron;ina i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo ti rad u pozitivnoj radnoj atmosferi, adekvatna primanja kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako te motivira izazov i rad u vrtlarstvu te<br />ima&scaron; razvijen smisao i ljubav prema uređenju okoli&scaron;a,<br />prijavi se i pridruži se timu Violeta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br />posao@violeta.com<br />s naznakom: &bdquo;Vrtlar&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 02.06.2017. godine<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-24-vrtlar.jpgMit o Narcisu i nimfi Eho na novoj marki HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=2725327253Grude.com - klik u svijetMon, 22 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-22-unnamed.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je prigodnu poštansku marku u bloku „Mitovi i flora 2017. – Narcis i Eho“, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). <p>Autorica izdanja je akademska slikarica Tamara Herceg, marka nominalne vrijednosti 5,00 KM tiskana je u tiskari Zrinski Čakovec, a u po&scaron;tanskom prometu koristi se od 22. svibnja 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Narcis</strong> (Narcissus) je vi&scaron;egodi&scaron;nja cvjetnica iz porodice sunovrata (Amaryllidaceae). Njeno latinsko ime dolazi od starogrčke riječi n&aacute;rkissos (Narcis), naziva za mladića u grčkoj mitologiji koji se samo jednom zaljubio i to u svoj odraz u vodi. Očaran, poku&scaron;ao je dotaknuti lik u vodi, ali bi se svaki put pojavili valovi i lik bi nestao. U Narcisa se zaljubila planinska nimfa Eho koja je imala prekrasan glas, ali ju je božica Hera kaznila jer je voljela ogovarati. Nije vi&scaron;e mogla govoriti, samo je mogla ponavljati posljednje riječi rečenica koje su drugi izgovarali. Jednoga dana srela je Narcisa i zaljubila se u njega, ali ju je on odbio. Slomljena srca Eho je molila božicu Afroditu da je usmrti. Želja joj je bila ispunjena, ali Afroditi se svidio njezin glas i pustila ga je da zauvijek živi kao jeka (eho). Narcis je cijeli život proveo na obali bistroga planinskog jezera gledajući svoj odraz u vodi. Kada su ga nimfe jednoga dana oti&scaron;le potražiti nisu ga na&scaron;le, na obali jezera prona&scaron;le su lijepi cvijet nagnut na vodom i nazvale ga narcis.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-22-unnamed.jpgAgrokorovi dobavljači sve nezadovoljniji - evo što zahtijevaju http://grude.com/clanak/?i=2725827258Grude.com - klik u svijetMon, 22 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-22-agrokor_neboder_08.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uskoro istječe rok za prijavu tražbina, te rok do kojeg je dio Agrokorovih dobavljača bio zaštićen od naplate mjenica.<p>Proizvođači i dobavljači su se danas ponovno okupili u Kra&scaron;u u Zagrebu. Nezadovoljni su načinom na koji ih se tretira otkako je na snagu stupio lex Agrokor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;njem je sastanku zaključeno kako će Koordinacija proizvođača i dobavljača tražiti da se pomakne datum važenja promemorije sklopljene između dobavljača i financijskih ustanova do dana prijave tražbina (9. odnosno 20. lipnja 2017. godine). Također, oformljen je radni tim za koordinaciju grupe dobavljača zbog mogućeg pokretanja tužbi protiv financijskih institucija zbog prikrivenog financiranja koncerna Agrokor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Formulirana su i ostali konkretni zahtjevi koje je postavila Koordinacija proizvođača i dobavljača Agrokora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Koordinacija proizvođača i dobavljača traži da se pomakne datum važenja promemorije sklopljene između dobavljača i financijskih ustanova do dana prijave tražbina (9. odnosno 20. lipnja 2017.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Oformljen je radni tim za koordinaciju grupe dobavljača zbog mogućeg pokretanja tužbi protiv financijskih institucija zbog prikrivenog financiranja koncerna Agrokor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. Traži se službeno tumačenje saborskog Odbora za zakonodavstvo da sve obveze prema dobavljačima za isporučenu robu nakon 10. travnja 2017. godine imaju jednak status kao &scaron;to imaju i banke za nova kreditiranja &ndash; tzv. senior status.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. Traži se formalno očitovanje izvanrednog Vladinog povjerenika Ante Ramljaka te potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić da sve mjenice dobavljača imaju u postupku izvanredne uprave jednak status, odnosno da su svi dugovi po mjeničnom regresnom pravu dugovi Agrokora, a ne dobavljača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. Traži se od izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka da u najkraćem mogućem roku dogovori novo zaduženje koncerna Agrokor te sukladno zakonu izvr&scaron;i podmirenje dijela starih obveza prema dobavljačima po svim osnovama dospjelih do dana otvaranja postupka izvanredne uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>6. Proizvođači i dobavljači su suglasni da ukoliko se navedeni zahtjevi ne ostvare do ponedjeljka 29. svibnja 2017. godine, ide nova obustava sve robe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ukoliko se svi zahtjevi kroz ove 4 točke ne ispune do 29. svibnja, tog datuma ide obustava isporuke robe kao na&scaron;a krajnja mjera i zapravo pokazivanje ozbiljnosti jer su dobavljači dovedeni u jednu poziciju u kojoj nije ba&scaron; normalno stanje, da smo gotovo u goroj poziciji od vremena prije zakona", poručila je Marica Vidaković, prokuristica Kra&scaron;a izjavila je nakon sastanka.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-22-agrokor_neboder_08.jpgGrađani FBiH prošle godine uzeli 2,3 milijarde KM od banakahttp://grude.com/clanak/?i=2720827208Grude.com - klik u svijetSun, 21 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-21-kuca-kredit.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Banke u Federacije BiH u prošloj godini dale su građanima 2,3 milijarde KM kredita, što je za šest posto ili 266 milijuna KM više nego u 2015. godini, podaci su federalne Agencije za bankarstvo. <p>U pro&scaron;loj godini, prema podacima ove agencije, ukupno je plasirano devet milijardi KM novih kredita, &scaron;to je za 18 posto ili 1,4 milijardi maraka vi&scaron;e u odnosu na godinu prije, navodi Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U FBiH u 2016. godini zabilježena su pozitivna kretanja u segmentu sektorskog kreditiranja, odnosno veće kreditiranje privatnih poduzeća nego stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupno plasiranih kredita na gospodarstvo se odnosi 72 posto, a na stanovni&scaron;tvo 25 posto, dok je na kraju 2015. godine ovaj odnos bio 68 posto za gospodarstvo i 27 posto za stanovni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH, broj lo&scaron;ih kredita, odnosno kredita koji se ne vraćaju nikako ili se ne vraćaju u skladu s rokovima, u pro&scaron;loj je godini smanjen za četiri posto ili 66 milijuna KM u odnosu na kraj 2015. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-21-kuca-kredit.jpgPODIGAO SE IZ PEPELA Prošle godine u jednom danu morao eutanazirati stado koza, no danas...http://grude.com/clanak/?i=2723427234Grude.com - klik u svijetSun, 21 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-21-ante_sarac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uobičajeno je kazati kako ono što vas ne slomi još vas više ojača.<p>&nbsp;U slučaju Ante &Scaron;arca iz Mandina Sela (Tomislavgrad) koji je pro&scaron;le godine, zbog q-groznice i bruceloze, morao eutanazirati i tako u jednome danu ostati bez cijeloga stada koza koje je tada brojalo preko dvjesto grla, to se itekako potvrdilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I nakon svega &scaron;to (mu) se pro&scaron;le godine dogodilo, većina bi se ljudi na njegovu mjestu sigurno slomila i odustala od svega, no ne i on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je uporan, nije odustajao od cilja &ndash; ostanka na rodnoj grudi i djedovini, osiguranja egzistencije sebi i svojoj obitelji. Uz obitelj, potporu su mu u tome pružile Hercegbosanska županija, Federacija BiH i općina Tomislavgrad i Ante je nastavio gdje je iznenadnom bole&scaron;ću stada prisilno zaustavljen u proljeće pro&scaron;le godine, pi&scaron;e mandino-selo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas Ante na svojoj farmi ima skoro 140 grla (većim dijelom alpskih). Zasad ima &scaron;ezdesetak koza koje muze i predaje mlijeko mljekari Puđa u Livnu, a ostatak su maleni jarići. Polako povećava brojnost stada, povećavajući i litre mlijeka koje predaje otkupljivaču za kojega samo ima riječi hvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sve izrečeno uvjerili smo se danas, tijekom posjeta njegovoj farmi na Podinama. Zadnji put smo ovdje bili početkom veljače 2016. godine, nai&scaron;av&scaron;i ba&scaron; u trenutku kada su veterinari i uzimali krv za uzorke. Za rezultate znamo kakvi su bili. Sada je sve puno drugačije i bolje. Bez obzira na sve sada smo jo&scaron; sigurniji kako će uspjeti u svome poslu, pi&scaron;e <a href="http://mandino-selo.com/wp/ante-se-podigao-iz-pepela/" target="_blank">mandino-selo.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-21-ante_sarac.jpgKupres: Počinje gradnja sportskog centra vrijednog 10 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=2718727187Grude.com - klik u svijetSat, 20 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-20-kupres-tereni-34.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon više godina rješavanja imovinsko-pravnih odnosa otklonjene su sve prepreke i potpisani prvi ugovori za gradnju sportsko-rekreacijskog centra na Kupresu koji će biti vrijedan 10 milijuna KM. <p>U zgradi općine Kupres potpisani su ugovori o izgradnji sportskih terena na Ćaju&scaron;i vrijednosti 102.000 KM dok će cijela investicija u konačnici iznositi oko 10 milijuna KM. Ugovore su potpisali općinski načelnik Milan Ra&scaron;tegorac Komo i direktor i vlasnik SRC &bdquo;Ćaju&scaron;a&ldquo; Zvonko Bagarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ra&scaron;tegorac je izjavio da je cilj ovoga projekta pobolj&scaron;anje konkurentnosti i kvalitete u pružanju usluga profesionalnim sportskim klubovima i pobolj&scaron;anje turističke ponude, a krajnji rezultat i cilj je zaustavljanje iseljavanja kroz zapo&scaron;ljavanje ljudi u ovom novom sportskom kompleksu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rije&scaron;eni su svi imovinsko-pravni sporovi i administrativne prepreke čije je rje&scaron;avanje trajalo 6-7 godina te radovi na izgradnji terena mogu početi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bagarić je izrazio zadovoljstvo i spremnost na početak gradnje 2-3 terena za mjesec dana koji bi trebali biti zavr&scaron;eni u 2018. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon vi&scaron;egodi&scaron;njeg rje&scaron;avanja imovinsko-pravnih odnosa sve je spremno za početak izgradnje sportsko-rekreacijskog centra na Kupresu sa 6 velikih nogometnih terena ali i terena za tenis, rukomet i druge sportove u rangu svjetskih nogometnih terena za visinke pripreme profesionalnih klubova, prenosi Biznis.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđeno je da će cijeli projekt izgradnje svih terena sa kompletnom infrastrukturom i sadržajima ko&scaron;tati oko 10 milijuna KM a da će izgradnja trajati 4-5 godina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-20-kupres-tereni-34.jpgRekorder: Jedan građanin ima čak 63 stanahttp://grude.com/clanak/?i=2718927189Grude.com - klik u svijetSat, 20 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-20-budva,_view_from_gospostina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dva i više stanova posjeduje 86.089 građana.<p>Jedan stanovnik Budve vlasnik je 63 stana i u tome je apsolutni rekorder u Crnoj Gori, pokazuju podaci crnogorske Uprave za nekretnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za nekretnine, jedno fizičko lice iz Bara nositelj je prava svojine na 52 stana, dok je u Podgorici jedna osoba nositelj prava na 36 stanova, prenosi Srna.</p> <p><br />Stanovnik Budve nalazi se i na četvrtom mjestu kao vlasnik 32 stana, a Podgoričanin je na petom mjestu sa 31 stanom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema katastarskim evidencijama u Crnoj Gori, 660.000 stanovnika posjeduje 298.228 stanova, a njihova ukupna povr&scaron;ina je 17.883.072 četvornih metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva i vi&scaron;e stanova posjeduje 86.089 građana. Najvi&scaron;e upisanih stanova je u Podgorici - 84.836, potom Baru 39.091, Budvi 35.924. Ovo su ujedno i crnogorske općine u kojima ima najvi&scaron;e vlasnika dva i vi&scaron;e stanova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije poznato koliko poreza plaćaju vlasnici ovih stanova. Stopa poreza na nepokretnosti može iznositi od 0,25 do jedan posto trži&scaron;ne vrijednosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-20-budva,_view_from_gospostina.jpgPOČELA RASPRODAJA U AGROKORU: Prvi na bubnju Todorićev helikopter, jahte i luksuzni auti, a onda nekretnine i tvrtke?http://grude.com/clanak/?i=2719227192Grude.com - klik u svijetSat, 20 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-20-600_1495267838todoric-imovina1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agrokor počinje prodavati svu “imovinu koja nije neophodna za poslovanje” – a počinje s luksuznim jahtama, automobilima i helikopterom.<p>&ldquo;U ovom trenutku izvanredna uprava Agrokora razmatra prije svega prodaju pokretnina koje nisu neophodne za poslovanje Agrokora d.d. i operativnih kompanija u sustavu Agrokora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao prvi korak, izvanredna uprava Agrokor d.d. priprema javni poziv za prikupljanje iskaza interesa potencijalnih kupaca moguće zainteresiranih za kupnju helikoptera i jahte koji su u vlasni&scaron;tvu Agrokora d.d., koji će biti objavljen sljedeći tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, izvanredna uprava radi na smanjivanju voznog parka Agrokora d.d. te se u kontaktu s leasing kućama rje&scaron;ava pitanje najluksuznijih automobila iz tog voznog parka, prije svega marki Mercedes, Range Rover i Audi, koji nisu neophodni za poslovanje kompanije&rdquo; odgovorila je izvanredna uprava Agrokora.</p> <p><br />Kako neslužbeno doznaje <a href="http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/rasprodaja-u-agrokoru-nova-uprava-se-rjesava-svih-pokretnina-koje-nisu-nuzne-za-rad-koncerna-uskoro-na-prodaji-todoricev-helikopter-jahta-auti/6096593/" target="_blank">Jutarnji</a>, kao prve pokretnine za koje će se objaviti javni poziv naći će se motorna jahta Riva 85 Opera, dužine 23,86 metara, s godinom proizvodnje 2006., te helikopter Bell 427 VFR, godine proizvodnje 2006.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju smanjenje broja automobila u koncernu, radi se o vi&scaron;e auta modela Audi A8, Mercedesima S 600 i GLS, Range Roveru, a na koncu tog procesa vozni park Agrokora trebao bi se smanjiti za 60 posto, kada svi dogovori s leasing kućama, koji su u tijeku, budu gotovi.</p> <p><br />Ipak, to je kap u moru. Procjenjuje se i da bi se od prodaje jahte i helikoptera mogao uprihoditi prvi milijun eura od prodaje imovine, a tvrtka je objavila kako ukupni dug iznosi 40,4 milijarde kuna. Iz ove statistike isključene su obveze koje Agrokorova pro&scaron;irena grupa ima prema Mercatoru i tvrtkama povezanima s njime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Idući korak je prodaja nekretnina za koje se procijeni da nisu potrebne za poslovanje koncerna i njegovih kompanija, a potom i prodaja tvrtki koje ne pripadaju portfelju proizvodnih, prerađivačkih i maloprodajnih poduzeća, no za to izvanredni povjerenik mora dobiti suglasnost vjerovničkog vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Jutarnji list</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-20-600_1495267838todoric-imovina1.jpgKolika je realna zarada njegovatelja u Njemačkoj?http://grude.com/clanak/?i=2715927159Grude.com - klik u svijetFri, 19 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-19-njegovatelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kolika je realna zarada njegovatelja u Njemačkoj? Važan je odabir grada, jer od toga ovisi kvalitet života. Neke agencije lažnim obećanjima o zaradi privlače kandidate. <p>Potražnjom za stručnim medicinskim osobljem na njemačkom trži&scaron;tu rada nisu stvorene perspektive samo za liječnike i njegovatelje iz brojnih europskih i svjetskih zemalja, već i za tvrtke koje se bave vrbovanjem ovih kadrova i njihovim dovođenjem u Njemačku, pi&scaron;e <strong><a href="http://www.dw.com/bs/praktični-savjeti-njegovateljima-iz-bih/a-38871078" target="_blank">Deusche Welle</a></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od njih je i Agencija IPP Health iz K&ouml;lna, koja već četiri godine po nalogu njemačkih klinika i drugih zdravstvenih ustanova dovodi potrebnu radnu snagu iz &Scaron;panjolske, Italije i Poljske, a već godinu dana i iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Indije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preko ove agencije je iz tri zapadnobalkanske zemlje do sada vi&scaron;e od 100 njegovatelja do&scaron;lo u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U opisu njihove djelatnosti je organizacija sastanaka i razgovora s grupama zainteresiranih njegovatelja, potpisivanje ugovora o radu, a potom i posredovanje u dobijanju viza, pronalaženju stanova, priznavanju diploma i prijave u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;nja pozitivna, ali i negativna iskustva ove agencije u zapo&scaron;ljavanju njegovatelja putokaz su za sve one koji se namjeravaju oku&scaron;ati u ovoj struci na njemačkom trži&scaron;tu rada.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku su mnogi njegovatelji nezadovoljni, ističe dipl. Ing. Kay Simon, vlasnik i direktor IPP Healtha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Prvih nekoliko mjeseci je stresan period za njegovatelje koji dolaze ovdje. Oni se suočavaju s kulturolo&scaron;kim &scaron;okom, snalaženjem i uklapanjem u novu životnu i radnu sredinu, jezičnim barijerama, nedostatkom obitelji i brojnim drugim obavezama koje podrazumijeva taj životni korak", poja&scaron;njava Simon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je, dodaje on, veoma važna psiholo&scaron;ka i svaka druga priprema za život u novoj sredini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Njemački jezik je težak i &scaron;to je veći nivo poznavanja jezika i stručne terminologije, to će integracija u dru&scaron;tvo i komunikacija s kolegama na radnom mjestu biti brža i lak&scaron;a. Većina kandidata mora pohađati i dodatne tečajeve jezika i to je ne&scaron;to s čim moraju računati.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izuzetno je važan odabir grada u kome se nude radna mjesta za njegovatelje, poja&scaron;njava Simon: "Moj savjet je da njegovatelji, prije nego se informiraju o specifičnostima vezanim za određene gradove, ne prihvaćaju prvo ponuđeno radno mjesto. Recimo, u M&uuml;nchenu najam za samo jednu manju sobu iznosi oko 700 eura, u K&ouml;lnu, Hanoveru i Hamburgu se za isti smje&scaron;taj treba izdvojiti oko 500, dok se u manjim sredinama za 250&nbsp; eura mogu iznajmiti i manji stanovi. Obitelj s dvoje djece ne može sebi priu&scaron;titi da živi u nekom većem gradu.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Simon onima koji namjeravaju dovesti obitelji u Njemačku savjetuje da odaberu neki grad u kome će njihova primanja biti dovoljna za potrebe svih članova jedne obitelji. Naime, događalo se da neki njegovatelji, koji donesu ishitrene odluke, nakon nekoliko tjedana odustanu od svega i vrate se u svoje zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u ovoj bran&scaron;i, nažalost, ističe Simon, postoje &bdquo;crne ovce&ldquo;. To su agencije koje njegovateljima obećavaju zaradu od čak 3.000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;To smo uočili tijekom razgovora s potencijalnim kandidatima, koji kažu da imaju bolju ponudu od one koju im mi nudimo. No, kada ti ljudi dođu u Njemačku, čeka ih neugodno iznenađenje i zarada od 1.900 eura, &scaron;to je u svim saveznim pokrajinama prosječno primanje na početku karijere njegovatelja. Te tvrtke obećavaju sve samo da dođu do potrebnih kadrova i zarade svoj honorar.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegovatelji, naravno, poja&scaron;njava on, mogu zaraditi vi&scaron;e novca od početne sume, ali to ovisi od njihovog dodatnog angažmana: noćnih smjena, rada nedjeljom i aktivnosti koje se posebno plaćaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod odabira agencija koje posreduju u zapo&scaron;ljavanju svakako treba birati one koje imaju dobre ocjene od strane osoba koje su preko nje dobile zaposlenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Medicinsko osoblje, poput njegovatelja, na početku, tijekom probnog rada, zarađuje u prosjeku 1.900 eura i na tom nivou ostaje sve do priznavanja stečene &scaron;kolske spreme, koja, u zavisnosti od pokrajine do pokrajine, traje od tri do &scaron;est mjeseci. Poslije toga oni mogu očekivati prosječna primanja od 2.400 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Iskustva su pokazala da se početna zarada, zahvaljujući dodatnom angažmanu u noćnim smjenama i tijekom vikenda, može povećati za 20-30%. To je neki prosjek", kaže Simon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je znati i to da su primanja izražena uvijek u bruto iznosu, te da se od te sume moraju platiti sve zakonom predviđene dadžbine. Treba istaknuti i da u njemačkom poreznom sustavu manje novca za porez izdvajaju oni koji imaju obitelj . Primjerice, samcu od 2.400 eura bruto zarade, poslije odbijanja poreza i ostalih dadžbina, ostaje oko 1.600 eura, dok njegovatelji s obitelji mogu računati sa oko 1830 eura, kao i sa oko 190 eura dječjeg doplatka po djetetu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-19-njegovatelj.jpgInspektori u danu otkrili 97 neprijavljenih radnika: Ne dajte da vas ponižavaju i eksploatirajuhttp://grude.com/clanak/?i=2716927169Grude.com - klik u svijetFri, 19 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-19-porezna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava Federacije BiH je jučer na prostoru Federacije BiH, izvršila ukupno 250 inspekcijskih nadzora. Inspekcijskim nadzorom bili su obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju ugostiteljske, trgovinske i druge uslužne i proizvodne djelatnosti. <p>&nbsp;</p> <p>U toku inspekcijskih nadzora inspektori Porezne uprave FBiH otkrili su 97 neprijavljenih radnika, 95 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 25 objekata u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja nadležnog organa, i 23 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapo&scaron;ljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je 58 objekata i izdato 163 prekr&scaron;ajnih naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 374.210,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava se zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji uredno izvr&scaron;avaju svoje porezne obaveze i poziva sve porezne obveznike da svoje obaveze blagovremeno izvr&scaron;avaju, dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, odnosno da posluju u skladu sa poreznim i drugim važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja. Svoj novac koristite za unapređenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima&hellip;. a ne da te&scaron;ko zarađeni novac tro&scaron;ite na plaćanje kazni i kamata, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Porezna uprava želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima.</p> <p>Porezna uprava će nastaviti provoditi aktivnosti na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije i poziva porezne obveznike da po&scaron;tuju zakone, kako se ne bi izlagali sankcijama i dodatnim tro&scaron;kovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava poziva sve radnike koji rade na crno da o tome obavijeste Poreznu upravu. Porezna uprava će sve prijave ozbiljno i temeljito razmotriti i po njima postupiti u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima, te poduzeti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvr&scaron;ili prijavu radnika. Samo na taj način moći ćete ostvariti svoja zakonom zagarantirana &nbsp;prava: pravo na zdravstvenu za&scaron;titu, pravo na mirovinsko - invalidsko osiguranje i druga prava koja vam pripadaju po osnovu radnog odnosa.</p> <p>Po&scaron;tovani radnici, posebno mladi, ovo je va&scaron;a domovina i u njoj trebate ostati i biti sretni, a nikako obespravljeni, poniženi i eksploatirani. Ne dozvolite da va&scaron;a prava i sreću umanjuju oni koji vas ne prijavljuju i ne plaćaju poreze i doprinose varajući tako i vas i državu, a istovremeno uvećavaju svoje bogatstvo. Porezi i doprinosi su i va&scaron; novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učinite korak i pomozite sebi. Na taj način dajete mogućnost i drugima da vam pomognu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava poziva sve građane da saznanja o nelegalnom poslovanju, odnosno nepo&scaron;tivanju poreznih zakona prijave Poreznoj upravi. Ne dozvolite da va&scaron;u sreću umanjuju oni koji varaju državu i ne plaćaju poreze, jer porez je va&scaron; novac. Va&scaron;im prijavama vi ste na putu dobra, pravde, istine i pomoći svojoj domovini, a ovo su najvi&scaron;e univerzalne vrijednosti &ndash; budite dio univerzalnih vrijednosti i prijavite Poreznoj upravi sve one koji nelegalno posluju. Va&scaron; odaziv nije &bdquo;cinkarenje&ldquo;. Oni koji to nazivaju &bdquo;cinkarenjem&ldquo; ne žele dobro vama, va&scaron;im susjedima i na&scaron;oj domovini i oni odobravaju nezakonito bogaćenje pojedinaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava poziva sve računovođe i revizore da Upravi prijave sve nezakonite radnje koje se odnose na izbjegavanje ili neplaćanje javnih prihoda poreznih obveznika kod kojih obavljate aktivnosti. Va&scaron;a dužnost i odgovornost je da djelujete u javnom interesu i u skladu sa pravilima struke, da za&scaron;tite sebe i profesuju koju obavljate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budite saveznik Porezne uprave u borbi protiv nezakonitog poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava nagla&scaron;ava da države koje nemaju uređen porezni sistem su na veoma niskom nivou razvoja, nestabilne su, imaju izraženu korupciju, ugrožena prava i po svim kriterijima zauzimaju nepovoljna mjesta na tabelama uređenih država. Napravimo sinergiju i učinimo svi korak da na&scaron;a domovina zauzme &scaron;to bolje mjesto na tabelama uređenih država. Porezna uprava je spremna i odlučna, a jeste li vi?", priopćili su iz Porezne.