Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Todorić najavio tužbu protiv Hrvatske: 'Zakon sam aktivirao pod ucjenom, prisilom, prijetnjama i medijskim linčem!'http://grude.com/clanak/?i=3998139981Grude.com - klik u svijetFri, 22 Sep 2017 15:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-22-todoric1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlasnik Agrokora obratio se javnosti priopćenjem i najavio tužbu protiv Hrvatske <p><a href="https://www.ivicatodoric.hr/blog/novosti/priopcenje-za-javnost1" target="_blank">Njegovo priopćenje</a> prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nakon nevjerojatnih događaja oko Agrokora po prvi put izlazim u javnost s činjenicama vezanim uz kompaniju i mene osobno. Vjerujem kako se očekuje da ću rasvijetliti sve događaje, a upravo mi je i cilj da u narednim danima i tjednima ba&scaron; niti jedno pitanje ne ostane neodgovoreno. Razlog mojeg dosada&scaron;njeg neistupanja u javnosti je želja da ne učinim nikakvu &scaron;tetu Agrokoru, zaposlenicima, investitorima niti drugim dionicima dok s timom pravnih, financijskih i drugih stručnjaka ne utvrdim činjenice oko ovog, pokazat će se, najvećeg skandala u novijoj hrvatskoj povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku 2017. godine, kad smo Agrokor vodili moj management i ja, kompanija je imala čvrst plan za napredak i uspje&scaron;an rast te isplatu vjerovnika u skladu sa zakonskim obvezama. To je bila politika Agrokora i svih desetljeća postojanja i uspje&scaron;nog poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada Republike Hrvatske u to vrijeme povlači političke poteze želeći steći kontrolu nad Agrokorom kroz, očito, unaprijed pripreman plan. Ciljano &scaron;irenje dezinformacija i negativnih glasina kroz izjave najvi&scaron;ih dužnosnika zakonodavne i izvr&scaron;ne vlasti tijekom prvih mjeseci 2017. godine destabiliziralo je Agrokor. Lažima i manipulacijama Vlada u zabludu dovodi i cjelokupnu javnost. Služeći se konstrukcijama, te potpuno neprimjerenim medijskim djelovanjem, stvoren je okvir za pridobivanje političkih saveznika. Umjesto činjenica i istine Agrokor su htjeli prikazati kao slučaj Parmalat sugerirajući otuđenje ogromnih suma novaca, no danas, sedam mjeseci kasnije, slučaja Parmalat nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj takvog djelovanja najvi&scaron;ih dužnosnika Vlade i Sabora, kroz izravni politički intervencionizam, bio je dono&scaron;enje neustavnog zakona Lex Agrokor i nacionalizacija privatne imovine, a ovakav slučaj otimanja privatnog vlasni&scaron;tva nije zabilježen u suvremenoj Europi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja i Uprava Agrokora potpisali smo aktivaciju zakona, a sada posebno nagla&scaron;avam, pod ucjenom, prisilom, prijetnjama, manipulacijama zakonskim odredbama i neviđenim medijskim linčem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gdje su drugi ru&scaron;ili, mi smo gradili mostove &ndash; ulagali smo MILIJARDE - kako u Hrvatsku, tako i u susjedne zemlje, opremali ljude najmodernijim znanjima i tehnologijama. Gdje su političari svojim nedjelovanjem i neznanjem raseljavali stanovnike, mi smo stvarali pretpostavke za ostanak i prosperitet uspje&scaron;nih i zadovoljnih ljudi, svojih na svome.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U na&scaron;em ambicioznom razvoju, uvijek smo se, kao i brojne druge tvrtke, osobito u tranzicijskim zemljama, susretali s izazovima. Međutim, uvijek smo ih i uspje&scaron;no rje&scaron;avali. Početkom 2017. g niti jedan izvanredni događaj nije bio prisutan u poslovanju Agrokora. Dapače, stajali smo bolje nego ranije i imali velike perspektive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i su rezultati mjerljivi, a mjerljivi su i rezultati izvanredne uprave koja danas upravlja otetom kompanijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod izvanrednom upravom značajan dio Agrokorove imovine je blokiran i izgubljena je kontrola nad dijelom operacija u susjednim zemljama. Protiv Agrokora su pokrenute brojne sudske tužbe koje prijete ukupnoj stabilnosti i održivosti kompanije. Prihod je pao za otprilike 20% , a sinergije, u koje su uložene, a i koje vrijede milijarde, se nesmiljeno uni&scaron;tavaju. Izvanredna uprava dobavljače tretira nejednako. Agrokor je opterećen nepotrebnim i nelegalnim kreditom, koji su za sebe dizajnirali strvinarski fondovi, a založena je i sva ključna strate&scaron;ka imovina, i to trustu Madison Pacific ltd sa sjedi&scaron;tem u Hong Kongu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se ovakvo stanje nastavi svi će vjerovnici, osim Ramljakovih povla&scaron;tenih fondova, njemu bliskih dobavljača, partnera, savjetnika i suradnika izgubiti ogromne vrijednosti. To je prava istina. Sve ostalo su laži i obmane izvanredne uprave i njezinih političkih sponzora, &scaron;to će budućnost i činjenice vrlo brzo pokazati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trenutku kada je Agrokor napadnut najprljavijom političkom i medijskom kampanjom u povijesti na&scaron;e zemlje, Vlada Republike Hrvatske nije, kao &scaron;to to čine vlade svih svjetskih država, od SAD-a do Njemačke, nije podržala svoje ključne industrije i najvećeg poduzetnika. Dapače, Vlada je bila ključni sudionik te kampanje i provoditelj protuustavne i nezakonite nacionalizacije, koja će, uvjeravam vas (pokazat će vrijeme), po posljedicama za hrvatsko gospodarstvo i industriju biti ravna veleizdaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas se kula od karata, koju su lažima izgradili Martina Dalić, Ante Ramljak i njihovi partneri i pomagači, ru&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostaju jo&scaron; bilance Agrokora i njegovih dru&scaron;tava u kojima izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom konstrukcijama i pritiscima omogućuje ljudima iz fonda Knigthead da direktno upravljaju i manipuliraju bilancama . To čine kako bi stvorili pretpostavke za stjecanje stotina milijuna eura nepripadajuće financijske koristi. Agrokorove milijarde doista su izgubljene. No ne mojom , niti krivnjom mojih suradnika, nego vladinim aktivnostima uoči i nakon dono&scaron;enja Lex Agrokora. O tome ću uskoro javno govoriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani Hrvatske i regije uvjerit će se da je nacionalizacija Agrokora koju je dizajnirala Vlada politički projekt koji je u potpunoj suprotnosti s interesima Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vladinom odlukom o nacionalizaciji Agrokora prouzročene su dalekosežne gospodarske i financijske &scaron;tete koje se već mjere u mlijardama kuna. Uni&scaron;tava se industrija i njezina trži&scaron;na pozicija u Europskoj uniji. Hrvatska i regija pritom gube sinergijske učinke u EU. Takve odluke Vlade Republike Hrvatske zemlju su uvukle u poziciju visokog dru&scaron;tvenog i političkog rizika za &scaron;to neće moći izbjeći odgovornost jer iza svakog protupravnog otimanja, iza svakog kriminala, uvijek stoje pojedinci s konkretnim imenima i prezimenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga ću u narednom vremenu, a u cilju za&scaron;tite vrijednosti ulaganja u Agrokor, radnih mjesta i gospodarstava država u kojima poslujemo te svih na&scaron;ih dionika, pokrenuti sve pravne radnje koje su mi a raspolaganju, kako u Hrvatskoj, tako i pred međunarodnim tijelima. Pritom ću javnim istupima i objavom relevantnih dokumenata u potpunosti razotkriti spregu politike, privatnih interesa čelnika fondova i važnih ljudi iz samog Agrokora, a koja je stvarni razlog dono&scaron;enja neustavnog Lex Agrokora."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-22-todoric1.jpgRadnici u Hrvatskoj među najniže plaćenima u EU, plaće za 1000 eura niže od njemačkihhttp://grude.com/clanak/?i=3997339973Grude.com - klik u svijetFri, 22 Sep 2017 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-22-radnici_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Hrvatska upala u zamku niskih plaća<p>Kada se uzmu u obzir tro&scaron;kovi života, radnici u 11 država članica iz sredi&scaron;nje i istočne Europske unije plaćeni su čak do 944 eura manje mjesečno od radnika u Njemačkoj, a razlike u neto mjesečnim plaćama, prilagođene za sastav radne snage i strukturu ekonomije, veće su nego kada se u obzir uzmu samo tro&scaron;kovi života, pri čemu su najslabije plaćeni radnici u Rumunjskoj, a slijedi Bugarska, Mađarska, Latvija i Hrvatska, pokazuje studija Europskog sindikalnog instituta (ETUI), pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnici su plaćeni i manje, čak do 1058 eura manje, od radnika u Njemačkoj kada se u obzir uzmu i čimbenici kao &scaron;to su dob i razina obrazovanja, te sektori i zanimanja radnika, pokazuje studija naziva "&Scaron;to pokreće razlike u plaćama u Europi?" autora Jana Drahokoupila i Agnieszke Piasne objavljena jučer u izdanju Europskog sindikalnog instituta (ETUI).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studija je također utvrdila velike razlike u plaćama između srednje/istočne Europe i zapadne Europe u proizvodnji, graditeljstvu, javnom i financijskom sektoru te na stručnim, znanstvenim i tehničkim poslovima, ističe u priopćenju Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manje razlike bilježe se u sektorima s nižim plaćama - prehrambenom sektoru, hotelijerstvu i trgovini na malo te na administrativnim poslovima i poslovima podr&scaron;ke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hrvatska je, nažalost, svojom voljom upala u zamku niskih plaća. Ako i dalje budemo među najslabije plaćenim radnicima u Europskoj uniji, nemamo nikakvih izgleda transformirati nisku dodanu vrijednost ekonomije, nemamo nikakvih izgleda za budućnost", upozorio je predsjednik SSSH Mladen Novosel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da u Hrvatskoj raste zaposlenost samo u skupini lo&scaron;e plaćenih poslova, kojima, upozorio je, u skoroj budućnosti prijeti nestajanje uslijed digitalizacije. "Hrvatska je strategija očito strategija konkurencije prema dolje, a to je nažalost ona koja vodi samo daljnjem zaostajanju i iseljavanju. To si vi&scaron;e ne možemo priu&scaron;titi niti dozvoliti, ekonomski i socijalni oporavak moguć je jedino na temelju pravednih i pristojnih plaća", poručio je Novosel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynch kazala je da se rad u srednjoj i istočnoj Europi kažnjava nižim plaćama te naglasila da se razlike u plaćama ne mogu objasniti razlikama u tro&scaron;kovima života ili razlikama u radnoj snazi, već su razlike jo&scaron; veće ako se ti čimbenici uzmu u obzir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Radnici u tim zemljama hitno trebaju i zaslužuju povećanje plaća iznad razine inflacije. EU i nacionalne vlade moraju potaknuti rast plaća u tim zemljama, te stvoriti pravne okvire za promicanje kolektivnog pregovaranja, uključujući na sektorskoj razini", poručila je Lynch.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je da su radnici na sjeverozapadu Europe bolje plaćeni zbog pravednijeg i transparentnijeg sustava određivanja plaća, koji uključuje sindikate i pregovore s poslodavcima, &scaron;to je, ustvrdila je, ključni faktor prosperiteta i industrijskog uspjeha Njemačke, Austrije, Nizozemske i nordijskih zemalja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-22-radnici_(1).jpgBh. građani bankovne kartice koriste najviše za podizanje gotovinehttp://grude.com/clanak/?i=3995939959Grude.com - klik u svijetThu, 21 Sep 2017 18:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-21-151131353.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od brzine plaćanja, preko praktičnosti do sigurnosti - da elektronsko plaćanje prilikom kupovine donosi brojne pogodnosti neosporna je činjenica.<p>&nbsp;</p> <p>Iako BiH prati svjetske trendove i u području kartičnog poslovanja, a ovaj sektor bilježi rast u dijelu broja i kori&scaron;tenja kartica, bh. građani bankovne kartice najvi&scaron;e koriste za podizanje gotovine kojom plaćaju iz navike, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Gotovina je u BiH jo&scaron; uvijek najzastupljeniji način plaćanja i daleko je veće uče&scaron;će gotovinskog u odnosu na bezgotovinsko plaćanje u usporedbi s naprimjer zemljama Europske unije. Jedan od osnovnih razloga je navika građana da plaćaju gotovinom koju je te&scaron;ko promijeniti. Međutim, sigurno je da će razvoj ovog načina plaćanja biti sve veći u BiH i u narednom razdoblju, osobito kod mladih generacija i njihovog uključivanja u ove vrste servisa i usluga", rekli su iz Centralne banke BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njihovim podacima bh. građani najvi&scaron;e koriste bankovne kartice za podizanje gotovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od ukupne vrijednosti transakcija realiziranih kori&scaron;tenjem kartica u zemlji i inozemstvu, u 2016. godini je na bankomatima podignuto 71 posto gotovine, dok je na mjestima prodaje (POS aparatima) realizirano 29 posto vrijednosti. U protekloj godini postotak realizirane gotovine na ATM i POS uređajima je iznosio 82%, a vrijednost roba i usluga je iznosila samo 18% od ukupnog prometa putem kartica", rekli su iz Centralne banke BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnoviji podaci MasterIndex istraživanja o financijskim navikama i potrebama aktivnih korisnika kartica pokazuju da 75 posto ispitanih bh. građana koristi novčanice i kovanice za račune do 25 KM, dok 79 posto njih veće iznose plaća karticom. Prema njihovim podacima, bh. građani u 45 posto slučajeva debitne kartice koriste za plaćanje namirnica, 37 posto za plaćanje benzina te 47 posto na bankovnim &scaron;alterima i bankomatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kreditne kartice koje pružaju mogućnost odgođenog plaćanja bh. građani najvi&scaron;e koriste za kupovinu namje&scaron;taja i uređajna, a zatim za kupovinu odjeće i benzina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bh. građani trenutno imaju aktivnu 2.042.280 karticu i ta brojka predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodne godine. Broj bankovnih kartica u na&scaron;oj državi je pro&scaron;le godine povećan za 29.061 u odnosu na 2015. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim broja kartica, primjetan je značajan porast vrijednosti transakcija realiziranih karticama u zemlji i inozemstvu. 2015. godine realizirana vrijednost transakcija iznosila je 7.663.585.465 KM, a pro&scaron;le godine taj iznos popeo se na 8.791.381.069 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Centralne banke BiH poručuju da banke intenzivno rade na uvođenju većeg broja ATM i POS uređaja. "U protekloj godini bilo je ukupno 1.512 instaliranih ATM uređaja i 27.353 POS uređaja, od toga 26.324 u trgovinama i 1.029 na &scaron;alterima banaka", rekli su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjetan je i trend povećanja broja klijenata koji koriste usluge elektronskog bankarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od ukupnog broja korisnika internet ili neke vrste elektronskog bankarstva, 48.053 je bilo pravnih subjekata i 335.708 fizičkih osoba", podaci su Centralne banke BiH, pi&scaron;e Klix.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručuju da bezgotovinsko plaćanje pomaže, prije svega, ekonomiji jedne zemlje te da je jako bitno i s aspekta sprečavanja bilo kakvih manipulacija, borbe protiv sive ekonomije i uvođenja gotovine u tijek legalne ekonomije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-21-151131353.jpgProdaje se udio u Hrvatskoj radio-televiziji Kiseljakhttp://grude.com/clanak/?i=3995739957Grude.com - klik u svijetThu, 21 Sep 2017 16:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-21-novac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agencija za privatizaciju Srednjobosanske županije raspisala je javni poziv za privatizaciju udjela u Hrvatskoj radio-televiziji Kiseljak.<p>&nbsp;Prodaje se udio od oko 8,3 posto za 67.707 maraka. Plaćanje se vr&scaron;i isključivo u gotovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aukcija će biti održana 6. listopada u 11 sati u prostorijama Agencija za privatizaciju SBŽ u Travniku, pi&scaron;e <a href="http://www.biznisinfo.ba/prodaje-se-udio-u-hrvatskoj-radio-televiziji-kiseljak/" target="_blank">Biznisinfo.ba.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-21-novac.jpgKinezi ulažu 30 milijuna eura u Rimac Automobilehttp://grude.com/clanak/?i=3992539925Grude.com - klik u svijetWed, 20 Sep 2017 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-20-investment-signing-7rimac1200p.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac Automobili nadomak je dobivanja 50 milijuna eura financijskog paketa koji će mu osigurati novac potreban za proširenje i razvoj novog modela električnog vozila za tržište, piše agencija Bloomberg. <p>Kompanija, koja opskrbljuje globalne tvrtke tehnologijom za električna vozila i auto-komponentama, razmatra ponude za financiranje nakon &scaron;to je ovoga mjeseca dobila 30 milijuna eura od Camel grupe, sa sjedi&scaron;tem u &Scaron;angaju, kazao je direktor tvrtke Mate Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Camelova investicija Rimcu se omogućiti i ulazak u Kinu, uz osiguravanje kapitala za proizvodnju baterija i pogonskog sustava, rekao je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, dovr&scaron;avaju se planovi o izgradnji osam modela električnog vozila Concept One od 2013. za koje tvrtka ističe da mogu doseći brzinu od 355 kilometara na sat, a brzinu od 100 kilometara na sat postižu u roku kraćem od tri sekunde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imamo mnogo interesa od investitora, no to je iznos kapitala koji trebamo. Znamo točno &scaron;to želimo učiniti u iduće tri godine i to želimo napraviti pod svojim uvjetima", rekao je Rimac za Bloomberg u telefonskom intervjuu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija koja izrađuje komponente i dizajn za klijente poput Aston Martin Lagondu i Koenigsegg Automotive utrostručila je svoju vrijednost od 2014. i sada se procjenjuje da vrijedi vi&scaron;e od 200 milijuna eura. Kompanija se fokusira na trži&scaron;te luksuznih vozila, a prosječna cijena njegovog Concept One-a je milijun eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U potrazi za kapitalom, Rimac isključuje prodaju kompanije koju je započeo u svojoj garaži 2009. godine. Tvornica u Svetoj Nedjelji ima otprilike 250 zaposlenika, a uz Concept One također radi i električne bicikle Greyp Bikes, koji mogu prijeći 240 kilometara sa samo jednim punjenjem, prenosi HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Camelu, najvećem azijskom proizvođaču baterija, bit će dane dionice u Rimcu u zamjenu za odobreni kapital, a Rimac kaže kako ne isključuje financiranje u jednom trenutku putem inicijalne javne ponude (IPO).