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-19-porezna.jpgU budućnosti će se raditi 21 sat na tjedanhttp://grude.com/clanak/?i=2713427134Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Skraćivanje radnog vremena, u eri sve većeg uključivanja kompjutera i robotizacije, postaje realno, a istraživanja pokazuju da manje radnih sati ne znači nužno i manju kvalitetu obavljenog posla. <p>Jo&scaron; u prvoj polovici pro&scaron;log stoljeća, britanski ekonomist John Maynard Keynes procijenio je da će radno vrijeme, sa porastom standarda u bogatim zemljama, pasti s 60 i vi&scaron;e na samo 15 radnih sati tjedno, pi&scaron;e Srna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci ukazuju da skraćivanje radnog vremena ne smanjuje nužno produktivnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usprkos skraćenju radnog tjedna sa 60 na 40 sati, čovječanstvo je danas produktivnije nego &scaron;to je bilo ikada u povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ideju o skraćivanju radnog vremena podržavaju i neke ugledne svjetske ekonomske organizacije poput "New economics foundation ".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona se od 2010. godine zalaže za postupan prelazak na 21-satni radni tjedan, a u prilog ideji dala je vi&scaron;e argumenata - povećanje socijalne jednakosti, povećanje produktivnost, manje bolovanja i manje stresa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napravljeno je vi&scaron;e studija u vezi sa skraćivanjem radnog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neke studije provedene u &Scaron;vedskoj pokazale su da manji broj radnih sati u tjednu ne dovodi nužno i do smanjenja stresa niti smanjuje broj bolovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, neke duže, opsežnije studije dale su pozitivne rezultate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studija provedena prije deset godina na uzorku od 580 ljudi /vi&scaron;e žena nego mu&scaron;karaca/, u trajanju od 18 mjeseci, potvrdila je korisne efekte skraćenja radnog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitanici su bili podijeljeni u dvije grupe - jednu koja je radila punih osam sati i drugu koja je radila &scaron;est.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skraćenje radnog vremena za 25 posto, uz istu plaću, povoljno je djelovalo na spavanje i odmornost radnika, te na nivoe stresa - i to ne samo u vrijeme radnih dana, već i tijekom slobodnih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-posao.jpgPOPIS SVIH VELIKIH HRVATSKIH TVRTKI KOJE SU PRED SLOMOM: Pad industrije bit će ravan onome iz 90-ih godina, ugrožene su tisuće radnih mjestahttp://grude.com/clanak/?i=2713827138Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-collagekrah.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zvečevo, Imota, Viadukt, Petrokemija, Borovo. Sve te tvrtke bore se s teškoćama u poslovanju, a zbog krize u Agrokoru su u sjeni zanimanja javnosti.<p>Pože&scaron;ko Zvečevo jučer je objavilo da su svim radnicima isplaćene plaće, pa se obustavlja &scaron;trajk i danas nastavlja proizvodnja, ali je istovremeno s drugog kraja Hrvatske, iz Imotskog, stigla vijest da Imota, tvrtka u državnom vlasni&scaron;tvu, nakon godina blokade, provedene predstečajne nagodbe ipak ide u stečaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potiho, u sjeni krize u Agrokoru i raspada jo&scaron; jedne Mostove i HDZ-ove Vlade, prolaze već tjednima ili mjesecima takve vijesti u Hrvatskoj ili zaokupljaju javnost tek jedan dan. Redaju se tako sa svojim problemima Zvečevo, Imota, Viadukt, Petrokemija, Borovo, postalo je normalno da njihovim radnicima plaće kasne ili da se uopće ne isplaćuju te da ne mogu plaćati svoje obveze ili da su mjesecima u blokadi, pi&scaron;e Novi list.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Petrokemiji zbog dugova prijeti isključenje plina</strong></p> <p>Petrokemiji zbog dugova prijeti isključenje plina, kredit može dobiti samo od HBOR-a, Vlada joj taj kredit, u iznosu od 350 milijuna kuna, osigurava i kao zalog daje državne dionice primjerice u HT-u, Končaru ili Đuri Đakoviću. U istu kategoriju spada i Borovo, kojem je pro&scaron;li mjesec na isti način osiguran kredit kod HBOR-a, kako bi se vratio raniji kredit kod te banke koji dospijeva na naplatu te osiguralo i deset milijuna kuna likvidnih sredstava. No, kako će dalje i jedna i druga tvrtka nitko ne zna.</p> <p>U Petrokemiji su prema financijskim izvje&scaron;ćima obveze gotovo dosegnule vrijednost imovine, a nekoliko dokapitalizacija koje su provele dosada&scaron;nje Vlade nije moglo podići tu kompaniju na noge. Zasad je svaki put na nogama održi činjenica da bi propast te tvrtke i gubitak 1.700 radnih mjesta značio kolaps kutinskog kraja. I Borovo je tek jedan od rijetkih proizvođača u Vukovaru i održavat će ga, koliko god to može svaka Vlada, prenosi <strong>Net.hr.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na istoku Hrvatske strepi se i od zavr&scaron;etka procesa restrukturiranja u Agrokoru, jer je neizvjesna sudbina i Vupika, Belja, PIK-a Vinkovci, odnosno nekoliko tisuća radnih mjesta u tim tvrtkama, ali i jo&scaron; tisuća sitnih kooperanata koji rade za njih. Već ranije osječka je Saponia objavila da na tjedan dana zaustavlja proizvodnju jer su joj skladi&scaron;ta puna robe, s obzirom na to da ona u Konzum vi&scaron;e ne odlazi dosada&scaron;njim tempom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prema Konzumu najvi&scaron;e izloženi Franck i Vindija</strong></p> <p>Kako dozneje Novi list, neslužbeno se govori, ali to nitko ne opovrgava, da su prema Konzumu u odnosu na svoje prihode najvi&scaron;e izloženi Franck ili Vindija i da će, ako ne bude isplate starih dugova, te kompanije te&scaron;ko preživjeti bez novih ulagača. Prije nego se i rasplete situacija u Agrokoru, ta bi tvrtka mogla uzrokovati stečajeve ili predstečajne nagodbe pojedinih svojih dobavljača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slučaju da te&scaron;ko stradaju proizvođačke tvrtke iz sustava Agrokora, te da taj koncern za sobom povuče prehrambene proizvođače koji su previ&scaron;e izloženi Konzumu, pad industrije bit će ravan onome koji se dogodio devedesetih godina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-collagekrah.jpgTVRTKE U KOJIMA BI SVI RADILI Ovo su najbolji poslodavci u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=2710127101Grude.com - klik u svijetWed, 17 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-17-posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U odnosu na godinu prije najveći gubitnici su u bankarskom, medijskom i istraživačkom sektoru. <p>Vi&scaron;e od 50.000 njemačkih studenata koji će uskoro diplomirati odabrali su najpoželjnije poslodavce u zemlji. U odabiru su najbolje pro&scaron;le automobilske tvrtke, pi&scaron;e <a href="http://www.croexpress.eu/vijest.php?vijest=11825" target="_blank">CroExpress.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati su podijeljeni u tri dijela - najpoželjnije poslodavce studentima ekonomije, inženjerima i IT-evcima. &Scaron;to se ekonomista tiče, pet najpoželjnijih tvrtki su BMW Grupa, Audi, Daimler, Porsche i Google.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inženjeri bi također najradije radili u BMW-u, Audiju, Daimleru i Porscheu, dok je na petom mjestu Bosch Grupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među IT-evcima najpoželjniji poslodavci su Google, BMW Grupa, Apple, Microsoft i Blizzard Entertainment.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na godinu prije najveći gubitnici su u bankarskom, medijskom i istraživačkom sektoru. Tako je npr. Deutsche Bank pala sa 27. na 43. mjesto. Istraživanje je provela tvrtka Trendence na 196 njemačkih sveučili&scaron;ta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-17-posao.jpgMoguć globalni ekonomski rast tijekom 2017. i 2018. godinehttp://grude.com/clanak/?i=2711327113Grude.com - klik u svijetWed, 17 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-17-ekonomski-rast1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cjelokupni globalni ekonomski rast, prema predviđanjima UN-a, iznosit će 2,7 posto ove godine i 2,9 posto 2018. godine..<p>Ujedinjeni narodi predviđaju povećanje globalnog ekonomskog rasta tijekom sljedeće dvije godine, potaknutog jačim rastom tijekom prethodnih &scaron;est mjeseci i skromnim oporavkom trgovine i investicija, izvje&scaron;tava AP.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svom polugodi&scaron;njem izvje&scaron;taju objavljenom u utorak, UN je priopćio da je temelj ovog povećanja siguran ekonomski rast u velikom broju razvijenih zemalja i pobolj&scaron;anim izgledima zemalja u tranziciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, u izvje&scaron;taju se također navodi da su se "izgledi za neke regije u razvoju smanjili od siječnja", te da "izgledi za Afriku pogotovo izazivaju zabrinutost".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;taju se u datom razdoblju predviđa zanemariv rast BDP-a po stanovniku u sredi&scaron;njoj, južnoj i zapadnoj Africi, te u Južnoj Americi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjelokupni globalni ekonomski rast, prema predviđanjima UN-a, iznosit će 2,7 posto ove godine i 2,9 posto 2018. godine, u odnosu na samo 2,2 posto 2016. godine, prenosi <strong>Manager.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-17-ekonomski-rast1.jpgTodorić: Glavni cilj treba biti spašavanje svih radnih mjestahttp://grude.com/clanak/?i=2706127061Grude.com - klik u svijetTue, 16 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-16-todoric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Todorić nakon izbijanja afere Agrokor nije davao previše izjava za medije.<p>Glavni cilj trebao bi biti spasiti Agrokor i sva radna mjesta u kompaniji, da tvrtke iz sustava Agrokora nastave uspje&scaron;no poslovati. A jednako je važno rije&scaron;iti problem s dobavljačima, rekao je Ivica Todorić za <a href="http://www.nacional.hr/ekskluzivno-ivica-todoric-treba-spasiti-agrokor-i-sva-radna-mjesta-te-rijesiti-problem-s-dobavljacima/" target="_blank">Nacional.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Todorić nije htio odgovoriti na sva ostala bitna pitanja, između ostalih i ona o stvarnom dugu koncerna, strukturi mjenica i zadužnica, dvostrukom knjigovodstvu i ostalim tajnovitim i mutnim aspektima Agrokorovog poslovanja. Rekao je i kako je spreman i otvoren za nastavak komunikacije, ali postoji niz racionalnih razloga &scaron;to zasad ne želi vi&scaron;e govoriti putem medija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Todorić nakon izbijanja afere Agrokor nije davao previ&scaron;e izjava za medije. U travnju je rekao kako se iskreno zahvaljuje svim zaposlenicima, bliskim suradnicima i partnerima s kojima sam izgradio najznačajniju tvrtku u povijesti Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve &scaron;to sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi - rekao je Todorić nakon podno&scaron;enja zahtjeva za aktivaciju Lex Agrokora, prenosi 24sata.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-16-todoric.jpgOdobren kredit od 100 milijuna eura za dio autoceste kroz Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=2706727067Grude.com - klik u svijetTue, 16 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-16-autoput.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odobrena sredstva koristit će se za izgradnju dionice autoceste "Tunel Kvanj-Buna", i to u dužini od 5,6 kilometara. <p>Odbor direktora Europske investicijske &nbsp;banke (EIB) odobrio je kredit u iznosu od 100 milijuna KM za Autoceste FBiH, &scaron;to će biti iskori&scaron;teno za izgradnju dijela autoceste kroz Hercegovinu, potvrdio je za <a href="https://www.klix.ba/biznis/privreda/eib-autocestama-fbih-odborio-kredit-od-100-miliona-eura-za-dio-autoputa-kroz-hercegovinu/170516020" target="_blank">Klix.ba</a> direktor Autocesta FBiH Adnan Terzić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odobrena sredstva koristit će se za izgradnju dionice autoceste &nbsp;"Tunel Kvanj-Buna", i to u dužini od 5,6 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Terzić je za Klix.ba kazao da uskoro slijedi proces potpisivanja sporazuma i ratifikacija, nakon čega će se krenuti s izgradnjom. Terzić je naglasio da ovaj kredit nije uvjetovan akcizama na gorivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, zbog neusvajanja seta zakona o akcizama prolongirana je druga tran&scaron;a kredita MMF-a za BiH, zbog čega vladajuća koalicija nagla&scaron;ava da je time onemogućena gradnja autoceste na Koridoru 5C.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Terzić je ranije za Klix.ba izjavio da je neophodno tražiti nove načine financiranja, bez obzira na akcize, kako bi se koliko-toliko održao kontinuitet u izgradnji autoceste</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-16-autoput.jpgInspektori u Zapadnohercegovačkoj županiji zatekli 105 osoba u radu ‘na crno’http://grude.com/clanak/?i=2707727077Grude.com - klik u svijetTue, 16 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-16-inspekcija_vozilo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 2016. godini, u odnosu na prethodno razdoblje, osjetno je porastao broj obraćanja stranaka za zaštitu svojih prava iz radnog odnosa<p>Tijekom pro&scaron;le godine na području Zapadnohercegovačke županije inspekcija je zatekla 105 osoba, angažiranih u obavljanju poslova kod poslodavca (tzv. djelatnici &ldquo;na crno&rdquo;), i to 44 djelatnika kod pravnih osoba, a 61 djelatnik kod fizičkih osoba, navodi se u izvje&scaron;ću Uprave za inspekcijske poslove Zapadnohercegovačke županije, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH. </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;&ldquo;Temeljem djelovanja inspekcije rada u izvje&scaron;tajnom razdoblju, 48 djelatnika zasnovalo je radni odnos, i to 26 djelatnika kod pravnih osoba i 22 djelatnika kod fizičkih osoba&rdquo;, navodi se u spomenutom izvje&scaron;ću. Inspektori su reagirali i zbog nesreća na radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, navedenim inspekcijskim nadzorima obavljena je kontrola radno-pravnog statusa i isplate plaća za ukupno 6748 djelatnika, i to 6379 djelatnika kod pravnih osoba i 369 kod fizičkih osoba, a djelovanjem inspekcije obavljena je isplata plaća i doprinosa za 459 djelatnika u iznosu od 492.370,86 konvertibilnih maraka. U pro&scaron;loj godini povećao se i broj osoba koje traže pomoć u ostvarenju svojih radnih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U 2016. godini, u odnosu na prethodno razdoblje, osjetno je porastao broj obraćanja stranaka za za&scaron;titu svojih prava iz radnog odnosa&rdquo;, ističe se u izvje&scaron;ću Uprave za inspekcijske poslove Zapadnohercegovačke županije. Ukupno su evidentirana 94 obraćanja stranaka, od čega je njih 76 bilo usmenih, neposrednim dolaskom i putem telefona, a 18 u pisanom obliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Po pismenim prijavama, a nakon utvrđivanja nadležnosti, inspektori su izvr&scaron;ili inspekcijski nadzor te obavijestili stranke o postupanju po predstavkama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;tajnom razdoblju inspektori su poslali devet pisanih obavijesti o postupanju po predstavkama, a ostali predmeti su ustupljeni na nadležno postupanje (9 predmeta)&rdquo;, stoji u spomenutom izvje&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje se navodi kako su u slučajevima kada je utvrđeno da županijski inspektori rada nisu nadležni za postupanje po predstavkama predmeti ustupljeni na nadležno postupanje ili su stranke upućene obratiti se nadležnim tijelima za za&scaron;titu svojih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;&ldquo;Sve stranke koje su se u 2016. godini usmeno obratile u cilju za&scaron;tite svojih prava, upućene su u svoja prava i načine kako ostvariti tu za&scaron;titu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2016. godini inspekcija rada izvr&scaron;ila je i jednu dostavu žalbe drugostupanjskom tijelu na rje&scaron;avanje, a inspektori su u svojstvu svjedoka bili prisutni i na 5 sudskih rasprava koje su okončane potvrdom prekr&scaron;ajnih naloga&rdquo;, zaključeno je u izvje&scaron;ću Uprave za inspekcijske poslove Zapadnohercegovačke županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inspektori su reagirali i zbog nesreća na radu. Tako su tijekom 2016. godine županijski inspektori rada po ovlasti obavili i &scaron;est inspekcijskih nadzora iz oblasti za&scaron;tite na radu (očevidi prilikom nesreće na radu) nakon čega je uslijedilo nalaganje odgovarajućih mjera.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-16-inspekcija_vozilo.jpgKruno Žulj u borbi za istinu: Tvrdi da je natječaj za luku u Baškoj Vodi namještenhttp://grude.com/clanak/?i=2702727027Grude.com - klik u svijetMon, 15 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-15-kruno_zulj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon afere sa Zlatnim ratom, koja je za posljedicu imala povlačenje župana Zlatka Ževrnje iz utrke na lokalnim izborima, čini se da se rat za plaže i koncesije u Dalmaciji nastavlja.<p>&nbsp;</p> <p>Ovaj put u pitanju je dodjela koncesije za luku u Ba&scaron;koj Vodi, koju je dobila općinska tvrtka, a za koju neki od sudionika natječaja tvrde da je bila unaprijed dogovorena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Natječaj za tu koncesiju trebao je biti poni&scaron;ten zbog nepravilnosti jer su na samom otvaranju ponuda dvije kuverte već bile otvorene. Tražili smo da se to stavi u zapisnik, ali su odbili. Rekli su da je kuverte slučajno poderao po&scaron;tar. Zbog toga smatram da bi i oko dodjele ove koncesije trebao biti izvr&scaron;en nadzor - tvrdi Kruno Žulj, poduzetnik i vlasnik tvrtke Grassor, čija ponuda nije pro&scaron;la na tom natječaju.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Njegove optužbe idu na račun načelnika općine, HDZ-ova<strong> Jo&scaron;ka Ro&scaron;čića</strong>, s obzirom na to da je koncesiju 7. travnja 2017. dobila općinska tvrtka Turističko-&scaron;portska luka Ba&scaron;ka Voda d.o.o. (T&Scaron;L Ba&scaron;ka Voda), koja je i prethodnih 12 godina imala koncesiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve je napravljeno prema zakonu, postoji zapisnik. Odluku je jednoglasno donijela Komisija i Županijska skup&scaron;tina, bez obzira na stranke. Ponuda T&Scaron;L-a Ba&scaron;ka Voda bila je bolja i kvalitetnija, a ponuda Grassora nije imala pravovaljanu dokumentaciju. Ovi napadi na mene isključivo su zbog lokalnih izbora. Sve su to predizborne igre - uzvraća načelnik Ba&scaron;ke Vode Jo&scaron;ko Ro&scaron;čić koji je u tom gradu na vlasti već 24 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <h5><span style="font-size: xx-small;">Samo prelistali</span></h5> <p>&nbsp;</p> <p>No, krenimo redom. Koncesija za luku nautičkog turizma - marinu u Ba&scaron;koj Vodi svojedobno je na 12 godina dodijeljena općinskoj tvrtki T&Scaron;L Ba&scaron;ka Voda. Ta im je koncesija istekla 28. veljače 2016. godine. Novi natječaj raspisan je točno godinu dana poslije, 28. veljače 2017., a u zadanim rokovima stigle su tri ponude. Jedna je pristigla od Grassora, drugu je ponovno podnijela tvrtka T&Scaron;L Ba&scaron;ka Voda, koja je dotad i imala koncesiju, a treću Gradina Ba&scaron;ka Voda d.o.o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncesiju je 7. travnja 2017. dobila zajednica ponuditelja T&Scaron;L Ba&scaron;ka Voda kao nositelj te Gradina Ba&scaron;ka Voda d.o.o. kao član zajednice ponuditelja - ponuđači čije su kuverte, kako tvrdi Žulj, bile otvorene. Vlasnik Grassora kaže da su na samom otvaranju njihove ponude samo prelistali i rekli da zadovoljavaju, dok su njegovu ponudu eliminirali jer je obrazac JOPPD bio iz siječnja, a ne iz veljače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je apsurdno jer iz veljače ne bi imali uvid o uplati osobnih dohodaka. Kontaktirali smo vi&scaron;e financijskih stručnjaka koji su nam potvrdili da JOPPD mora biti iz siječnja. Očito je to bio dio farse da se na&scaron;a ponuda smatra nevažećom. A ponuda Grassora za stalni dio koncesijske naknade bila je 23 milijuna kuna, odnosno 12 milijuna kuna vi&scaron;a od njihove. Također smo za investicijsko ulaganje ponudili 12 milijuna kuna jer je u natječaju bilo nagla&scaron;eno da se investicijsko ulaganje odnosi isključivo na objekt u lučici. Mi smo smatrali da ulaganje treba raspodijeliti tako da deset milijuna kuna ide na zavr&scaron;etak i opremanje objekta u lučici, a dva milijuna na uređenje parkirali&scaron;ta - priča Žulj.</p> <p>&nbsp;</p> <h5><span style="font-size: xx-small;">Ulaganja</span></h5> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, tvrtka T&Scaron;L Ba&scaron;ka Voda ponudila je za stalni dio koncesijske naknade 11 milijuna kuna te 54,533 615,84 kune za investicijsko ulaganje. Kruno Žulj komentira da bi to značilo da u objekt planiraju uložiti deset tisuća eura po četvornome metru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je apsurdno, ali navodi i na određene preliminarne dogovore prije samog natječaja - kaže Žulj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spornim smatra i to &scaron;to se na raspisivanje natječaja za koncesiju čekalo vi&scaron;e od godinu dana. No, Ro&scaron;čić obja&scaron;njava da se s natječajem kasnilo zbog političkih turbulencija - dvojih izbora i promjena Vlade jer je jedan od članova radnih tijela bio predstavnik nadležnoga ministarstva. Kaže kako su sukladno zakonu cijelo to vrijeme upravljali lukom, za &scaron;to su imali odobrenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve imamo dokumentirano, sve je bilo prema zakonu. To s kuvertama nije točno. Ponuda općinske tvrtke bila je bolja. Nismo gledali samo novčani iznos, nego i neke druge elemente, poput broja zaposlenih, poslovanja i dosad uloženih investicija - uzvraća Ro&scaron;čić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-15-kruno_zulj.jpgObjavljena lista najjeftinijih država za život na svijetu: BiH u samom vrhuhttp://grude.com/clanak/?i=2697426974Grude.com - klik u svijetSat, 13 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-13-trgovina-shopping-kupovina-cijene-kupnja-prehrambeni-proizvodi-22da8682bd4c6d98f9a423abcbf1e7fb_view_article_new.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ugledni američki magazin Time sastavio je listu najjeftinijih država za život na svijetu, a na listi se nalazi i Bosna i Hercegovina. <p>Agencija GoBankingRates sastavila je listu na osnovu parametara, koji su bili: indeks lokalne kupovne moći, cijena zakupa nekretnina, cijena namirnica i indeks potro&scaron;ačkih cijena. Poređenja u rezultatima su vr&scaron;ena sa standardom života i cijenama u New Yorku, prenosi avaz.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina je na 11. mjestu liste. Kako pi&scaron;e Time, posjeduje pristojnu kupovnu moć, nisku cijenu zakupa nekretnina, namirnica i indeksa potro&scaron;ačkih cijena. Kao primjer se navodi Sarajevo gdje su ukupni mjesečni tro&scaron;kovi najma i ostalih tro&scaron;kova između 550 i 650 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crna Gora (26. mjesto na listi) se ističe po niskim cijenama namirnica, dok je kupovna moć negdje na sredini liste najjeftinijih zemalja za život. U usporedbi s New Yorkom, kupovna moć je niža za 44,6 posto, zakup jeftiniji za 88,8 posto, namirnice za 68,9 posto, dok je indeks potro&scaron;ačkih cijena niži za 61 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srbija je na ovoj listi zauzela 18. mjesto. U odnosu na ostalih 49 zemalja, cijena zakupa nekretnina je treća najniža, s prosječnom cijenom zakupa jednosobnog stana od oko 155 eura u Novom Sadu, navodi se u tekstu i dodaje da su cijene namirnica (za 73,2 posto jeftinije nego u Njujorku) i indeks potro&scaron;ačkih cijena (66,8 posto jeftiniji) niski, ali i kupovna moć (za 52,4 posto niža) stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska se nalazi na 47. mjestu. Kupovna moć je niža za 36,1 posto, cijena zakupa nekretnina je 90 posto jeftinija, namirnice 58,8 posto, a indeks potro&scaron;ačkih cijena 51,2 posto. Kako se navodi u tekstu, cijena zakupa nekretnina je niža nego u većini zemalja sa liste, a kao primjer je navedeno da soba u Zagrebu ko&scaron;ta 325 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slovenija je na 36. mjestu. Zanimljiv podatak je da Slovenija ima vi&scaron;u kupovnu moć od svih 50 zemalja na listi, a u odnosu na New York je niža za 13 posto. Cijena zakupa je jeftinija za 86,5 posto, namirnice za 57,4 posto, a indeks potro&scaron;ačkih cijena 47,4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvih deset zemalja na listi najjeftinijih zemalja za život koju je objavio Time su Južna Afrika, Indija, Kosovo, Saudijska Arabija, Kazahstan, Zambija, Oman, Paragvaj, Če&scaron;ka i Makedonija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-13-trgovina-shopping-kupovina-cijene-kupnja-prehrambeni-proizvodi-22da8682bd4c6d98f9a423abcbf1e7fb_view_article_new.jpgPorezna u posljednjih 18 mjeseci otkrila 3.000 radnika koji rade na crnohttp://grude.com/clanak/?i=2693126931Grude.com - klik u svijetFri, 12 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-12-porezna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava Federacije BiH je u posljednjih 18 mjeseci otkrila 3.000 radnika koji rade na crno. <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je u razgovoru za TV1 kazao direktor Porezne uprave FBiH &Scaron;erif Isović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Porezna uprava je promjenila koncept inspekcijskog nadzora u zadnjih 18 mjeseci. Pored redovnih kontrola radimo i brze akcije čiji je cilj podizanje ukupne svijesti poreznih obveznika da blagovremeno plaćaju svoje porezne obaveze, da se suzbije rad na crno, itd. Izvr&scaron;ili smo 35 akcija koje su u jednom danu obuhvatile gotovo cijelo područje FBiH. Uradili smo vi&scaron;e od 8.500 kontrola u tim akcijama, istaknuo je Isović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, rezultati tih akcija su dobri, daju informacije da s tim i dalje treba nastaviti jer porezna disciplina, kako tvrdi, jo&scaron; uvijek nije na nivou da bi se to obustavilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako kažem da smo otkrili 3000 radnika koji rade na crno, da smo otkrili oko 1.300 objekata koji nisu imali dozvolu za rad, ako vi&scaron;e od 700 obveznika nije uopće imalo fiskalni račun, ako 2.800 nije izdavalo račune, da smo po tim osnovama podnijeli vi&scaron;e od 5.000 prekr&scaron;ajnih naloga sa izrečenim sankcijama, onda su to rezultati koji potvrđuju angažiranost Porezne uprave ali istovremeno podaci koji govore o poreznoj nedisciplini, upozorio je Isović, prenosi Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da rezultati mogu biti bolji,ali da bi se to postiglo moraju se ostvariti određeni preduvjeti. Porezna uprava ima deficit stručnog kadra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sistematizacijom je planirano 1.744 zaposlenika a mi trenutno imamo 1227. S druge strane je u proteklih 18 mjeseci 135 zaposlenika napustilo je Poreznu, a prijem novih uposlenika ide jako sporo a i nove zaposlenike koje primimo moramo educirati od dva do &scaron;est mjeseci, tako da je taj kadrovski potencijal problem. Također problem su i smje&scaron;tajni kapaciteti jer radimo u lo&scaron;im uvjetima rada. Materijalno- tehnička sredstva nisu na nivou koji bi trebali biti, napomenuo je Isović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On smatra da bi Porezna uprava trebala biti samostalan organ i svoj izvje&scaron;taj o radu podnositi izravno parlamentu jer bi se na taj način do&scaron;lo do toga da rad bude transparentniji. Omogućili bi se pravni preduvjeti da Porezna uprava bude efikasnija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako pravimo paralelu između Porezne uprave i Uprave za neizravno oporezivanje koja je samostaalna, to nam je dovoljan pokazatelj da bi u tome pravcu trebalo ići, kazao je Isović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-12-porezna.jpg'Pitao sam koliko Agrokor ima novca, direktor je rekao 6 kn'http://grude.com/clanak/?i=2693526935Grude.com - klik u svijetFri, 12 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-12-ramljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Krajem ožujka ove godine dugovanja Agrokora iznosila su ukupno 40,41 milijardu kuna, objavio je u četvrtak taj koncern, a 31. ožujka obveze Agrokora više su za šest milijardi nego što su pokazivali posljednji financijski izvještaji s kraja rujna 2016., potvrdio je izvanredni Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak.<p>Komentirajući u Temi dana <strong>HRT</strong>-a te podatke Ramljak je kazao kako je 10. travnja, kad je preuzeo dužnost Vladina povjerenika njegovo prvo pitanje financijskom direktoru Agrokora bilo - koje je stanje na računu, a odgovor je bio - 6 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"10. travnja nakon primopredaje dužnosti izvanrednog povjerenika moje prvo pitanje financijskom direktoru je bilo koje je stanje novca u tom trenutku. Njegov odgovor je bio 6 kuna. Danas sve kompanije isplaćuju sve svoje plaće i redovito plaćamo obveze prema dobavljačima", kazao je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenuo je kako je riječ o dugovima 19 kompanija iz koncerna Agrokor koje su u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, a , dodao je, iz ovog izvje&scaron;ća o dugu je isključen Mercator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Brojka od 40 milijardi je vrlo blizu ukupnim obvezama grupacije Agrokor koja je utvrđena 30. ožujka. Na prvi pogled se vidi da su u strukturi duga za 6 milijardi i 700 milijuna kuna veće obveze nego na 31. rujna 2016. godine, kad je bilo zadnje službeno izvje&scaron;će. Dio od toga dolazi od novog zaduženja, koje je bilo u međuvremenu, 2 milijarde i 400 milijuna, dok je iznos od 3 milijarde i 700 milijuna kuna nedefinirani dug, to se ne zna &scaron;to je", kazao je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sada to istražuje revizorska kuća", naglasio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan o toj razlici od 3, 7 milijuna kuna i je li ona u fokusu istrage DORH-a odbio je podrobnije odgovoriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na potpitanje od kuda se pojavila razlika od 3,7 milijardi odgovorio je da tada&scaron;nja uprava grupe nije u svojim izvije&scaron;ćima prijavila sve obaveze koje je imala. Na dan kada se bilanca kreirala neke obveze su jednostavno isključili, nisi ih knjižili i nisu ih prijavili, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ramljak pretpostavlja da se nije željelo pokazati da je dug veći od iznosa koje su im tada kreditori i banke dopu&scaron;tali. Na novinarski upit nije želio nagađali je li bilo "izvlačenja novca"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vladin povjerenik Ramljak izvijestio je i da "danas sve kompanije u sustavu isplaćuju sve plaće i obveze prema dobavljačima. Dnevni priljev novca je u padu oko 12 - 13 posto u zadnjih par mjeseci, ali na dnevnom nivou ti priljevi rastu". O poslovnim detaljima nije želio govoriti, jer su pregovori s kreditorima u tijeku. Izrazio je sigurnost da će izvanredna uprava uspjeti prikupti oko 250 milijuna eura u iduća dva do tri tjedna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan o turističkoj sezoni koja bi mogla biti prilika za zaradu Agrokora i koliko im novca treba Ramljak je rekao kako je iznos na sredini iznosa od 100 i 400 milijuna kuna kako neki mediji spekuliraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Todorića nisam vidio, samo sinove</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Riječ je o meti koja se pomiče i to ovisi o dnevnim priljevima novca", dodao je. Odbio je precizirati o kojem je točno iznosi riječ rekav&scaron;i da su u tijeku pregovori s bankama i da je to sada poslovna tajna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ramljak je za HRT također rekao da se primopredaje nije vidio ni čuo s Todorićem. "Nisam ni očekivao da će se javiti, njegovi sinovi su bili sa mnom na razgovoru oko raskida ugovora o radu, jednom smo se vidjeli, to je sve", kazao je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije analize pokazivale da ovakvo zaduženje Agrokora neće dugo trajati</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vladin povjerenik Ramljak večeras je gostovao i u Dnevniku Nove TV, na upit o razlozima njegova angažmana rekao je da "Imajući nekakve informacije otprije o sistemskom riziku koji je ova kompanija napravila, nije bilo te&scaron;ko doći do zaključka da je cijela država ugrožena - ekonomski ugrožena".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Agrokor u budućnosti vi&scaron;e neće postojati kao holding</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na upit je li hrvatska poslovna zajednica 'isto otprilike znala da je sve pred pucanjem' Ramljak je potvrdio da je bilo puno glasina. Ali, dodao je, nitko se nije javno usuđivao s tim izaći".<br />"Politika i političari nisu znali sigurno do Nove godine ili ne&scaron;to malo prije Nove godine, ali već tada se počelo na neki način i u njihovim razmi&scaron;ljanjima pojavljivati ta sumnja da kompanija neće imati mogućnosti sama se održati u situaciji kakva je bila", rekao je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ramljak je uvjeren da će u iduća dva do tri tjedna s bankama dogovoriti aranžman, budući da interes postoji, a zakon kreditorima osigurava prvenstvo naplate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, uvjeren je u uspje&scaron;no restrukturiranje jer se u sastavu Agrokora nalaze kvalitetne kompanije. Međutim, ističe da Agrokor u budućnosti vi&scaron;e neće postojati kao holding. 'Postojat će pojedinačne kompanije - Konzum, Mercator, Ledo, Jamnica, PIK Vrbovec, i to u vlasni&scaron;tvu nekog drugog', zaključuje Ramljak, prenosi <strong>N1</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-12-ramljak.jpgHIFA STIGLA U GRUDE: Članovima BIHAMK-a jeftinije gorivohttp://grude.com/clanak/?i=2693926939Grude.com - klik u svijetFri, 12 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-12-hifa_grupa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas su Grude bogatije za još jednu benzinsku crpku, i to jednu od najboljih u BiH. Radi se o crpki Hifa Petrol.<p>&nbsp;</p> <p>Crpka će se nalaziti u Mjesnoj zajednici Sovići, na prostoru gdje je nekad bila benzinska crpka Eurobenz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o 40. crpki koja je u sklopu Hifa grupe. Njezini vlasnici su petorica braće Ahmetlić iz Te&scaron;nja. Radi se i o velikim humanitarcima koji grade kuće za siroma&scaron;ne, crkve, džamije, te domove za osobe s posebnim potrebama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povodom otvorenja crpke u Grudama, prvih 250 kupaca će biti nagrađeno sa po 10 litara goriva gratis, a ostali kupci prigodnim poklonima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-12-hifa_grupa.jpgBiH po kvaliteti usluga na posljednjem mjestu: Trgovci ne znaju ni pozdraviti kupcehttp://grude.com/clanak/?i=2694126941Grude.com - klik u svijetFri, 12 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-12-trgovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vodeću poziciju u kvaliteti usluge u regiji i ove je godine je zauzela Slovenija s rezultatom od 79,03 posto, iako bilježi pad od 2,42 posto u odnosu na prošlu godinu<p>U ovogodi&scaron;njem istraživanju agencije Global Market Solutions o kvaliteti usluge u regiji Bosna i Hercegovina je zauzela posljednje, &scaron;esto mjesto s rezultatom od 59,06 posto i s padom od 7,1 posto u odnosu na pro&scaron;lu godinu, te se ona jedina na&scaron;la ispod prosjeka za ovu godinu, koji iznosi 71,85 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vodeću poziciju u kvaliteti usluge u regiji i ove je godine je zauzela Slovenija s rezultatom od 79,03 posto, iako bilježi pad od 2,42 posto u odnosu na pro&scaron;lu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Global Market Solutions, specijalizirana agencija za mystery shopping, u suradnji sa agencijama iz regiona od 24. veljače do 3. travnja, deveti put zaredom, provela je istraživanje o osnovnim elementima kvalitete usluge s ciljem pronalaska najboljih u regiji, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz Bosnu i Hercegovinu je u istraživanju sudjelovalo jo&scaron; pet zemalja regije, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Slovenija i Srbija. Tajni kupci su posjetili 800 različitih objekata, kao &scaron;to su autosaloni, banke, benzinske crpke, maloprodajni objekti, supermarketi, prodajna mjesta telekomunikacijskih kompanija, turističko-ugostiteljski objekti te uslužne djelatnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema ovogodi&scaron;njim rezultatima, Makedonija je na drugom mjestu s rezultatom od 77,01 posto, te je ostvarila rast od 10,57 posto. Hrvatska je u ovogodi&scaron;njem istraživanju zauzela treće mjesto s rezultatom od 73,62 posto, te bilježi pad od 5,04 posto u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nje rezultate. Crna Gora je s rezultatom od 73,47 posto na četvrtom mjestu te je bolja za 10,51 posto u odnosu na pro&scaron;lu godinu godinu. Srbija joj je, s rezultatom od 73,4 posto vrlo blizu, na petom mjestu te je ostvarila rast od 5,27 posto u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nje rezultate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U istraživanju je mjereno pet osnovnih elemenata dobre, odnosno kvalitetne usluge, kao &scaron;to su: pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda te zahvala na posjetu, prema akronimu engleske riječi GUEST (gost) za Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina je ostvarila najlo&scaron;iji rezultat u kategorijama pozdrava, utvrđivanja želja/potreba kupaca, poznavanja proizvoda te nuđenja dodatnog proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ukoliko uzmemo u obzir da su mjereni osnovne elemente kvalitete usluge, kao i osobnog i poslovnog bontona, možemo zaključiti da postoji puno prostora za unaprijeđenje, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u državama regije'', priopćeno iz agencije Global Market Solutions.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-12-trgovic.jpgKonzum uručio još 400 otkaza u BiH i to radnicima u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=2690026900Grude.com - klik u svijetThu, 11 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-11-16293.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Konzum je uručio još 400 otkaza u Bosni i Hercegovini, i to radnicima u Mostaru koji su u ovoj kompaniji imali ugovore na određeno vrijeme. Ovo je za Oslobođenje kazao predsjednik Sindikata PPDIVUT Mehmed Avdagić.<p>- Iz ovog sindiksta smo prvi upozorili na te&scaron;ku situaciju u koncernu, s namjerom da se pomogne Konzumu, a zauzvrat je od radnika traženo da iz na&scaron;eg pređu u drugi sindikat, jer sam odbio dati pristanak na otkaze. Mi smo jučer angažirali odvjetnike koji će zastupati sve radnike Konzuma u BiH, a država mora poduzeti adekvatne mjere bez da čeka signal iz Zagreba, poručio je Avdagić. Prema procjenama ovog sindikata, u BiH bi posla moglo ostati tisuću radnika Konzuma, javlja <a href="http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&amp;id=16293&amp;naslov=Konzum+uručio+jo&scaron;+400+otkaza+u+Bosni+i+Hercegovini" target="_blank">Indikator.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Utjecaji krize u Agrokoru na&scaron;li su se i ne dnevnom redu Zastupničkog doma Parlmentarne skup&scaron;tine BiH, koja je započela u srijedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zastupnicima je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostavilo informaciju o posljedicama krize u "Agrokoru" na bh. tvrtke i ukupnu ekonomiju, upozoravajući kako su potencijalno ugrožene tisuće radnih mjesta i dovedeni u pitanje ogromni prihodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U informaciji je navedeno kako tvrtke-kćeri "Agrokora" u BiH zapo&scaron;ljavaju 5.200 radnika te imaju godi&scaron;nji obrt od 500 milijuna eura, a posluju s vi&scaron;e od 1.300 dobavljača. Najznačajniju kariku u tom lancu čini "Konzum BiH" s 4.600 zaposlenih i lancem od 250 prodajnih objekata koji imaju "dominantnu ulogu" na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od 80 posto poslovanja i prometa "Agrokorove" tvrtke, kako se navodi u informaciji, ostvaruju na teritoriju Federacije BiH, a s 31. ožujkom dugovanja dobavljačima koje su oni prijavili iznosila su 131 milijun konvertibilnih maraka, od čega se 74 milijun KM odnosi na dugove kojima je već dospio rok za naplatu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne stabilizira li se stanje u Agrokoru to će imati "izrazito negativni utjecaj" na tvrtke u BiH, doći će u pitanje očuvanje radnih mjesta a slijedit će i lančana reakcija koja će ugroziti poslovanje povezanih pravnih osoba, dobavljača i kooperanata, &scaron;to će imati direktni utjecaj i na stanje financijskog sektora u BiH, navodi se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovisno o razvoju događaja, dodaje se u informaciji, Vijeće ministara BiH ili vlade entiteta trebale bi razmotriti mogućnost postavljanja posebnog povjerenika koji bi koordinirao aktivnosti s vlastima Hrvatske te pratio financijske transakcije i robne tokove "Agrokorovih" tvrtki u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povjerenik hrvatske vlade za Agrokor Ante Ramljak je izrazio očekivanje da će novi krediti za najveći hrvatski privredni sistem biti dogovoreni u sljedećih &bdquo;dva do tri tjedna.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je potvrdio da Agrokor od 10. travnja redovno plaća svoje obaveze prema dobavljačima, dok za stare dugove traži rje&scaron;enja. Jučer poslijepodne se ponovno susreo s predstavnicima ruske Sberbank, najvećeg vjerovnika Agrokora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-11-16293.jpgU Mostaru otkaz dobiva čak 400 radnika Konzuma, slijedi novi val iseljavanja...http://grude.com/clanak/?i=2691026910Grude.com - klik u svijetThu, 11 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-11-konzum_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini BiH Mehmed Avdagić priopćio je da je Konzum u Mostaru uručio čak 400 otkaza zaposlenima, piše portal Grude.com.<p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama, čak tisuću radnika Agrokora u BiH u doglednom vremenu ostati će bez posla. Ekipa portala Grude.com na mjestu događaja razgovarala je s jednom zaposlenicom Konzuma. - Plaće su nam ionako bile oko 400 i 500 maraka, a uskoro bez posla ne znamo čemu se nadati. Djeca su mi već oti&scaron;la trbuhom za kruhom u Njemačku, a evo, izgleda da ću i ja s mužem uskoro za njima. I ne razmi&scaron;ljam samo ja tako nego vi&scaron;e zaposlenica, govori djelatnica za Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako sada stvari stoje Bosnu i Hercegovinu očekuje, nažalost, novi val iseljavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Situacija oko koncerna Agrokor zbog kojeg se trese čitava jugoistočna Europa i dalje je neizvjesna, ali sve je jasnije da će otkazi biti jedna od mjera sakupljanja novca kako bi se vratila određena cifra enormno visokih dugova i kako bi se i&scaron;lo u prodaju imovine posrnulog giganta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-11-konzum_mostar.jpgPreporuke vinogradarima u ŽZH za zaštitu nasadahttp://grude.com/clanak/?i=2691326913Grude.com - klik u svijetThu, 11 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-11-vinogradi-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zavod za poljoprivredu ZHŽ-a, zbog nestabilnih vremenskih uvjeta vinogradarima preporučujeda i dalje vrše zaštitu svojih vinograda usmjerenu protiv uzročnika plamenjače vinove loze, zatim pepelnice ili luga i uzročnika crne pjegavosti. <p>&nbsp;</p> <p>U tu svrhu, u početnim fenofazama intenzivnog rasta mladica, može se upotrijebiti jedan od kontaktnih fungicida kao &scaron;to su Antracol WG 70, Star 80 WP, Dithane M-45, Delan 700 WDG, Polyram i Solofol.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za za&scaron;titu od pepelnice može se koristiti jedan od pripravaka na bazi sumpora: Thiovit Jet, Chromosul 80 ili Kossan WG.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog posljedica djelovanja niskih temperatura na vinograde koji su pretrpjeli značajnije &scaron;tete preporuka je, standardnim programima za&scaron;tite vinograda, dodavanje biostimulatora na bazi aminokiselina i mikroelemenata za brži oporavak i vraćanje vegetativne forme biljke sredstvima kao &scaron;to su Sinergon 2000, Poly-Amin i Megafol.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vinogradi na lokalitetima koji nisu pretrpjeli &scaron;tete od niskih temperatura potrebno je koristiti pripravke sa sistemičnim komponentama s naglaskom na pepelnicu te je potrebno primjeniti Topas 100 EC ili Topenco, prenosi Radio Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pripravke treba koristiti prema uputama proizvođača.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-11-vinogradi-1.jpgPovećali plaće radnicima kako bi spriječili iseljavanjehttp://grude.com/clanak/?i=2692026920Grude.com - klik u svijetThu, 11 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-11-iseljavanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trend iseljavanja mladih radno sposobnih i obrazovanih ljudi, kao i cijelih obitelji, sve je prisutniji u BiH, posebice onih koji s hrvatskom putovnicom mogu bez ikakvih problema tražiti i naći posao u zemljama Europske unije, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Ide se trbuhom za kruhom, a iseljavanju doprinose i &ldquo;nezdrava&rdquo; politička klima te politički i institucionalni pritisci na Hrvate kojima se uskraćuju mnoga prava koja im kao konstitutivnom narodu u BiH pripadaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlaze nezaposleni, ali i oni koji su imali radno mjesto zbog vrlo malih primanja od kojih se ne može živjeti, sastavljati kraj s krajem. Odlaze jer su im mjesečna primanja mala... Na problem iseljavanja upozorava se svakodnevno iz crkvenih krugova, kulturnih institucija, udruga&hellip;, no ozbiljnijih koraka da se odlasci barem ublaže ako se već zaustaviti ne mogu, nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iseljavanje nije zaobi&scaron;lo ni La&scaron;vansku dolinu koja za bh. prilike ima uspje&scaron;no gospodarstvo na čelu s Vitezom, općinom koja spada u red razvijenijih, uspje&scaron;nijih u Federaciji, pa i u BiH. To se svakodnevno vidi, zabrinjavajuće je, po stanovima i obiteljskim kućama u kojima nitko ne stanuje, po sve manjem broju osnovaca, prvopričesnika, krizmanika&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poku&scaron;avaju Vitežani, traže rje&scaron;enja kako smanjiti iseljavanje, a zanimljivu inicijativu pokrenuo je predsjednik Udruge vite&scaron;kih poslodavaca Anto Rajković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Rajković kroz Udrugu koju vodi poku&scaron;ava realizirati ideju povećanja plaća zaposlenih u tvrtkama Poslovnog centra PC - 96.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ni na kraj pameti mi nije nekome &lsquo;soliti pamet&rsquo;, no vidljivo je kako su i poslodavci jedna od prekinutih karika tog lanca odlazaka u inozemstvo. Plaće su male pa je vrlo često i egzistencija njihovih obitelji ugrožena i nije čudo &scaron;to i znatan broj onih koji imaju radna mjesta odlazi u potrazi za boljim i sigurnijim materijalnim stanjem. Mogućnosti nas gospodarstvenika, govorim o gospodarstvu Viteza, u tomu ba&scaron; i nisu velike. Ali, dužni smo tražiti mogućnosti u tom smjeru, u granicama mogućnosti, vući, pa makar i male, pozitivne poteze. Jer željni su ljudi pozitivnih vibracija, pomaka nabolje, pa i onih relativno malih i neki od onih koji su &lsquo;na vagi&rsquo; - ostati ili otići - prevagnut će na ostanak na rodnoj grudi&rdquo;, kaže Rajković, čija tvrtka Ecos zapo&scaron;ljava 120 djelatnika (20% zaposlenih je visokoobrazovanih), a bavi se trgovinom materijala za vodu i centralno grijanje te proizvodnjom fleksibilnih cijevi koje izvoze u 5 zemalja EU i u sve zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U tom cilju mi smo u Ecosu od 1. travnja linearno povećali plaće za 11% i nadam se da će uskoro biti jo&scaron; takvih primjera. Jasno je, te&scaron;ka su vremena, neke tvrtke to ni u najmanjem postotku ne mogu učiniti, ali neke mogu&hellip;, vidjet ćemo&rdquo;, kazao je Rajković te upozorio kako se nedavno na jedan natječaj u Ecosu za posao jednog djelatnika s VSS spremom javilo čak 30 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To je poruka, pokazatelj da mladi hoće ostati, samo im treba dati priliku za rad, za egzistenciju&rdquo;, dodaje vlasnik Ecosa Anto Rajković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako to Rajković ne govori, treba reći kako Ecos ima plaće znatno iznad vite&scaron;kog, federalnog i državnog prosjeka, da radnici imaju vrlo kvalitetan dnevni obrok, nedjeljom ne rade, a mjesečno rade samo jednu subotu, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/privatnici-povecanjem-placa-mogu-zaustaviti-trend-iseljavanja-1168979" target="_blank">Večernji list BiH.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prekovremeni rad se uredno plaća, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i davanja državi. Cilj svih zajedno je da se negativan trend iseljavanja koji se nadvio nad BiH &scaron;to prije zaustavi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-11-iseljavanje.jpgOvo je 20 tvrtki s najvećim porastom broja zaposlenih u FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=2692426924Grude.com - klik u svijetThu, 11 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-11-posao-dogovor-0952809b95bf1fe194eaff7be8c43255_view_article.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni premijer Fadil Novalić gostujući u emisiji Pressing N1 televizije, sinoć je govorio o broju ljudi zaposlenih u dosadašnjem dijelu njegovog mandata. <p>&nbsp;</p> <p>Podaci o broju zaposlenih u BiH su čest predmet spekulacija, a nisu rijetke optužbe, uglavnom iz oporbe, da Vlada u javnost pu&scaron;ta netočne podatke kako bi u nekoj mjeri prikrila nerad ili slab rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novalić je sinoć u Pressingu, pak, prvi put javno otkrio zanimljive podatke kojima njegova Vlada raspolaže, navodi <a href="http://ba.n1info.com/a153394/Vijesti/Vijesti/Ovo-je-20-firmi-s-najvecim-rastom-broja-zaposlenih-u-FBiH.html" target="_blank">N1. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkrio je i imena tvrtki koje su u Federaciji BiH tijekom 2016. imale najveći porast broja zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tim podacima, trgovački lanac Bingo je lider dok je na drugoj poziciji JP Elektroprivreda HZHB. Slijede FIS Vitez, Zmajevi Zenica i MALAK Group.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku pogledajte cijeli popis.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-11-posao-dogovor-0952809b95bf1fe194eaff7be8c43255_view_article.jpgHercegovački div pomjera granice: Rekordni prihodi Violetehttp://grude.com/clanak/?i=2692626926Grude.com - klik u svijetThu, 11 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-11-violeta_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Violeta iz Gruda iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate poslovanja, a lani je imala rekordne prihode od 222,5 milijuna maraka, doznaje BiznisInfo. <p>To je povećanje od 23,5 milijuna maraka, odnosno od oko 12 posto u odnosu na godinu ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, tvrtka je lani bila jedna od najprofitabilnijih u državi, s neto dobiti od 27 milijuna maraka, u usporedbi s 19 milijuna maraka iz 2015, doznaje <a href="http://www.biznisinfo.ba/hercegovacki-div-pomjera-granice-rekordni-prihodi-violete/" target="_blank">BiznisInfo</a> a na osnovu podataka Bisnode BH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka iz Gruda, koja je jedan od najvažnijih gospodarskih subjekata u BiH, lani je upo&scaron;ljavala 589 radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violeta je odranije regionalni lider u prodaji papira za domaćinstvo, a njezin deterdžent za suđe također je postao jedan od lidera na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, Violeta je pro&scaron;le godine ostvarila jo&scaron; jedan veliki uspjeh, jer je postala trži&scaron;ni lider u BiH u veoma konkurentnom i unosnom segmentu pelena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema analizama Euromonitora, Violeta je lani držala 49 posto trži&scaron;ta pelena za djecu i odrasle u BiH, i bila je znatno ispred firme Procter &amp; Gamble koja je sa svojim brendom Pampers držala 38 posto trži&scaron;ta. Na taj način je tvrtka iz Gruda pokazala da se može nostiti i sa svjetskim gigantima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema sumnje da će ova godine biti jo&scaron; uspje&scaron;nija za Violetu. Ne samo da njezini proizvodi sve vi&scaron;e osvajaju trži&scaron;te, nego je dogovorena i suradnja s austrijskim maloprodajnim gigantom Sparom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spar i Violeta potpisali su u ožujku ugovor zahvaljujući kojem će na policama Spara biti plasirani Violetini proizvodi. Ovim je Violeta postala prvi brand s ovih područja u neprehrambenoj kategoriji na austrijskom trži&scaron;tu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-11-violeta_(1).jpgDeset gradova s najvećim plaćama na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=2687526875Grude.com - klik u svijetWed, 10 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-10-zurich.