</p> <p>&nbsp;</p> <p>S novim kapitalom Rimac planira preseljenje na veću lokaciju i vi&scaron;e nego udvostručiti broj zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Oduvijek sam uvjeren u to da su električna vozila budućnost. Sada se to čini očitim, no kad sam započinjao, mnogi ljudi govorili su mi da sam lud", kazao je Rimac za Bloomberg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi model Rimca označit će korak prema razvoju samovozećeg automobila. Kompanija planira proizvesti otprilike 200 komada tog novog modela te očekuje da će ga prezentirati na međunarodnom Motor Showu u Ženevi u ožujku iduće godine, kaže Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vjerujem da s proizvodnjom električnih i samovozećih automobila nudimo novu priliku Hrvatskoj i da možemo pomoći u privlačenju ostalih kompanija iz industrije. Ako je ovo moguće u Hrvatskoj, tada su moguće i druge stvari", istaknuo je Rimac.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-20-investment-signing-7rimac1200p.jpgU BiH prosječna plaća u srpnju 849 KMhttp://grude.com/clanak/?i=3988439884Grude.com - klik u svijetMon, 18 Sep 2017 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-18-novac-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u srpnju je iznosila 849 KM i nominalno je niža za 0,5 posto u odnosu na prosinac 2016. godine, te viša za 1,9 posto u odnosu na srpanj 2016. <p>Najniža prosječna neto plaća od 529 KM bila je u djelatnosti pružanja smje&scaron;taja, te pripreme i usluživanja hrane, u građevinarstvu je iznosila 555, dok je prosječna neto plaća u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 573 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U financijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plaća u srpnju iznosila je 1.444, u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.329, dok je prosječna neto plaća u sektoru informacija i komunikacija 1.228 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna bruto plaća u BiH za srpanj ove godine iznosila je 1.318 KM i nominalno je niža za 0,5 posto u odnosu na prosinac 2016. godine, te vi&scaron;a za 1,9 posto u poređenju sa srpnjem 2016.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-18-novac-marke.jpgZa jedan dan pronađena 72 neprijavljena radnika, kazne 334.260 KMhttp://grude.com/clanak/?i=3985139851Grude.com - klik u svijetSat, 16 Sep 2017 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-16-inspekcija_federalna-e1475855529998-696x456.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava tijekom subote na širem području Federacije Bosne i Hercegovine izvršila je 225 kontrola te je, prema preliminarnim rezultatima, tom prilikom otkriveno 25 subjekata koji su radili bez odobrenja za rad. <p>&nbsp;</p> <p>"Otkrivena su 72 radnika koji nisu bili prijavljeni i radili su na crno, dvadeset subjekata koji nisu imali fiskalni uređaj, te 71 obveznik koji nije izdavao račune", kazali su za Radiosarajevo.ba iz Porezne uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog ovih nepravilnosti koje su utvrđene na terenu zapečaćeno je 56 objekata i izdato je ukupno 138 prekr&scaron;ajnih naloga. Ukupna kazna za sve pronađene nepravilnosti i sve subjekte iznosi 334.260 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akcija će biti nastavljena i sutra, a konačni rezultati bit će priopćeni u ponedjeljak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-16-inspekcija_federalna-e1475855529998-696x456.jpgSolarna elektrana “BROTIS” dobila dozvolu za proizvodnju električne energijehttp://grude.com/clanak/?i=3983539835Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 19:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-brotis2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poslovanje tvrtke iz dana u dan napreduje sa dugoročnom godišnjom tendencijom rasta..<p>&nbsp;</p> <p>Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine &ndash; FERK izdala je Dozvolu za rad za proizvodnju električne energije u mikropostrojenjima OIE podnositelju zahtjeva BROTIS Čitluk, i to za proizvodni objekt solarna fotonaponska elektrana &bdquo;BROTIS&ldquo;, na krovu stambeno-poslovnog objekta u Međugorju, u naselju Služanj u općini Čitluk, predviđene godi&scaron;nje proizvodnje 30,00 MWh (megavatsati).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka posjeduje preko 6000 metara kvadratnih zatvorenog i preko 6000 metara kvadratnih otvorenog prostora. Također, u sklopu tvrtke Brotis d.o.o. djeluje i tvrtka Kerasan d.o.o. sa sjedi&scaron;tem u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovanje tvrtke iz dana u dan napreduje sa dugoročnom godi&scaron;njom tendencijom rasta prometa od 6%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Manager.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-brotis2.jpgBilo trade d.o.o. Grude bogatiji za još jednu novu poslovnicu, u Ljubuškom FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=3981339813Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 09:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-img-20170914-wa0001.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bilo trade d.o.o. Grude je poduzeće specijalizirano za prodaju okova, boja i lakova te alata poznatih europskih proizvođača.<p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka je započela sa radom 12.11.1992. godine i tijekom svog vi&scaron;egodi&scaron;njeg poslovanja uspostavila je iznimno čvrste veze sa poznatim europskim proizvođačima. Tijekom 2002. godine osnovana je poslovna jedinica u Sarajevu, i time je svim partnerima na tom dijelu Bosne i Hercegovine omogućena &scaron;to lak&scaron;a opskrba robom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon centralnog sjedi&scaron;ta i prve poslovnice u Grudama te Sarajeva, Bilo trade d.o.o. &scaron;iri se na jo&scaron; nekoliko gradova u okruženju pa tako ih možete pronaći u &Scaron;irokom Brijegu, Mostaru, Livnu, te u novootvorenoj poslovnici na 230 četvornih metara u Ljubu&scaron;kom na adresi Josipa Bana Jelačića b.b.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas tvrtka zapo&scaron;ljava na desetine djelatnika, a raspolažu i vlastitim kamionskim prijevozom, te dostavnim vozilima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo trade d.o.o. u svom &scaron;irokom asortimanu nudi okove za vrata i namje&scaron;taj, vijčanu robu / pričvrsnu tehniku, alate i strojeve, elektromaterijal, boje, lakovi, ljepila, fasade, građevinski materijal, alate i opremu za ličenje, abrazivi i brusni program, podne obloge, autoprogram, motorna ulja i maziva, HTZ opremu, či&scaron;ćenje u domaćinstvu, limenu ambalažu...a ponosni su zastupnici za GEZE GmbH, LEONBERG, HOPPE AG St. Martin, NMC, Rearen, BELGIJA, ŽEČE, KARLOVAC, HRVATSKA, TITAN, KAMNIK, SLOVENIJA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možete ih pronaći te doznati vi&scaron;e i na web stranici <a title="Bilo Trade Grude" href="http://www.bilo-trade.com" target="_blank">www.bilo-trade.com</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-img-20170914-wa0001.jpgINOVACIJA U Aluminiju osmišljen i izrađen stroj kojim je osigurano 270 tisuća KM uštedahttp://grude.com/clanak/?i=3981139811Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 09:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-stroj_za_ispravljanje_anodnih_sipki_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Skupina od ukupno osam djelatnika pogona Anode Aluminija d.d. Mostar, među kojima je i v.d. direktora toga pogona Robert Zovko, učinila je izvanredan iskorak, osmislivši i ostvarivši inovativan pothvat, kojim je unaprjeđen ukupni rad Anoda, ali i ostvarena značajna dugoročna ušteda za Aluminij. <p>Spomenuti Zovko, te Damir Kostić, Josip Kožul, Igor Lučić, Stojan Pandža, Branislav Pejković, Mate Rajič i Zoran Vidović zajednički su osmislili i izradili stroj za ispravljanje anodnih &scaron;ipki koji Aluminij nije posjedovao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Složeni tehničko-tehnolo&scaron;ki proces proizvodnje aluminija nezamisliv je bez niza alata i strojeva, a njihova stalna uporaba neminovno dovodi do o&scaron;tećenja i iskori&scaron;tenosti do razine daljnje neuporabljivosti. Anodna &scaron;ipka, koja služi kao nosač anode i ima ulogu el. vodiča u elektrolitičkoj ćeliji, jednim je od alata koji su izloženi snažnim mehaničkim naprezanjima i toplinskim opterećenjima, zbog čega dođe do njezina iskrivljenja &ndash; pojasnio nam je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako iskrivljene &scaron;ipke, naime, ne mogu ponovno u proces zalijevanja anoda, jer bi, osim u samoj proizvodnji anoda, kasnije u Elektrolizi uzrokovale nejednako provođenje struje, vrtloženje metala i lo&scaron;ije iskori&scaron;tenje el. energije, &scaron;to stvara i enormne tro&scaron;kove. Aluminij je imao tri mogućnosti: kupiti opremu za proizvodnju i lijevanje anodne &scaron;ipke (365 tisuća KM), negdje remontirati postojeće iskrivljene &scaron;ipke (160 tisuća KM) ili razviti i izraditi svoj uređaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pobrojanih osmero Aluminijevih anoda&scaron;a, uz pomoć kolega iz Tehničkoga biroa, uhvatilo se u ko&scaron;tac s problemom i, u konačnici, sa samo 585 KM ulaganja u nabavu dijelova kojih nije bilo u tvorničkim skladi&scaron;tima, i s puno uloženih radnih sati i iskori&scaron;tenoga znanja iz godinama građenoga iskustva, izradili su učinkovit stroj koji besprijekorno radi i ima daleko veći kapacitet od stvarnih tvorničkih potreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za kratko vrijeme, od samo tri tjedna, gotovo svih 500 iskrivljenih anodnih &scaron;ipki koje su dugo bile odložene izvan Anoda, vraćeno je u pogon, a pozitivni učinci ovoga pothvata su dalekosežnima, jer Aluminij vi&scaron;e ne će imati potrebu plaćati ovu uslugu trećoj strani, ne će imati problem manjka &scaron;ipki, odnosno taj dio proizvodnoga procesa vi&scaron;e ne će trpjeti ugroze. Također, na godi&scaron;njoj su nam razini u&scaron;tedjeli cca 116 tisuća KM, koliko bih nas ko&scaron;talo ispravljanje procijenjenoga broja anodnih &scaron;ipki koje bi bile iskrivljene u procesu kori&scaron;tenja u razdoblju od godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakva inventivnost i pristup radu ne samo da su za svaku pohvalu, nego jesu i moraju biti poticajem za sve na&scaron;e kolege. Ovo je pokazateljem kako se razmi&scaron;lja izvan okvira i kako se, izvrsnim spojem inženjerskoga znanja i primjene bogatoga iskustva s terena, unaprjeđuje radno okružje i stvara nova vrijednost &ndash; s razlogom je ponosan izvr&scaron;ni direktor za tehničke poslove i razvitak Boris Vican koji upravlja cjelokupnim tvorničkim proizvodnim resorom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ipke koje je snažna hidraulika novoga stroja ispravila već su pristigle u Elektrolizu, gdje u elektrolitičkim ćelija nisu pokazale nikakove manjkavosti, te Kostić, Kožul, Lučić, Pandža, Pejković, Rajič, Vidović i Zovko imaju razloga za dobro raspoloženje u kojemu smo ih zatekli u radionici u kojoj je njihov stroj prona&scaron;ao dom. Inovativnu Aluminijevu ekipu na razgovor su primili članovi Uprave (direktor Mario Gadžić i izvr&scaron;ni direktori Dražen Pandža i Boris Vican), osobno im se zahvaliv&scaron;i na snažnomu doprinosu koji dolazi upravo onda kada je to mostarskoj tvornici najpotrebnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od početka srpnja, s novim opskrbljivačem električne energije s inozemnoga trži&scaron;ta, samo na tro&scaron;kove struje mjesečno tro&scaron;imo četiri milijuna KM vi&scaron;e. Ove su nam godine udvostručili izdvajanje za obnovljive izvore energije na čak tri milijuna KM, a na razne energetske mrežarine i tro&scaron;arine poput davanja za OIE izdvojimo oko 22 milijuna KM godi&scaron;nje, &scaron;to ugrožava na&scaron;u likvidnost i osjetno usporava provedbu tekućega restrukturiranja. U svjetlu toga bremena, vijest poput ove iz Anoda nije mogla stići u boljemu trenutku. Otkako sam do&scaron;ao u Aluminij ističem kako je snaga ove tvornice u njezinim ljudima, a upravo zbog ovakovih postignuća znadem kako vodimo ispravnu politiku ulaganja u ljudske resurse, u razvijanje na&scaron;ih djelatnika &ndash; poručuje Gadžić, u dru&scaron;tvu kolega iz Uprave i osam Aluminijevih inovatora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-stroj_za_ispravljanje_anodnih_sipki_1.jpgBLIDINJE Planinarski dom 'ORLOVA STINA' jedan od potencijala razvoja turizma http://grude.com/clanak/?i=3978439784Grude.com - klik u svijetThu, 14 Sep 2017 08:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-14-13092017-blidinje-orlovastina2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Protekloga vikenda na području parka prirode Blidinje boravili su gosti iz Finske koji su ujedno i vlasnici turističke agencije. <p>&nbsp;</p> <p>Goste je proveo parkom gospodin Thierry Joubert vlasnik agencije Green Vision koja djeluje u BiH već petnaestak godina, a zanimalo ih je koje turističke potencijale ima ovaj dio BiH za daljnji razvoj biciklističkog, alpinističkog i drugih oblika turizma, te kakav smje&scaron;taj, hrana i ostalo potrebno se nudi posjetiteljima. Tako su u sklopu svoje turneje posjetili i planinarski dom planinarskog dru&scaron;tva &bdquo;Orlova stina&ldquo; koji se nalazi na samom rubu Blidinjskog jezera, prenosi <strong><a title="Blidinje" href="http://blidinje.net/" target="_self">Blidinje.net</a>.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima predsjednika dru&scaron;tva gospodina Ante Vukadina-Jokarića dom ima trenutno na raspolaganju trideset ležaja za boravak gostiju sa svim ostalim popratnim sadržajem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gosti su bili iznimno zadovoljni viđenim i nadaju se poslovnoj suradnji u budućnosti. Vukadin je također naglasio da je dom kroz cijelu godinu otvoren za sve goste, uz, naravno, najavu prije dolaska, te dodaje kako, unatoč tomu &scaron;to se Dom nigdje ne ogla&scaron;ava, ipak je iznimno posjećen gostima iz cijele Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>tomislavnews.com/PD &bdquo;Orlova stina&ldquo;/ Ivan Buntić</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-14-13092017-blidinje-orlovastina2.jpgInternetsko bankarstvo zatvara poslovnice: Banke u EU otpustile 50.000 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=3977939779Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 19:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-banka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Banke u Europskoj uniji zatvorile su prošle godine 9.100 poslovnica i otpustile oko 50 tisuća radnika zbog sve veće popularnosti internetskog bankarstva, pokazuje istraživanje Europske bankovne federacije. <p>Na kraju pro&scaron;le godine broj poslovnica u EU pao je na 189 tisuća, &scaron;to je 4,9 posto manje nego &scaron;to ih je bilo na kraju pretpro&scaron;le godine, izvijestili su u utorak iz federacije na osnovi prikupljenih podataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sektor je na kraju 2016. godine zapo&scaron;ljavao oko 2,8 milijuna ljudi, najmanje od 1997. godine, pokazuje njihova analiza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 2008. godine u EU je zatvoreno ukupno 48 tisuća bankovnih poslovnica - vi&scaron;e od petine. Pro&scaron;le je godine trend ubrzao u odnosu na 2015. godinu, kada je njihov broj smanjen za tri posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Banke su zatvarale skupe fizičke poslovnice kako bi smanjile tro&scaron;kove zbog okretanja brojnih klijenata elektronskom plaćanju te digitalnom i mobilnom bankarstvu, ali i zbog niskih kamatnih stopa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog niskih kamatnih stopa krediti su jeftiniji, pa banke manje zarađuju na toj vrsti usluga, kao i na ulaganjima, prenosi Index.</p> <p><br /><br /></p> <p>U pojedinim su zemljama banke na niske kamatne stope reagirale zatvaranjem poslovnica, pa bi tako samo u Britaniji ove godine trebale biti zatvorene rekordne 762 poslovnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alternativno rje&scaron;enje banke su prona&scaron;le u uvođenju novih naknada na nekada besplatne usluge, uključujući vođenje osnovnih bankovnih računa i podizanje gotovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uočen je i trend konsolidacije, odnosno spajanja zajmodavaca zbog pobolj&scaron;anja profitabilnosti, koji je prema analizi Europske federacije banaka počeo 2009. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno tome, na kraju pro&scaron;le godine u EU-u je poslovalo ukupno 6.596 banaka - &scaron;est posto manje nego na kraju pretpro&scaron;le godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-banka.jpgŠarović: Ledo i Sarajevski kiseljak postaju vlasnici Konzumahttp://grude.com/clanak/?i=3976939769Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 13:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-sar-ram.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović nakon današnjeg zajedničkog sastanka na temu Agrokora je izjavio kako kompanije Ledo i Sarajevski kiseljak postaju vlasnici Konzuma u BiH te da se sve odvija planiranim tokom. <p>&Scaron;arović je izjavio kako su na dana&scaron;njem sastanku povjereniku Vlade Republike Hrvatske za Agrokor Anti Ramljaku postavljena određena pitanja te da su dobijeni precizni odgovori, točnije detalji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stanje je danas najbolje od na&scaron;eg prvog susreta od travnja &nbsp;ove godine. Postoje određene stvari koje nisu dobre, ali također postoje i vidni napreci &scaron;to pokazuje da je stanje u kompanijama Agrokora stabilno. U ime institucija BiH smo postavili nekoliko pitanja, a u fokusu je bilo uposlenje radnika, dobavljači, pitanje dokapitalizacije Konzuma od Leda i Sarajevskog kiseljaka i željeli smo vidjeti gdj esu to Agrokorove kompanije u ovih nekoliko mjeseci", rekao je &Scaron;arović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je na dana&scaron;njem sastanku bilo riječi o konkretnim podacima te da je prema njegovom mi&scaron;ljenju vrijeme otpu&scaron;tanja velikog broja radnika zavr&scaron;eno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Velpro ulazi u fazu likvidacije, ali su svi radnici na jedan od mogućih načina zbrinuti. Jedan dio njih je pre&scaron;ao i Konzum, drugi su dobili otpremnine, ali na&scaron;a očekivanja su da velikih otpu&scaron;tanja neće biti", zaključio je &Scaron;arović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je kazao, Ledo i Sarajevski kiseljak postaju vlasnici Konzuma u BiH i to neće utjecati na buduće poslovanje ove dvije važne kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Rebrendiranje Mercatora i preuzimanje vi&scaron;e od 100 objekata ide svojim tokom i cijeli aranžman će biti gotovo krajem tekućeg mjeseca", istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo da je danas u Sarajevu održan zajednički sastanak ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka &Scaron;arovića, nadležnih državnih i entitetskih institucija, povjerenika Vlade Republike Hrvatske za Agrokor Ante Ramljaka, Agrokorovih kompanija u BiH i predstavnika Agrokora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-sar-ram.jpgOtvoren natječaj za prijavu medicinskih radnika za rad u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=3974639746Grude.com - klik u svijetTue, 12 Sep 2017 12:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-12-dr25-635x368.