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Deutsche Bank je nedavno objavila godišnji izvještaj "Mapping the world's prices", katalog troškova roba i usluga u najvećim i najmoćnijim gradovima širom svijeta. <p>Pri tome su u obzir uzeti svi tro&scaron;kovi - od cijene kutije cigareta do prosječnih tro&scaron;kova iznajmljivanja dvosobnog stana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, banka je analizirala kolika su prosječna mjesečna primanja (po odbitku poreza), &scaron;to je značajan pokazatelj blagostanja, prenosi Blic.rs.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku pročitajte listu gradova s prosječnim plaćama &scaron;irom svijeta:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. <span>Z&uuml;rich</span>, &Scaron;vicarska &ndash; 5.876 dolara</p> <p>2. San Francisco, SAD &ndash; 4.817 dolara</p> <p>3. Boston, SAD &ndash; 4.322 dolara</p> <p>4. New York, SAD &ndash; 4.304 dolara</p> <p>5. Chicago, SAD &ndash; 3.622 dolara</p> <p>6. Sidney, Australija &ndash; 3.451</p> <p>7. Melbourne, Australija &ndash; 3.344 dolara</p> <p>8. Oslo, Norve&scaron;ka &ndash; 3.154 dolara</p> <p>9. Singapur &ndash; 3.077 dolara</p> <p>10. Kopenhagen, Danska &ndash; 2.958 dolara</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-10-zurich.jpgOkrugli stol o temi: Mogućnost organske proizvodnje smilja i eteričnog ulja u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=2687626876Grude.com - klik u svijetWed, 10 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-10-smilje-cudnovata-biljka-580x290.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga sakupljača, proizvođača i prerađivača ljekovitog bilja "Ljekovito bilje Hercegovine" organizira okrugli stol o temi: Mogućnost organske proizvodnje smilja i eteričnog ulja u Hercegovini u četvrtak 11.05.2017. s početkom u 11:00 sati u prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru ( B.Čule 10, Mostar) <p>&nbsp;</p> <p>11:00 - 11:10 Otvaranje skupa- pozdravna riječ, predsjednik Udruge Martin Soldo</p> <p>&nbsp;</p> <p>11:10 - 11.15 Pozdravna riječ domaćina, direktor FAZ-a prof.dr.sc. Marko Ivanković</p> <p>&nbsp;</p> <p>11.15 - 11:30 Marijo Leko dipl.ing.polj. "Presjek stanja kvalitete hercegovačkog eteričnog ulja od smilja - dosada&scaron;nje analize po općinama"</p> <p>&nbsp;</p> <p>11:30 -11.45 Prof.dr.sc Marko Ivanković i suradnici:Predstavljanje priručnika izdavača- Algoritam Stanek Mostar: "Ekolo&scaron;ka proizvodnja smilja i eteričnog ulja"</p> <p>&nbsp;</p> <p>11.45 - 12.15 Doc.dr.sc Ana Mandić "Ispunjavanje uvjeta za organsku proizvodnju smilja i eteričnog ulja u skladu s direktivom EU 834/2007"</p> <p>&nbsp;</p> <p>12:15 - 12:30 "OK certifikacijski program i postupak certifikacije" - Predstavljanje certifikacijskog tijela za organsku proizvodnju - "OK kontrola"</p> <p>Diskusija,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;na riječ i zatvaranje radionice, javlja Radio Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-10-smilje-cudnovata-biljka-580x290.jpgU Violetu stigao rekordan broj pošiljki: Pogledajte koji su maturanti osvojili nagradehttp://grude.com/clanak/?i=2689126891Grude.com - klik u svijetWed, 10 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-10-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na adresu Violete ove godine stigao je rekordan broj pošiljki od završnih razreda iz škola s područja Bosne i Hercegovine.<p>U nastavku pronađite popis razreda koji su uspje&scaron;no zadovoljili uvjet i na taj način zaslužili potro&scaron;ačku karticu s 300 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kole s područja Federacije Bosne i Hercegovine<br /><a href="http://violeta.com/maturanti_dobitnici_fbih_2017.htm" target="_blank">Tabela: http://violeta.com/maturanti_dobitnici_fbih_2017.htm</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kole s područja Republike Srpske<br /><a href="http://violeta.com/maturanti_dobitnici_rs_2017.htm" target="_blank">Tabela: http://violeta.com/maturanti_dobitnici_rs_2017.htm</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Violeta je nedavno&nbsp;organizirala nagrađivanje za maturante.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrađivanje se organiziralo za sve zavr&scaron;ne razrede osnovnih i srednjih &scaron;kola na teritoriju Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, koji su ispunili &nbsp;uvjet slanja 50 praznih pakiranja Violeta We Care uložaka do 3. 5. 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razred koji je ispunio uvjet slanja 50 komada praznih pakiranja bilo kojih uložaka dobio je nagradu od 300 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://grude.com/clanak/?i=26073" target="_blank">POVEZANI SADRŽAJ: Violeta ponovno organizira nagrađivanje za maturante!</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-10-violeta.jpg'Bezdan 21' traži konobare, kuhare, pizza majstore...http://grude.com/clanak/?i=2685126851Grude.com - klik u svijetTue, 09 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-09-017_bezdan21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lounge bar restoran Bezdan 21 traži više kandidata za radna mjesta konobara, kuhara i pizza majstora. <p>&nbsp;</p> <p>Javiti se mogu svi zainteresirani koji imaju srednju stručnu spremu, a poželjan je ugostiteljski smjer, konobar ili kuhar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od kandidata očekuju komunikativnost, gostoljubljivost i profesionalizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima je dobrodo&scaron;lo, ali nije uvjet. Nudi se rad u pozitivnoj radnoj atmosferi, adekvatna primanja kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail: posao@violeta.com, s naznakom : &bdquo;Restoran Bezdan 21&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-09-017_bezdan21.jpgIzaslanstvo Hvidre Mostar u posjetu HT ERONET-uhttp://grude.com/clanak/?i=2685726857Grude.com - klik u svijetTue, 09 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-09-hvidra_15463.jpg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Uprave HT ERONET-a Vilim Primorac primio je izaslanstvo Hvidre Mostar predvođeno predsjednikom Mirom Šunjićem.<p>&Scaron;unjić je zahvalio HT ERONET-u na potpori različitim aktivnostima koje organizira ova udruga, s posebnim naglaskom na tradicionalni Hvidrin Božićni malonogometni turnir koji HT ERONET podržava godinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruga trenutačno ima oko 700 članova, a prema &Scaron;unjićevim riječima, najveći problem predstavljaju sve če&scaron;ći zdravstveni problemi članova; tro&scaron;kovi liječenja iznimno su visoki te, u tom kontekstu, ističe dobru suradnju i razumijevanje Humanitarne udruge &bdquo;Fra Mladen Hrkać&ldquo; i Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutačno se pripremaju za obilježavanje dana udruge te Lipanjskih zora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Primorac kazao je kako će HT ERONET nastaviti podržavati aktivnosti udruge te zaželio im sve najbolje u daljnjem djelovanju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-09-hvidra_15463.jpg.jpgInstitucije BiH u 2017. godini planiraju zaposliti skoro 800 novih djelatnikahttp://grude.com/clanak/?i=2681926819Grude.com - klik u svijetMon, 08 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-08-b_170508007.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok ekonomski stručnjaci upozoravaju kako razgranati birokratski sustav BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju bh. ekonomiji, administracija u našoj zemlji nastavlja rasti. <p>U institucijama Bosne i Hercegovine do kraja 2017. godine bit će zaposlene 793 nove osobe, pi&scaron;e u odluci Vijeća ministara BiH koja je objavljena u Službenom listu Bosne i Hercegovine.<br />Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva financija i trezora BiH, na sjednici 28. ožujka, donijelo Odluku o provođenju mjera radi ostvarenja kvantitativnih kriterija i indikativnih ciljeva usugla&scaron;enih Pismom namjere po Pro&scaron;irenom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom za institucije Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismom namjere institucije BiH obavezale su se da će ograničiti izdvajanja sredstava za plaće i naknade u 2017. godini na iznos od 655 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijeće ministara BiH se obvezalo da tijekom 2017. godine neće mijenjati koeficijente niti osnovicu za obračun plaća, kao ni visinu ostalih naknada zaposlenih, već će se primjenjivati važeći propisi na bazi kojih je planiran Proračun institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu, prenosi<a title="Klix ba" href="https://www.klix.ba/" target="_blank"> Klix.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vijeće ministara će kvartalno izvje&scaron;tavati MMF o realizaciji ove odluke", pisalo je u priopćenju za javnost Vijeća ministara BiH u ožujku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka o provođenju mjera radi ostvarenja kvantitativnih kriterija i indikativnih ciljeva usugla&scaron;enih Pismom namjere po pro&scaron;irenom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom za institucije BiH u Službenom listu BiH objavljena je tek 5. travnja 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U skladu s planiranim brojem od 23.058 zaposlenih i planiranom dinamikom zapo&scaron;ljavanja u 2017. godini utvrđenom člankom 3. Zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2017. godinu - Tabela 4. i stvarnim brojem zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine u prosincu 2016. godine, utvrđeno je ukupno povećanje broja zaposlenih u 2017. godini od 793", pi&scaron;e u Odluci Vijeća ministara BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U drugom stavu se navodi da se kumulativna dinamika zapo&scaron;ljavanja, uključujući ugovore na određeno vrijeme, na kvartalnom nivou utvrđuje u prvom kvartalu do 324 zaposlenih, drugom kvartalu do 373 zaposlenih, trećem kvartalu do 594 zaposlenih i četvrtom kvartalu do 793 zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Vijeća ministara BiH s početka 2016. godine, samo u državnim institucijama (u koje nisu uračunati entitetski i županijski organi) zaposleno je ukupno 22.412 osoba. Od toga se, putem jedinstvenog računa trezora, isplaćivalo 9.725 plaća pripadnicima Oružanih snaga BiH i 12.687 plaća zaposlenicima bh. institucija (državnim službenicima i namje&scaron;tenicima).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, blizu 64 posto domaćeg bruto proizvoda godi&scaron;nje se tro&scaron;i na financiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entiteske i deset županijskih vlada, od kojih svaka ima svoje organe zakonodavne vlasti, odnosno parlamente i skup&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok ekonomski stručnjaci upozoravaju kako razgranati birokratski sustav BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju bh. ekonomiji, administracija u na&scaron;oj zemlji nastavlja rasti. Ni građani, a ni nosioci vlasti u na&scaron;oj državi nisu zadovoljni efikasno&scaron;ću javne uprave, tako da se postavlja pitanje kome trebaju silni administrativni uposlenici, za čije dobro rade i za obavljanje kojih poslova ih plaćaju stanovnici BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Država porezima, doprinosima, naknadama i sličnim vrstama prihoda često ne prikupi dovoljno sredstava da bi podmirila sve potrebe javne potro&scaron;nje. Manjak sredstava i bujanje javne potro&scaron;nje dovode do prekomjernog zaduživanja, usporavanja razvoja i smetnji u funkcioniranju ekonomskog poretka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok analitičari upozoravaju kako je javna potro&scaron;nja izmakla kontroli i kako su zbog toga mogući makroekonomski poremećaji, država nastavlja gomilati administraciju. Ekonomisti često ističu i kako se javna potro&scaron;nja koristi kao sredstvo za kupovanje socijalnog mira.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-08-b_170508007.jpgZa 5 feninga: Već dvije trećine crpki u BiH snizile cijene gorivahttp://grude.com/clanak/?i=2683426834Grude.com - klik u svijetMon, 08 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-08-gorivo-696x456-611x400.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je cijena američke nafte na burzi u New Yorku pala na manje od 45 dolara po barelu, došlo je i do smanjenja cijena goriva na crpkama u Bosni i Hercegovini.<p>Već dvije trećine crpki u Bosni i Hercegovini snizile su cijene goriva za pet feninga, potvrđeno je za Radiosarajevo.ba u Federalnom ministarstvu za trgovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samim tim jo&scaron; uvijek nije utvrđena prosječna cijena nafte u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su kazali u ministarstvu, za sada nije poznato hoće li doći do novih izmjena u cijenama goriva na crpkama jer njih diktira cijena barela sa svjetskog trži&scaron;ta i ponuda dobavljača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) poku&scaron;ala je utjecati na podizanje cijena nafte i naftnih derivata zbog čega je od studenog &nbsp;dogovoreno smanjenje proizvodnje, no ipak proizvodnja nafte u SAD-u je porasla i remeti napore OPEC-a, zbog čega je i smanjena cijena ovog energenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako bi do&scaron;lo do novih izmjena u cijenama, dobavljači moraju tri dana prije izmjena dostaviti nove cijene Federalnom ministarstvu za trgovinu na odobravanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; uvijek nije poznato jesu li zbog smanjenja cijena nafte snižene i cijene namirnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;efica Odsjeka za cijene Federalnog ministarstva za trgovinu Lela Glibo rekla je za Radiosarajevo.ba kako se smanjenje cijene goriva najče&scaron;će ne odražava na cijene namirnica, ali kako će vi&scaron;e informacija biti poznato 15. kada će ovo ministarstvo izdati izvje&scaron;taj o cijenama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-08-gorivo-696x456-611x400.jpgBh. stvarnost: Magistri prelaze u zanatlijehttp://grude.com/clanak/?i=2679026790Grude.com - klik u svijetSun, 07 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-07-obrazovanje-odraslih-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Bosni i Hercegovini sve je više onih koji do posla pokušavaju doći prekvalifikacijom zanimanja. <p>Tako se u &scaron;kolske klupe vraćaju čak i visokoobrazovani koji su svoje mukom stečene diplome primorani okačiti o klin i okrenuti novu stranicu u životu, pa se tako događa da i magistri prelaze u zanatlije!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi pokrenuli svoj posao ili se zaposlili u nekoj tvrtki oni su se prekvalificirali u zanatlije, s obzirom na to da je povećana potražnja za zidarima, krojačima, kuharima, konobarima, kojih, kako statistike pokazuju, manjka na biroima, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prekvalifikacije i dokvalifikacije postale su svjetlo na kraju tunela, prije svega za dugotrajno nezaposlene. Starosne granice nema, a iskustva su različita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. sc. Emir Avdagić, direktor DVV International &ndash; Ureda za BiH, sa žaljenjem ističe da smo jedna od rijetkih zemalja Europe koja u svom sustavu obrazovanja jo&scaron; zakonski ne prepoznaje oblast obrazovanja odraslih, iako se upravo time može doći do smanjenja broja i nepismenog stanovni&scaron;tva i manje stope nezaposlenosti, a tako i napretka dru&scaron;tva u cjelini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dostupni podaci, kako navodi Avdagić, govore da, iako u BiH žive 89.794 osobe koje su elementarno nepismene, 146.078 osoba je bez osnovnog obrazovanja, 640.726 ima zavr&scaron;enu samo osnovnu &scaron;kolu, 1.525.161 srednju &scaron;kolu, dok samo 285.622 osobe imaju visoku &scaron;kolsku spremu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; U posljednjih sedam godina napravljeni su značajni pomaci, obrazovanje odraslih se ne provodi u Brčko Distriktu i tri županijee, dok je ono zaživjelo u manjem bh. entitetu i u sedam županija u FBiH, Unsko-sanskoj, Zeničko-dobojskoj, Bosansko-podrinjskoj, Zapadnohercegovačkoj, Tuzlanskoj, Županiji Sarajevo i Srednjobosanskoj županiji &ndash; kaže Avdagić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lamija Husić, stručna savjetnica u Ministarstvu za obrazovanje, znanost i mlade Županije Sarajevo, kaže da je promjena zanimanja ne&scaron;to s čime će se bh. dru&scaron;tvo susretati sve če&scaron;će. Jedni mijenjaju zanimanje radi lak&scaron;eg zaposlenja, drugi radi bolje zarade na novim poslovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Obrazovni sustav predstavlja ogledalo svakog dru&scaron;tva i države, te je važnost unapređenja stanja u oblasti obrazovanja ključan i generički faktor razvoja svake države. S tim u vezi, na stanovi&scaron;tu smo potrebe stalnog &ldquo;oslu&scaron;kivanja&rdquo; stvarnih potreba i obrazovnih procesa koji se odvijaju u državi &ndash; kazala je Husić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je istakla da je nedovoljna povezanost udruženja poslodavaca, zavoda za zapo&scaron;ljavanje, gospodarskih komora s ministarstvima u čijoj se nadležnosti nalaze socijalna pitanja, zdravstvo i obrazovanje, a &scaron;to je ključan preduvjet reformi i promjena u ovom segmentu obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono s čime se svi slažu jeste da je nužno mijenjati upisnu politiku, s obzirom na to da se trži&scaron;te rada iz godine u godinu mijenja, te da mnoga zanimanja izumiru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-07-obrazovanje-odraslih-2.jpg'Vještine rada u timu' predstavljene studentimahttp://grude.com/clanak/?i=2672326723Grude.com - klik u svijetFri, 05 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-05-img_7407_(2136_x_1424).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studenti Sveučilišta u Mostaru imali su priliku naučiti vještine rada u timu na radionici na FPMOZ-u održanoj u sklopu Mjeseca edukacije.<p>Voditeljica ove radionice Marijana Krajina, ujedno i studentica psihologije na Filozofskom fakultetu, objasnila je razliku između radne skupine i tima. &bdquo;Svaki tim je radna skupina, ali svaka radna skupina nije tim&ldquo;, naglasila je Krajina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Orijentacija prema zajedničkom cilju, svijest o postojanju tima, interpersonalna komunikacija, uređeni odnosi i međuovisnost članova, kriteriji su koji radnu skupinu čine timom. Navedene su i osnovne timske uloge kao &scaron;to su izvr&scaron;itelj, koordinator, pokretač, kreativac, istraživač, promatrač, timski radnik te finalizator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marijana Krajina poručila je kako na timske uloge utječu osobna iskustva, mi&scaron;ljenja i stavovi pojedinaca, odnosno različitosti među ljudima. &bdquo;&Scaron;to je vi&scaron;e različitosti, to je vi&scaron;e potencijala koji se može iskoristiti&ldquo;, izjavila je Krajina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mislim da je ova radionica jako korisna jer ćemo se kroz čitav život susretati sa situacijama koje zahtijevaju timski rad, bilo to u poslovnom okruženju ili privatnom životu&ldquo;, izjavila je za treci.ba Ana Bakula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesec edukacije je program u sklopu "Dana Studentskog zbora", najveće manifestacije studenata mostarskog Sveučili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Grude.com/<a title="Treći ba" href="http://treci.ba/" target="_blank">Treci.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-05-img_7407_(2136_x_1424).jpgZbog krize svjetskog tržišta: Pojeftinilo gorivo na crpkama u FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=2674026740Grude.com - klik u svijetFri, 05 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-05-gorivo_poskupljenje_benzin_rsa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je cijena američke nafte na burzi u New Yorku znatno smanjena i sada iznosi manje od 45 dolara po barelu, došlo je i do smanjenja cijena u Bosni i Hercegovini.<p>Iako je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u posljednje vrijeme željela utjecati na podizanje cijena ovog energenta, te je od studenog mjeseca dogovoreno smanjenje proizvodnje, proizvodnja nafte u SAD-u je porasla i remeti ovaj napor OPEC-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve to utječe i na kretanje cijena na svjetskom trži&scaron;tu, a samim tim i u Bosni i Hercegovini, te su cijene nafte i naftnih derivata na crpkama u Federaciji BiH ovih dana snižene za pet feninga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu informaciju potvrdili su za Radiosarajevo.ba iz Federalnog ministarstva za trgovinu, gdje su kazali da jo&scaron; uvijek crpke snižavaju cijene, te da zbog toga nije poznata trenutna prosječna cijena nafte u FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, u SAD-u cijene nafte dosegle su najniži nivo jo&scaron; od 14. studenog pro&scaron;le godine, te jedan barel sada ko&scaron;ta 44.92 dolara. Zbog toga je uzrokovan i pad brojnih dionica brojnih kompanija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-05-gorivo_poskupljenje_benzin_rsa.jpgFOTO: Radio je po gradilištima, bio bez plaće... Onda se vratio u Ramu i postao uspješan s farmom ovacahttp://grude.com/clanak/?i=2671626716Grude.com - klik u svijetThu, 04 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-04-017_rama_ovce_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obično kod nas kažu da se nešto ne isplati raditi. Sve se isplati raditi samo je važan rad, snalažljivost i korektan odnos prema kupcima<p>&nbsp;</p> <p>Prolazeći koritom Rame od Gračanice prema Prozoru ne bismo mogli ni zamisliti &scaron;to se sve krije iznad tih uskih klanaca i tjesnaca gdje jo&scaron; uvijek huče ostaci rijeke prkoseći ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada skrenete sa Crnog mosta prema Gorici verući se uskom i uzbrditom lokalnom cetom ni zamislit ne biste mogli koja ljepota je skrivena na goričkim proplancima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A kada gore dođete ugledate tek ozelenile proplanke, osjetite ti&scaron;inu, doživite istinski dodir prirode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo u takvom okruženju svoje mjesto je na&scaron;ao Dalibor Ćurdo. Za njega to nije novo mjesto, to je njegova djedovina, mjesto gdje je pružao svoje prve korake, gdje je naučio živjeti, raditi i od rada stvarati korisna dobra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalibor je jedan od rijetkih mlađih nara&scaron;taja koji sebe pronalazi ovdje u svom kraju i na svojoj zemlji, a nikako negdje u inozemstvu. Rođen je u mnogobrojnoj obitelji Marka i Ane ćurdo koji su na svijet podigli osmero djece. Ljubav spram obitelji, rodnoj grudi i radu podarili su Marko i Ane svojoj djeci, a Dalibor je to konkretno pokazao stvarajući farmu ovaca. Rođen je 1987. godine te je po zavr&scaron;etku srednjo&scaron;kolskog obrazovanja kroz zanimanje bravar svoj kruh potražio radeći u Republici Hrvatskoj. Nakon nekoliko godina provedenih na hrvatskim gradili&scaron;tima i uzaludnog poku&scaron;aja naplate svog rada od najmanje tridesetak tisuća kuna, odlučio je biti sam svoj poslodavac vrativ&scaron;i se kući te započinje stvaranjem vlastite obitelji i vlastitog posla kroz malu farmu ovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatekli smo ga upravo na goričkim proplancima kako pazi na svoje stado tijekom ispa&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O počecima bavljenja stočarstvom i planovima Dalibor nam je kazao: &bdquo;Nakon rada po Hrvatskoj i neplaćenog rada odlučio sam se vratiti i započeti baviti se stočarstvom. Najprije sam nabavio desetak ovaca i kroz četiri godine stvorio sam stado od 290 grla. Ovdje na Gorici imamo svoje zemlje i druge zemlje koja se ne koristi &scaron;to je idealno za bavljenje ovakvim poslom. Sve je to započelo iz ljubavi ali i potrebe.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Započeo je Dalibor svoju priču. I dok govori polako priprema ro&scaron;tilj za goste, a to jasno poručuje kako se odnosi spram posjetitelja i svih putnika namjernika koji dođu na ovo područje Gorice. I dok slasni mirisi ro&scaron;tilja mame nepce Dalibor nam nastavlja priču o svom radu: &bdquo;Uzgajam pasminu Pramenku. Smatram da je najbolja pasmina za na&scaron;e prostore, otporana je na sve i ima veoma ukusno meso, a to mi je najlak&scaron;e plasirati. Sve &scaron;to uzgojim prodam svojim redovitim kupcima pripremajući najvi&scaron;e janjce na mesarski način, a često svojim kupcima i pečem meso za različite prigode; bilo da se radi o žalosti, bilo da se radi o nekim svečanim ručkovima i drugim različitim fe&scaron;tama. O svom stadu vodim računa te su pod stalnim veterinarskim nadzorom, jer ako mislite raditi neki posao onda morate o njemu voditi računa do svake sitnice i va&scaron;i kupci moraju biti zadovoljni. Meni dobro, a oni zadovoljni&ldquo;. S ugodnim smje&scaron;kom nagla&scaron;ava Dalibor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I tako dok razgovaramo uz ro&scaron;tilj, a ovce pasu po proplanku dok ih paze Daliborovi psi pomagači, između &scaron;ljiva se pojavi njegog otac Marko sa harmonikom svirajući popularne melodije. Tada nam je bilo jasno za&scaron;to je ta obitelj brojna i za&scaron;to je uvijek vesela, druželjubiva i nadasve optimistična. Taj duh vedrine se mogao samo naslijediti i naučiti u takvoj jednoj obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nedavno sam napravio &scaron;talu za ovce. To me poprilično ko&scaron;talo, no, bez ulaganja ne može se dalje napredovati. Predao sam zahtjev za federalni poticaj, pa vidjet ćemo hoće li &scaron;ta od toga biti. Sve &scaron;to sam do sada uložio su moja vlastita sredstva. Obično kod nas kažu da se ne&scaron;to ne isplati raditi. Sve se isplati raditi samo je važan rad, snalažljivost i korektan odnos prema kupcima.