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Natječaj za prijavu medicinskih radnika srednje stručne spreme za projekt “Triple Win“, koji posreduje pri osposobljavanju i zapošljavanju u Njemačkoj, službeno je otvoren, a svi zainteresirani svoje prijave mogu predati do kraja rujna u nadležne lokalne službe za zapošljavanje ili direktno u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH. <p>Natječaj je objavljen na web stranici Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH, dok će intervjui s prijavljenim kandidatima biti održani od 2. do 6. listopada u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijaviti se mogu medicinske sestre/tehničari općeg smjera ili pedijatrijske sestre/tehničari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projektom koji zajednički realiziraju njemački GIZ, Savezna agencija za rad Njemačke i Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH, zaposlenje je dosad dobilo 450 medicinskih radnika iz BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koordinatorica GIZ projekta Triple Win Azra Ramić naglasila je da su prijave besplatne, te da kandidati ne plaćaju nikakvu proviziju za posredovanje pri zapo&scaron;ljavanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svi zainteresirani koji se žele prijaviti na projekt moraju dostaviti dokaz o zavr&scaron;enom IV stupnju medicinske &scaron;kole (opći ili pedijatrijski smjer) i o položenom stručnom ispitu, te imati državljanstvo BiH, dok je elementarno poznavanje njemačkog jezika dodatna prednost - rekla je Ramić i dodala da se projekt realizira u skladu sa kodeksom pona&scaron;anja Svjetske zdravstvene organizacije i da u njemu ne može sudjelovati medicinsko osoblje koje je deficitarno u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktorica Njemačke agencije za razvojnu suradnju (GIZ) u BiH Brigitte Heuel-Rolf navela je da svi građani BiH koji dobiju zaposlenje putem ovog projekta, imaju iste uvjete kao i osobe koje već rade u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Projekt Triple Win pruža odličnu priliku za sve medicinske radnike da se povežu s renomiranim poslodavcima iz Njemačke i pokažu svoje znanje na inozemnom trži&scaron;tu. Ovim projektom GIZ pruža punu podr&scaron;ku u individualnoj i jezičkoj pripremi kandidata kao i procesu integracije u njemačko dru&scaron;tvo - istaknula je Heuel-Rolf te napomenula da kandidati dobivaju punu podr&scaron;ku u procesu priznavanja diplome u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Triple Win projekt pokrenut 2012. godine ima tri značajne komponente. Projektom se smanjuje nezaposlenost u Bosni i Hercegovini, medicinskim radnicima se pruža prilika za ostvarivanje bolje životne perspektive, dok se istovremeno smanjuje nedostatak stručne radne snage u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već nekoliko godina Njemačka ima znatan nedostatak stručnog osoblja u oblasti medicinske njege. Ovakvo stanje će se dodatno pogor&scaron;ati u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju zbog demografskih promjena u zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nasuprot tome, u Bosni i Hercegovini, Srbiji i drugim zemljama postoji vi&scaron;ak kvalificirane radne snage, koju lokalna trži&scaron;ta rada ne mogu apsorbirati, a posljedica toga je visoka stopa nezaposlenosti u slučaju osoblja za medicinsku njegu u ovim zemljama, priopćeno je iz GIZ-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-12-dr25-635x368.jpgPeti put ove godine poskupjele cigarete u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3973139731Grude.com - klik u svijetMon, 11 Sep 2017 13:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-11-cigarete-prodaja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pojedine vrste cigareta poskupjele su od 1. rujna, što je peto dizanje cijena duhanskih proizvoda na domaćem tržištu u ovoj godini. <p>U Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH kazali su da im je kompanija "Philip Morris" iz Sarajeva dostavila 25. srpnja nove cijene dvije vrste njihovih cigareta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o "Eve divine slims" i " Eve missile slims ", za koje su pu&scaron;ači ranije izdvajali 4,60 maraka, a od 1. rujna plaćaju deset feninga vi&scaron;e. Samo tri mjeseca ranije ista kompanija je digla cijene 19 vrsta cigareta za deset do 20 feninga po kutiji, pi&scaron;e <a href="https://www.glassrpske.com/drustvo/biznis/Cigarete-opet-poskupjele/lat/245349.html" target="_blank">Glas Srpske.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Fabrika duhana Sarajevo posegnula je za istim potezom, pa su njihove cigarete od srpnja skuplje za 20 feninga po kutiji, a tada je cjenovnik navi&scaron;e korigirala i Tvornica duhana Rovinj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored toga, većina cigareta i duhan tradicionalno su poskupjeli na početku godine, kada dolazi do usklađivanja tro&scaron;arina sa EU i to i do 35 feninga po kutiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U UNO ističu da proizvođači cigareta mogu u tijeku godine dostaviti izmjene cjenovnika kada god žele, ali o tome UNO moraju obavijestiti mjesec prije nego &scaron;to nove cijene stupe na snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Poskupljenje tijekom godine nema veze sa onim koje se događa 1. siječnja svake godine, jer je povećanje cijena cigareta stvar poslovne politike svakog proizvođača. Cigarete mogu poskupjeti kad god to proizvođač želi, ali u novu cijenu mora biti ugrađena i plaćena tro&scaron;arina u skladu s odlukom o posebnoj ili minimalnoj tro&scaron;arini za ovu godinu", kazali su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novo poskupljenje cigareta može se očekivati najkasnije za tri i po mjeseca, odnosno od 1. siječnja iduće godine jer će BiH nastaviti da povećava tro&scaron;arine na duhan i duhanske prerađevine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"EU je minimalnu tro&scaron;arinu povećala na 90 eura za 1.000 komada cigareta, &scaron;to je 3,60 KM po kutiji. Da bi BiH dostigla minimalnu tro&scaron;arinu u zemljama članicama EU i dalje mora povećavati tro&scaron;arine na duhan i duhanske prerađevine", kazali su u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravni odbor UNO u posljednjem kvartalu godine donosi odluku o utvrđivanju posebne i minimalne tro&scaron;arine na cigarete i iznos tro&scaron;arine na duhan za pu&scaron;enje za iduću godinu. Prema toj odluci, minimalna tro&scaron;arina za ovu godinu iznosi 2,42, a specifična 1,35 KM za kutiju cigareta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tro&scaron;arina na duhan iznosi 96,80 KM po kilogramu. U 2016. godini minimalna tro&scaron;arina na cigarete iznosila je 2,23, a posebna 1,20, dok je na duhan plaćano 89,20 maraka po kilogramu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-11-cigarete-prodaja.jpgTražite posao? Povodom otvaranja novih investicija i projekata Violeta u potrazi za više kandidatahttp://grude.com/clanak/?i=3972739727Grude.com - klik u svijetMon, 11 Sep 2017 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-11-violeta_grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>VIOLETA d.o.o., Grude, povodom otvaranja novih investicija i projekata u potrazi je za više kandidata <p>&nbsp;</p> <p>- Dipl.inženjer/Inženjer građevine (2 izvr&scaron;itelja)<br />- Građevinski tehničar (2 izvr&scaron;itelja)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: Sarajevo, Zagreb i Makarska</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; idealan kandidat ima SSS, V&Scaron;S ili VSS tehničke struke (smjera Građevina), odlično poznaje rad u Microsoft Office alatima i AutoCadu, a poželjno je i poznavanje alata Tower i ArmCad, kao i tehničkog engleskog jezika. Također ima radno iskustvo u vođenja gradili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi koji se od tebe očekuju na ovom radnom mjestu su: vođenje građevinskih projekata od ideje do realizacije: sudjelovanje u izradi projekta, izrada tro&scaron;kovnika, suradnja s izvođačima te vođenje i nadzor gradili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: Sarajevo, Zagreb i Makarska (terenski rad: ovisno o projektu za koji novi zaposlenik bude zadužen).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio radnog vremena zaposlenik će provoditi u sjedi&scaron;tu Uprave u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo ti priliku za profesionalni razvoj, adekvatna primanja kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako te motiviraju poslovi građevine i spreman si za nove izazove,<br />prijavi se i pridruži se na&scaron;em timu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br />posao@violeta.com<br />s naznakom: &bdquo;Građevina&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 20.09.2017. godine<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni, priopćeno je iz Violete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-11-violeta_grude.jpgPoreznici prodaju imovinu čapljinske Zvečevo-Lastehttp://grude.com/clanak/?i=3969139691Grude.com - klik u svijetSat, 09 Sep 2017 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-09-lasta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva javna aukcija će se održati 28. rujna, a druga isti dan, ukoliko odbor, nakon procjene rezultata prve aukcije to bude smatrao ispravnim. <p>Nakon &scaron;to je tvrtka Zvečevo-Lasta d.d. Čapljina početkom godine prestala raditi, do&scaron;lo je vrijeme da i dužnici namire svoja potraživanja, izvje&scaron;tava Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Županijski porezni ured Mostar objavio je poziv za prvu aukciju za zaplijenjenu imovinu firme Lasta Čapljina radi namirenja dužnih poreznih obaveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prodaju je upravna zrgada povr&scaron;ine 616 m2 čija je vrijednost procijenjena na 1.000.700 KM, te kuća i zgrada povr&scaron;ine 269 m2 vrijednosti 164.104 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva javna aukcija će se održati 28. rujna, a druga isti dan, ukoliko odbor, nakon procjene rezultata prve aukcije to bude smatrao ispravnim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na drugoj javnoj aukciji cijena će biti 75 posto od najniže početne cijene na aukciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvodnja u čapljinskoj Lasti uga&scaron;ena je početkom godine, a radnici su zavr&scaron;ili na zavodu za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz pože&scaron;ke centrale su uvjeravali da tvornica neće biti prodana te da rade na pronalasku rje&scaron;enja, ali je nekoliko mjeseci kasnije i tvrtka-majka zapala u probleme postav&scaron;i, s vi&scaron;emilijunskim dugovima zbog zajmova, neplaćenih sirovina i dokapitalizacije, "prvom žrtvom Agrokora".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čapljinsko poduzeće je zapo&scaron;ljavalo oko 150 radnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-09-lasta.jpgU Mostaru počela IT konferencija 'Betapitch'http://grude.com/clanak/?i=3966839668Grude.com - klik u svijetFri, 08 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-08-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvo međunarodno startup natjecanje i konferencija "Betapitch" održava se u danas u Mostaru. <p>Po riječima Marka Zeljka, startup menadžera Sparka, jednog od organizatora konferencije, u Mostaru su se u petak okupili lokalni i regionalni informatički startupi, poduzetnici, predstavnici akceleratora i inkubatora, kao i predstavnici investitora iz cijele regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najzanimljiviji dio konferencije je finale startup natjecanja. - Prijavilo se 26 startupa, a za prvu nagradu natjecat će njih deset. Nagrada je odlazak na natjecanje Meet &amp; Match u Sloveniju koju omogućava ABC Accelerator. Druga nagrada je odlaska u Berlin na BETAPITCH Global - kazao je Zeljko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogućnost za prijavu imali su startupi iz područja mobilnosti i transporta, zatim energije i okoli&scaron;a, pametne kuće, robotike i proizvodnje, analize podataka, internet sigurnost, edukacije, dru&scaron;tvenih mreža, e-zdravstva, e-trži&scaron;te i digitalne zabave. Od 26 prijavljenih startupa za finale je odabrano njih deset, od kojih je sedam iz Bosne i Hercegovine, dva iz Izraela i jedan iz Crne Gore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru dana&scaron;nje konferencije bit će organizirani i sastanci startupa s mogućim partnerima i investitorima, radionice prezentacijskih vje&scaron;tina, predavanja i diskusije. Organizator događaja je SPARK, Betahausa iz Berlina, Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke, SwissEP, GIZ, INTERA i HD Kosača.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-08-1.jpgZapadna Hercegovina: Potrebni djelatnici, rok za prijavu 11. rujanhttp://grude.com/clanak/?i=3966939669Grude.com - klik u svijetFri, 08 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-08-tehnolog.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>DEKRA zapošljavanje d.o.o. je kompanija specijalizirana za pružanje usluga posredovanja u zapošljavanju. Osnovana je od strane društva DEKRA Arbeit GmbH iz Stuttgarta, a kao dio internacionalne korporacije DEKRA SE koja broji 39.000 zaposlenih i ima urede u više od 50 država svijeta.<p><span style="font-family: Arial;">Za potrebe Klijenta, raspisuju natječaj za prijem kandidata za sljedeće radno mjesto:</span></p> <p>&nbsp;</p> <div>&nbsp;</div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>1. Elektro inženjer</strong></span></div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>&nbsp;</strong></span></div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Mjesto rada: Zapadna Hercegovina</strong></span></div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>&nbsp;</strong></span></div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Najvažniji zadaci i odgovornosti</strong></span></div> <div> <ul> <li><span style="font-family: Arial;">Odgovornost za &nbsp;preventivno i korektivno održavanje strojeva</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Izrada izvje&scaron;taja</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Praćenje i realizacija naloga za poručivanje nove opreme</span></li> </ul> </div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Neophodne kvalifikacije i vje&scaron;tine:</strong></span></div> <div> <ul> <li><span style="font-family: Arial;">VSS &ndash; Elektro inženjer, magistar struke (automatizacija pogona)</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Odlično poznavanje Autocad-a, Word-a, Excel-a, Power Point-a i Outlook-a</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Odlično poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu&nbsp;</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Motiviranost za rad, marljivost i odgovornost</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Vozačka dozvola B kategorije</span></li> </ul> </div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Nudimo Vam:&nbsp;</strong></span></div> <div> <ul> <li><span style="font-family: Arial;">Poticajnu i dinamičnu radnu sredinu</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Rad s vrhunskim svjetskim stručnjacima</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Rad s visoko-sofisticiranim strojnim parkom</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Kontinuiranu edukaciju u struci&nbsp;</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Mogućnost financiranja daljnjeg &scaron;kolovanje</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Rad u ugodnom i stručnom radnom timu</span></li> </ul> </div> <div><span style="font-family: Arial;">&nbsp;</span></div> <p>&nbsp;</p> <p><strong style="font-family: Arial;">2. Kemijski tehnolog</strong></p> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>&nbsp;</strong></span></div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Mjesto rada: Zapadna Hercegovina</strong></span></div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>&nbsp;</strong></span></div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>&nbsp;</strong></span></div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Najvažniji zadaci i odgovornosti:&nbsp;</strong></span></div> <div> <ul> <li><span style="font-family: Arial;">Nadziranje procesa pripreme i proizvodnje &nbsp;</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Izrada novih i unaprjeđenje postojećih procedura u procesu proizvodnje</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Primjena i po&scaron;tivanje industrijskih i drugih propisanih zakona i standarda&nbsp;</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Instruiranje radnika u proizvodnji&nbsp;</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Prikupljanje i obrada podataka</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Vođenje dokumentacije&nbsp;</span></li> </ul> </div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Neophodne kvalifikacije i vje&scaron;tine:&nbsp;</strong></span></div> <div> <ul> <li><span style="font-family: Arial;">VSS - kemijska tehnologija i materijali</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Poželjno radno iskustvo na sličnoj poziciji</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Napredno poznavanje engleskog jezika&nbsp;</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Napredno poznavanje rada na računalu</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Izvrsne komunikacijske vje&scaron;tine i organizacijske sposobnosti</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Mogućnost samostalnog i timskog rada&nbsp;</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Vozačka dozvola B kategorije</span></li> </ul> </div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Nudimo Vam:&nbsp;</strong></span></div> <div> <ul> <li><span style="font-family: Arial;">Poticajnu i dinamičnu radnu sredinu</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Mogućnost profesionalnog razvoja&nbsp;</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Stimulativna primanja i potrebnu dodatnu opremu za rad</span></li> </ul> <p>&nbsp;</p> <p><strong style="font-family: Arial;">3. Specijalist u odjelu