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daliborova supruga Nada radi u trgovini u Prozoru i imaju sad zasad jedno žensko dijete, a vjerujemo da će to biti brojnija obitelj iako su ova moderna vremena donijela drugačije standarde. Prema njegovim riječima, toj je jedna mala prednost, no njegov posao na farmi ne ovisi o njezinoj plaći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju prehrana ovaca onda je dovoljno kazati samo da su ovce na stalnoj domaćoj ispa&scaron;i i da se sijeno za zimsku prehranu kosi upravo sa livada po Gorici. Upravo ta čistoća je njegova prednost &scaron;to se vidi po ugojenim čistim ovcama i vuni koja se bijeli kao snijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Svaka potpora poticaja države bi dobro do&scaron;la, a ja se ipak najvi&scaron;e uzdam u svoj rad&ldquo;. Zaključio je Dalibor, pi&scaron;e <em><strong>ramski-vjesnik.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-04-017_rama_ovce_1.jpgProglašenje najljepše marke Hrvatske pošte Mostar u 2016http://grude.com/clanak/?i=2669226692Grude.com - klik u svijetWed, 03 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-03-filatelija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečanost proglašenja najljepše marke Hrvatske pošte Mostar izdane u 2016. godini održat će se u četvrtak, 4. svibnja 2017., s početkom u 11 sati u Glavnoj pošti Mostar. <p>Nakon progla&scaron;enja najljep&scaron;e marke bit će izvučeni dobitnici nagrada koji su sudjelovali u nagradnoj igri &bdquo;<strong>Izbor najljep&scaron;e marke HP Mostar 2016.</strong>&ldquo;. Prva nagrada, sponzor turistička agencija <strong>G-tour Međugorje</strong>, je putovanje u <strong>Dubrovnik</strong> za dvije osobe. Druga nagrada je boravak u Eco-selu Grabovici za dvije osobe sponzora <strong>Eco-sela Grabovica</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim dvije glavne nagrade bit će izvučeno jo&scaron; osam dobitnika vrijednih nagrada koje priprema <strong>Hrvatska po&scaron;ta Mostar</strong>. U Hrvatskoj po&scaron;ti Mostar do sada je izdano vi&scaron;e od 440 po&scaron;tanskih maraka različite tematike na kojima su zabilježene razne svjetske i domaće obljetnice, kulturni i povijesni događaji, blagdani, ljepote mitova, biljnoga i životinjskoga svijeta te mnoge druge teme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najljep&scaron;a marka birala se između 20 po&scaron;tanskih maraka izdanih u 2016. godini, a o najljep&scaron;oj odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima u <strong>HP Mostar</strong>, priopćeno je iz <a title="HP Mostar" href="http://www.post.ba" target="_blank">HP Mostar</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-03-filatelija.jpg5 načina kako zarađivati novac dok spavatehttp://grude.com/clanak/?i=2667926679Grude.com - klik u svijetTue, 02 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-02-freelancer-tools-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već neko vrijeme ste u potrazi za još jednim poslom koji će vam osigurati dodatne prihode, a opet, dati vam osjećaj zadovoljstva?<p>Želite raditi od doma i zarađivati na osnovu već stečenih znanja i poslovnih vje&scaron;tina? Onda neka vam ovi prijedlozi posluže kao inspiracija za va&scaron;u novu poslovnu titulu, pi&scaron;e <a title="Manager.ba" href="http://www.manager.ba" target="_blank">Manager.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#Pokrenite blog</strong><br />Potrebno je malo vremena kako biste stvorili vlastiti blog, no, ulaganjem u njegov sadržaj možete stvoriti medij koji će vam kroz preplate i reklame donijeti velike prihode.<br />Razmislite na kojem ste polju najjači &ndash; fotografija, poslovni savjeti, porezi... i učinite va&scaron; blog malim &scaron;alabahterom na kojem će osoba kojoj su te informacije potrebne naći sve potrebne info.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#Prodajte svoje znanje</strong><br />Dobar ste fotograf? Postoji cijeli niz web adresa na kojima možete prodavati svoje fotografije. Dobar ste predavač? Kreirajte vlastite video zapise i zarađujte od njegovih pregleda. Stvorite zajednicu koja će od vas dobiti znanja koja inače ne može.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#Prodajte informatičke usluge</strong><br />Upoznati ste sa svim detaljima kreiranja web stranice i serverima?<br />Oglasite se na internetu i zarađujte kao freelancer.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#Freelancer</strong><br />Grafičari, fotografi, ilustratori, pisci, PR stručnjaci... postoji cijeli niz zanimanja koji su traženi na brojnim online adresama i koji ovisno o potražnji mogu biti angažirani za uspje&scaron;ne kompanije. Kreirajte svoj profil na adresama kao &scaron;to su Upwork, Toptal, Elance, Guru i od doma radite dogovorene poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>#Iznajmljujte nekretninu</strong><br />Uz stranice kao &scaron;to su Airbnb i Booking, nemate izgovora da se ne odvažite na fotografiranje svoje nekretnine i njeno iznajmljivanje tijekom sezone.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-02-freelancer-tools-1.jpegAdidas sve europske poslove obavlja u Derventi i Prnjavoru: Tvornicama nedostaje radnikahttp://grude.com/clanak/?i=2664626646Grude.com - klik u svijetSun, 30 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-30-sanino.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Adidas godišnje proizvodi oko 300 milijuna komada obuće, a sve europske poslove obavlja u Derventi i Prnjavoru. <p>&nbsp;</p> <p>Tvornica Sanino za Adidas proizvodi kopačke Copa Mundial koje se koriste za treninge. Kako je tvornica od 40 radnika iz radionice u srednoj &scaron;koli postala partner Adidasa, MEINDL-a i Haixa, te s kakvim se izazovima susreće, u Derventi smo razgovarali s direktorom Radovanom Pazurevićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Usudili smo se javiti Adidasu, napravili smo 7.500 pari gornjih dijelova kopački, a oni su rekli da su zadovoljni. Svi odmah pitaju za cijenu, a na&scaron;a im je bila prihvatljiva. Bili smo povoljniji u odnosu na okruženje u tom trenutku. Količinu proizvedenih pari smo vremenom povećali pa smo tako do&scaron;li do preko 800.000 pari godi&scaron;nje. S obzirom da su se odnosi razvijali u dobrom pravcu, Adidas nam je odlučio prepustiti i nabavku repromaterijala, &scaron;to na&scaron;u tvrtku stavlja u novu poziciju. Tako da mi sada s vlastitim sredstvima i uz suglasnost Adidasa sami kupujemo repromaterijal na svjetskoj tržnici", kazao je za Klix.ba Pazurević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je rastao opseg posla, tako se povećavao i broj radnika. S početnih 40 Sanino je do&scaron;ao na 850 radnika koji su vrijedno radili, a za dobro odrađen posao vrlo brzo su počela stizati i priznanja. Jedno od njih je i Adidasova zlatna kopačka koja je stigla 2003. godine, nakon isporučenih milijun pari kopački. Prije godinu dana broj proizvedenih pari iznosio je 10 milijuna. Međutim, nije Adidas jedini partner Sanina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Specijalizirali smo se za vojnu i za&scaron;titnu obuću. Radimo s tvrtkama Meindl i Haix iz Njemačke, a za jednu austrijsku tvrtku proizvodimo cipele za svakodnevnu upotrebu. Na godi&scaron;njoj razini proizvodemo preko milijun i 650.000 pari. Od tog broj 150.000 je gotovog proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanino želi razvijati i vlastitu proizvodnju za koju treba stvoriti realne pretpostavke. Činjenice da nemaju dovoljno kvalificiranih radnika, da u BiH nema proizvođača repromaterijala za obuću i da je pitanje tko bi od skupog uvoznog repromaterijala kupovao cipele od 200-300 eura, im ne idu u prilog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sektor kože, tekstila i obuće zauzima četvrto mjesto po vrijednosti izvoza u državi, a u BiH nema nijedne &scaron;kole koja ljude priprema za taj posao. Djeca upisuju &scaron;kolu na osnovu želja roditelja i obitelji. Svi bi da im dijete bude liječnik ili odvjetnik, a nitko ne želi da dijete radi kao metalac, obućar ili tekstilac. Samo 7 posto na&scaron;ih radnika ima diplomu KV obućara i ja svaki put partnerima fakturiram nekvalificirane radnike. Ni u jednom ministarstvu u BiH nemam s kim razgovarati o ovim problemima", navodi sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kina i Indija zbog jeftinije radne snage najveći su konkurenti BiH.<br />"U Kini sam vodio ogromnu tvornicu i vlasnik mi je rekao da želi da svaki dan jedan kontejner ide za &Scaron;vedsku, jedan za Norve&scaron;ku. Ljudi rade od 6 do 18 sati, žive u krugu tvornice kao u vojarni. Tu jedu, spavaju i rade. Prosječna zarada radnika je bila 70 maraka. Moj prevoditelj, profesorica njemačkog jezika je zarađivala 150 KM. U Indiji radnici rade pod &scaron;atorima, djeca okreću točkove, a majke &scaron;iju. Nakon toga uzimaju &scaron;aku riže i idu kući. Oni su nama konkurenti. I kad uz ogromne napore dođemo do posla imamo poreze, doprinose, parafiskalne namete i neporavdane želje sindikata. U siječnju zbog svih praznika radimo samo deset dana, mi smo se odvikli od rada, kult rada je na dramatično niskoj razini. Nama su primarani show i zabava, o radu ne priča nitko", zaključuje Pazurević za Klix, prenosi portal Grude.com.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-30-sanino.jpgAutoZubak prvi u RH i među prvima u Europi uveo kupovinu automobila preko internetahttp://grude.com/clanak/?i=2662926629Grude.com - klik u svijetSat, 29 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-29-017_online_kupovina3.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>AutoZubak je kroz svoj brend Neostar ponudila revoluciju u kupovini automobila. Naime, jedan od giganata omogućio je kupovinu automobila bez da se mičete iz udobnosti svojeg doma.<p>&nbsp;</p> <p>Dovoljno je samo da imate internet. Na jednom mjestu imate detaljni pregled dostupnih modela i mogućnost dostave automobila na kućni prag.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se naime o potpuno novom načinu kupnje rabljenih automobila koji bi mogao promijeniti dosada&scaron;nje uobičajene obrasce pona&scaron;anja kupaca, i to kroz 2 segmenta. Naime, neostar.hr nudi potencijalnim kupcima intuitivne alate za pregled ponude rabljenih automobila i pregled samih automobila do u najsitnije detalje, mogućnost rezervacije odabranog automobila, online plaćanje te online dogovor o dostavi automobila na kućnu adresu. Ovakav način kupnje &scaron;tedi vrijeme, pa i novac i sigurno će mnogi koji traže kvalitetan rabljeni automobil posegnuti za ovom tehnologijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, s obzirom da je sigurnost u kvalitetu onoga &scaron;to kupujemo na internetu jedna od najvažnijih karika u promjeni pona&scaron;anja potro&scaron;ača, AutoZubak Neostar je uveo dvije dodatne inovacije. Kupac uz automobil dobiva i sva osiguranja te dvogodi&scaron;nje jamstvo i osiguran besplatni servis. To znači da je prodavač prilično siguran u kvalitetu onoga &scaron;to prodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ono najljep&scaron;e &ndash; ako vam se ne svidi automobil koji ste odabrali i koji vam je dostavljen na kućni prag možete ga vratiti u roku do 15 dana!</p> <p>&nbsp;</p> <p>A iako je riječ o tvrtki koja je do sada svoje poslovanje koncentrirala u Hrvatskoj, ambiciozne planove otkrio je Dimitrije Trbović, predsjednik Uprave AutoZubaka: &bdquo;Ova tehnologija koju smo jučer lansirali u Hrvatskoj omogućit će nam &scaron;irenje poslovanja i izvan na&scaron;ih granica &ndash; želimo iskoračiti na cjelokupno Europsko trži&scaron;te, a to će nam ova na&scaron;a digitalna transformacija i omogućiti. Kao &scaron;to danas naručujete u Hrvatskoj knjige iz Njemačke ili maskice za mobitele iz Kine, tako ćete sutra u Francuskoj ili Sloveniji moći naručiti automobil iz Hrvatske&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vrijedi istaknuti da je ovakva kupovina prva u Hrvatskoj, pa čak i među prvima u Europi.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Portal Grude.com doznaje da je na čelu pravnog tima koji je radio ovaj veliki, revolucionarni projekt Gruđanin Ivo Mikulić.</strong> U kratkoj izjavi za na&scaron; portal Mikulić je rekao da je ponosan na svoju tvrtku. <strong>- Svi dajemo maksimalan doprinos da na&scaron;a tvrtka bude &scaron;to bolja i da ponudi na&scaron;im cijenjenim kupcima ono &scaron;to oni traže. Ponosan sam kako na ovaj projekt tako i na sve druge projekte koje AutoZubak godinama već radi i lansira na trži&scaron;te Hrvatske i svijeta. Nastavljamo raditi s jednakim žarom i entuzijazmom kako bismo bili &scaron;to bolji, a osobito smo ponosni &scaron;to na&scaron;i kupci to prepoznaju, kazao je za Grude.com gospodin Mikulić.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-29-017_online_kupovina3.jpegGospodarska komora FBiH: Sastanak zbog šteta nastalih uslijed mraza http://grude.com/clanak/?i=2659026590Grude.com - klik u svijetFri, 28 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-28-vinograd_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sastanak grupacije vinogradara i vinara Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine održat će se u srijedu, 3. svibnja, s početkom u 11 sati u prostorijama te komore u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>Tom prigodom bit će riječi o nastalim &scaron;tetama uslijed elementarnih nepogoda (mraza) i prijedlozima za nadoknadnu &scaron;teta, a sudionici sastanka osvrnut će se i na poticaje u poljoprivredi za 2017. godinu, priopćeno je iz Gospodarske komore FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-28-vinograd_1.jpgU jednom danu: Porezna izvršila 221 inspekcijski nadzorhttp://grude.com/clanak/?i=2659926599Grude.com - klik u svijetFri, 28 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-28-porezna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava Federacije BiH u četvrtak je na prostoru Federacije BiH izvršila 221 inspekcijski nadzor, u kojem su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju ugostiteljske, trgovinske i druge uslužne i proizvodne djelatnosti.<p>Tijekom inspekcijskih nadzora inspektori Porezne uprave FBiH otkrili su 82 neprijavljena radnika, 74 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 18 objekata u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja nadležnog organa i 23 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapo&scaron;ljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je 49 objekata i izdato 140 prekr&scaron;ajnih naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 346.250 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava je izrazila zahvalnost svim poreznim obveznicima koji uredno izvr&scaron;avaju svoje porezne obaveze i pozvala sve porezne obveznike da posluju legalno, a ne da te&scaron;ko zarađeni novac tro&scaron;e na plaćanje kazni i kamata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava Federacije BiH nastavlja provoditi aktivnosti na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije i poziva porezne obveznike da po&scaron;tuju zakone, kako se ne bi izlagali sankcijama i dodatnim tro&scaron;kovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava Federacije BiH je pozvala sve radnike koji rade 'na crno' da o tome obavijeste Poreznu upravu. Porezna uprava će sve prijave ozbiljno i temeljito razmotriti i po njima postupiti u skladu sa zakonom, svojim nadležnostima i raspoloživim kapacitetima, te poduzeti sve mjere koje joj stoje na raspolaganju kako bi poslodavci izvr&scaron;ili prijavu radnika. Samo na taj način moći ćete ostvariti svoja zakonom zagarantovana prava: pravo na zdravstvenu za&scaron;titu, pravo na mirovinsko - invalidsko osiguranje i druga prava koja vam pripadaju po osnovu radnog odnosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaka prijava uživat će punu diskreciju, a prijave se mogu dostaviti anonimno putem: e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba, putem SMS poruke na broj mobitela 061 724 610, putem besplatnog poziva 080 020 333 i putem po&scaron;te na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku &bdquo;nepravilnosti&ldquo;, priopćeno je iz PU FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-28-porezna.jpgZvizdić i Ramljak danas u Sarajevu o krizi u 'Agrokoru'http://grude.com/clanak/?i=2654126541Grude.com - klik u svijetThu, 27 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-27-ante-ramljak_58eb930f21d88.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povjerenik hrvatske vlade za "Agrokor" Ante Ramljak doputovat će danas u Bosnu i Hercegovinu da bi s predstavnicima vlasti te „Agrokorovih“ tvrtki u BiH razgovarao o krizi u tom koncernu i planovima za buduće poslovanje. <p>Kako je potvrđeno <strong>Feni</strong> iz Vijeća ministara BiH, Ramljak će se danas u Sarajevu sastati s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem i predstavnicima firmi <strong>&bdquo;Agrokor&ldquo; Grude</strong>, <strong>&bdquo;Ledo&ldquo; Čitluk</strong>, <strong>&bdquo;Zvijezda&ldquo; Sarajevo</strong>, <strong>&bdquo;Konzum&ldquo; Sarajevo</strong>, <strong>&bdquo;Velpro Sarajevo&ldquo;</strong> i <strong>&bdquo;Superkartica&ldquo; Sarajevo</strong>, a susretu će prisustvovati i ambasador Republike Hrvatske u BiH <strong>Ivan Del Vechio</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko &Scaron;arović te ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, kako je potvrđeno, zbog ranije preuzetih obaveza neće biti u mogućnosti da prisustvuju sastanku, iako je to bilo u planu. Očekuju se razgovori o poslovanju "Agrokorovih" tvrtki u BiH koje osiguravaju radna mjesta za vi&scaron;e od pet tisuća zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nositelj poslovnih aktivnosti "Agrokora" u BiH je trgovinski lanac "Konzum" koji posluje kao samostalna tvrtka. Najveći do poslovanja "Agrokorove" tvrtke-kćeri u BiH ostvaruju na području Federacije BiH. U dosada&scaron;njim razgovorima o mogućim posljedicama krize u "Agrokoru" ispostavilo se kako su dugovanja prema dobavljačima s područja FBiH trenutno na razini od oko 130 milijuna konvertibilnih maraka (oko 66,5 miliona eura).</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Agrokorove" tvrtke u BiH pritom nisu opterećene kreditima i stabilno posluju, a dobavljači su iskazali interes za nastavak suradnje uz uvjet da im se pruže jamstva za redovito plaćanje isporučene robe, prenosi Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-27-ante-ramljak_58eb930f21d88.jpgPrvi Teslin super punjač za električna vozila stiže u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2654726547Grude.com - klik u svijetThu, 27 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-27-tesla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tesla u jugoistočnoj Europi osim u Hrvatskoj ima već izgrađene i tri naplatne stanice u Sloveniji.<p>Američka automobilska kompanija Tesla najavila je planove za izgradnju svojih prvih "Super punjača&rdquo; za punjenje električnih vozila u &scaron;est zemalja jugoistočne Europe do kraja godine, javlja Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka namjerava izgraditi po tri naplatne stanice u Rumunjskoj i Srbiji, te po jednu u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Moldaviji, objavila je američka kompanija na svojoj internetskoj stranici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tesla će također dodati četiri nove naplatne stanice na svoje već postojeće dvije u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Superchargeri&rdquo; su priključci koji pune Teslina vozila nekoliko puta brže nego druge vrste naplatnih stanica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od predstavljanja punjača 2012., Tesla je izgradio vi&scaron;e od 5.400 &bdquo;super chargera&rdquo; s ciljem omogućavanja putovanja na duge udaljenosti. Tvrtka namjerava udvostručiti njihov broj na globalnom nivou na vi&scaron;e od 10.000. Također, želi pro&scaron;iriti svoju mrežu charging odredi&scaron;ta - gdje instalira punjače u partnerstvu sa hotelima, restoranima i garažama - sa 9.000 na 15.000 priključaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tesla u jugoistočnoj Europi osim u Hrvatskoj ima već izgrađene i tri naplatne stanice u Sloveniji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-27-tesla.jpgAnte Ramljak u Sarajevu: Učinit ćemo sve da se sačuva 5.200 radnih mjesta u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2656026560Grude.com - klik u svijetThu, 27 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-27-ramljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sarajevu je danas održan sastanak o temi Agrokora i utjecaja situacije u ovom koncernu na poslovanje u Bosni i Hercegovini. <p>Sastanku su prisustvovali povjerenik hrvatske vlade za Agrokor Ante Ramljak, zamjenik ministrice gospodarstva Hrvatske Zvonimir Novak i izaslanstvo BiH na čelu sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, pi&scaron;e Klix.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključeno je da će se sve učiniti za očuvanje 5.200 radnih mjesta i kako se kriza iz Hrvatske ne bi prelila u Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povjerenik Vlade Hrvatske Ante Ramljak se zahvalio Denisu Zvizdiću na prilici za prezentaciju trenutne situacije u Agrokoru. Kazao je da je financijska situacija u koncernu i kompanijama u Hrvatskoj vrlo alarmantna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U uvodnom izlaganja, kad sam imenovan za povjerenika, kazao sam da je ovo bitka s vremenom, bitka za zaposlene, za dobavljače i njihove zaposlenika i ta bitka jo&scaron; traje. Ja nemam namjeru &scaron;iriti lažni optimizam i u ovom trenutku ne mogu reći da je situacija ne&scaron;to bitno promijenjena. Ta situacija se nije prelila u zemlje regije, ali se moramo baviti izvornim problemom u Hrvatskoj. Na&scaron;i kupci i na&scaron;i klijenti imaju jo&scaron; zaposlenih pored tih 5.200 i želim poručiti da ćemo napraviti sve da ne dođe do smanjenja broja zaposlenih, da radna mjesta ostanu sigurna. Mi ćemo plaćati svoje račune na vrijeme, a onda ćemo se truditi i da zadovoljimo ostale potrebe", zaključio je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić je kazao da je ovo bio prvi u nizu sastanaka koji će se održavati zbog plana restruktuiranja Agrokora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na dana&scaron;njem sastanku smo govorili o narednim koracima i izazovima pred kojima se nalazi BiH kada su u pitanju kompanije koje djeluju u BiH. Zaključak je da svi moraju realizirati svoje obaveze i plaćati račune. Moraju se plaćati obaveze prema uposlenicima i dobavljačima na bazi kronolo&scaron;kog redoslijeda", kazao je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da će plan aktivnosti sadržavati način restruktuiranja i sprečavanje utjecaja na kompanije koje djeluju u okviru koncerna Agrokor u BiH, te da je s Ramljakom dogovoreno da će taj plan biti patentiran u narednih 15 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jako smo zainteresirani za očuvanje postojećih radnih mjesta. To je 5.200 zaposlenih ljudi i svakako se otvorila tema za to da se neće poduzimati bilo kakve mjere koje bi značile izvlačenje kapitala za sanaciju centrale u Hrvatskoj. Potrudit ćemo se da se to ne desi. Mi iz BiH smatramo da bilo kakva sanacija Agrokora ne bi mogla ići na &scaron;tetu domaćih kompanija u BiH", izjavio je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da je izuzetno važan optimizam koji izražava Ramljak u smislu da će se ova priča zavr&scaron;iti pozitivno, &scaron;to je važno za BiH, ali i za cijelu regiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvonimir Novak, pomoćnik ministrice privrede Hrvatske. zahvalio se za konstruktivan sastanak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Objasnili smo razloge za dono&scaron;enje zakonskog rje&scaron;enja i njegovu primjenu u slučaju Agrokor. Generalni zaključak je da mora postojati dijalog i komunikacija bez skrivenih namjera i samo tako možemo spasiti cijelu situaciju", rekao je Novak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH Miro Džakula istakao je da Konzum posluje po zakonima BiH i u svim dosada&scaron;njim inspekcijskim nadzorima i svim plaćanjima uredno izmiruju svoje porezne i carinske obaveze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dogovoreno je da se plan aktivnosti predloži za 15 dana kada će se održati novi sastanak o krizi u tom koncernu i planovima za buduće poslovanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-27-ramljak.jpgPovezivanje plinskih sustava dionicom Zagvozd-Imotski-Posušje-Travnik/Novi Travnikhttp://grude.com/clanak/?i=2656126561Grude.com - klik u svijetThu, 27 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-27-plin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor BH-Gasa i članovi Uprave hrvatskog Plinacroa danas su potpisali Memorandum o razumijevanju<p>Direktor BH-Gasa i članovi Uprave hrvatskog Plinacroa danas su potpisali Memorandum o razumijevanju i suradnji između BH-Gasa i ovog hrvatskog operatora transportnog plinsko sustava, kojim su definirana područja suradnje u kojima će se u sljedećem razdoblju intenzivirati aktivnosti u pogledu realizacije razvojnih projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri tome je poseban naglasak stavljen na povezivanje plinskog sustava preko točke južne interkonekcije (pravac Zagvozd-Imotski-Posu&scaron;je-Travnik/Novi Travnik).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno stanje plinskog sustava u BiH kao imperativ postavlja zadatak izgradnje drugog ulaza plin u BiH, uvjetovano prvenstveno stanjem postojeće plinske mreže, s jedne strane, te s druge strane aktivnostima Republike Srpske oko kontrole ulaza plina u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postojanje vi&scaron;e od jednog ulaza plina proizlazi i kao obaveza koju država BiH kao članica Energetske zajednice mora ispuniti, a u vezi relevantnih naredbi iz oblasti sigurnosti opskrbe, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BH-Gas će na bazi potpisanog Memoranduma, u suradnji sa Vladom Federacije BiH i resornim ministarstvom, pokrenuti aktivnosti na realizaciji nominovanih aktivnosti iz Memoranduma, a sve s ciljem osiguranja stabilnih isporuka prirodnog plina za građane FBiH i cijele BiH, priopćeno je iz BH-Gasa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-27-plin.jpgHT ERONET i SBERBANK BH potpisali ugovor o poslovnoj suradnjihttp://grude.com/clanak/?i=2657126571Grude.com - klik u svijetThu, 27 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-27-ugovor-1-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpisivanjem Ugovora između HT ERONETA i Sberbank BH službeno je objavljen početak zajedničke suradnje preko aplikacije mobilnog i elektroničkog bankarstva. <p>Riječ je o inovativnoj usluzi na na&scaron;em trži&scaron;tu koja omogućava klijentima Sberbank BH slanje dopune !hej kredita na bilo koji prepaid broj HT ERONET-a. Kori&scaron;tenje usluge je brzo, jednostavno i besplatno, kako za po&scaron;iljatelja, tako i za primatelja dopune.