financija</strong></p> <div>&nbsp;</div> <div><strong style="font-family: Arial;">Mjesto rada: Zapadna Hercegovina</strong></div> <div>&nbsp;</div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>&nbsp;</strong></span></div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Najvažniji zadaci i odgovornosti&nbsp;</strong></span></div> <div> <ul> <li><span style="font-family: Arial;">Organizacija i koordinacija poslovno-administrativnih aktivnosti&nbsp;</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Obavljanje poslovne korespondencije i zakazivanje sastanaka</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Obavljanje uredsko-administrativnih poslova i upravljanje poslovnom dokumentacijom</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Asistiranje u pripremama godi&scaron;njih poslovnih planova i proračuna</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Aktivno sudjelovati u procesu izrade ponuda, vođenje analize prikupljenih ponuda</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Vr&scaron;enje nabave potrebnog materijala i opreme</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Koordiniranje rada sa odjelima proizvodnje, logistike i ostalim odjelima unutar kompanije</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Sudjelovanje u procesima marketin&scaron;kih aktivnosti</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Asistiranje u ugovaranju za sve kupce</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Pomoć pri naplati potraživanja</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Asistiranje pri praćenju konkurencije, prikupljanju informacija, analizi trži&scaron;ta</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Priprema analiza i izvje&scaron;taja</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Praćenje zakona i propisa iz područja računovodstva i finansija</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Ažuriranje, kontrola i usagla&scaron;avanje finansijskih kartica dobavljača i kupaca</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Evidencija, arhiviranje i ažuriranje dokumenata</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Obavljanje ostalih administrativno-financijskih poslova</span></li> </ul> </div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Neophodne kvalifikacije i vje&scaron;tine:&nbsp;</strong></span></div> <div> <ul> <li><span style="font-family: Arial;">VSS ekonomskog smjera (magistar struke)</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Poželjno radno iskustvo na sličnoj poziciji</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Poznavanje rada na računaru (MS Office, Outlook)</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Odlično poznavanje engleskog jezika (poželjno poznavanje jo&scaron; jednog stranog jezika)</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Izražena preciznost, ustrajnost i temeljitost</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Odlične organizacijske sposobnosti</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Vozačka dozvola B kategorije</span></li> </ul> </div> <div><span style="font-family: Arial;"><strong>Nudimo Vam:</strong></span></div> <div> <ul> <li><span style="font-family: Arial;">Mogućnost profesionalnog razvoja i implementacije vlastitih ideja</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Poticajnu i dinamičnu radnu sredinu</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Suvremene edukacije i seminare</span></li> <li><span style="font-family: Arial;">Stimulativna primanja i potrebnu dodatnu opremu za rad</span></li> </ul> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-family: Arial;">Va&scaron;e prijave sa biografijom (detaljan CV) možete poslati na</span><br /><span style="font-family: Arial;">e-mail: info.ba@dekra.com,</span><br /><span style="font-family: Arial;">ili na link: http://dekra-zapo.ba/otvoreni-konkursi/specijalist-u-odjelu-financija</span><br /><span style="font-family: Arial;">adresu: DEKRA zapo&scaron;ljavanje d.o.o. Fra Anđela Zvizdovića 1/4(A), Sarajevo BiH,</span><br /><span style="font-family: Arial;">ili fax: +387 33 29 57 77</span><br /><span style="font-family: Arial;">Rok za prijavu je 11. rujna 2017. godine.</span><br /><span style="font-family: Arial;">Sve dodatne informacije možete dobiti na tel +387 33 29 52 61</span><br /><span style="font-family: Arial;">Samo kandidati koji uđu u uži izbor bit će kontaktirani i pozvani na razgovor.</span><br /><span style="font-family: Arial;">Vi&scaron;e informacija o kompaniji potražite na www.dekra-zapo.ba.</span></p> <p>&nbsp;</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-08-tehnolog.jpgZabrana pušenja ugrozit će gospodarstvo u Federacijihttp://grude.com/clanak/?i=3962039620Grude.com - klik u svijetWed, 06 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-06-cigareta-pepeljara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Primjena Zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina u FBiH mogla bi imati negativne posljedice po gospodarstvo, istaknuto je na okruglom stolu koji je danas u Sarajevu organizirala Gospodarska komora FBiH. <p>Potpredsjednik Gospodarske komore FBiH Mirsad Ja&scaron;arspahić izjavio je da direktive EU ne nalažu apsolutnu zabranu kori&scaron;tenja duhanskih proizvoda u javnim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako bi takva zabrana mogla biti direktan udar na turizam koji je u FBiH trenutno u ekspanziji, a time i na radna mjesta u tom sektoru, zbog čega bi zabrana trebala biti fleksibilnija, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igor Lončarević iz revizorske kuće KPMG, koja je sačinila Analizu stavova ugostitelja u BiH o spomenutom zakonu, rekao je da najveći broj anketiranih ugostitelja smatra da bi potpuna zabrana kori&scaron;tenja duhanskih proizvoda u javnim prostorima dovela do značajnog pada prometa - oko 40 posto i ugrozila poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da je svojevremeno i Hrvatska uvela vrlo stroge propise u toj oblasti koji nisu bili po&scaron;tovani, zbog čega je naknadno do&scaron;lo do ublažavanja propisa o pu&scaron;enju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lončarević je precizirao da je od 28 zemalja članica EU u 11 potpuno zabranjeno pu&scaron;enje u ugostiteljskim objektima, u 17 zemalja postoje odvojeni prostori dok je u nekim, u zavisnosti od veličine i tipa, moguće birati da li je objekt pu&scaron;ački ili nepu&scaron;ački.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera FBiH Amir Hadžić smatra da bi bilo najbolje omogućiti vlasnicima ugostiteljskih objekata povr&scaron;ine do 40 m&sup2; povr&scaron;ine da izaberu hoće li biti za pu&scaron;ače ili nepu&scaron;ače, i da to bude označeno na vidnom mjestu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-06-cigareta-pepeljara.jpgLidl se ispričao zbog uklanjanja križevahttp://grude.com/clanak/?i=3962839628Grude.com - klik u svijetWed, 06 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-06-lidl1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački trgovački lanac Lidl ispričao se, nakon lavine kritika, zbog toga što je uklonio križeve s fotografija grčkog otoka Santorinija na svojim prehrambenim proizvodima. <p>Na pakiranjima linije grčkih proizvoda Eridanous, koja uključuje maslinovo ulje, mje&scaron;avinu začina i baklave, prikazane su poznate plave crkve na Santoriniju, ali bez križeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ispričavamo se ako smo nekoga uvrijedili. Dizajn pakiranja izmijenit ćemo &scaron;to je prije moguće&rdquo;, stoji u priopćenju Lidla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ideja dizajna nije bilo zauzimanje bilo kakvih svjetonazorskih stajali&scaron;ta, tvrdi Lidl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lidl je jedan od najvećih trgovačkih lanaca u Europi. Upravlja s 10.000 trgovina u 27 europskih zemalja, a ove je godine otvorio prvu trgovinu u SAD-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nekoliko dana je objavljeno kako je Dieter Schwarz, vlasnik Lidla, s 37 milijarda eura najbogatiji Nijemac, javlja HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-06-lidl1.jpegOprezno u vožnji kroz Srbiju: Mjeri se prosječna brzina na autocestama, kazne do 1700 eurahttp://grude.com/clanak/?i=3958739587Grude.com - klik u svijetTue, 05 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-05-autocesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na autocestama u Srbiji od ponedjeljka je počelo mjerenje prosječne brzine između naplatnih postaja, a vozačima iz inozemstva prometna policija naplatit će kazne na licu mjesta, dok će domaćim vozačima prekršajne prijave stizati na kućnu adresu. <p>Vozači će odmah po plaćanju cestarine na računu moći vidjeti svoju prosječnu brzinu između ulazne i izlazne postaje, a krajnji cilj mjerenja prosječne brzine je smanjenje broja stradalih na autocestama, objasnili su stručnjaci za Radio-televiziju Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ograničenje na autocestama u Srbiji je 120 kilometara na sat, a dosada&scaron;nji obrađeni rezultati probnog mjerenja pokazali su da vozači iz Srbije manje kr&scaron;e brzinu nego stranci i tranzitni turisti, pi&scaron;e Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za prosječnu brzinu između 121 i 140 kilometara na sat, kazna je 3000 dinara ili ne&scaron;to vi&scaron;e od 25 eura, za brzinu od 141 do 160 kilometara na sat kazna je oko 42 eura, između 161 i 180 kilometara na sat od 50 do 170 eura, s tim &scaron;to će domaći vozači dobiti tri kaznena poena, uz oduzimanje vozačke dozvole najmanje od 30 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za prosječnu brzinu između 181 i 200 kilometara na sat novčana kazna je od oko 125 do 250 eura, dok će domaći vozači dobiti &scaron;est kaznenih poena i ostati bez vozačke dozvole na najmanje trri mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Esktremna vožnja vi&scaron;e od 201 kilometar na sat vozača će ko&scaron;tati od 850 do 1680 eura, te 15 dana zatvora, 14 kaznenih poena i oduzimanje vozačke dozvole od najmanje osam mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Damir Okanović iz Povjerenstva za prometnu sigurnost kaže za RTS kako se vijest o kontroli brzine na autocestama "polako &scaron;iri i među strancima po&scaron;to je primjetno da su počeli smanjivati brzinu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutačno se razmatra inicijativa srbijanskog Ministarstva građevinarstva, prometa i infrastrukture da se maksimalna brzina podigne sa 120 na 130 kilometara na sat, čime bi putnici u tranzitu prosječno u&scaron;tedjeli dvadesetak minuta na prolasku kroz Srbiju, navodi RTS.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-05-autocesta.jpgNjemački lanac trgovina Lidl sa svojih proizvoda uklonio križeve, uslijedio bijes kupacahttp://grude.com/clanak/?i=3959739597Grude.com - klik u svijetTue, 05 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-05-untitledgrcilidld4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački lanac trgovina Lidl našao se usred predizborne kampanje kad je glavni kandidat desno populističke Alternative za Njemačku (AfD), Alexander Gauland, oštro kritizirao koncern zbog toga što je sa svojih proizvoda uklonio križeve, što za njega predstavlja kapitulaciju pred islamizmom. <p>"Ono &scaron;to su odgovorni u Lidlu učinili, sramotna je kapitulacija i jo&scaron; jedan užasni dokaz lagane islamizacije na&scaron;eg dru&scaron;tva", poručio je Gauland u pismenom priopćenju, prenosi HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gauland je potez Lidla, koji je s fotografija crkava na otoku Santoriniju, koje su ukra&scaron;avale proizvode grčke linije prehrambenih proizvoda, dao ukloniti križeve, nazvao "izrazom nepo&scaron;tivanja grčke kulture i kr&scaron;ćanstva" te pozvao na bojkot Lidla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kad već na&scaron;i trgovački lanci uklanjanjem kr&scaron;ćanskih simbola potiču islamizaciju Njemačke, onda moramo ozbiljno razmisliti o tome treba li uopće konzumirati njihove proizvode", poručio je Gauland.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je ustvrdio kako se radi o "fatalnom signalu" kada se, zbog "kukavičkog opreza" i "želje za profitom po cijenu negiranja vlastite kulture", uklanjaju kr&scaron;ćanski simboli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije Gaulanda, na uklanjanje kr&scaron;ćanskih simbola s Lidlovih proizvoda, ukazao je pra&scaron;ki kardinal Dominik Duka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nekoliko dana objavljeno je kako je Dieter Schwarz, vlasnik Lidla, s 37 milijardi eura najbogatiji Nijemac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, AfD-u, koji svoj politički program temelji na kritici izbjegličke politike Angele Merkel, tri tjedna uoči parlamentarnih izbora raste popularnost te bi u Bundestag mogao ući kao treća politička snaga.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-05-untitledgrcilidld4.jpgIKEA od srijede konačno u Splitu: Evo kako će funkcionirati dostavni centarhttp://grude.com/clanak/?i=3956539565Grude.com - klik u svijetMon, 04 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-04-ikea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove srijede, 6. rujna, u Splitu se otvara IKEA-ino dostavno mjesto u City Centeru one, gdje će posao naći pet djelatnika, a zamišljeno je kao lokacija na kojoj će kupci moći preuzeti proizvode koje su prethodno naručili preko internetske trgovine ili su ih kupili u robnoj kući IKEA Zagreb. <p>&nbsp;</p> <p>Time će se, prema najavama iz ovog &scaron;vedskog giganta, skratiti vrijeme dostave, dok će tro&scaron;kovi preuzimanja robe u splitskom centru iznositi fiksno 99 kuna za narudžbe do 1000 kilograma težine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kao &scaron;to smo ranije najavili, trenutačno smo fokusirani na kupce na obali, pa nakon Rijeke otvaramo i dostavni centar u Splitu, a u planu je jo&scaron; nekoliko njih. Kontinuirano ćemo nastaviti istraživati načine kojima svoju ponudu možemo učiniti jo&scaron; dostupnijom većini građana u Hrvatskoj, &scaron;to uključuje i unaprjeđivanje cijena dostave &ndash; kazala je Suzana Rumbak Baretić, menadžerica logistike robne kuće IKEA Zagreb, prenosi <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/505068/ikea-od-srijede-konacno-u-splitu-evo-kako-ce-funkcionirati-dostavni-centar-i-koliko-ce-se-naplacivati-preuzimanje-robe?utm_campaign=Echobox&amp;utm_medium=Social&amp;utm_source=Facebook#link_time=1504505086" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Procedura preuzimanja proizvoda je jednostavna: najprije je proizvode potrebno naručiti preko interneta ili ih kupiti u robnoj kući u Zagrebu, te odabrati opciju da ćete robu preuzeti u dostavnom centru u Splitu. Nakon &scaron;to artikli stignu, kupac dobiva poruku da je roba spremna za preuzimanje te je može preuzeti tijekom sljedeća tri dana za radnog vremena dostavnog centra, koji će biti otvoren svih sedam dana u tjednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznos od dodatnih 99 kuna za dostavu biti će isplativ za sve narudžbe iznad 1000 kuna, dok će za niže iznose i dalje manje uzimati "mali" dostavljači koji svoje usluge nude preko oglasnika, a koji kupnju i dostavu artikala iz robne kuće IKEA Zagreb naplaćuju između 10 i 12 posto, uz dono&scaron;enje naručenog direktno do kućnog praga kupaca. U slučaju "službene" dostave i dalje vam preostaje transport od Cityja do va&scaron;e adrese.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-04-ikea.jpgArapi i dijaspora podigli cijene nekretnina u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3956839568Grude.com - klik u svijetMon, 04 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-04-gradnja-zgrade.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene stanova u BiH porasle su tijekom ljeta zbog velikog broja kupaca iz dijaspore, a rentanje je također skuplje zbog sve veće zainteresiranosti Arapa i turista, potvrđuju u agencijama za prodaju nekretnina. <p>&nbsp;</p> <p>Da su cijene stanova u Mostaru skočile za 10 do 15 posto, potvrdio je i Elvedin Ćatić, direktor agencije za prodaju nekretnina, uz napomenu da starih stanova gotovo i nema u prodaji, pi&scaron;e Avaz.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ljeti je veća potražnja za stanovima zbog dijaspore, ali prodaju se i zimi. Najprodavaniji su stanovi koji ko&scaron;taju od 80 do 90 tisuća KM. Radnička klasa kupuje stanove ukoliko je kreditno sposobna. Uzmu kredit na 10 do 15 godina, rata je od 400 do 500 KM, maksimalno do 600. Prodajemo tako tokom cijele godine, dolaze novi mladi bračni parovi &ndash; pojasnio je Ćatić, podsjećajući da je centar grada najtraženija lokacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nekim sarajevskim agencijama za prodaju nekretnina tvrde da su cijene stanova neznatno skočile, odnosno da se nisu mijenjale u posljednjih nekoliko mjeseci. Inače, u glavnom gradu BiH najvi&scaron;e se traže stanovi od 50 kvadrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slažu se da je najveća potražnja za nekretninama u Centru te na potezu Grbavica - Ba&scaron;čar&scaron;ija. Neven Begović, zaposlenik jedne sarajevske agencije, ističe da je najveća potražnja za novogradnjom oko Skenderije i Nove Otoke, a cijenu kvadrata određuje i stanje nekretnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebinje postaje grad u kome je prodaja stanova na zavidnom nivou, tvrde agenti. S ponosom ističu da je samo za mjesec prodato 80 stanova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sada je započeta gradnja oko 350 stanova i sve će se prodati do kraja iduće godine - kaže vlasnik trebinjske agencije za prodaju nekretnina Vaso Milić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-04-gradnja-zgrade.jpgRazlika u kvaliteti istih proizvoda u Njemačkoj i Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=3950639506Grude.com - klik u svijetFri, 01 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-01-supermarketcart.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas su, u Kući Europe u Zagrebu, hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković predstavile rezultate analize kvalitete (naizgled) istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. <p>Analiza je pokazala kako je kod vi&scaron;e od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvaliteti, te da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Analize su povjerene vrhunskim hrvatskim akreditiranim laboratorijima, a nakon zaprimljenih rezultata, Hrvatska agencija za hranu formirala je radnu grupu stručnjaka, s kojima smo zajednički donijeli zaključke iza kojih čvrsto stojimo&ldquo;, rekla je Gross-Bo&scaron;ković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26 ispitanih proizvoda (15%) nije nađena razlika niti u kvaliteti niti u cijeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod 54% proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je vi&scaron;e od 60% proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Najveće razlike su uočene kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Primjerice Wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom trži&scaron;tu, suprotno nazivu su rađene od tzv. otko&scaron;tenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa&ldquo;, objasnila je Borzan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Borzan je također navela primjer Hipp dječje hrane-bio riža i mrkva s puretinom gdje proizvod namijenjen hrvatskom trži&scaron;tu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Razlika je i u tome &scaron;to proizvod na hrvatskom trži&scaron;tu ne sadrži krumpir, već samo mrkvu i rižu te ima manje omega 3 masnih kiselina. Unatoč svim razlikama, proizvodi na oba trži&scaron;ta stavljeni su pod istom &scaron;ifrom artikla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Posebnu težinu rezultatima za dječju hranu daje činjenica da je proizvod za hrvatsko trži&scaron;te skuplji za vi&scaron;e od 50%, te činjenica da se radi o proizvodu namijenjenom prehrani djece&ldquo;, kazala je Borzan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo istraživanje je prvo u EU koje je uključilo i neprehrambene proizvode. Od pet testiranih velike razlike su nađene u kvaliteti deterdženta za rubljeAriel Vollwaschmittel. Pokazalo se da njemački proizvod koji za razliku od hrvatskog ima oznaku &bdquo;compact&ldquo; ima znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40&ordm;C), dok pri 60&ordm;C razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko trži&scaron;te je oko 25% jeftiniji od onog na hrvatskom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajne razlike pronađene su i kod Nutelle i Activia voćnog jogurta od jagode, a kod Haribo happy cola gumenih bombona, u njemačkom proizvodu je utvrđena znatno veća količina ukupnog &scaron;ećera od deklarirane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;I ovo istraživanje je, kao i ranija europska istraživanja, potvrdilo opravdanost stava vi&scaron;e od 80% na&scaron;ih građana koji misle da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda. Moj posao je da EU radi za ljude, a ovi rezultati su veliki doprinos rje&scaron;avanju ovog problema na razini EU. Rezultati su već poslani povjerenici Europske komisije za za&scaron;titu potro&scaron;ača Veri Jourovoj&ldquo;, kaže Borzan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Iako se kvaliteta proizvoda često puta promatra kao ekonomska kategorija, važno je osigurati kriterije koji će jamčiti da razlike u kvaliteti ne budu diskriminirajuće, nego da su one zaista odraz preferencija potro&scaron;ača, razlika u prehrambenim navikama ili specifičnostima područja, ali nipo&scaron;to alibi za razliku u formulaciji proizvoda&ldquo;, zaključila je Gross-Bo&scaron;ković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-01-supermarketcart.jpgPosljedice Harveya: Porast cijene goriva, strah od nestašicehttp://grude.com/clanak/?i=3951939519Grude.com - klik u svijetFri, 01 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-01-gorivo_poskupljenje_benzin_rsa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene goriva u SAD-u porasle su tijekom noći zbog bojazni da će doći do nestašice u Teksasu i drugim saveznim državma uslijed oluje Harvey. <p>Prosječna cijena goriva u SAD-u je porasla s 2,45 dolara za galon (3,8 litara) na 2,52 dolara, priopćila je Američka automobilska asocijacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najmanje dva cjevovoda - jedan koji ide preko juga SAD-a do New Yorka i drugi koji ide ka sjeveru do Chicaga - rade sporije ili su obustavile rad zbog poplava i naknadnih o&scaron;tećenja.</p> <p><br />Cijena goriva po galonu je porasla za najmanje 15 centi u 24 sata u nekoliko oblasti, među kojima su Dallas i El Paso u Teksasu, Atena u Georgiji i Dayton u Ohiju, dok je za deset centi porasla u Južnoj Karolini, Ohiju, Delawareu, Marylandu, Georgiji, Sjevernoj Karolini, Virginiji i Teksasu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio cjevovoda koji prolazi kroz Teksas je zatvoren i prije ponovnog pu&scaron;tanja u rad moraju biti provedene inspekcije, rekao je zaposlenik kompanije Colonial Pipeline.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored povećanih cijena, u nekim gradovima su zabilježeni i redovi s obzirom da su neke pumpe ostale bez goriva. Chevron benzinska pumpa prodavala je gorivo za 2,29 dolara po galonu prije oluje, da bi jučer naplaćivala po cijeni od 2,99, dok je jedna Shellova pumpa naplaćivala 3,97 dolara za galon običnog goriva, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analitičari, međutim, upozoravaju kupce da ne paničare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ljudi iz straha masovno počnu kupovati gorivo, kao neki u Teksasu, to će samo pogor&scaron;ati problem i povećati cijene goriva, a nesta&scaron;ica će biti veće, rekao je analitičar Patrick Dehan iz GasBuddy.com.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-01-gorivo_poskupljenje_benzin_rsa.jpgMOSTAR-ZAGREB: Od 1. travnja kreću letovihttp://grude.com/clanak/?i=2946329463Grude.com - klik u svijetWed, 30 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-30-croatia-mostar_airport.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preostalo vrijeme treba dodatno iskoristiti i da Zračna luka Mostar otkloni određene nedostatke, kako bi se ovaj projekt mogao realizirati..<p>&nbsp;</p> <p>''Načelno je dogovorena mogućnost da se povezanost između Mostara, hercegovačkog sredi&scaron;ta, i Zagreba uspostavi u ljetnom redu letenja već od 1. travnja 2018.'', priopćeno je iz Ureda za odnose s javno&scaron;ću Grada Mostara nakon &scaron;to je Gradonačelnik Ljubo Be&scaron;lić razgovarao je u Zagrebu s Olegom Butkovićem, ministrom mora, prometa i infrastrukture u Vladi Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Be&scaron;lić je naglasio tom prigodom kako su gradske vlasti Mostara i Zračna luka Mostar zainteresirane za uspostavu zračne veze između Mostara i Zagreba, a predložio je da to bude bar dva puta tjedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuto je, između ostalog, tijekom razgovora na radnom sastanku u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kako preostalo vrijeme treba dodatno iskoristiti i da Zračna luka Mostar otkloni određene nedostatke, kako bi se ovaj projekt mogao realizirati u interesu svih strana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U cilju realizacije ovog projekta, za otprilike mjesec dana, trebao bi se održati novi radni sastanak'', navedeno je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-30-croatia-mostar_airport.jpgOČAJ HERCEGOVAČKIH PODUZETNIKA: U građevinarstvu nema radnika! Plaćamo satnice dvostruko...http://grude.com/clanak/?i=2945429454Grude.com - klik u svijetMon, 28 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-28-017_gradjevina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospodarska i financijska kriza u BiH, koja još uvijek ne prolazi, rezultirala je velikim brojem nezaposlenih, međutim, unatoč tome, u posljednje vrijeme govori se o nedostatku radnika i stručnjaka u pojedinim djelatnostima, a među njima je i građevinarstvo, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>To je posebice izraženo u Hercegovini, gdje nedostaje visokih i srednjih stručnih građevinskih kadrova, a posebice majstora različitog zanatskog profila - kao i pomoćnih radnika. Apsurdnost odlazaka</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U građevinarstvu su trenutačno te&scaron;koće i s nedostatkom posla i s nedostatkom radne snage, i inače s devastacijom struke, i građevinske i arhitektonske, koja se veže uz nas. Sve se manje i manje uvažava, glavni razlog tome je nedostatak kvalitetnih kadrova, a ono &scaron;to ih ima, ne može pokriti sve poslove. &Scaron;to se tiče zanata, u građevini svakog zanata fali, počev&scaron;i od zidara, tesara, armirača, podopolagača, krovopokrivača, sve to je deficitarno. Osobno, jo&scaron; uvijek s tim nemam problema, budući da su u mojoj tvrtki ljudi koji su stari vi&scaron;e od 50 godina i koji su &lsquo;isklesali&rsquo; i usavr&scaron;ili zanat. Ali, nema&scaron; mladih ljudi koji imaju zanat i koji ga žele dodatno učiti, takvih je vrlo malo, u sitnim se postocima mogu mjeriti. Te&scaron;ko mi je reći &scaron;to je uzrok tome, može se nagađati, ali u ovakvom okruženju, kakvo je na&scaron;e, te&scaron;ko je to decidirano objasniti - kaže Anton Tonćo Vukojević, vlasnik tvrtke TD Company, koja ima 25 zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukojević dodaje da je jedan od razloga i odlazak u inozemstvo, prvenstveno u Njemačku, a apsurd je da odlaze i oni koji imaju posao te sigurna i pristojna primanja i standard. Potkrepljuje to i podatkom da su na većinski hrvatskom području Hercegovine, gdje su uglavnom hrvatska poduzeća, primanja u građevinarstvu 50 i vi&scaron;e posto veća nego, primjerice, na istočnoj strani Mostara. - U Hercegovini je prosječna satnica građevinaca između sedam i osam maraka, izuzev istočne strane Mostara, gdje nije veća od četiri do pet maraka. Zato su konkurentniji i dobivaju posao. Međutim, i tu je isti problem kvalitetne radne snage, nedostaje ih kao i svima nama. Kvalitetni ljudi odlaze, svi oni koji znaju ne&scaron;to odo&scaron;e vani, eto, u zadnjih godinu dana oti&scaron;lo je sedam mojih ljudi. Gledajući općenito tu pojavu, neshvatljivo je da su oti&scaron;li i ljudi koji su ovdje bili materijalno i financijski situirani, tako da ne vidim da su ekonomski razlozi jedan od glavnih razloga sada&scaron;njih migracija - zaključuje Tonćo Vukojević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u tvrtki Gradnja Vranje&scaron; se susreću s nedostatkom kadrova i stručnih radnika. - Fali nam svega, inženjera, tehničara, tesara, zidara, armirača, pomoćnih radnika... Ali kao poduzetnik gledam to s jedne strane i kao ne&scaron;to pozitivno, jer će se na&scaron;a struka i bran&scaron;a početi cijeniti. Do&scaron;lo se na jednu razinu gdje nas nitko nije cijenio i po&scaron;tivao iz razloga jer nas je bilo previ&scaron;e i lako se moglo doći do nas. Sad imamo problem da nas fali i to nam daje mogućnost da s manjim kapacitetima možemo raditi kvalitetnije, imati bolju cijenu i da nas ljudi malo vi&scaron;e cijene. Na&scaron;a satnica ovisi o vrsti posla, od tome &scaron;to tko radi, kreće se u rasponu od pet do deseta maraka - obja&scaron;njava Dalibor Vranje&scaron;, vlasnik tvrtke Gradnja Vranje&scaron;. Natječaji za radnike</p> <p>&nbsp;</p> <p>U poduzeću Kons, Zlatko Leko nam je kratko rekao: - Nedostaje nam građevinskih inženjera, arhitekata i građevinskih tehničara, a ostale radne snage imamo dovoljno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč nastojanjima tajnice u najvećem ljubu&scaron;kom građevinskom poduzeću Mucić&amp;co., nismo mogli doći do vlasnika Stanislava Mucića, koji je bio na putu. No, doznajemo da i oni muku muče s problemom radnog kadra. Svjedoči to i podatak da su 27. lipnja raspisali natječaj za 30 radnika VKV i KV stručne spreme. - Ne&scaron;to smo pokrili, a ne&scaron;to nismo, to je, ukupno gledajući, problem strukturne prirode - kaže jedan od rukovodećih ljudi u poduzeću. Mate Vučić je ugledni graditelj stanova u Ljubu&scaron;kom i poznavatelj struke. - Vlada velika radna kriza za sve struke, a posebice za zanatske. Ponekad je te&scaron;ko naći ličioca, električara, vodoinstalatera, keramičara, zidara, tesara, vozača građevinskih strojeva, svega toga manjka - kaže Mate Vučić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-28-017_gradjevina.jpgRestoran Lounge Bar 'Bezdan 21' raspisao natječaj za radno mjesto 'Konobar/Kuharhttp://grude.com/clanak/?i=2942329423Grude.com - klik u svijetFri, 25 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-25-bezdan_logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako te motivira izazov i rad u ugostiteljstvu, prijavi se i pridruži se timu Bezdan 21!<p>&nbsp;</p> <p><strong>RESTORAN LOUNGE BAR BEZDAN 2</strong>1 traži vi&scaron;e izvr&scaron;itelja za rad:</p> <p><br /><strong>KONOBAR (2)</strong><br /><strong>KUHAR (2)</strong><br /><strong>Mjesto rada: Grude</strong></p> <p><br />Od tebe očekujemo srednju stručnu spremu (SSS),<br />(poželjan ugostiteljski smjer: Konobar/ Kuhar)<br />komunikativnost, gostoljubivost i profesionalizam. Radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima je dobrodo&scaron;lo, ali nije uvjet.</p> <p><br />Nudimo ti rad u pozitivnoj radnoj atmosferi, adekvatna primanja kao i mogućnost stalnog radnog odnosa.</p> <p><br />Ako te motivira izazov i rad u ugostiteljstvu, prijavi se i pridruži se timu Bezdan 21!</p> <p><br />Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br /><strong>posao@violeta.com</strong> s naznakom : &bdquo;Bezdan 21&ldquo;.</p> <p><br />Natječaj ostaje otvoren do 03.09.2017. godine<br /><br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p><br /><strong>Restoran Lounge Bar Bezdan 21</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-25-bezdan_logo.jpgŽelite raditi za Matu Rimca? Evo koji kadar mu trebahttp://grude.com/clanak/?i=2940629406Grude.com - klik u svijetWed, 23 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-23-rimac2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski poduzetnik i vlasnik tvrtke Rimac Automobili, Mate Rimac danas je objavio kako zapošljava 25 ljudi.<p>&nbsp;</p> <p>Rimac tako traži inženjere za software, simulacije, planiranje ruta autonomnih vozila, računovođe, tehničare za sklapanje baterijskih sustava, tehničare za izradu električnih instalacija i sklapanja komponenti, te niz drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pridružite nam se i oblikujte budućnost transportne industrije!", napisao je Rimac uz oglas na <a title="Rimac automobili" href="https://www.facebook.com/RimacAutomobili/" target="_blank">Facebooku</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-23-rimac2.jpgZAORAVANJE SMILJA: Proizvođači nezadovoljni situacijom, prije jesenske berbe smilja se mnogi rješavajuhttp://grude.com/clanak/?i=2938329383Grude.com - klik u svijetTue, 22 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-22-zaoravanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nažalost, ono što se spominjalo kao mogućnost ukoliko cijena smilja bude niska nažalost se počelo obistinjavati.<p>&nbsp;</p> <p>Sve je vi&scaron;e hercegovačkih proizvođača koji su nezadovoljni padom cijena smilja počeli preoravati svoje parcele i rje&scaron;avati se kulture za koju su donedavno vjerovali kako će im barem pobolj&scaron;ati kućni proračun i olak&scaron;ati im daljnji život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Poku&scaron;ali smo s pet tisuća nasada, nadali se da će se s vremenom isplatiti, ali nakon ovogodi&scaron;njih cijena vidimo da nema toliko smisla raditi ovaj posao. &Scaron;to sada? Ja jo&scaron; nemam odgovor na ovo pitanje, ali u Njemačku neću. Naći će se ne&scaron;to od čega će se moći dodatno živjeti, govori nam jedan proizvođač koji je također odlučio preorati svoje zemlji&scaron;te i na njemu uskoro saditi ne&scaron;to novo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, sredinom listopada slijedi jesenska berba smilja. Za razliku od pro&scaron;le godine kada ni na jesen cijena nije padala ispod 3 KM, ove godine ona nije poznata. Ukoliko se trži&scaron;na logika bude podudarala s cijenom od ovo ljeta, a to je oko 1 KM po kilogramu, onda će se nezadovoljstvo zasigurno nastaviti, te će sve vi&scaron;e smilje zavr&scaron;avati pod zemljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com<br />Foto:Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-22-zaoravanje.jpgVELIKI KORAK: Studentski centar Mostar prvi je zaposlio djevojku sa sindromom Downhttp://grude.com/clanak/?i=2938129381Grude.com - klik u svijetMon, 21 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-21-daria_delic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da se u društvu mogu napraviti pozitivni iskoraci unatoč lošim procedurama i zakonima, pokazatelj je Studentski centar Mostar i Udruga za sindrom Down Mostar.<p><br /><br />U želji da se osobama sa sindromom Down pruži prilika za razvoj i integraciju u dru&scaron;tvu, ove dvije kuće 1.rujna potpisati će Sporazum o suradnji i pružiti priliku ostvarivanja pripravničkog staža Dariji Delić, članici ove Udruge za sindrom Down Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na&scaron;a udruga od samog osnivanja ima odličnu suradnju sa Studentskim centrom Mostar, a ovo je možemo reći kruna na&scaron;e suradnje. Zaposliti osobu sa sindromom Down zaista je velik iskorak u dru&scaron;tvu za koje želimo da postane dru&scaron;tvo jednakih mogućnosti" kazao je Igor Ledić, predsjednik Udruge za sindrom Down Mostar te dodao kako će Daria biti tek druga osoba u Bosni i Hercegovini sa ovim sindromom koja je dobila priliku za radnim odnosom &scaron;to je tužno, a za Studentski centar Mostar iznimno pohvalan doprinos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragan Mikulić, ravnatelj Studentskog centra Mostar za pogled.ba kazao je kako će Daria za vrijeme rada u centru zasigurno znatno napredovati jer će raditi u svim sektorima centra i upoznati se sa funkcioniranjem jedne ovakve ustanove. &bdquo;Želimo da Daria otvori vrata ostalim osobama sa sindromom Down i da u doglednoj budućnosti imamo mnogo veći broj zaposlenih kako i državnom tako i privatnom sektoru osoba sa sindrom Down. Nama je čast imati Dariu kod nas jer će mo i mi zasigurno mnogo od nje naučiti a to je kako biti uporan i ne posustati i tražiti svoje mjesto u dru&scaron;tvu " kazao je Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daria koja je danas posjetila Studentski centra Mostar kako bi se upoznala sa djelatnicima kazala je za pogled.ba kako je presretna i uzbuđena zbog prilike koju je dobila. &bdquo; Jučer sam na misi molila za dana&scaron;nji dan, malo imam tremu, ali sam presretna. Volim i želim raditi i jedva čekam da krenem " kazala nam je vesela i iznimno pristupačna Daria Delić koja će ovim iskorakom postati prva zaposlena osoba za sindromom Down u Mostaru a tek druga u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto i tekst: Pogled.