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na&scaron;i klijenti očekuju inovacije koje će im uvijek biti nadohvat ruke. S tim u vezi posebnu pažnju posvećujemo razvoju brzih i jednostavnih usluga. Drago mi je &scaron;to u HT ERONET-u imamo pouzdanog partnera za razvoj digitalnog bankarstva u Bosni i Hercegovini jer Banka i telekom operater su neizostavni članovi digitalnog ekosustava&ldquo;, izjavio je Jasmin Spahić, član Uprave Sberbank BH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kako je suvremena komunikacija nezamisliva bez pametnog telefona i online platformi, kreirali smo TopUp uslugu koja će biti dostupna za dopunu prepaid korisničkih brojava HT ERONET-a. Vjerujem da zajednički možemo olak&scaron;ati svakodnevnu komunikaciju na&scaron;ih klijenata&ldquo;, dodao je Spahić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;HT ERONET i na ovaj način želi približiti svoje usluge sada&scaron;njim i budućim korisnicima, i mogu kazati kako ovaj dana&scaron;nji događaj predstavlja daljnji korak u digitalnoj transformaciji i najavu novih projekata HT ERONET-a u tom području, a sve u korist zadovoljstva korisnika, te olak&scaron;anja i pojednostavljenja dostupnosti usluga. Zadovoljstvo na&scaron;eg korisnika nam je na prvom mjestu i vjerujemo da će i ova usluga koju nudimo zajedno s na&scaron;im partnerom Sberbank, naići na pozitivne reakcije. Naravno, HT ERONET nastavlja sa svojim aktivnostima na putu digitalne transformacije i poslovanja iz Clouda, &scaron;to je imperativ suvremenog doba, i aktivno sudjeluje u digitalnom osvje&scaron;ćivanju i edukaciji ukupnog digitalnog ekosustava&ldquo;, izjavio je Tomislav Ruk, član Uprave HT ERONET-a i izvr&scaron;ni direktor za nepokretnu mrežu na konferenciji za novinare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slanje dopune !hej kredita TopUp uslugom na prepaid brojeve HT ERONET-a bit će moguće od 1. svibnja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-27-ugovor-1-1.jpgOpala prodaja Coca-Cole, ukida se i 1.200 radnih mjestahttp://grude.com/clanak/?i=2651226512Grude.com - klik u svijetWed, 26 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-26-why-work-here-604-337-7ffbd64f.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Coca-Cola je navela da će rezovi pomoći da na godišnjem nivou uštedi dodatnih 800 milijuna dolara..<p>Prodaja Coca-Cole opala je u prvom kvartalu nakon &scaron;to je kompanija restrukturirala svoje poslovanje, te je najveći svjetski proizvođač pića priopćio da će kasnije tijekom ove godine ukinuti 1.200 radnih mjesta kako bi intenzivirao rezanje tro&scaron;kova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema FactSetu, proizvođač Fante, Spritea i Smartwatera &scaron;irom svijeta zapo&scaron;ljava oko 100.300 osoba, &scaron;to znači da bi ukidanje radnih mjesta pogodilo oko jedan posto njegove radne snage.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija <strong>Coca-Cola</strong> je navela da će rezovi pomoći da na godi&scaron;njem nivou u&scaron;tedi dodatnih 800 milijuna dolara, pored već najavljenih tri milijarde dolara. Realizacija većine tih u&scaron;teda se očekuje u 2018. i 2019. godini, priopćila je kompanija, prenosi <strong>Associated Press</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-26-why-work-here-604-337-7ffbd64f.jpgGrađanima s niskim prihodima, ova država će davati mjesečni "džeparac"http://grude.com/clanak/?i=2653526535Grude.com - klik u svijetWed, 26 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-26-ontario.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kanadski Ontario započet će projekt pod nazivom "osnovni prihod", plan za podjelu "džeparca" građanima s niskim prihodima, pišu svjetski mediji.<p>Kasnije ovog proljeća Ontario će pokrenuti pokusni rok projekta koji će trajati tri godine. Ukupno 4000 ljudi iz tri regije će dobivati dodatne prihode na plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ideja projekta je osigurati građanima novac za osnovne životne potrebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osoba će u godini dana moći dobiti najvi&scaron;e 16 989 dolara, a 50 posto svake dodatne zarade bit će oduzeto od osnovnog prihoda. Ako netko zarađuje 10 000 dolara godi&scaron;nje, dobit će 11 989 dolara osnovnog prihoda i tako zaraditi ukupno 21 989 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo na osnovni prihod imat će građani od 18 do 64 godine s niskim prihodima, a za pokusni rok će biti izabrani sistemom slučajnog odabira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;e Index, glavna ideja projekta je dati ljudima novac za osnovne životne potrebe kao &scaron;to su hrana, prijevoz, odjeća i plaćanje računa. Uz Kanadu jo&scaron; nekoliko država provodi testiranje osnovnog prihoda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-26-ontario.jpgCijene poljoprivrednih proizvoda u BiH više za 7,3 postohttp://grude.com/clanak/?i=2648026480Grude.com - klik u svijetTue, 25 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-voce-i-povrce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene poljoprivrednih proizvoda u BiH prošle godine više su za 7,3 posto u odnosu na prosjek cijena iz 2010. godine.<p><br />Agencija za statistiku BiH je objavila da je u tom periodu rast cijena od 1,5 posto zabilježen u biljnoj proizvodnji, a u stočnoj proizvodnji on je iznosio 12,8 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene žitarica pro&scaron;le godine niže su za 6,7 posto u odnosa na cijene iz 2010. godine, stočnog krmnog bilja za 22,6 posto, krumpira za 20,2 posto, te povrća i proizvoda hortikulture za 6,7 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene industrijskog bilja 2016. godine vi&scaron;e su za 16,5 posto u odnosu na 2010. godinu, voća za 19,9 posto, maslinovog ulja za 4,7 posto, te cijene vina za 52,2 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče stočne proizvodnje, u odnosu na prosjek cijena iz 2010. godine, cijene životinja su vi&scaron;e za 14,7 posto, goveda za 14,6 posto, ovaca za 23,1 posto, peradi za 12,8 posto, a proizvoda životinja za 10,2 posto, kravljeg mlijeka za 1,3 posto, jaja za 29,7 posto, te meda za 25,8 posto, javlja Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-voce-i-povrce.jpgOsiguran plasman za oko 90 posto ovogodišnjeg uroda maline u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2648726487Grude.com - klik u svijetTue, 25 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-malina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godišnja konferencija proizvođača i otkupljivača jagodičastog voća održava se danas na Ilidži pod motom "Ima li još vremena za bh. malinu", u organizaciji Caritasa Švicarske, USAID/Sweeden Farma 2 projekta i Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH. <p>Savjetnik za proizvodnju jagodičastog voća Caritasa &Scaron;vicarske Dževad Lavić izjavio je za Fenu da je cilj konferencije otvoriti dijalog proizvođača i otkupljivača kako bi im bilo jasnije da jedni bez drugih ne mogu, te da bi bila iznađena &scaron;to bolja rje&scaron;enja za tu oblast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U okviru konferencije bit će održan okrugli stol na kojem će biti usvojeni zaključci koji će biti upućeni nadležnim ministarstvima s prijedlozima za pomoć bh. poljoprivrednim proizvođačima u vezi s nastalim &scaron;tetama - rekao je Lavić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da im je namjera stabilizirati cijene, odnosno pronaći bolje &scaron;anse za bh. poljoprivrednike u oblasti jagodičastog voća. Lavić je naglasio da je ove godine plasman za oko 90 posto uroda maline u BiH rije&scaron;en.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- BiH proizvodi dovoljne količine maline te se treba fokusirati na metodologiju uzgoja kako bi na trži&scaron;tu ostali dominantni o pitanju kvaliteta - pojasnio je Lavić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra da neće biti problema s plasmanom maline jer s povećanjem broja proizvođača raste i broj otkupljivača.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-malina.jpgRamljak u četvrtak u Sarajevu o krizi u "Agrokoru" s predstavnicima vlasti u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2648926489Grude.com - klik u svijetTue, 25 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-ante_ramljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Očekuje se razgovori o poslovanju "Agrokorovih" tvrtki u BiH koje osiguravaju radna mjesta za više od pet tisuća zaposlenih. <p>Povjerenik hrvatske vlade za "Agrokor" Ante Ramljak doputovat će ovog tjedna u Bosnu i Hercegovinu kako bi s predstavnicima vlasti u toj zemlji razgovarao o krizi u tom koncernu i planovima za buduće poslovanje, doznaje Hina u utorak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ramljak bi se u četvrtak u Sarajevu trebao sastati s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem i ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirkom &Scaron;arovićem te drugim dužnosnicima u tijelima vlasti koji su do sada izražavali zabrinutost zbog mogućeg odljeva kapitala iz BiH kako bi se pokrili dugovi "Agrokora" u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje se razgovori o poslovanju "Agrokorovih" tvrtki u BiH koje osiguravaju radna mjesta za vi&scaron;e od pet tisuća zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nositelj poslovnih aktivnosti "Agrokora" u BiH je trgovinski lanac "Konzum" koji u toj zemlji posluje kao samostalna tvrtka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći do poslovanja "Agrokorove" tvrtke-kćeri u BiH ostvaruju na području Federacije BiH. U dosada&scaron;njim razgovorima o mogućim posljedicama krize u "Agrokoru" ispostavilo se kako su dugovanja prema dobavljačima s područja FBiH trenutačno na razini od oko 130 milijuna konvertibilnih maraka (oko 66,5 milijuna eura).</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Agrokorove" tvrtke u BiH pri tom nisu opterećene kreditima i stabilno posluju a dobavljači su iskazali interes za nastavak suradnje uz uvjet da im se pruže jamstva za redovito plaćanje isporučene robe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače,&nbsp;izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak u utorak je izvijestio da je za savjetnika za restrukturiranje koncerna odabrana tvrtka AlixPartners.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor s AlixPartnersom potpisan je u ponedjeljak, rekao je Ramljak. U Agrokoru ističu da su nakon analize "odlučili odabrali najbolje po kvaliteti, referencama i cijeni".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radi se o kompaniji koja će nam pomoći u poslu koji je pred nama. Njihovi predstavnici su već jučer u kompaniji, počeli su sa svojim zadacima i u idućih 12 mjeseci očekujemo da ćemo uspje&scaron;no zavr&scaron;iti s ovim procesom - rekao je Ramljak novinarima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako će se stvarni dug Agrokora znati nakon 10.6.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nekih projekcija ima, no ne želim s tim u javnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je kako se novi partneri svakodnevno suočavaju s ovakvim problemima te je rekao kako su uvjereni u pozitivan ishod ovog slučaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plan restrukturiranja trebao bi se donijeti krajem ljeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja planiram 12 mjeseci provesti ovdje, ne vi&scaron;e od toga. Cilj je da u 12 mjeseci zavr&scaron;imo tu nagodbu - izjavio je Ramljak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-ante_ramljak.jpgZa 45.200 umirovljenika: Minimalna mirovina u Sloveniji ubuduće će iznositi 500 €http://grude.com/clanak/?i=2650726507Grude.com - klik u svijetTue, 25 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj je zakona osigurati da minimalne pune mirovine budu barem tako visoke da siromašni umirovljenici ne trebaju tražiti od države zaštitni dodatak. <p>Slovenski parlament u utorak je bez glasa protiv prihvatio izmjene zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, prema kojima će umirovljenici s punim uvjetima za starosnu mirovinu imati zajamčenu mirovinu od 500 eura.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je zakona osigurati da minimalne pune mirovine budu barem tako visoke da siroma&scaron;ni umirovljenici ne trebaju tražiti od države za&scaron;titni dodatak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To nije u suprotnosti s temeljnim načelima mirovinskog i invalidskog osiguranja, rekla je obrazlažući prijedlog ministrica za rad i socijalnu politiku Anja Kopač Mrak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Minimalnu mirovinu od 500 eura primalo bi, prema podacima vlade, oko 45.200 umirovljenika.<br />Prema podacima mirovinskog osiguranja početkom godine mjesečnu mirovinu manju od 500 eura primalo je 98.200 umirovljenika, ali svi su oni umirovljeni s punim radnim stažom i potrebnim godinama života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakon je prihvaćen jednoglasno bez glasa protiv, unatoč tome &scaron;to su vladin prijedlog oporbene stranke najprije ocjenjivale populističkim potezom namijenjenim privlačenju birača, u zadnjoj godini mandata sada&scaron;nje vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-euro.jpgGruđanin osmislio prvu web platformu u BiH koja će omogućiti maloprodajama izravnu kupovinu od veleprodajahttp://grude.com/clanak/?i=2644226442Grude.com - klik u svijetMon, 24 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-platforma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Platforma radi na principu business to business portala, i mogu je koristiti isključivo poduzeća. <div><a href="http://vp2mp.com" target="_blank">VP2MP </a>Commerce &nbsp;je prva web platforma u BiH koja će omogućiti maloprodajama izravnu kupovinu od veleprodaja putem interneta.&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Aplikaciju je osmislio mladi programer Ante Mikulić iz Gruda u suradnji s Vanima d.o.o Mostar.&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Platforma radi na principu business to business portala, i mogu je koristiti isključivo poduzeća.&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Platforma nudi neograničen broj veleprodaja unutar nje, gdje će kupac, odnosno maloprodaja morati dobiti dopu&scaron;tenje da kupuje od određene veleprodaje, a to će odraditi putem registracije preko platforme.&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Unutar platforme svako poduzeće će imati svoje korisničko ime i lozinku te back-office u kojemu će upravljati svojim narudžbama, a veleprodaje svojom virtualnom trgovinom.&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Aplikacija će se moći vezati za postojeće ERP sustave unutar veleprodaja, te će to olak&scaron;ati posao veleprodajama glede postavljanja cijena, lager liste (onima koji žele), kupaca, statistika, i ostalog.&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Web aplikacija &nbsp;je otvorena za sve veleprodaje te je za iste besplatna! Beta verzija funkcionira već neko vrijeme, te je aplikacija pu&scaron;tena u rad, a na&scaron; tim kreće u obilazak svih veleprodaja unutar granica BiH gdje će se zainteresiranima dati mogućnost prodaje, u&scaron;tede vremena, novca, ljudskih resursa i logistike.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Isto vrijedi za maloprodaje, koje će u&scaron;tedjeti &nbsp;vrijeme, &nbsp;i tro&scaron;kove telefoniranja prilikom kupovine.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><strong>Grude.com</strong></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-platforma.jpgBingo: Radnici neće ostati bez posla, obnovit ćemo spaljeni objekthttp://grude.com/clanak/?i=2644626446Grude.com - klik u svijetMon, 24 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-bingo1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radnici neće ostati bez posla, a čim se steknu uvjeti krenut će se u obnovu centra. <p>&nbsp;</p> <p>''U požaru koji se dogodio u tržnom centru Bingo u Mostaru, 22. travnja u večernjim satima, na&scaron; centar u potpunosti je izgorio. U ovoj potresnoj situaciji, sreća je &scaron;to nema ljudskih žrtava, a na&scaron;a najveća vrijednost - na&scaron;i uposlenici, su zbrinuti i dobro su. Jedan dio uposlenika je raspoređen u na&scaron;e druge trgovine na području Mostara, a ostali su počeli s kori&scaron;tenjem godi&scaron;njeg odmora. Nakon ovoga, ubrzo ćemo praviti nove preraspodjele kako bi se sačuvala radna mjesta'', priopćili su iz TC Bingo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O novčanoj vrijednosti &scaron;tete jo&scaron; uvijek je rano govoriti, rekli su iz Binga, dodajući da će krenuti u obnovu centra čim se stabilizira situacija i zavr&scaron;e sve potrebne radnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Na&scaron;e ostale poslovnice u Mostaru su na raspolaganju na&scaron;im cijenjenim kupcima, koji su do sada obavljali kupovinu u centru kojeg je zadesio požar. Zahvaljujemo svima onima koji nam putem dru&scaron;tvenih mreža, poslovnih kontakata ili medija pružaju podr&scaron;ku, a posebno zahvaljujemo na&scaron;im uposlenicima, kupcima, poslovnim partnerima, građanima Mostara i vatrogasnim i policijskim službama, jer su uz nas bili od samog početka nesreće'', priopćili su iz Binga, prenosi Bljesak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, jutros su u objektu stečeni uvjeti za obavljanje očevida, a pripadnici sektora KRIM policije HNŽ već su u objektu, uz stalni nadzor vatrogasne postrojbe, te se u narednom razdoblju očekuju informacije o uzroku požara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Bljesak.info</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-bingo1.jpgFederalna inspekcija u akciji: Kazne u iznosu od 328.030 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2645926459Grude.com - klik u svijetMon, 24 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-inspekcija-041416.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove su od 18. do 24. travnja izdali 32 rješenja o privremenoj zabrani rada.<p>U nastavku pojačanih inspekcijskih nadzora na području Federacije BiH, federalni inspektori su u navedenom razdoblju izvr&scaron;ili 324 inspekcijska nadzora i pet kontrolnih nadzora; načinili 324 zapisnika; izdali 192 prekr&scaron;ajna naloga u ukupnom iznosu 328.030 KM, te naplatili 56.089 KM na ime naknada za vode, &scaron;ume, ceste i zrak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, izrečeno je 69 upravnih mjera; izrečene 32 mjere privremene zabrane rada; a od 124 kontrolirana gospodarska subjekta u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sustavima konstatirano je da svi subjekti nadzora posjeduju fiskalni uređaj; dok 17 subjekata nadzora nije izdavalo fiskalne račune za prodane robe i izvr&scaron;ene usluge. Od 289 kontrolirana radnika, zatečena su četiri radnika "na crno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasak pojačanih inspekcijskih aktivnosti je na borbi protiv sive ekonomije, a inspekcijski nadzori se vr&scaron;e u područjima trgovine, turizma, rada, poljoprivrede, zdravstva, urbanizma i ekologije, prometa, &scaron;umarstva, voda, veterinarstva, rudarstva, te termo i elektroenergetike. Aktivnosti se vr&scaron;e putem zajedničkih multidisciplinarnih ekipa, u suradnji s županijskim trži&scaron;nim i inspektorima rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirni rezultati od početka vr&scaron;enja pojačanih inspekcijskih nadzora - od 20. ožujka do 24. travnja 2017. su: 1.872 inspekcijska nadzora i 64 kontrolna nadzora; načinjena 1.872 zapisnika; izdano 1.110 prekr&scaron;ajnih naloga u ukupnom iznosu 1.491.480 KM; naplaćeno 167.033,94 KM na ime naknada za vode, &scaron;ume, ceste i zrak, te izrečene 242 upravne mjere i 52 mjere privremene zabrane rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, od 540 kontroliranih gospodarskih subjekata u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sustavima, konstatirano je da svi subjekti nadzora posjeduju fiskalni uređaj; 97 subjekata nadzora nije izdavalo fiskalne račune za prodate robe i izvr&scaron;ene usluge, a od 1.974 kontroliranih radnika zatečena su 83 radnika "na crno", priopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-inspekcija-041416.jpgNova 'inovacija' Amazona: Plaća ovisi od zdravlja zaposlenikahttp://grude.com/clanak/?i=2633826338Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-amazon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Amazon je ponovno izazvao nezadovoljstvo zaposlenih uvođenjem kontroverzne prakse nagrađivanja prisutnosti zaposlenika u njemačkim trgovinama.<p>Njemački zakon dopu&scaron;ta radnicima da primaju punu plaću, čak i za vrijeme bolovanja, a liječničko uvjerenje trebaju podnijeti tek nakon tri dana odsustva. To očito nije mirisalo američkom internetskom divu, koji doma koristi drugačiju praksu, pa je problem odlučio rije&scaron;iti na nekonvencionalan način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenim u nekim njemačkim trgovinama počeo je isplaćivati posebne nagrade između 6 i 10 posto mjesečne plaće, ako imaju manji broj bolovanja, pi&scaron;e Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takve nagrade se na prvi pogled ne čini spornim, ali trik je u tome &scaron;to se ne odnose samo na odsustvo pojedinca, nego cijelog kolektiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U poduzeću su odluku opravdavali željom da na radnim mjestima potaknu kulturu pažnje na dobrobit i sigurnost zaposlenika. Oni kažu da žele mjerom smanjiti broj ozljeda, posebno onih koji mogu nastati iz nemarnog odnosa prema sigurnosti zaposlenika i nesreća koje iz toga proizilaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici Sindikata radnika u mjeri prije svega vide poku&scaron;aj stvaranja negativne atmosfere među zaposlenima, koji će zbog želje za vi&scaron;im bonusima pritiskati zaposlenike da dolaze na posao čak i kada su bolesni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sindikati se zbog toga ovoj neobičnoj praksi u potpunosti protive, a moguće je da će tražiti za&scaron;titu na sudu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Amazonovim trgovinama u Njemačkoj radi oko 12 tisuća ljudi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-amazon.jpgInovativnim kompanijama iz BiH uskoro dostupna sredstva Challenge fondahttp://grude.com/clanak/?i=2634126341Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-euro1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zahvaljujući sredstvima Švedske agencije za međunarodni razvoj i suradnju – Sida/Ambasade Švedske u Bosni i Hercegovini uspostavljen je Challenge to Change, C2C, program.<p>Implementatori C2C programa su Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA i Republička agencija za razvoj malih i srednjih poduzeća-RARS. Partner u projektu je i Region Ostergotland, Istočna &Scaron;vedska. Glavni cilj projekta je jačanje privrednog razvoja u Bosni i Hercegovini, kao i suradnje &Scaron;vedske i Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini postoje mnoge poslovne ideje koje se ne mogu realizirati zbog nedostatka disperzije kapitala. S obzirom na trenutnu situaciju u BiH, Sida je prepoznala potrebe za razvoj novog instrumenta podr&scaron;ke inovacijama i razvoju biznisa i podržala uspostavljanje Challenge programa u Bosni i Hercegovini, prenosi <strong>Manager.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupna sredstva Challenge to Change programa su 30 milijuna &scaron;vedskih kruna, oko 3,2 milijuna eura. C2C će biti dostupan mikro, malim i srednjim poduzećima iz cijele BiH, ali i &Scaron;vedske, kao i startupima koji imaju inovativne poslovne ideje, proizvode ili usluge koji mogu dovesti do povećanja broja zaposlenih, povećanja konkurentnosti i održivog dru&scaron;tveno-ekonomskog razvoja u BiH. Kompanije koje zadovolje uspostavljene kriterije moći će dobiti grant sredstva u iznosu maksimalno 30.000 eura, &scaron;to predstavlja 50% ukupne investicije. Objava prvog javnog poziva predviđena je za kraj travnja ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji značajna bh.dijaspora u &Scaron;vedskoj, s velikim interesom da doprinese razvoju Bosne i Hercegovine, tako da će kroz C2C program biti istražena i mogućnost kori&scaron;tenja iskustava bh. dijaspore u &Scaron;vedskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se da će C2C program doprinijeti povećanju broja zaposlenih, sudjelovanju žena u ekonomskom razvoju, kao i sveukupnom ekonomskom rastu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-euro1.jpgU ZHŽ-u žele raditi Talijani, Nijemci, Kinezi, Brazilci, ali i Crnogorcihttp://grude.com/clanak/?i=2634326343Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na području Zapadnohercegovačke županije, uz stanovnike Hrvatske i Srbije, žele raditi i Kinezi, Brazilci, Talijani, Turci, Nijemci, ali i Crnogorci. <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Službe za zapo&scaron;ljavanje Zapadnohercegovačke županije, tijekom pro&scaron;le godine Odjel za posredovanje zaprimao je zahtjeve i vr&scaron;io izradu prijedloga za izdavanje radnih dozvola stranim državljanima, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ukupno su tijekom pro&scaron;le godine podnesena 35 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola. Svi zahtjevi su pozitivno rije&scaron;eni. Kvota dodijeljena od Ministarstva civilnih poslova za 2016. godinu nije prekoračena za proteklu godinu&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;ću Službe za zapo&scaron;ljavanje Zapadnohercegovačke županije za pro&scaron;lu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje se ističe kako je od spomenutih 35 dozvola njih pet izdano ženama, dok su 30 dozvola za rad tražili mu&scaron;karci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zemlje iz kojih strani državljani dolaze raditi u BiH su Republika Hrvatska - 24 osobe, Srbija - 5, Turska - 1 osoba, Brazil - 1 osoba te je po jedna radna dozvola izdana za državljane Kine, Crne Gore, Italije i Njemačke&rdquo;, navodi se u spomenutom izvje&scaron;ću Službe za zapo&scaron;ljavanje Zapadnohercegovačke županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupno 35 izdanih radnih dozvola za strance tijekom protekle godine na području Zapadnohercegovačke županije, devet je novih, dok ih je 26 produljeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Službe za zapo&scaron;ljavanje ZHŽ-a, ni jedna radna dozvola strancima nije poni&scaron;tena tijekom 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o stručnoj spremi osoba koje su tražile radnu dozvolu u ZH županiji, najvi&scaron;e je onih sa zavr&scaron;enim fakultetom, i to 14 osoba. S vi&scaron;om stručnom spremom dozvolu su tražila tri stranca, a sa srednjom stručnom spremom 13 stranaca.