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-21-daria_delic.jpgAluminij proizveo tri milijuntu tonu tekućega metala od svojega nastankahttp://grude.com/clanak/?i=2934129341Grude.com - klik u svijetFri, 18 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-18-elektroliza_6_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij je pod svojim prepoznatljivim imenom ustrojen 1977. godine, otkada izrasta u nositelja razvitka aluminijske proizvodnje u BiH, ali i u okosnicu ukupnoga života ovoga podneblja. <p>U Elektrolizi mostarskoga Aluminija danas je proizvedena tri milijuna tona tekućega metala otkako je Elektroliza otpočela s radom, kasnih 70-ih godina pro&scaron;loga stoljeća. Aluminij d.d. Mostar tako je, u godini u kojoj slavi 20. obljetnicu ponovnoga pokretanja proizvodnje nakon razornoga ratnog uni&scaron;tenja tvornice, ostvario zavidan uspjeh koji svjedoči kako je tri milijuna tona vrhunskoga aluminija iz mostarskih elektrolitičkih ćelija tijekom proteklih desetljeća dosegnulo na desetke zemalja na svim stranama svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Aluminij je pod svojim prepoznatljivim imenom ustrojen 1977. godine, otkada izrasta u nositelja razvitka aluminijske proizvodnje u BiH, ali i u okosnicu ukupnoga života ovoga podneblja. Godine 1992. sustigla ga je surova razaračka snaga rata, te ga agresorske snage ru&scaron;e, pljačkaju i pale. Ratna je &scaron;teta dosegnula 140 milijuna eura. Obnova je krenula već 1995. godine, da bi 15. ožujka 1997. bio pu&scaron;ten u rad pogon Anode, a 14. kolovoza iste godine ponovno upaljena i prva elektrolitička ćelija u Elektrolizi. Puni kapacitet od 256 elektrolitičkih ćelija dosegnut je u studenomu 1999. godine. Aluminij je otad proveo opsežna i stotine milijuna eura vrijedna osuvremenjivanja pogona, dosegnuv&scaron;i čistoću elektrolitičkoga metala od 99,85 posto, zbog čega je prepoznatljiv diljem svijeta, a njegov metal tražen među najzahtjevnijim kupcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Recesijski učinci i posljedice prethodnih lo&scaron;ih upravljanja aktualnoj su upravi ostavili u naslijeđe 25 posto uga&scaron;enih ćelija, čije je ponovno pokretanje, vrijedno vi&scaron;e od 15 milijuna KM, danas u tijeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Žalosti me to &scaron;to smo ovu brojku mogli dosegnuti i puno prije, da su neke stvari u pro&scaron;losti urađene drukčije. No, kada se osvrnem na sve &scaron;to smo proživjeli i na pro&scaron;logodi&scaron;nje gotovo bezizlazno stanje i vidim &scaron;to smo u međuvremenu uspjeli uraditi, kao snažan i sposoban tim, obuzima me osjećaj nevjerojatnoga ponosa na sve na&scaron;e djelatnike, posebno na one u proizvodnji &ndash; komentirao nam je Boris Vican, izvr&scaron;ni direktor za tehničke poslove i član Uprave Dru&scaron;tva, čestitav&scaron;i kolegama tri milijuntu tonu koja je danas vrila na 950&deg;C, a koju su ćelija&scaron;i znalački nadzirali, radeći na radnoj temperaturi vi&scaron;oj od 60&deg;C, pod slojevima te&scaron;ke za&scaron;titne opreme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj se metal sada hladi u jamama Aluminijeve Ljevaonice, pripravan osvojiti svijet, a direktor Dru&scaron;tva i predsjednik Uprave Mario Gadžić zadovoljno poručuje kako će, ovim tempom, sljedeću okruglu brojku slaviti puno prije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Brojka je ovo koju smo dužni po&scaron;tovati. Uporni smo u provedbi sveobuhvatnoga restrukturiranja Aluminijeva poslovanja, a do listopada sljedeće godine u radu ćemo imati svih 256 ćelija, te ćemo, zajedno s maksimalno optimiziranim mogućnostima pretapanja u Ljevaonici, dosegnuti nove rekorde u ukupnoj količini proizvodnje. Jo&scaron; smo daleko od točke na kojoj bismo mogli kazati kako smo u cijelosti prebrodili naslijeđene probleme. Međutim, lani smo bili pred stečajem, a danas palimo uga&scaron;eni dio proizvodnje i stremimo vi&scaron;im stupnjevima obradbe na&scaron;ega metala, odnosno njegovoj finalizaciji unutar na&scaron;ega kruga, &scaron;to nam je strate&scaron;kom vizijom na kojoj danonoćno radimo &ndash; zadovoljan je direktor smjerom kojim tvornica brodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrelina srpanjskih i kolovoskih dana danas je nakratko zaboravljena zbog lijepe vijesti na koju su pogonski radnici osobiti ponosni. Poručuju kako su to tek prva tri milijuna u nizu onih koje će poteći iz grotla mostarskih ćelija, stvarajući nove vrijednosti i sigurniju sutra&scaron;njicu Hercegovačkoga diva, ali i cjelokupnoga podneblja kojemu on pripada.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-18-elektroliza_6_0.jpgGLOBTOUR PREUZEO TOURING Otkrili zašto su kupili njemačkog konkurentahttp://grude.com/clanak/?i=2932729327Grude.com - klik u svijetThu, 17 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-17-33017988.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posrnulog njemačkog autobusnog prijevoznika Deutsche Touring sa sjedištem u Eschbornu kupuje grupacija Globtour Međugorje u vlasništvu hercegovačke obitelji Zelenika, unutar kojeg djeluje i zagrebački Croatia bus. <p>Kako pi&scaron;u njemački mediji, tvrtka je prije nekoliko mjeseci zavr&scaron;ila u stečaju, a stečajni upravitelj Miguel Grosser obznanio je kako je 's gledi&scaron;ta tvrtke i vjerovnika ovo najbolje moguće rje&scaron;enje' te da hrvatski Croatia bus/Globtour Međugorje nastavlja s poslovanjem i zadržavanjem 92 radnika u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati će, pi&scaron;e Frankfurter Allgemeine Zeitung, nastaviti poslovanje u Njemačkoj te preuzeti dvije poslovnice u Hrvatskoj i Srbiji, dok se za če&scaron;ki dio posrnule tvrtke jo&scaron; traži rje&scaron;enje, a pregovori s investitorima traju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Da, u tijeku je proces preuzimanja njemačkog autobusnog prijevoznika koji bi trebao biti dovr&scaron;en 1. rujna', potvrdio je tportalu Rajko Zelenika, predsjednik Uprave Croatia busa/Globtoura Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na upit o vrijednosti same akvizicije odgovara kako su 'iznosi relativni jer podrazumijevaju izravno plaćeni iznos, iznos za sada izgubljen u stečajnoj masi te &scaron;tetu od diskontinuiteta snažne zastupljenosti na njemačkom trži&scaron;tu', ali da je u svakom slučaju riječ o vi&scaron;e milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima koje je pak njemačkim medijima iznio stečajni upravitelj Grosser, Deutsche Touring je u posljednja četiri mjeseca raskinuo 20 ugovora o radu pa je ostalo 92 zaposlenih, od kojih je 30 u sjedi&scaron;tu tvrtke u Eschbornu, a drugi u 11 podružnica u Njemačkoj te na autobusnim kolodvorima u Stuttgartu i Hannoveru. U tri međunarodne poslovnice jo&scaron; je 112 zaposlenih. Prema njegovim podacima, u četiri posljednja mjeseca prodali su 172.000 karata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbačeni s tračnica</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nijemci su sjedi&scaron;te tvrtke preselili u Eschborn prije tri godine, a do tada je bilo smje&scaron;teno u Rebstocku u Frankfurtu. Sve do 2005. godine, pi&scaron;u, pripadali su njemačkoj državnoj željeznici, Deutsche Bahnu. Deutsch Touring je 2014. prevezao 1,8 milijuna putnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Svakako je Touringova prodaja mnogostruko veća od na&scaron;e jer je riječ o najstarijoj njemačkoj autobusnoj tvrtki koja iduće godine slavi 70 godina postojanja. I Njemačka kao država s preko 80 milijuna stanovnika, s prilično centralnim europskim zemljopisnim položajem, čini vi&scaron;estruko veće trži&scaron;te autobusnog prijevoza, karata, putnika, linijskih i inih povezanosti', ističe Zelenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posrnula njemačka tvrtka s hrvatskom kompanijom surađuje, navodi se, posljednja tri desetljeća, &scaron;to uključuje zajedničke linije. Nakon preuzimanja 1. rujna mreža se planira pro&scaron;iriti i povezati Njemačku s Albanijom i Crnom Gorom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Globtour s Touringom čvrsto surađuje već tri desetljeća, a Croatia bus, koji smo preuzeli 2013. godine, već oko 50 godina surađuje s istim njemačkim partnerom te u cilju očuvanja zastupljenosti na&scaron;ih interesa na tom vrlo zahtjevnom, ali i punom konkurencije njemačkom trži&scaron;tu, odlučili smo se na taj potez. O na&scaron;im aktivnostima, koje su u tijeku i dogodile bi se i da nije do&scaron;lo do stečaja, uskoro će se moći doznati i pomoću na&scaron;ih web novosti, odnosno u na&scaron;im trgovinama, u kojima se mogu kupiti karte, a odnose se na pokretanje linija iz Njemačke za Crnu Goru, Albaniju, Kosovo, Makedoniju i Srbiju', potvrđuje i najavljuje Zelenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;irok portfelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nijemci iznose kako je Deutsch Touring osnovan 1948. godine. Pi&scaron;u i kako je Croatia bus osnovan 1990. te da je član Globtour grupe, najaktivnije na prostoru jugoistočne Europe. Na službenim stranicama Croatia busa navodi se jo&scaron; kako im je osnovna djelatnost prijevoz putnika u domaćem i međunarodnom prometu s autobusnim linijama koje povezuju sve regije u Hrvatskoj, ali i Hrvatsku s Njemačkom, Austrijom, &Scaron;vicarskom, BiH, Italijom, Slovenijom, Crnom Gorom, &Scaron;vedskom, Norve&scaron;kom, Danskom i Srbijom. U voznom parku broje preko stotinu autobusa marke Volvo. Do 2014. zvali su se Panoramabus, kada mijenjaju ime u aktualni Croatia bus. Prema podacima Poslovne Hrvatske, Croatia bus pro&scaron;le godine uprihodio je 96,07 milijuna kuna dok je dobit iznosila 10,52 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Globtour Međugorje pak ima sjedi&scaron;te u Međugorju. Godinama su se, stoji im na službenim stranicama, razvijali u dva osnovna pravca: cestovni putnički prijevoz i turizam, a 2002. godine iz Globtoura izdvojena je G-tour, tvrtka koja se bavi turizmom. U navedenoj grupaciji zaposleno je vi&scaron;e od 400 ljudi i raspolažu s vi&scaron;e od 160 autobusa koji godi&scaron;nje prevale vi&scaron;e od 15 milijuna kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzetnička obitelj Zelenika, koja dolazi iz &Scaron;irokog Brijega, javnosti je manje poznata iako su već dugo prisutni na prijevozničkoj sceni. Biznis su pokrenuli braća Ivan i Rajko Zelenika jo&scaron; prije 1990-ih.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-17-33017988.jpgFranck grupa s porastom prodaje od 8 posto, Izvoze u SAD i Kuwajthttp://grude.com/clanak/?i=2918129181Grude.com - klik u svijetWed, 16 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na BiH tržištu Franck ostvaruje planirane rezultate u svim kategorijama, dok na ostalim izvoznim tržištima imaju značajan rast prodaje<p>Franck grupa u prvoj polovici godine je, unatoč padu prodaje kroz kanale Agrokora, zabilježila rast prodaje od 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, uz istodobno povećanje prodaje i trži&scaron;nih udjela u najznačajnijim kategorijama proizvoda u Hrvatskoj i na najvećim izvoznim trži&scaron;tima, izvijestili su u četvrtak iz te kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prema posljednjim podacima analitičke kuće Nielsen, kompanija je u drugom kvartalu ove godine u Hrvatskoj uspjela dodatno povećati prodaju u kategoriji mljevene kave za 5,4 posto količinski i 3 posto vrijednosno te je time Franck jo&scaron; jednom potvrdio poziciju apsolutnog lidera kategorije u Hrvatskoj s 55 posto trži&scaron;nog udjela", ističu iz Francka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaju da su rast prodaje ostvarili i u kategoriji čaja, od 2,3 posto količinski i 3,6 posto vrijednosno, čime je njihov trži&scaron;ni udjel u toj kategoriji porastao na gotovo 56 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U HoReCa kanalu, u kategoriji espresso kave Franck drži vi&scaron;e od 45 posto trži&scaron;nog udjela s najvećim godi&scaron;njim rastom u jednoj kalendarskoj godini od preko 10 postotnih bodova, ističu iz te kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na slovenskom trži&scaron;tu kompanija je također zabilježila daljnji rast u kategoriji mljevene kave i rekordnu realizaciju u instant cappuccinima. Na trži&scaron;tu Slovenije je početkom ove godine zavr&scaron;ena integracija dvije kompanije koje je Franck preuzeo krajem pro&scaron;le godine - Moja Kava, distributera talijanskog espressa, te Ellegi, tvrtke za proizvodnju i distribuciju espressa Bar 2000, podsjećaju iz Francka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na BiH trži&scaron;tu Franck ostvaruje planirane rezultate u svim kategorijama, dok na ostalim izvoznim trži&scaron;tima imaju značajan rast prodaje, a uz trži&scaron;ta Srbije i Crne Gore, na koja se Franck vratio početkom godine, dodatno su ojačali i regionalnu prisutnost u Albaniji, Makedoniji i Kosovu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Francka navode i kako je kompanija, uz &scaron;irenje na skandinavska trži&scaron;ta, odnedavno proizvode plasirala i u trgovine "iznimno potentnog trži&scaron;ta Kuvajta te police 150 Walmartovih trgovina u SAD-u".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član Uprave Francka Ivan Artuković ističe kako ih rast od 8 posto u prvoj polovici ove godine svrstava u kompanije s najvećim rastom u kategoriji velikih kompanija. Ostvarili smo rekordne prodajne rezultate na najvažnijim trži&scaron;tima, a trend dvoznamenkastog rasta izvoza iz 2016. nastavljamo i u ovoj godini, nagla&scaron;ava Artuković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zahvaljujući pravovremenoj reakciji, krizu u Agrokoru za sada uspje&scaron;no prevladavamo, &scaron;to najbolje dokazuje ubrzanje na&scaron;eg rasta na hrvatskom trži&scaron;tu u ovoj godini. Trenutne izazove u novčanom tijeku uspijevamo premostiti uz snažnu podr&scaron;ku na&scaron;ih dobavljača koji su nam ključni i za proces restrukturiranja te stvaranja temelja za daljnji zajednički održivi rast. U idućem razdoblju &scaron;irimo izvozne potencijale kako u regiji tako i izvan nje", ističe u priopćenju Ivan Artuković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potraživanja osigurana založnim pravom na Roto dinamic</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrćući se na financijsku izloženost prema Agrokoru, iz Francka poručuju da im je "rizik naplate potraživanja od dru&scaron;tava članica Agrokora sveden na najmanju moguću mjeru, najvi&scaron;e zahvaljujući zasnivanju založnih prava u dru&scaron;tvu Roto dinamic".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zahvaljujući odgovornom pristupu u upravljanju rizicima i uspje&scaron;nom poslovanju izvan Agrokorovih prodajnih kanala, uvjereni smo kako će uskoro amortizirati rizike povezane s krizom u Agrokoru. U tom smjeru, Franck je pokrenuo financijsko i operativno restrukturiranje kako bi se &scaron;to bolje prilagodio novonastalim okolnostima na trži&scaron;tu, a s obzirom na važnost brze reakcije i prilagodbe te daljnjeg jačanja prodajnih potencijala, kompanija je u ovom procesu angažirala vanjske savjetnike", zaključuje se u priopćenju Francka.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-maxresdefault.jpgU lipnju u FBiH prosječna neto plaća 861 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2927929279Grude.com - klik u svijetTue, 15 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-15-novac-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Federaciji BiH prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za lipanj 2017. godine iznosila je 861 KM i nominalno je niža za 1,1 posto, a realno za 0,7 posto, u odnosu na prethodni mjesec. <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za lipanj 2017. godine nominalno je vi&scaron;a za 3,2 posto, a realno za 1,7 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za lipanj 2017. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.320 KM i nominalno je niža za 1,1 posto, a realno za 0,6 posto, u odnosu na prethodni mjesec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za lipanj 2017. godine nominalno je vi&scaron;a za 3,5 posto, a realno za dva posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U lipnju 2017. godine ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosio je 469.624, &scaron;to predstavlja povećanje broja zaposlenih za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na godi&scaron;nji prosjek broja zaposlenih u 2016. godini do&scaron;lo je do povećanja broja zaposlenih za 2,5 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-15-novac-marke.jpgVELIKI POSAO: Iz Čitluka za KINU krenuo prvi kontejner s vrhunskim vinima 'Andrija'http://grude.com/clanak/?i=2929129291Grude.com - klik u svijetTue, 15 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-15-017_podrumi_andrija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog vrhunske kvalitete glasovita vina „Andrija“ , koja se proizvode u Podrumima Andrija u Paoči, sve su poznatija i traženija kako na domaćem, tako i na vrlo izbirljivom europskom i svjetskom tržištu.<p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Stoga ne čudi &scaron;to se vrhunska vina &bdquo;Andrija&ldquo; već dugi niz godina uspje&scaron;no prodaju u&nbsp; petnaestak europskih zemalja i ostalim dijelovima svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako smo ovih dana nazočili jo&scaron; jednom velikom poslovnom uspjehu tog vinskog podruma iz Paoče. Naime, u četvrtak,10 kolovoza, su Podrumi Andrija započeli izvoz svojih vrhunskih vina &bdquo;Andriju u najmnogoljudniju zemlju Kinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući suradnji direktora Podruma Andrija Miroslava Ćorića s glavnim kinerskim uvoznikom čije je sjedi&scaron;te u Banjaluci, u četvrtak je u Podrumima Andrija utovaren prvi kontejner s ukupno 10.400 butelja čak &scaron;est različitih vrsta vrhunskih vina &bdquo;Andrija&ldquo;, koji je otpremljen prema riječkoj luci i dalje za Kinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba istaknuti da svaka boca vina &bdquo;Andrija&ldquo; koja se izvozi za Kinu ima posebnu etiketu s hercegovačkim motivima te zakonom propisanim karakteristikama o geografskom podrijetlu, sastavu&nbsp; i kvaliteti vina.&nbsp; Uz vrhunsku kvalitetu, zasigurno je i to jamstvo da će se vina &bdquo;Andrija&ldquo; u Kini uspje&scaron;no prodavati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući smo nazočili tom značajnom događaju, iskoristili smo prigodu i direktora Podruma Andrija Miroslava Ćorića upitalo &scaron;to za njih znači početak izvoza vina na kinesko trži&scaron;te :</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; To je doista od velikog značenja, ne samo za na&scaron;u obitelj, nego i za sve na&scaron;e kooperante, za cijelo Brotnjo i Hercegovinu. Jer Kina je mnogoljudna zemlja i veliki je potro&scaron;ač vina. Budući da je pijenje vina u Kini tek u razvoju, nadam se da će ovakvih kontejnera s vinima &bdquo;Andrija&ldquo; koje ćemo upućivati u Kinu, u budućnosti biti jo&scaron; mnogo.&nbsp; Kod nas je pravilo:&nbsp; kad krenemo izvoziti na&scaron;a vina u neku državu, to nastavljamo trajno raditi. U prvom kontejneru za Kinu smo uputili &scaron;est različitih vina &bdquo;Andrija&ldquo; (vrhunske žilavka, vrhunska blatina, Shiraz, blatina Barrique, žilavka Barrique i žilavka selekcija) i to u omjeru cijena od 3 do 10 eura po butelji pa ćemo vidjeti koje će se najbolje prodavati. Budući da&nbsp; svoja vina izvozimo i u 14 europskih zemalja te u SAD, početak izvoza u Kinu&nbsp; predstavlja nam veliki poticaj i sve na&scaron;e ljude zadovoljnima jer nam, hvala Bogu, izvoz ide dobro.</p> <p>&nbsp; </p> <p><strong>U koju zemlju vam je najisplativije izvoziti vino ?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kod nas su sve izvozne cijene iste pa nam je najisplativije izvoziti u zemlje u kojima se najvi&scaron;e proda na&scaron;eg vina, a trenutno su to Hrvatska, Nizozemska i Njemačka. Za tri mjeseca kreće drugi kontejner za Kinu, pa ukoliko se to nastavi, nadamo se da će Kina biti najveći uvoznik vina &bdquo;Andrija&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<strong>Koliko vina izvezete godi&scaron;nje u ovih petnaestak zemalja ?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Do sada smo ove godine izvezli oko 35 posto ukupne na&scaron;e godi&scaron;nje proizvodnje vrhunskih vina Andrija. Nadam se da će se do kraja godine to osjetno&nbsp; povećati.</p> <p>&nbsp; </p> <p><strong>Kolika bi trebala biti realna ekonomična cijena butelje vrhunskih vina žilavke i blatine ?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bit ću iskren, cijena na&scaron;e vrhunske žilavke je 4 eura i mislim da je to jako pristojna cijena, iako po kvaliteti zaslužuje biti veća. Ali, mi smo mala zemlja, pa kad dođete u Kinu i spomenete BiH ili Hrvatsku, svi pitaju koji je to dio Europe. Znači za nas se ne zna. Mi moramo u početku ne&scaron;to žrtvovati, nuditi&nbsp;&nbsp; primamljivu cijenu, brinuti o vrhunskoj kvaliteti grožđa i vina da se ljudi u to uvjere i upoznaju ih. To pokazuju i brojna priznanja dobivena za kvalitetu na&scaron;ih vina diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<strong>Koji su najveći problemi u vinarskoj proizvodnji u BiH?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Najveći problemi su ti &scaron;to u na&scaron;u zemlju uvoze vina koja nisu kontrolirana, ne provjerava se jesu li kvalitetna ili vrhunska, a na&scaron;a se vino strogo kontroliraju, &scaron;to mi je drago jer s tim nemamo nikakvih problema. Bilo bi dobro da vina koja se uvoze u BiH isto tako strogo kontroliraju jer ne može biti vrhunsko vino 3,5 do 4 KM, to je doista smije&scaron;no.</p> <p>&nbsp; </p> <p><strong>&Scaron;to mislite o nekontroliranom uvozu grožđa?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; E to je ne&scaron;to drugo. To se ne može zabraniti, samo bi trebalo pozvati uvoznike da na etiketi napi&scaron;u da je grožđe iz Makedonije i da je prerađeno ovdje, a ne da na bocama napi&scaron;u domaća žilavka ili domaća blatina.</p> <p>&nbsp; </p> <p><strong>Kakva je, zapravo, broćanska vina?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>_ Zbog svoje kvalitete, vina proizvedena od autohtonih sorti grožđa žilavke i blatine prepoznatljiva su u svijetu, a i ostale sorte vinove grožđa i vina od njih su jako dobra. Primjerice na&scaron; &scaron;ampion crnih vina Vranac selekcija ima 15,8 procenata alkohola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kakva su ovogodi&scaron;nja kvaliteta i urod grožđa s obzirom na &scaron;tete od vremenskih nepogoda ?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash;&nbsp; Travanjski mraz, a sad i ova su&scaron;a pričinili su goleme &scaron;tete pa će grožđa&nbsp; u nekim vinogradima biti i do 90 posto manje. Kod nas i na&scaron;ih kooperanata ostalo je nekih 30 posto grožđa od uobičajenog prosjeka.&nbsp; Ukoliko brzo padne jaka ki&scaron;a, barem bi pobolj&scaron;ala kvalitetu grožđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<strong>Kolike će biti ovogodi&scaron;nje otkupne cijene grožđa?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Otkupnu cijenu grožđu Podrumi Andrija uvijek određuje po kvaliteti i uvijek izlazimo ususret svojim dugogodi&scaron;njim kooperantima i dajemo im bonuse za vjernost i suradnju kao i za kvalitetu grožđa. Mislim da će ovogodi&scaron;nje otkupne&nbsp; cijene grožđu biti za 20 posto vi&scaron;e nego lani.</p> <p>&nbsp; </p> <p><strong>Kako unaprijediti Vinogradarsku proizvodnju?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Država bi se morala malo vi&scaron;a pobrinuti za na&scaron;u jadnu poljoprivredu.Vijek vinove loze je 25 do 35 godina. Bilo bi dobro kad bi država subvencionirala podizanje vinograda primjerice besplatnim sadnicama i repromaterijalom jer na&scaron; narod zna dobro raditi i proizvoditi kvalitetno grožđe i vino. Dakle kad bi imali podr&scaron;ku države, na&scaron;i Hercegovci bi ostajalo ovdje i ne bi i&scaron;li vani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to mislite hoće li uzgoj smilje postupno potisnuti vinovu lozu?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Daj Bože, ali mislim da neće. To bi se dogodilo samo ako bi se isplatilo, ali te&scaron;ko. Te&scaron;ko,&nbsp; jer krenulo se &bdquo;grlom u jagode&ldquo;, a nije osigurano trži&scaron;te. Koliko čujem od svojih prijatelja koji su sadili smilje, dobro bi bilo kad bi se zajamčila prodaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Mile Pavlović/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-15-017_podrumi_andrija.jpgHrvatska: Počinje utrka za kupnju stana uz subvencije državehttp://grude.com/clanak/?i=2923129231Grude.com - klik u svijetSun, 13 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-13-stan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uskoro bi u Hrvatskoj trebao biti raspisan natječaj temeljem Zakona o subvencioniranju stambenih kredita. <p class="story-lead">Na natječaj će se moći prijaviti mlađi od 45 godina koji nemaju vlastitu nekretninu ili im je postojeća premala. Onima koji ostvare pravo - država će 4 godine plaćati pola rate kredita.</p> <p class="story-lead">&nbsp;</p> <p>"Oni koji čekaju nekakve uvjete, a takvim ima puno, koji jo&scaron; razmi&scaron;ljaju, koji čekaju da se to sve objavi službeno - oni bi mogli biti u problemu i neće zapravo stići napraviti pripremne predradnje", smatra Vjeko Peretić, vlasnik agencije za kreditno posredovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni država ne gubi vrijeme. Do ponedjeljka će prikupljati ponude banaka, a onda provjeravati tko je zadovoljio uvjete. To će objaviti - 27. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Banke zadovoljno trljaju ruke i poručuju - zanimanje građana je iznimno veliko. Sada svi napeto čekaju objavu natječaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje se da će oko 1.9. biti objavljen javni poziv građanima i od tog trenutka se počinju zaprimati službeni pozivi u bankama koje su sklopile ugovor s APN-om,<a href="http://vijesti.hrt.hr/400591/za-natjecaj-za-subvencionirane-kredita-osigurano-175-milijuna-kuna" target="_blank">&nbsp;</a><a href="http://vijesti.hrt.hr/400591/za-natjecaj-za-subvencionirane-kredita-osigurano-175-milijuna-kuna" target="_blank">javlja HRT.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na raspolaganju je 17,5 milijuna kuna, &scaron;to bi, prema procjenama, trebalo biti dovoljno za 1500 zahtjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko će dobiti subvencije - odlučivat će jedino - brzina predaje zahtjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da će vrlo vjerojatno biti puno vi&scaron;e zainteresiranih od 1500, mogla bi doći i do nepravilnosti u odabiru. Niame, nije jasno tko će kontrolirati redoslijed zaprimljenih prijava i tako osigurati da oni koji su prvi predali svu potrebnu dokumentaciju ne izvise.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita predavat će se u banku u kojoj se podiže stambeni kredit. Zahtjevi zaprimljeni prije objave oglasa o početku subvencioniranja neće se razmatrati. Banka će u roku od osam dana od podnesenog zahtjeva odlučiti ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za davanje kredita te svu potrebnu dokumentaciju proslijediti APN-u. Potom APN odobrava je li zahtjev potpun te donosi odluku o odobravanju ili neodobravanju subvencija koju dostavlja banki.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potrebno je pribaviti:</strong></p> <p>Presliku osobne iskaznice.&nbsp;<br />Predugovor, odnosno ugovor o kupoprodaji željene nekretnine.<br />Presliku zemlji&scaron;noknjižnog izvatka i akta za građenje ili uporabu nekretnine.<br />Ovjerenu izjavu da ni kupac, ni životni partner u vlasni&scaron;tvu nema stan ili kuću ili da imaju nekretninu koja je manja od one za koju apliciraju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-13-stan.jpgDirektor IKEA-e: Još je prerano da najavimo proširenje na BiH, ali razmatramo tu mogućnosthttp://grude.com/clanak/?i=2919829198Grude.com - klik u svijetFri, 11 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-11-106536.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ikea je odranije je prisutna na tržištima Slovenije i Hrvatske, ali Bosnu i Hercegovinu uporno zaobilazi. <p>Jo&scaron; je prerano da najavimo pro&scaron;irenje na BiH, ali razmatramo tu mogućnost, kazao je Stefan Voneverbeke, direktor Ikea za jugoistočnu Europu na jučera&scaron;njem otvaranju prve robne kuće &scaron;vedskog lanca namje&scaron;taja u Srbiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ikea je odranije je prisutna na trži&scaron;tima Slovenije i Hrvatske, ali Bosnu i Hercegovinu uporno zaobilazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Voneverbeke kazao je za RTRS da su na redu dodatne prodavnice u Bukure&scaron;tu i Ljubljani, pa će onda razmotriti ualazak u BiH. Prema njegovim riječima, faktori koji odlučuju su pouplacija i platežna moć građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imamo veliki broj kupaca koji dolaze iz Bosne i Hercegovine. Jo&scaron; je prerano da najavimo pro&scaron;irenje na BiH ali razmatramo to. Ne mogu da dam konkretan odgovor, ali bih volio pružiti mogućnost i kupcima u BiH da kupuju odličan namje&scaron;taj po niskim cijenama, istaknuo je Voneverbeke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ikeina prodavnica na trži&scaron;tu Srbije je 400. u svijetu, pi&scaron;e Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srbija je postala 49. država u kojoj &scaron;vedska kompanija ima poslovne operacije i jedino novo trži&scaron;te u 2017. godini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-11-106536.jpgPočelo zatvaranje malih prodavaonica Konzuma, iz Sindikata najavljuju sastankehttp://grude.com/clanak/?i=2916729167Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-eps6vlad_konzum444.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za nas je bitno da se na nivou koncerna napravi plan zbrinjavanja radnika, da o njihovoj sudbini ne bi odlučivali lokalni rukovodioci, - istaknula je Beširović.<p>- Tražili smo sastanak s Upravom &bdquo;Konzuma&ldquo; u BiH jer je zatvorena jedna prodavnica u Sanskom Mostu, pri čemu je osmero radnika progla&scaron;eno tehnolo&scaron;kim vi&scaron;kom. Sporno je da je od tih osmero radnika njih četvero starije od 50 godina - kazala je za Dnevni Avaz predsjednica Sindikata radnika trgovine BiH Mersiha Be&scaron;irović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je da je Sindikat naknadnom provjerom na terenu do&scaron;ao do informacije da je s troje radnika postignut dogovor i da će im biti isplaćene otpremnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najbolja opcija</strong></p> <p>- Najavljivani sastanak Sindikata s Upravom &bdquo;Velpra&ldquo;, kompanijom koja je poslovala u okviru koncerna &bdquo;Agrokor&ldquo;, nije održan pro&scaron;le sedmice i očekuje se da će se to dogoditii u narednih nekoliko dana. Glavna tema razgovora bit će likvidacija kompanije, točnije sudbina radnika - pojasnila je Be&scaron;irović. Prema njenim riječima, poznato je da će u procesu restrukturiranja &bdquo;Agrokora&ldquo; doći do zatvaranja prodavnica &bdquo;Konzuma&ldquo; u BiH i da će biti vi&scaron;ka radnika, ali da Sindikat od početka ističe da je neophodan vrlo konkretan plan zbrinjavanja radnika. - Najbolja opcija bila bi da se vi&scaron;ak radnika na neki način &bdquo;udomi&ldquo; u okviru koncerna &bdquo;Agrokor&ldquo; ili kod drugih poslodavaca. Kao &scaron;to imamo primjer s terena da kompanija &bdquo;Bingo&ldquo; preuzimanjem poslovnice preuzima i radnike. To su neki pozitivni znaci, ali definitivno očekujemo probleme jer ne vjerujem da će postojati mogućnost da se zbrinu svi radnici - kazala je Be&scaron;irović. Dodala je da, nažalost, zvanična procjena vi&scaron;ka radnika ne postoji i da ne vjeruje da i &bdquo;Agrokor&ldquo; ima točne podatke o tome.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pozitivna iskustva</strong></p> <p>- Za nas je bitno da se na nivou koncerna napravi plan zbrinjavanja radnika, da o njihovoj sudbini ne bi odlučivali lokalni rukovodioci. Jer bi to bio puno kompliciraniji proces koji ne bi bio fer prema radnicima. Ako nije moguće uraditi to na nivou koncerna, onda treba uraditi na nivou kćerki kompanija, a ne nikako na nivou prodavnica ili poslovnica - istaknula je Be&scaron;irović. Naglasila je da su dosada&scaron;nja iskustva s &bdquo;Konzumom&ldquo; u BiH vrlo pozitivna jer je ova kompanija uvijek po&scaron;tovala slovo zakona, &scaron;to se svakako očekuje i u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sindikati su razjedinjeni</strong></p> <p>- Problem u BiH je postojanje vi&scaron;e sindikalnih organizacija koje pokrivaju ove kompanije i u proteklim mjesecima smo vidjeli da su one djelovale razjedinjeno i suprotno interesima radnika. Za nas je bilo bitno da budemo faktor u tom procesu, sama činjenica da postoji vi&scaron;e od jednog sindikata mogla je rezultirati time da se sindikat eliminira iz ovog procesa - kazala je Be&scaron;irović.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-eps6vlad_konzum444.jpgB2B BiH Vrijeme je za nove poslovne trendove! Registrirajte tvrtku i budite među najboljima!http://grude.com/clanak/?i=2917129171Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-foto_-_b2b_bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Klasična komunikacija i pristup kupcima i klijentima postali su prošlost! Podrškom najvećih bh. poduzeće B2B BiH predvodi bh. tvrtke ka njihovoj digitalnoj poslovnoj budućnosti.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>B2B BiH digitalna business web platforma povezati će tvrtke sa njihovim B2B i B2C kupcima i klijentima koristeći u svojoj strukturi suvremene i moderne poslovne IT alate integrirajući ih kroz sustav social networking-a, koji je danas vodeći način i pristup plasiranja proizvoda svim kategorijama i segmentima, omogućavajući brza i učinkovita rje&scaron;enja za povećanje prodaje i stvaranje idealnih marketin&scaron;kih prilika i aktivnosti svim ciljnim skupinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Advanced Business Search, News Feed innovative, Sales/Marketing, Direct communications, HR &ndash; Human Resources samo su neki su od alata koji čine strukturu platforme, a koji predstavljaju revoluciju i olak&scaron;anje poslovanja tvrtkama u BiH, jer će putem B2B BiH platforme moći manipulirati svim komunikacijskim i prodajnim aspektima svojih proizvoda i usluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada&scaron;nji i novi kupci i klijenti u oba segmenta B2B i B2C koristeći svoje korisničke profile putem gore navedenih alata, će lako i jednostavno dolaziti do novih, svježih i pravovremenih informacija koje dolaze iz firmi i njenih brandova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtke registraciju mogu izvr&scaron;iti na &gt;&gt;&gt; <a href="http://www.b2bbih.ba/" target="_blank">www.b2bbih.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Interakcija i dinamičnost odvija se putem korisničkih profila firmi i krajnjih korisnika u realnom vremenu. B2B BiH firmama omogućuje manipulaciju svih prodajnih, komunikacijskih, branding i marketin&scaron;kih strategija svojih proizvoda i usluga u oba smjera, B2B i B2C.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prateći najnovije trendove koji vladaju na međunarodnoj poslovnoj sceni, B2B BiH tvrtkama će omogućiti da sa svojim kupcima i klijentima komunciraju u pokretu i personilizirano.<br />Sam koncept B2B BiH projekta premijerno je predstavljen u Hotelu Europe u Sarajevu pred predstavnicima 100 najvećih bh. poduzeća i brojnim medijima, a koje su postale dio B2B BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-foto_-_b2b_bih.jpgIKEA otvorila robnu kuću u Beograduhttp://grude.com/clanak/?i=2917429174Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-ikea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Beogradu je u četvrtak otvorena robna kuća IKEA, prva u Srbiji i 400. tržni centar toga proizvođačko-trgovačkog lanca u svijetu. <p>Robna kuća IKEA u prigradskom naselju Bubanj Potok prostire se na 35.000 četvornih metara i u njoj će biti zaposleno 416 djelatnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupcima je ponuđeno 9.500 proizvoda čije će cijene biti prilagođene domaćem trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici &scaron;vedske kompanije ranije su najavljivali da će cijene biti povoljnije od zemalja o okruženju u kojima IKEA ima svoje robne kuće, među ostalima u Mađarskoj i Hrvatskoj, pi&scaron;e Hina.</p> <p><br />Regionalni direktor IKEA-e za jugoistočnu Europu Stefan Vanoverbeke izjavio je da su cijene u beogradskoj robnoj kući najniže u regiji te da su u ponudi trenutno samo dva proizvoda iz Srbije, ali je uvjeren da će ih u budućnosti biti vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranju robne kuće, u koju je IKEA uložila 70 milijuna eura, nazočio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je rekao kako se razgovara o uključenju proizvoda i gospodarstvenika iz Srbije u globalni IKEA-in sustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dolazak kompanije IKEA na srpsko trži&scaron;te će, po ocjeni stručne javnosti, primorati domaću industriju namje&scaron;taja da poveća svoju konkurentnost kako bi ublažila smanjenje prodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tajnik sektora za &scaron;umarstvo, preradu drva i industriju namje&scaron;taja Gospodarske komore Srbije Je&scaron;a Erčić rekao je da bi se, prema iskustvima okolnih zemalja, proizvodnja mogla smanjiti i do 30 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-ikea.jpgPrijavite se: DEI traži prevoditelje za Upitnikhttp://grude.com/clanak/?i=2914929149Grude.com - klik u svijetWed, 09 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-09-dei_prijevod.