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-posao.jpgHP MOSTAR: Knjiga je najljepši darhttp://grude.com/clanak/?i=2636526365Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-knjizice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dar od srca koji ima neprolaznu vrijednost, koji će probuditi uspomene svaki put kada ga uzmete u ruke svakako je knjiga. <p>Skupi darovi ne mogu zamijeniti osmijeh i lijepu riječ, ne mogu zamijeniti vrijeme koje provodimo zajedno. Prikladne knjige za prvopričesnike i krizmanike mogu se pronaći i u po&scaron;tanskim uredima Hrvatske po&scaron;te Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga &bdquo;Moja mala Biblija za svaki dan&ldquo; ili knjižice &bdquo;Prva sveta pričest&ldquo; i &bdquo;Sveta potvrda&ldquo;, s križem ručno rađenim od maslinova drveta iz Svete zemlje, s lijepom posvetom svakako će biti poseban dar. Knjižice su ispunjene poticajnim mislima i molitvama, mogu se popuniti bitnim podacima i dragim fotografijama toga posebnog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga darovana s ljubavlju vrijednost je koja ne blijedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PR</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-knjizice.jpgKraj Barbie ere? Pada prodaja nekad najpopularnije igračke http://grude.com/clanak/?i=2636626366Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-barbie.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prihodi američkog proizvođača igračaka Mattela iznosili su u prvom tromjesečju 735 milijuna dolara, što je 15,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je gubitak tvrtke povećan jer njihov glavni proizvod, lutkica Barbie, i dalje gubi na privlačnosti.<p>Prema poslovnom izvje&scaron;ću, objavljenom u četvrtak, čisti gubitak Mattela iznosio je u prvom kvartalu 113 milijuna dolara, dok je u istom razdoblju pro&scaron;le godine bio 73 milijuna. Nakon slabog prvog kvartala, u kojemu je tvrtka zabilježila najveći pad prodaje od 2009. i najveći gubitak od 2002. godine, Mattel je smanjio procjene poslovnih rezultata u cijeloj ovoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mattel je već u siječnju upozorio da će slaba prodaju za vrijeme lanjskih božićnih blagdana zbog nejake potražnje dovesti do pada prihoda u prvom ovogodi&scaron;njem tromjesečju. No, utjecaj slabosti prodaje znatno je veći nego &scaron;to su Mattel i analitičari očekivali, pa je cijena njegove dionice u četvrtak na Wall Streetu pala 6 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slabi rezultati Mattela ponajvi&scaron;e su posljedica pada prodaje u njegovom odjelu prodaje brendova za djevojčice i dječake, koji uključuje Barbie lutkice i koji čini oko 60 posto ukupne prodaje tvrtke. Prodaja tog odjela pala je u prvom tromjesečju 16 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je prodaja Barbike pala 13 posto. Ta 58 godina stara ikona susreće se na svjetskom trži&scaron;tu s pojačanom konkurencijom novih igračaka i uređaja, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elektroničke igračke, tableti i lutke iz popularnih Disneyevih i animiranih filmova drugih producentskih kuća, zajedno s povećanom konkurencijom danskog Lego i američkog proizvođača Hasbroa, pridonijeli su padu prodaje Barbike.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-barbie.jpgOperativna dobit Volkswagena porasla 28 posto http://grude.com/clanak/?i=2637126371Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-volkswagen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Operativna dobit Grupe dosegla je 4,4 milijarde eura u kvartalu do kraja ožujka, u odnosu na 3,4 milijarde u istom prošlogodišnjem periodu, objavio je njemački proizvođač.<p>Operativna dobit Volkswagena porasla je u prvom tromjesečju 28 posto na godi&scaron;njoj razini, podržana rastom prihoda temeljnog brenda koji se nastavlja oporavljati nakon skandala s emisijama plinova dizelskih motora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Operativna dobit Grupe dosegla je 4,4 milijarde eura u kvartalu do kraja ožujka, u odnosu na 3,4 milijarde u istom pro&scaron;logodi&scaron;njem periodu, objavio je njemački proizvođač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ključni je za poslovne rezultate brenda Volkswagen bio uspjeh u promociji novih modela, posebno Tiguana, i snažna financijska izvedba na zapadnoeuropskom trži&scaron;tu. Optimizirani fiksni tro&scaron;kovi također su pozitivno utjecali na rezultate - objavili su iz Volkswagena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija je poručila kako su njene druge marke, uključujući Audi i &Scaron;kodu, također pridonijele dobrim rezultatima, ali nije navela pojedinosti. VW će cjelovit financijski izvje&scaron;taj za prvo tromjesečje objaviti početkom svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-volkswagen.jpgU planu obuka 1.000 konobara i kuharahttp://grude.com/clanak/?i=2637826378Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-kuhar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U BiH i regiji sve veća je potražnja za kuharima i konobarima, a to su i neka od najtraženijih zanimanja na tržištu rada. Međutim, u praksi se događa da kompanije kada raspišu pozive za ova zanimanja ne mogu naći radnike. <p>Dragana &Scaron;obot iz Gospodarske komore RS, kaže da statistika daje jednu sliku stanja na trži&scaron;tu rada, dok su iskustva kompanija sasvim drugačija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Tako kada gledamo zavode za zapo&scaron;ljavanje imamo nezaposlenog kadra, ali kada razgovaramo s hotelijerima vidimo da postoje otvorena radna mjesta za konobare, ali nitko se na njih ne javlja. Jednostavno kadra nema &ndash; kazala je &Scaron;obot na jučera&scaron;njoj konferenciji o razvoju turizma u BiH i potrebama na kadrom u sektoru ugostiteljstva održanoj u Sarajevu, prenosi PK RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je da je očito da problem postoji te da se osim ovoga hotelijeri žale na nedovoljnu praktičnu nastavu u sklopu &scaron;kolskog programa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogućnost edukacije koja će odgovarati potrebama na trži&scaron;tu rada prepoznali su i centri za neformalnu edukaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od njih je centar za edukacije u turizmu i ugostiteljstvu &bdquo;GastroID&ldquo; koji je glavni nositelj lanca vrijednosti u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstvu podržanog kroz projekt &bdquo;Prilika Plus&ldquo; koji provodi Republička agencija za razvoj malih i srednjih poduzeća, a podržava &Scaron;vicarska agencija za razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima Elvira Toholja, vlasnika GastroID centra za edukacije u turizmu i ugostiteljstvu i kompanije ToFi, prije sedam dana su potpisali su ugovor za drugu fazu projekta edukacije kuhara i konobara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj fazi je, ističe Toholj, planirano da rade sa osam srednjih &scaron;kola u BiH. Svaku &scaron;kolu će pratiti partneri, odnosno ugostitelji, koji će primati te učenike na praksu i koji će u vansezonskom vremenu biti u mogućnosti raditi neformalnu edukaciju osoblja, prije svega konobara i kuhara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ponosni smo &scaron;to smo, pored drvnog i metalnog sektora, prvi koji smo potpisali ugovor za drugu fazu. Ovim projektom ćemo osposobiti kapacitete kroz koje ćemo za godinu dana moći edukovati od 700 do 1000 novih kuhara i konobara &ndash; kazao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da su odobreni poračuni i za opremu srednjim &scaron;kolama za pobolj&scaron;anje programa za ova zanimanja. Smatra da će to biti dobra platforma za učenike srednjih &scaron;kola te da će se zalagati da im praksa bude plaćena kako bi ih motivisali za odabir ovog zanimanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marija Knežević, dekan Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Banjoj Luci, koji se također bavi osposobljavanjem kadra u ovoj oblasti, navodi, također, da postoji velika potražnja za ovim kadrom te da će on s rastom turizma biti jo&scaron; izraženiji, prenosi Indikator.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Na&scaron;i studenti rade već od druge godine i tamo gdje budu na praksi tu i ostanu. Zapo&scaron;ljivost ovih kadrova je izuzetno velika &ndash; istakla je ona na konferenciji u Sarajevu</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-kuhar.jpgSvi dobici igara na sreću u FBiH bit će oporezovani http://grude.com/clanak/?i=2631626316Grude.com - klik u svijetThu, 20 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-20-igre.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH pojasnio je i što predviđaju novi modeli zakonskih rješenja o igrama na sreću koji će biti po uzoru na rješenja u Hrvatskoj. <p>Novim zakonskim rje&scaron;enjima iz oblasti igara na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine koja će uskoro biti usvojena bit će oporezovani svi dobici, rekao je u intervjuu za agenciju Anadoliju Edin Mu&scaron;ić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se, istaknuo je, o novim zakonskim rje&scaron;enjima prepisanim po modelu koje primjenjuje Hrvatska kao susjed BiH, kao članica Europske unije, a ne onim izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću FBiH koje je usvoji Zastupnički dom Parlamenta FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije predložena zakonska rje&scaron;enja su, navodi Mu&scaron;ić, usvojena na Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali u Domu naroda Parlamenta FBiH su vraćena u nacrt s namjerom da Vlada ponovno napravi izmjene i provede određenu raspravu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nakon određenih dogovora prihvaćen je model da u najvećoj mjeri Zakon o igrama na sreću u FBiH bude preslikan zakonskim rje&scaron;enjima iz Hrvatske kao jedne od europskih zemalja. Takva jedna forma zakona je obrađena u Vladi, dostavljena Parlamentu FBiH i po proceduri Dom naroda Parlamenta FBiH bi vrlo skoro trebao staviti to na dnevni red. Nakon razmatranja na Domu naroda Parlamenta FBiH i usvajanja u tom domu, Zastupnički dom Parlamenta FBiH bi trebao isti takav tekst ponovo da razmatra i usvoji. Mislim da će se u značajnoj mjeri popraviti taj jedan dru&scaron;tveni defekt koji imamo, a koji je ustvari prouzrokovan postojećim zakonom. On je u vrijeme svog dono&scaron;enja vjerojatno imao i jednu vrstu, da kažem, negativnog lobiranja da se dođe do ovakvog oblika zakona kojeg sada imamo", rekao je Mu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH pojasnio je i &scaron;to predviđaju novi modeli zakonskih rje&scaron;enja o igrama na sreću koji će biti po uzoru na rje&scaron;enja u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Taj zakon prije svega donosi da se oporezuje sve. Jednostavno neće postojati niti jedna vrsta igranja, kao &scaron;to je sada slučaj da recimo da su dobici do 100 KM, koji su masovni dobici, a nisu od države popraćeni na najbolji način i nisu oporezovani. Time će se praktično sve vrste igara uvesti u sustav. One su već u sustavu, u softveru na&scaron;e Poreske uprave FBiH koja ima jedan vrlo precizan pregled &scaron;to se događa u registriranim prostorima za igre na sreću", kaže Mu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, nagla&scaron;ava, povećanje određenih stopa tih poreza će u najvećoj mjeri uticati na porast prihoda lokalnih zajednica gdje se to igranje vr&scaron;i &scaron;to je i logično. Jedan manji dio prihoda, navodi, će biti usmjeren prema kantonima, a otprilike isti iznos bit će usmjeren i prema FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tako da ukupan taj sustav bi sa sada&scaron;njih nekih 30-ak milijuna KM koliko se u oporezivanju ukupno prikupi trebao biti po novom modelu preslikanom iz Hrvatske povećan za negdje tri do četiri puta", ističe Mu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&nbsp;</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-20-igre.jpgU BiH prosječna plaća 838 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2632126321Grude.com - klik u svijetThu, 20 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-20-konvertibilne-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u veljači ove godine iznosila je 838 KM i nominalno je niža za 1,8 posto u odnosu na prosinac prošle godine, te je viša za 1,1 posto u odnosu na veljaču 2016. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Po podacima Agencije za statistiku BiH, najniža prosječna neto plaća od 536 KM bila je u djelatnosti pružanja smje&scaron;taja, te pripreme i usluživanja hrane, u građevinarstvu je iznosila 548 KM, dok je prosječna neto plaća u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila 550 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U financijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plaća u veljači iznosila je 1.376 KM, u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.325 KM, dok je prosječna neto plaća u sektoru informacija i komunikacija iznosila 1.219 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna bruto plaća u veljači ove godine iznosila je 1.299 KM i nominalno je niža za dva posto u odnosu na prosinac 2016. godine, te je vi&scaron;a za jedan posto u odnosu na veljaču pro&scaron;le godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-20-konvertibilne-marke.jpgŽele smanjiti broj useljenika: Novi Zeland planira uvesti gornje granice plaća za radnikehttp://grude.com/clanak/?i=2627626276Grude.com - klik u svijetWed, 19 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-19-novi-zeland.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi Zeland planira uvesti gornje granice plaća za radnike koji traže stalno boravište kako bi smanjio broj useljenika i privukao visoko kvalificirane radnike, objavila je vlada nakon što je dan ranije Australija najavila stroža imigracijska pravila. <p>&nbsp;</p> <p>Po novim pravilima, da bi radnik s vi&scaron;im kvalifikacijama dobio dozvolu boravka, trebat će ponudu za radno mjesto s barem prosječnom novozelandskom plaćom, rekao je ministar za imigraciju Michael Woodhouse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada želi dati prednost pri zapo&scaron;ljavanju Novozelanđanima iako to uvijek nije moguće, rekao je, prenosi Hina</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Važno je da privlačimo prave ljude, s pravim vje&scaron;tinama, kako bi popunili radna mjesta u kojima doista nedostaje stručnih radnika i kako bismo pridonijeli rastu na&scaron;eg gospodarstva", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Australija je jučer također najavila planove za ukidanje viza za privremene strane radnike i uvođenje strožih imigracijskih pravila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dozvolu boravka na Novom Zelandu moći će zatražiti i radnici koji imaju dobro plaćene ponude za posao ali koje se ne smatraju stručnima, pod uvjetom da su ponuđene plaće 1,5 puta veće od prosječnih primanja, rekao je Woodhouse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja primanja na Novom Zelandu iznose 48.859 novozelandskih dolara (oko 32.000 eura).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog, koji bi trebao biti proveden tijekom ove godine, predviđa i maksimalno trogodi&scaron;nje trajanje privremenih viza za migrante s nižim kvalifikacijama te ograničenja za spajanje njihovih obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time se želi dati prioritet bolje plaćenim i kvalificiranijim migrantima, obja&scaron;njava vlada.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-19-novi-zeland.jpgIranske tvrtke zainteresirane za meso i ljekovito bilje iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2628626286Grude.com - klik u svijetWed, 19 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-19-poljoprivrednici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veleposlanik Heidari je poručio da će učiniti sve da se BiH i Iran što bolje povežu u oblasti poljoprivrede. <p>Bosna i Hercegovina i Iran mogu u narednom periodu pobolj&scaron;ati suradnju u oblasti poljoprivrede pogotovo zato &scaron;to postoji interes iranskih kompanija za crveno i bijelo meso te ljekovito bilje iz BiH, istaknuto je na dana&scaron;njem sastanku federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva &Scaron;emsudina Dedića i veleposlanika Islamske Republike Iran u BiH Mahmouda Heidarija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''BiH ima velike komparativne prednosti kada je riječ o poljoprivredi, a znamo od kojeg je značaja proizvodnja hrane danas u svijetu. Za na&scaron;e poljoprivrednike mnogo bi značilo ukoliko napravimo iskorak i povećamo robnu razmjenu između dvije zemlje'', rekao je ministar Dedić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Dedić je podsjetio da BiH ima velike potencijale u proizvodnji crvenog i bijelog mesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U obje oblasti možemo &scaron;iriti kapacitete. Ono &scaron;to je također važno jeste da BiH ima proizvođače sa halal i drugim certifikatima koji su garancija kvaliteta. Nastojat ćemo na&scaron;e proizvođače povezati sa iranskim trži&scaron;tem'', istaknuo je Dedić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veleposlanik Heidari je poručio da će učiniti sve da se BiH i Iran &scaron;to bolje povežu u oblasti poljoprivrede.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Vi&scaron;e kompanija iz Irana izrazilo je interes za poljoprivredno-prehrambene proizvode iz BiH. Ukoliko proizvodi iz BiH budu konkurentni, Iran će dati prednost tim proizvodima u odnosu na druge zemlje. Iransko trži&scaron;te je veliko jer na&scaron;a zemlja ima preko 80 milijuna stanovnika i spremni smo uložiti dodatne napore na jačanju ekonomskih odnosa i povećanju robne razmjene'', kazao je Heidari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;njem sastanku razgovaralo se i o mogućnostima dodatne suradnje Irana i BiH u oblasti trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, razmjene znanja i iskustava, kao i međusobnom povezivanju gospodarstvenika dvije zemlje, navedeno je u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-19-poljoprivrednici.jpgPOSLOVNI TRANSFER: 'Bingo' kupuje 'Ditu' za osam milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=2629126291Grude.com - klik u svijetWed, 19 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-19-58f75d8a-a10c-4d7b-a1b7-43a50a0a0a64-dita-bingo-718x446.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kompanija "Bingo" dostavila je ponudu za kupovinu tuzlanske tvornice deterdženata "Dita" u iznosu od gotovo osam milijuna KM. <p>Poslije sedam neuspjelih javnih poziva, kompanija "Bingo" se javila na osmi, dostavila ponudu, koja je danas prihvaćena na odboru povjeritelja u Općinskom sudu u Tuzli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U roku od mjesec dana, kompanija "Bingo" treba uplatiti gotovo osam milijuna KM i na taj način preuzeti "Ditu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako saznaje <strong>Avaz.ba</strong>, "Bingo" se obavezao da će na poslu zadržati 70 radnika i da će nastaviti proizvodnju, a novac uplaćen za kupovinu "Dite" bit će usmjeren za povezivanje radnog staža radnicima koji su trenutno radno angažirani i radnicima koji su na čekanju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-19-58f75d8a-a10c-4d7b-a1b7-43a50a0a0a64-dita-bingo-718x446.jpgNestašica čipsa, jedna kesica košta oko 21 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2629826298Grude.com - klik u svijetWed, 19 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-19-cips.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tajfuni koji su 2016. godine zadavali veliku muku Japancima utjecali su na to da usjevi krumpira ne uspiju. <p>&nbsp;</p> <p>To je dovelo do velikih problema u japanskim supermarketima, a to je oskudica čipsa na policama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čips je važna namirnica u Japanu, a njena nesta&scaron;ica dovela je do velikih problema. Na policama tržnih centara čipsa gotovo da nema, a preostale kesice ko&scaron;taju i do 1,250 jena, &scaron;to je otprilike oko 21 KM. To jeste, cijena je &scaron;est puta veća nego obično, pi&scaron;e Klix.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veći problem predstavlja to &scaron;to je nepoznato kada će kriza prestati. Jedan od vodećih japanskih proizvođača čipsa Calbee priopćio je kako razmatraju opciju uvoza veće količine krumpira iz SAD-a ili da na vrijeme posiju veće količine krumpira.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-19-cips.jpgAustralija postrožuje kriterije: 'Ukidamo vizu 457 koju koristi 95.000 stranih radnika'http://grude.com/clanak/?i=2623126231Grude.com - klik u svijetTue, 18 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-18-australija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vizu 457 sada koristi oko 95.000 stranih radnika.<p>Australija će ukinuti privremene vize popularne kod stranaca i zamijeniti ih vizama za koje je potrebno bolje vladanje engleskim jezikom i radne vje&scaron;tine, rekao je premijer Malcolm Turnbull.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turnbull je odbio sugestije da je promjene vizne politike donijeta kao odgovor na zahtjeve desničarskih stranaka, poput Jedne nacije, za jačom nacionalističkom politikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim u objavi na Facebooku Turnbull je napisao: "Na&scaron;e će reforme imati jednostavni fokus: posao Australcima i australske vrijednosti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turnbull je rekao da će promjena viza privući kvalificiranije radnike te veće zapo&scaron;ljavanje Australaca za razliku od jeftine radne snage koja je u tu zemlju do&scaron;la u okviru starih 'viza 457'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imigracijska smo zemlja, međutim činjenice ostaju - australski radnici moraju imati prednost pri zapo&scaron;ljavanju u zemlji", rekao je. "Nećemo vi&scaron;e dopu&scaron;tati da 457 vize budu putovnice za poslove koji bi mogli i trebali raditi Australci", dodao je, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ta je viza uvedena je kako bi se ispunila nesta&scaron;ica kvalificirane radne snage i dopustilo posjednicima vize da dovedu članove obitelji u Australiju. Međutim zaglibila je u kontroverzi zbog optužbi da neki poslodavci uvoze radnu snagu zbog jeftinoće a ne da ispune nesta&scaron;icu kvalificirane radne snage. Turnbull je na konferenciji u Canberri rekao: "Privodimo kraju kategoriju vize 457. Izgubila je kredibilitet".</p> <p>Vizu 457 sada koristi oko 95.000 stranih radnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-18-australija.jpgSlužbeno krenula sezona letova na Zračnoj luci Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=2625226252Grude.com - klik u svijetTue, 18 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-18-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Kao i prošlih godina, svakog utorka i petka sa Zračne luke Mostar biti će održavane linije prema talijanskim gradovima Rim, Bari i Napulj. <p>Službeno je krenula sezona letova na Zračnoj luci Mostar. Kao i pro&scaron;lih godina, svakog utorka i petka sa Zračne luke Mostar biti će održavane linije prema talijanskim gradovima Rim, Bari i Napulj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovim linijama letjeti će talijanska kompanija Mistral Air. Cijene karata za ove destinacije možete provjeriti kod:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Air Service d.o.o., Ortije&scaron; bb, 88000 Mostar, BiH<br />Tel: +387 36 354412<br />Mob: +387 63 292842<br />occ@airserviceomo.com<br />www.airserviceomo.com<br />Ili na websiteu http://www.balkanexpress.it/.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Zračna luka Mostar će biti povezana charter letovima prema drugim talijanskim gradovima Bergamo, Milano, Torino, Catania i Palermo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ove sezone će se nastaviti sa charter letovima prema Beirutu, Libanon, navodi se na službenoj Facebook stranici Zračne luke Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-18-mostar.jpgStižu nam nove novčanice i kovanicehttp://grude.com/clanak/?i=2620626206Grude.com - klik u svijetMon, 17 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-17-konvertibilne-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) pustila je u opticaj novčanice konvertibilne marke u apoenima od 10, 50 i 100 KM i kovani novac u apoenima od 5,10, 20 i 50 feninga i 1 KM, dodatno otiskane i kovane u 2017. godini. <p>&nbsp;</p> <p>Novčanice i kovani novac navedenih apoena, izdanje 2017. godina, tiskani su i kovani u skladu s redovnim aktivnostima CBBiH, koje imaju za cilj osigurati dovoljno novčanica i kovanog novca odgovarajuće apoenske strukture za potrebe gotovinskog prometa u BiH. Novo izdanje novčanica zamijeniće u opticaju novčanice prethodnih izdanja, koje će zbog dotrajalosti tijekom prethodnih godina, biti povučene iz opticaja. Novčanice prethodnih izdanja, čiji je kvalitet zadovoljavajući u skladu sa standardima CBBiH, kao i kovani novac prethodnih izdanja, i dalje će ostati u opticaju kao zakonsko sredstvo plaćanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovna obilježja novčanica tiskanih u 2017. godini ostaju ista kao i na novčanicama prethodnih izdanja, s tom razlikom &scaron;to je na novom izdanju naznačena brojčana oznaka &bdquo;2017&ldquo; kao godina tiskanja navedenih apoena i potpis guvernera CBBiH &bdquo;Senad Softić&ldquo;. Također, ostaju ista obilježja dodatnih količina novca kovanog u 2017. godini, s tim da se na naličju kovanog novca svih apoena nalazi brojčana oznaka &bdquo;2017&ldquo;, kao godina kovanja navedenih apoena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tiskanje i kovanje novih količina novčanica i kovanog novca konvertibilne marke nema inflacijski efekt, jer nijedna KM neće biti pu&scaron;tena u opticaj bez po&scaron;tivanja principa valutnog odbora, &scaron;to znači da svaka izdana konvertibilna marka ima pokriće u stranoj valuti po fiksnom tečaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novčanice i kovani novac će u opticaj biti pu&scaron;teni sukcesivno, odnosno prema potrebi, posredstvom glavnih jedinica i filijala CBBiH, priopćeno je iz Službe za odnose s javno&scaron;ću CBBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-17-konvertibilne-marke.jpgJavili su se dobavljači Konzuma BiH; kažu da će nastaviti suradnju, ali netko im mora jamčiti da će dobiti novachttp://grude.com/clanak/?i=2621826218Grude.com - klik u svijetMon, 17 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-17-konzum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobavljači Konzuma u Bosni Hercegovini spremni su nastaviti suradnju s tom tvrtkom i isporučivati joj robu kao i prije krize..<p>Dobavljači Konzuma u Bosni Hercegovini spremni su nastaviti suradnju s tom tvrtkom i isporučivati joj robu kao i prije krize koja je potresla koncern Agrokor, no žele precizan dogovor o načinu plaćanja i jamstva da će dobiti svoje novce, zaključak je kriznog sastanka koji je u ponedjeljak u Sarajevu održan pod pokroviteljstvom vlade Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Entitetski ministar razvoja, poduzetn&scaron;tva i obrta Amir Zukić na satanak je pozvao predstavnike jedanaest tvrtki koje su najveći dobavljači Kozumovih trgovina u BiH, a odazvalo se njih devet. Rječ je Coca Coli, tvrtkama AS Jelah Group, Atacco, Violeta, Orbico, Megamix, Milkos, Meggle, Perutnina Ptuj, Akova i Bimal Brčko. Na sastanak je do&scaron;ao i član uprave Raiffesein bank BiH kao kreditor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&lsquo;Svima je u interesu da Konzum nastavi raditi&rsquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Zukić rekao je novinarima nakon sastanka kako je svima u interesu da Konzum nastavi raditi i da mu se isporučuje roba, no činjenica je da ta Agrokorova tvrtka u ovom trenutku dobavljačima duguje oko 130 milijuna konvertibilnih maraka (oko 66,5 milijuna eura) i svi žele znati kako i kada mogu naplatiti dospjele dugove i kakva bi mogla biti dinamika plaćanja ubuduće. &ldquo;Poku&scaron;amo osigurati normalno poslovanje Konzuma i stvaranje pretpostavki za sanaciju krize&rdquo;, kazao je Zukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojasnio je kako je procjena svih velikih dobavljača da stanje u Konzumu BiH traži stalni nadzor, a postignut je dogovor da predstavnici federalne vlade u kontaktu s članovima uprave te tvrtke ovog tjedna poku&scaron;aju postići dogovor o modalitetima budućeg poslovanja koji bi onda bio potvrđen u izravnom dogovoru s dobavljačima i kreditorima. &ldquo;Mora biti fer odnos. Dobavljači su spremni ući u rizik i osigurati nastavak isporuke robe no moraju imati jamstvo plaćanja&rdquo;, kazao je Zukić.<br />BIH zasad ne razmi&scaron;lja o dono&scaron;enju zakona</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bude li postignut takav dogovor, drži ministar, bio bi to &ldquo;prag izlaska iz sada&scaron;nje krize&rdquo; a ako ga ne bude morat će se posegnuti za &ldquo;alternativnim metodama&rdquo; no Zukić nije želio pojasniti &scaron;to bi to točno značilo. Kazao je ipak kako se u BiH za sada ne razmi&scaron;lja o nekom novom regulatornom okviru odnosno dono&scaron;enju zakona poput onoga za kakvim je posegnula vlada Slovenije u cilju zadržavanja kontrole nad financijama Merkatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slučaju BiH to bi, kako je sugerirao Zukić, bilo vrlo komplicirano zbog složenog ustroja države. Izrazio je nadu kako će rje&scaron;avanju krize pomoći sastanak ministara iz država regije u kojima posluje Agrokor najavljen za srijedu u Beogradu. Jedan od većih Konzumovih dobavljača u BiH je sarajevska mljekara Milkos a njezin direktor Adin Fakić potvrdio je kako su tamo zainteresirani za nastavak suradnje no pod jasno definiranim uvjetima. &ldquo;Svi smo stava da Konzum u BiH treba sačuvati a to se može jedino s nama dobavljačima i mi smo za to zainteresirani&rdquo;, kazao je Fakić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Konzumovi zaposlenici strahuju za radna mjesta</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je kako je, među ostalim, u pitanju sudbina oko tisuću i pol farmera od kojih Milkos svakodnevno otkupljuje mlijeko. Predsjednica Sindkata trgovine FBiH Majda Be&scaron;irević kazala je kako je očevidan strah velikog broja Konzumovih zaposlenika za njihova radna mjesta upozoravajući kako se takvo ozračje ne može dugo tolerirati iako za sada nema naznake masovnih otpu&scaron;tanja prouzročenih krizom u Agrokoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom sindikatu raspolažu informacijom da je do sada zatvorena samo jedna Konzumova trgovina i to u Mostaru gdje je bez posla ostalo pet radnica a jo&scaron; oko 80 ugovora sklopljenih na određeno vrijeme nisu produženi. &ldquo;Sve druge informacije u medijima su neprovjerene no već nam se javljaju radnici koju su u panici&rdquo;, kazala je Be&scaron;irević.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-17-konzum.jpgKiseljak strepi zbog Agrokora! 'Cijeli grad može nestati, Todorić je ovdje stvorio bogate ljude'http://grude.com/clanak/?i=2622726227Grude.com - klik u svijetMon, 17 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-17-agrokor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nigdje se u cijeloj Bosni i Hercegovini s više zebnje ne prati situacija oko Agrokora nego u Kiseljaku.<p>&nbsp;</p> <p>Ivica Todorić se namjerio na lokalni simbol i ponos &ndash; punionicu nadaleko od poznate mineralne vode 'Sarajevski kiseljak' &ndash; na vrhuncu svoje poslovne ekspanzije, koncem 90-ih i Kada jepočetkom 2000. godine, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Od običnih radnika u plavom kombinezonu, koji su imali udjele od 0,000000001 posto &ndash; kaže Tvrtko Milović, novinar i dobar poznavatelj svih prilika u sredi&scaron;njoj Bosni &ndash; preko noći je napravio imućne ljude. Ja znam čovjeka koji je do jučer vozio raspadnuti golf dvojku, kada ti ga odjednom u novom autu, obnavlja kuću...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kažu da je ta Todorićeva želja, ravna onoj u pohodu na Mercator prije nekoliko godina, imala i jedan razlog u obiteljskoj mu pro&scaron;losti: &ndash; Njegov otac Ante ovdje u punionici radio je od 1958. godine, u doba kada je Kiseljakom vladao Tomo Juri&scaron;ić. Ostao je par godina &ndash; otkriva nam Ivo Miro Jović, nekada&scaron;nji član i predsjedatelj kolektivnog Predsjedni&scaron;tva susjedne države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je neka vrsta savjetnika agilnom općinskom načelniku <strong>Mladenu Mi&scaron;uriću Ramljaku</strong>. Za obojicu nema dileme &ndash; Agrokorova kupnja Kiseljaka i sve ono &scaron;to je uslijedilo priča je isključivo obojena pozitivnim tonovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;to god neko pričao okolo, to vam je tako. Evo pogledajte s prozora mog ureda pa ćete moći shvatiti. Od Todorićeva ulaska trostruko je povećana povr&scaron;ina pogona, broj je zaposlenih skočio sa 100 na 300, a da ne govorimo &scaron;to je dobilo samo mjesto. Zajedničkim smo snagama uredili ovo korito rijeke Lepenice, napravili novi most, izmjestili kamione da se ne okreću u &scaron;kolskom dvori&scaron;tu... &ndash; stao je nabrajati načelnik koji odrađuje već četvrti mandat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pomoć mu priskače i Jović: &ndash; U Kiseljaku je prije rata zadnji metar nogostupa napravljen jo&scaron; 1957. godine. Općina je na cijeloj svojoj povr&scaron;ini imala slovom i brojem 17 rasvjetnih tijela, da bi danas pokrili 104 kilometra. Ili, za cijelog komunizma, tih 45 godina izgrađeno je 270 stanova, od 2004. na ovamo 800. To je zasluga na&scaron;eg načelnika, ali i ekspanzije poduzeća poput Kiseljaka. Zato mi danas imamo 1100 vi&scaron;e zaposlenih nego prije 27 godina i jedna smo od rijetkih hrvatskih općina u BiH koja nije izgubila stanovni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po svemu ispada da bi Agrokorov slom mogao dovesti gradić nadomak Sarajevu u prilične nevolje. Ali ne &ndash; kaže Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Istina je da kada u vrijeme kakva remonta vidi&scaron; u radno vrijeme dosta ljudi po ulicama i kafićima, prvi je zaključak: "&Scaron;ta je, stao Kiseljak!?" Mogli smo učiti i na primjerima Viteza, Visokog ili Zenice kako je to kada je sve nasađeno na jednu nogu, jedan veliki sustav, pa nismo ponovili gre&scaron;ku. Zato o Agrokoru nismo ovisni, ali da jesu gospodarska kičma, jesu &ndash; poja&scaron;njava načelnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ime koncesije, Agrokor Općini godi&scaron;nje plaća iznos od 150 do 200 tisuća konvertibilnih maraka. Prema slobodnim procjenama, svaka peta do deseta marka &scaron;to na osnovi toga, &scaron;to poreza na plaću i ostalih davanja slije se iz koncerna u općinski proračun, težak oko 6,5 milijuna KM. Ramljak kaže da im se sve uredno podmiruje i da u ovom trenutku nemaju ni pfeninga nenaplaćenih potraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Od kada su u&scaron;li ovi iz Agrokora niti jednu godinu Kiseljak nije zavr&scaron;io s dobiti manjom od 5 milijuna maraka neto. Osim mineralne vode ovdje proizvode i 'senzaciju', te Sky colu kojom su osvojili vi&scaron;e od polovice trži&scaron;ta u cijeloj BiH i izgurali Coca-colu. Izuzmu li se mjenice koje je Kiseljak kao i ostale članice grupe izdavao za koncern, ovo je po svemu vrlo zdrava i jaka tvrtka i zato nam nije svejedno &scaron;to će biti &ndash; ističe Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milović raspolaže informacijom kako je Ivica Todorić i vrh Agrokora u jednom trenutku htio založiti kompletnu tvornicu za hipotekarni kredit u jednoj od banaka. &ndash; Sva je sreća za nas u Kiseljaku da se kriza ubrzala i nije mu pro&scaron;ao taj plan &ndash; veli Milović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ne trebate biti velike pameti kako biste shvatili da bi i manja tvornica od dana&scaron;nje za Kiseljak bila skoro nenadoknadiv gubitak. Samo vam jo&scaron; u vojarni radi podjednak broj ljudi, ali je problem &scaron;to od tamo sada po NATO-ovim standardima moraju na burzu rada otići svi vojnici stariji od 35 godina. Treći je na&scaron; ekonomski stup Sarajevo i zajedničke institucije. U mojoj ulici živi pet pomoćnika ministara, jer se Hercegovcima, pa čak ni Vitežanima ne isplati raditi za manje od 2 tisuće maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su na vidjelo izbile dubioze moćnog zagrebačkog koncerna, usporedo su krenule i priče o novom vlasniku punionice. Kao jedan od mogućih spominje se ba&scaron; Coca-Cola, koja u obližnjem Blažuju ima svoju tvornicu. Drugi je potencijalni gazda Karlovačka pivovara. &ndash; Znate &scaron;to bi se desilo ako bi u&scaron;la Coca-Cola? Pa prvo bi ugasili liniju Sky-cole, a to nam automatski znači 100 manje zaposlenih! &ndash; načelnikova je projekcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, daleko je veća bojazan i u gradu i u njegovim strukturama ako bi do&scaron;li Rusi ili Arapi. Prvi na krilima banaka kod koji se gazda naveliko zadužio, dok potonji kupuju sve živo u sarajevskom prstenu, a vode su im posebno na meti. Zato je &scaron;apa koju je hrvatska država preko "lex Todorić" stavila na Agrokor bila poput apaurina za Kiseljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Jest da kapital nema boje, vjere ili nacije, jest da država nije neki Bogom dani poslodavac, ali ćemo Hrvatsku uvijek prije izabrati nego li Ruse ili Arape. Ako ne netko iz Hrvatske, onda neka barem bude iz Europske unije. Ali bojim se da će se nas malo ili nikako pitati &ndash; rekao je na ispraćaju načelnikMladen Mi&scaron;urić Ramljak <strong><a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/481028/sprema-se-katastrofa-citav-grad-ce-nestati-ako-padne-agrokor" target="_blank">za Slobodnu Dalmaciju.</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-17-agrokor.jpgNJEMAČKA ŽELJEZNICA Traže osam tisuća radnikahttp://grude.com/clanak/?i=2617926179Grude.com - klik u svijetSun, 16 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-16-deutsche-bahn-660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istaknuo je kako im nije bitna dob i nacionalnost, već stav i želja radnika za radom i učenjem.<p>Njemačka željeznica (Deutsche Bahn) u potrazi je za novim radnicima. Kako pi&scaron;e n-tv.de traže novih osam tisuća radnika. Radnici ne moraju biti mlađe dobi, već i iznad 50 godina starosti, odnosno ljudi koji imaju dugogodi&scaron;njeg iskustva na poslovima inženjeringa i elektronike, prenosi <a href="https://fenix-magazin.de/njemacka-zeljeznica-traze-osam-tisuca-radnika-9/" target="_blank">Fenix magazin.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;No, za to moraju imati dobre preporuke i dobro iskustvo&rdquo;, kazao je Ulrich Weber, glavni za područje zapo&scaron;ljavanja u Njemačkoj željeznici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željeznica želi i napraviti novu reklamu, pa i za to traže radnike. &rdquo; Ne želimo za reklamu angažirati glumce i poznate osobe, već stvarne ljude koji će nas jednostavno i iskreno predstavljati na plakatima diljem zemlje, napomenuo je Weber.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako im nije bitna dob i nacionalnost, već stav i želja radnika za radom i učenjem.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-16-deutsche-bahn-660x330.jpgGrađani BiH “ispeglali” 8,7 milijardi maraka, čak 493,6 milijuna potrošili u inozemstvuhttp://grude.com/clanak/?i=2614526145Grude.com - klik u svijetFri, 14 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-14-bankomat-novac-bongani-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), na kraju 2016. godine usluge kartičnog poslovanja pružale su 24 komercijalne banke u BiH. Riječ je o globalnim brendovima: MasterCard, Visa i American Express, dok samo tri banke nude jedinu domaću karticu – Bamcard. <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le godine ukupan broj aktivnih kartica bio je 2.042.280, za razliku od 2015. godine kada je bilo 2.013.219 kartica kod građana BiH. To je povećanje od 29.061 kartice u odnosu na 2015. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost transakcija koje su protekle godine realizirane karticama u zemlji i inozemstvu iznosila je 8.791.381.069 KM, &scaron;to je povećanje u odnosu na 2015. godinu kada je realizirana vrijednost transakcija bila 7.663.585.465 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupne vrijednosti transakcija realiziranih upotrebom kartica u zemlji i inozemstvu, u 2016. godini, putem ATM aparata podignuto je gotovine u iznosu od 6.244.340.685 KM ili 71 posto vrijednosti, a na POS aparatima je realizirano 2.547.040.384 KM ili 29 posto vrijednosti. U protekloj godini procenat realizirane gotovine na ATM i POS uređajima je iznosio 82 posto, a vrijednost roba i usluga je iznosila samo 18 posto od ukupnog prometa putem kartica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna vrijednost jedne transakcije bila je 112 KM u 2016. godini i veća je u odnosu na pretpro&scaron;lu godinu za tri KM. Prosječan godi&scaron;nji promet po jednoj kartici je u 2016. godini iznosio 4.305 KM, za razliku od 2015. godine kada je bio manji i iznosio je 3.807 KM. Dakle, zabilježeno je povećanje u visini od 498 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U protekloj godini, na ATM i POS uređajima banaka u inozemstvu, građani BiH su, preko kartica izdatih u na&scaron;oj zemlji, realizirali iznos od 493.665.871 KM, &scaron;to je za 62.836.827 KM vi&scaron;e u odnosu na godinu ranije. Od tog iznosa, na ATM i POS uređajima je podignuto gotovog novca 157.432.300 KM, a robe i usluga na POS uređajima je realizirano u visini od 336.233.572 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strani građani su karticama svojih banaka iz inozemstvu na ATM i POS uređajima bh. banaka u 2016. godini realizirali 1.469.698.415 KM, od čega je preko ATM i POS uređaja dignuto gotovine u iznosu od 1.075.006.118 KM, dok je robe i usluga preko POS uređaja realizirano u visini od 394.692.297 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Banke intenzivno rade na uvođenju u ponudu sve većeg broja ATM i POS uređaja. U protekloj godini bilo je ukupno 1.512 instaliranih ATM uređaja i 27.353 POS uređaja, od toga 26.324 u trgovinama i 1.029 na &scaron;alterima banaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve banke u BiH nude Internet bankarstvo ili neku vrstu elektronskog bankarstva. Podaci pokazuju izražen trend povećanja broja klijenata koji koriste ove usluge. Ovom vrstom usluge obuhvaćeno je ukupno 383.761 subjekat, dok je u 2015. godini bilo ukupno 314.777 subjekata koji su koristili ovu uslugu. Od ukupnog broja korisnika Interneta ili neke vrste elektronskog bankarstva, 48.053 je bilo pravnih subjekata i 335.708 fizičkih lica, priopćeno je iz Službe za odnose s javno&scaron;ću CBBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-14-bankomat-novac-bongani-.jpgVlada FBiH o izgradnji brze ceste Lašva - Nević Poljehttp://grude.com/clanak/?i=2610926109Grude.com - klik u svijetThu, 13 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-13-brza_cesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna vlada je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju brze ceste Lašva - Nević Polje u dužini od 24,385 kilometara, priopćeno je danas.<p>Korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za njenu izgradnju je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar. Ovom javnom poduzeću je naloženo da pokrene postupak eksproprijacije nekretnina prema već urađenim elaboratima, pi&scaron;e Večernji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada Federacije BiH je 2014. godine donijela Odluku o utvrđivanju općeg interesa za izgradnju brze ceste La&scaron;va - Vitez - Donji Vakuf, a kako je od dana njenog dono&scaron;enja protekao rok od dvije godine u kojem je bilo potrebno pokrenuti postupak eksproprijacije, donesena je nova odluka o utvrđivanju javnog interesa, &scaron;to je zakonski uvjet za pokretanje postupka eksproprijacije, priopćeno je iz Vlade FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-13-brza_cesta.jpgKvadrat stana: Mostar skuplji od Istanbula ili Budimpeštehttp://grude.com/clanak/?i=2605126051Grude.com - klik u svijetWed, 12 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-stambena_zgrada_u_izgradnji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najčešće cijene stanova u Mostaru su između 2100 i 2300 KM<p>Četvorni metar stana u Mostaru skuplji nego u Istanbulu ili Budimpe&scaron;ti, pi&scaron;e Večernji list navodeći kako su cijene stanova ''u najmanju ruku, za običnog građanina s normalnim primanjima nemoguća misija''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernji list, prenoseći pisanje beogradskog Blica, navodi kako je prema procjenama agencija za prodaju nekretnina iz cijele BiH, u Sarajevu četvorni metar satana možda najskuplji, ali po prosječnim cijenama prednjače Mostar, Banja Luka, a osobito Trebinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;će cijene stanova u Mostaru su između 2100 i 2300 KM. Prosječna cijena stana u Banja Luci po četvornom metru iznosi oko 2500 KM, a &scaron;to su stanovi bliže sredi&scaron;tu, cijena se približava iznosu od 3300 KM. Dok se cijene stanova u sredi&scaron;tu Sarajeva kreću oko 3500 KM. Tako je stan u Sarajevu, Banja Luci ili Mostaru skuplji od onoga u Istanbulu koji je jedna od najjeftinijih metropola kad su u pitanju cijene stambenog prostora i gdje, prema pisanju Blica, četvorni metar stoji oko 1000 KM. Veći bh. gradovi su skuplji i od Budimpe&scaron;te u kojoj je prosječna cijena četvornoga metra oko 1500 KM, navodi Večernjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Agenti za nekretnine i ekonomski analitičari imaju obja&scaron;njenja i razloge za ove fenomene, ali svi su suglasni u jednom - razlog skupih stanova je ogromna potražnja.<br />U agencijama za promet nekretnina ističu da kupci koji imaju gotovinu uglavnom kupuje skuplje stanove u sredi&scaron;tu, dok oni koji dižu kredit, a uglavnom su to mladi bračni parovi, kupuju manje stanove na periferiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjak navodi kako kreditno zaduženje za kupovinu stana nije nimalo lako i da ga prate brojne prepreke, ali i veliki tro&scaron;kovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ako uzmemo za primjer Mostar i prosječnu cijenu novogradnje od 2200 KM, za stan od 55 m2 potrebno je izdvojiti 121.000 KM. Za kredit u tom iznosu svakako nije dovoljno imati prosječnu plaću od 830 KM'', pi&scaron;e Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-stambena_zgrada_u_izgradnji.jpgMostarka napravila elektranu na krovu kuće i prodavat će strujuhttp://grude.com/clanak/?i=2606526065Grude.com - klik u svijetWed, 12 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-solarna-elektrana1-700x336.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Solarna fotonaponska elektrana „Raštani“, na krovu stambenog objekta vlasnice Ane Kudić, dobila je potrebne dozvole za rad.<p>&nbsp;</p> <p>Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) na posljednjoj sjednici izdala je dozvolu za rad za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju podnositelju zahtjeva &bdquo;SUNCE&ldquo;, vl. Ana Kudić, iz Mostara, a riječ je o solarnoj fotonaponskoj elektrani &bdquo;Ra&scaron;tani&ldquo;, pi&scaron;e <a href="https://dnevni-list.ba/mini-solarna-elektrana-u-rastanima-pokrenula-proizvodnju/" target="_blank">Dnevni list</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Solarna elektrana ima instaliranu&nbsp; snagu &nbsp;10,00 kW AC (10,00 kWp DC), a predviđena godi&scaron;nja proizvodnja je 10,19 MWh.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ideja i motiv</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnica elektrane je rekla kako se ideja za ovaj projekt rodila 2012. godine kad je donesena Uredba o obnovljivim izvorima energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Suprug i ja smo već dugi niz godina zainteresirani za obnovljive izvore energije. Dono&scaron;enje te uredbe dalo nam je motiv da krenemo u projekt solarne elektrane. Izgradili smo je prije godinu dana i ona je instalirana na krov na&scaron;e obiteljske kuće u Ra&scaron;tanima. Radi se o mini solarnoj elektrani, jednom manjem postrojenju, koje u biti već proizvodi električnu energiju. Isporučujemo je u mrežu i ova dozvola je u biti jedan od koraka koji sve to stavlja u zakonski okvir&ldquo; rekla je Kudić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je istakla kako solarna elektrana, energiju sunca, pretvara u električnu energiju te je isporučuje mreži, nakon čega ta električna energija služi za napajanje kupaca kao i svaka druga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Klasični solarni paneli</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kudić je pojasnila kako se ne radi o klasičnim solarnim panelima za grijanje kuće.</p> <p>&bdquo;To je sasvim druga vrsta tehnologije, i za nju su potrebne druge dozvole. Ovo je mini solarna elektrana koja će ostvarivati prihod, u biti dodatna djelatnost&ldquo;, istakla je ona navodeći kako na području Mostara ima jo&scaron; jedna slična solarna elektrana a na &scaron;irem području Hercegovine vi&scaron;e njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Potrebno je puno upornosti da se jedan ovakav projekt dovede do kraja. Voljela bih da se u budućnosti to promijeni te bih poručila nadležnima da smanje potrebnu dokumentaciju za dobivanje dozvole. Sama činjenica da smo mi krenuli od ideje 2012. godine i da je sada 2017. godina sve govori&ldquo;, kazala je Kudić, navodeći kako su poticajne kvote za solarnu elektranu veoma bitne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Država bi trebala povećati kvote, jer su one trenutno popunjene do 2020. godine. &Scaron;teta je iz razloga &scaron;to su Mostar i cijela Hercegovina idealno područje za ovakve stvari&ldquo; zaključila je Kudić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-solarna-elektrana1-700x336.jpgVioleta ponovno organizira nagrađivanje za maturante!http://grude.com/clanak/?i=2607326073Grude.com - klik u svijetWed, 12 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-violeta_party.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S Violetom na party!<p>Violeta ponovno organizira nagrađivanje za maturante!</p> <p>To je već sad postala tradicija koju Violeta njeguje želeći na taj način dati potporu mladim ljudima .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrađivanje se organizira za sve zavr&scaron;ne razrede osnovnih i srednjih &scaron;kola na teritoriju Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, koji ispune uvjet slanja 50 praznih pakiranja Violeta We Care uložaka do 3. 5. 2017. godine te ih po&scaron;alju na adresu Violeta d.o.o. Stjepana Radića 21 88 340 Grude s naznakom &bdquo;S Violetom na party&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz prazna pakiranja potrebno je poslati i popunjenu prijavnicu koju možete pronaći na <a href="http://www.violeta.com/Formular_za_prijavu_2017.pdf" target="_blank">http://www.violeta.com/Formular_za_prijavu_2017.pdf</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Razred koji ispuni uvjet slanja 50 komada praznih pakiranja bilo kojih uložaka dobije nagradu od 300 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>10 razreda koji skupe najvi&scaron;e praznih pakiranja osvajaju selfie &scaron;tap.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1 smartphone osvaja razred koji skupi vi&scaron;e praznih pakiranja od svih ostalih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1 smartphone dobije maturant koji objavi najbolji kreativni komentar na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1 selfie &scaron;tap dobije maturant čiji kreativni komentar bude na drugom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://violeta.com/violeta_maturalna_zabava_pravila.PDF" target="_blank">Pravila nagradne igre: http://violeta.com/violeta_maturalna_zabava_pravila.PDF</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatne informacije možete dobiti na kontakt telefon: +387 39 660 459, priopćeno je iz Violete.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grude.com</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-violeta_party.jpg