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direkcija za europske integracije poziva sve zainteresirane prevoditelje da dostave prijave i iskažu interes za prevođenje odgovora na pitanja iz Upitnika Europske komisije na engleski jezik. <p>&nbsp;</p> <p>Na osnovu dostavljenih prijava Direkcija će kreirati listu prevoditelja zainteresiranih za uče&scaron;će u realizaciji ovog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom pozivu mogu sudjelovati svi prevoditelji s odgovarajućim kvalifikacijama i to prema uvjetima iz poziva. Prijavu sa traženom dokumentacijom potrebno je dostaviti osobno ili putem preporučene po&scaron;te najkasnije do 25.08.2017.godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati trebaju imati zavr&scaron;en odgovarajući fakultet te posjedovati dokaz o prevoditeljskom iskustvu. Vise detalja pogledajte <a href="http://www.dei.gov.ba/dei/media_servis/vijesti/default.aspx?id=18721&amp;langTag=bs-BA" target="_blank">ovdje.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-09-dei_prijevod.jpgVESELIO SE SEZONSKOM POSLU, NO SVE SE PRETVORILO U NOĆNU MORU 'Spavao sam u sobi punoj žohara i radio preko 13 sati za mizernu plaću'http://grude.com/clanak/?i=2910629106Grude.com - klik u svijetTue, 08 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-08-kava_konobar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Radno vrijeme počelo je u 8, radili bi do 16 sati, uzeli pauzu od 2 sata i nastavili bi istim tempom od 18 sati do 1 ujutro<p>Tako tijekom ljetne sezone i Zagrepčani &ldquo;trbuhom za kruhom&rdquo; posao traže na moru zbog veće zarade jer su, sudeći prema pričama i ponudama, plaće daleko bolje i veće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na taj se potez odlučio mu&scaron;karac iz Zagreba koji je dao otkaz i na dru&scaron;tvenim mrežama objavio oglas da traži posao na moru.</p> <p><br />Javili su mu se iz poznatog restorana u blizini Zadra gdje su tražili konobara. Krenuo je za Dalmaciju vrlo brzo, a u njegovom su ga plaćenom smje&scaron;taju dočekali žohari, &scaron;takori i zagu&scaron;ljivi prostor, pi&scaron;e Zagreb.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za plaću od 5 tisuća kuna radio je vi&scaron;e od 13 sati i bez slobodnog dana. Radno vrijeme počelo je u 8, radili bi do 16 sati, uzeli pauzu od 2 sata i nastavili bi istim tempom od 18 sati do 1 ujutro. Posao je bio tim teži jer su radila samo dva konobara i treći bi povremeno dolazio kao pomoć. Nije mogao zadržati ni napojnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dobro sam i korektno radio svoj posao, dobivao velike napojnice, ali nijednu nisam smio zadržati, sve je i&scaron;lo poslodavcu. Uvjeti su bili katastrofalni, ali kome se požaliti? Njih nije bilo briga. Budio sam se ujutro prije 8 i zaspao poslije 1&ldquo;, ispričao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naposljetku je doživio živčani slom pokupio je stvari i oti&scaron;ao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Osim &scaron;to radom zadrži&scaron; zaslužene napojnice koje pripadaju tebi, ima&scaron; slobodan dan, ne radi&scaron; vi&scaron;e od 13 sati, plaća je solidna, a zaspi&scaron; i budi&scaron; se s grčem, ako se uopće probudi&scaron; budući da su nam se u sobe uvukli &scaron;takori. Na sezoni nije toliko bajno koliko svi pričaju&ldquo;, priča ogorčeni, pi&scaron;e Zagreb.info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-08-kava_konobar.jpgPorezna uprava FBiH od siječnja do srpnja naplatila 2,79 milijardi KMhttp://grude.com/clanak/?i=2910729107Grude.com - klik u svijetTue, 08 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-08-porezna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava Federacije BiH od siječnja do srpnja 2017. naplatila je 2.792.483.624 KM, što je za 273.044.257 KM ili 10,84 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. <p>U navedenom razdoblju, u odnosu na isto razdoblje 2016., naplata izravnih poreza povećana je za 144.641.878 KM ili za 17,47 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porez na dobit naplaćen je u iznosu 230.308.276 KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 61,51 posto ili 87.713.372 KM, od čega je zabilježen rast naplate poreza na dobit poduzeća za 72,49 posto ili za 77.592.292 KM, dok je naplata poreza na dobit banaka i drugih financijskih institucija povećana za 28,46 posto ili za 10.121.080 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porez na imovinu naplaćen je u iznosu 100.951.413 KM, &scaron;to je manje za 9,66 posto ili za 340.255 KM; ostali porezi naplaćeni su u iznosu 861.656 KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 5,63 posto ili za 45.956 KM;</p> <p><br />porez na dohodak naplaćen je u iznosu 230.495.924 KM, &scaron;to je povećanje za 11,40 posto ili za 23.594.112 KM, a naknade i takse naplaćene su u iznosu 241.450.967 KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 9,63 posto ili za 21.206.748 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju od siječnja do srpnja 2017. naplaćeni su doprinosi za mirovnisko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 1.816.399.789 KM, &scaron;to u odnosu na isto razdoblje 2016. predstavlja povećanje za 143.994.972 KM ili za 8,61 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naplaćeni doprinosi iznose: doprinosi za PIO/MIO 1.004.573.848 KM; doprinosi za zdravstveno osiguranje 728.687.488 KM, te doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 83.138.453 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju 2017. naplaćeni su javni prihodi u iznosu 386.090.098 KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 21.811.742 KM ili za 5,99 posto u odnosu na srpanj 2016., priopćeno je iz Porezne uprave FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-08-porezna.jpgAMK Grude prima nove članove i u suradnji s BIHAMK-om nudi pomoćhttp://grude.com/clanak/?i=2912029120Grude.com - klik u svijetTue, 08 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-08-amk_logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Auto moto klub Grude u suradnji s BIHAMK-om nudi pomoć na cesti u BiH, zemljama okruženja i cijele Europe. Članstvo AMK u ŽZH Grude glasi na ime i prezime te se veže uz osobu, a ne vozilo, tako da član može iskoristiti svoje člansko pravo na pomoć na cesti u bilo kojem vozilu.<p>&nbsp;</p> <p>- Na va&scaron;em vozilu poku&scaron;a se ukloniti kvar, a ukoliko to nije moguće prevest ćemo ga do najbližeg servisera, poručuju iz BIHAMK-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogodnosti koje Vam donosi članstvo su brojne: pomoć na cesti u Bosni i Hercegovini, zemljama regije (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija) te u cijeloj Europi, servisne usluge u BIHAMK centrima, brojne popuste i u&scaron;tede na razne proizvode i usluge putem programa pogodnosti BIHAMK Bonus i Show your Card! Kao i brojne ostale članske pogodnosti!<br />BIHAMK Bonus predstavlja program koji svim članovima, pruža niz pogodnosti poput popusta na gorivo (na Hifa Group benzinskim crpkama), popusta u hotelima i restoranima, auto &scaron;kolama, prodavnicama specijaliziranim za autodijelove i niže cijene na određenim shopping lokacijama, wellnessu, kao i povoljnosti prilikom kori&scaron;tenja sportskih i zabavnih sadržaja.<br />Show your Card je internacionalni program koji omogućava beneficije i u&scaron;tede sa preko 115 milijuna korisnika u vi&scaron;e od 70 zemalja &scaron;irom svijeta.<br />BIHAMK je korisnik ARC Europe licence za Show your Card &scaron;to članovima BIHAMK-a omogućava kori&scaron;tenje usluga ovog programa kako u BiH, tako i u inozemstvu.</p> <p><br />Za kori&scaron;tenje ovih pogodnosti potrebna Vam je samo članska karta BIHAMK-a s logom Show your Card!.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj program članovima pored redovnih usluga vučne službe i pomoći na cesti nudi pogodnosti u nizu drugih djelatnosti koje uključuju: popuste u lancima nekih svjetskih hotela i restorana, niže cijene u lancima određenih shoping centara, popuste za ulaznice u muzeje i druge kulturne institucije kao i pogodnost prilikom kori&scaron;tenja sportskih i zabavnih sadržaja. Osim za nosioce BIHAMK-ove članske karte, pogodnosti vrijede i za sve njihove suputnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-08-amk_logo.jpgStiže prtljaga koja će se prijavljivati samahttp://grude.com/clanak/?i=2901929019Grude.com - klik u svijetFri, 04 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-04-shutterstock725770871.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim što je prtljaga dobila kotačiće, nikakva druga inovacija desetljećima se nije vezivala uz nju, no to bi se sada moglo ozbiljno promijeniti.<p>U predvorjima zračnih luka i na terminalima umjesto skromnog kovčega počela se pojavljivati "pametna prtljaga", opremljena digitalnom tehnologijom. Raspon funkcija je velik, od mogućnosti punjenja mobilnog telefona do GPS sustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, berlinski start-up Horizon Studies prodaje prtljagu koja se spaja na pametni telefon putem Bluetootha. Tako će se, u slučaju da udaljenost između kovčega i pametnog telefona bude veća od 30 metara, oglasiti zvuk alarma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron; cilj je učiniti putovanje komotnijim i bezbrižnim", kaže osnivač Stefan Holwe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I druge tvrtke poku&scaron;avaju uvesti &scaron;to vi&scaron;e digitalne tehnologije kod kori&scaron;tenja prtljage. Američka tvrtka BlueSmart nudi kovčeg koji se sam zaključava kada je na određenoj udaljenosti od vlasnika. Također ima ugrađen sustav za mjerenje težine pa se njegova težina pojavljuje na zaslonu vlasnikova pametnog mobilnog telefona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga američka tvrtka, Planet Traveler, nudi "internetski opremljen kovčeg". Nazvan Space Case 1, on se može otvarati i zatvarati uz kori&scaron;tenje biometrijskog otiska prsta. Ima također ugrađen Bluetoothov spiker za pu&scaron;tanje glazbe ili telefonske pozive te aplikaciju koja služi kao servis za pomoć koji, primjerice, obavje&scaron;tava o otvaranju izlaza na aerodromima, prenosi <strong>Manager.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kovčeg Geotrakr, čiji proizvođač je Samsonite, najveći svjetski brand za prtljagu, upotpunjuje funkciju praćenja brzinomjerom koji omogućuje kovčegu da prepozna kada je u tijeku let te da se isključi kako ne bi ometao elektroniku zrakoplova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj kovčeg dostupan je samo na trži&scaron;tu SAD-a, dok za kupce drugdje u svijetu tvrtka nudi kovčeg s funkcijom praćenja i alarmom za udaljenost koji rade preko Bluetootha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove jeseni će Delsey, drugi najveći svjetski proizvođač kovčega, staviti na trži&scaron;te "pametni kovčeg" koji će preko aplikacije pokazivati vlasniku da je dospio na traku za prtljagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostaje pitanje koliko će se doista koristiti sve ove funkcije, kao i koliko će trajati baterije na prtljazi, koliko će ona težiti i koliko će mjesta ostati za sadržaj prtljage. Neki su stručnjaci skloni mi&scaron;ljenju da će "pametna prtljaga" vi&scaron;e biti stvar pomodarstva, a da će se zapravo rijetko koristiti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-04-shutterstock725770871.jpgINA u pola godine zaradila 160 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=2886928869Grude.com - klik u svijetFri, 28 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-28-ina1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvo polugodište 2017. godine pokazalo je zavidan rast Ininih rezultata u svim aktivnostima.<p>Ina Grupa u prvih je &scaron;est mjeseci ove godine ostvarila neto dobit bez jednokratnih stavki od 608 milijuna kuna (oko 160 milijuna KM), &scaron;to je znatno vi&scaron;e nego u istom razdoblju 2016. kada je ona iznosila 70 milijuna kuna (oko 18,5 milijuna KM), pokazuje financijski izvje&scaron;taj te kompanije objavljen danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni prihodi od prodaje Ina Grupe dosegnuli su 8,41 milijardu kuna (oko 2,2 milijarde KM), &scaron;to je 34 posto vi&scaron;e nego u istom lanjskom razdoblju, javljaju hrvatski mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvenstveno je to rezultat vi&scaron;ih prihoda od prodaje djelatnosti Istraživanje i proizvodnja te Rafinerije i marketing, uključujući Trgovinu na malo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EBITDA (bruto dobit) je u prvom polugodi&scaron;tu porasla za 168 posto, dosegnuv&scaron;i 1,39 milijardi kuna, dok je neto dobit prema&scaron;ila 850 milijuna kuna, &scaron;to je najbolji rezultat od prvog polugodi&scaron;ta 2011. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povoljnije vanjsko okruženje uspjelo je nadoknaditi pad proizvodnje od 4 posto u djelatnosti Istraživanje i proizvodnja, &scaron;to je rezultiralo porastom EBITDA od 26 posto u usporedbi s prvim polugodi&scaron;tem 2016.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;taju Ina navodi da su kapitalna ulaganja u prvom polugodi&scaron;tu ove godine, na koja je bitno utjecao drugačiji raspored ulaganja unutar poslovne godine, iznosila 520 milijuna kuna. Intenzivna investicijska kampanja očekuje se u drugoj polovini ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Prvo polugodi&scaron;te 2017. godine pokazalo je zavidan rast Ininih rezultata u svim aktivnostima, ocijenio je predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott u komentaru poslovnih rezultata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je i da je program povećanja učinkovitosti iz 2016. godine nastavio pokazivati vidljive rezultate u 2017., dok povoljno vanjsko okruženje donosi dodatno olak&scaron;anje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Zajedno, navedeno je dovelo do najniže razine zaduženosti u zadnjem desetljeću i dalo Ini sposobnost financiranja svih strate&scaron;kih projekata u nadolazećem razdoblju, istaknuo je, između ostalog, Aldott te dodao kako je ovaj period olak&scaron;anja potrebno iskoristiti za daljnje jačanje trži&scaron;ne pozicije i aktivnosti, s obzirom na to da je dugoročne prognoze te&scaron;ko stvarati, a volatilnost trži&scaron;ta može se ponovno pokazati izazovom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-28-ina1.jpgNajveći pad švicarskog franka u posljednje dvije godinehttp://grude.com/clanak/?i=2887928879Grude.com - klik u svijetFri, 28 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-28-franak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Švicarski franak oslabio je danas na najnižu vrijednost prema američkom dolaru u posljednje dvije godine.<p><br />Slabljenje franka prema euru je jo&scaron; izraženije, po&scaron;to investitori imaju sve vi&scaron;e povjerenja u imovinu indeksovanu u europskoj valuti poslije nedavnih optimističnih komentara europskih dužnosnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za jedan franak danas se dobija 96,77 centi dolara, &scaron;to je za 0,3 posto slabiji tečaj nego jučer. Ukupan pad franka ovog tjedna dostigao je dva posto, &scaron;to je najvi&scaron;e od listopada 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno, dana&scaron;nji tečaj franka prema euru na međunarodnom trži&scaron;tu valuta je 1,1328.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stratezi Morgan Stanleyja očekuju dodatno slabljenje franka i smatraju da je to i dalje naprecjenjenija valuta uprkos padu ovog tjedna, pi&scaron;e SRNA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dolar je danas oslabio prema ostalim najvažnijim valutama uoči objavljivanja izvje&scaron;taja o rastu američke ekonomije u drugom kvartalu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-28-franak.jpg'Dizelašima' zabrana ulaska u Stuttgarthttp://grude.com/clanak/?i=2888428884Grude.com - klik u svijetFri, 28 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-28-stuttgart.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravni sud u Stuttgartu donio je u petak nepravomoćnu odluku po kojoj se od početka sljedeće godine vozilima s dizelskim motorima zabranjuje ulazak u Stuttgart zbog povišenih vrijednosti štetnih plinova. <p>&nbsp;</p> <p>"Kao učinkovita za&scaron;tita protiv povećanih vrijednosti du&scaron;ikovih oksida koji su &scaron;tetni za zdravlje moguća je jedino zabrana prometa. Ostale mjere, poput tehničkih preinaka, ne bi bile niti izbliza tako učinkovite", obrazložio je sud svoju odluku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravni sud u Stuttgartu je udovoljio tužbi udruge Njemačka ekolo&scaron;ka pomoć (DUH) koja je 2015. protiv savezne pokrajine Baden-W&uuml;rttemberg podnijela tužbu zbog drastično povećanih vrijednosti du&scaron;ičnog oksida na mjernim stanicama u Stuttgartu koje su bile i stotinu puta veće od dozvoljenih. Dizel motori se smatraju glavnim uzročnikom povećanja ovog, po zdravlje opasnog, plina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sud je utvrdio da je prilikom dono&scaron;enja odluke za&scaron;tita života i zdravlja građana imala veću težinu nego pravo vlasni&scaron;tva i upravljanja vlasni&scaron;tvom, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Presuda nije pravomoćna a pokrajina Baden-W&uuml;rttemberg razmatra mogućnost žalbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>DUH je već sličnu sudsku pobjedu odnio i za grad D&uuml;sseldorf.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedećeg tjedna bi se trebao održati tzv. dizel summit na kojem bi predstavnici politike, gospodarstva i udruga za za&scaron;titu okoli&scaron;a trebali pronaći dugoročno rje&scaron;enje za vozila s dizel motorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački ministar prometa Alexander Dobrindt se zalaže za tehničke preinake na motorima kako bi udovoljavali vi&scaron;im normama te ekolo&scaron;kija rje&scaron;enje za vozila javnog prijevoza u većim gradovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Protiv zabrane dizela su i Industrijske i gospodarske komore s obzirom na to da je najveći dio vozila koji su registrirani od strane poduzetnika opremljeno motorima na dizelski pogon i zabrana prometovanja po većim gradovima je za većinu od egzistencijalnog značaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kritičari u politici i njemačkoj automobilskoj industriji godinama predbacuju ignoriranje problema s du&scaron;ikovim oksidom i upozorenja ekolo&scaron;kih udruga.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-28-stuttgart.jpgPRILIKA ZA POSAO Violeta traži grafičkog dizajnera, natječaj otvoren do 06. kolovozahttp://grude.com/clanak/?i=2889028890Grude.com - klik u svijetFri, 28 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-28-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>VIOLETA d.o.o. iz Gruda u potrazi je za vrijednom i pozitivnom osobom koja je odgovorna i spremna na timski rad:<p>GRAFIČKI DIZAJNER (M/Ž)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: Grude</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; idealni kandidat ima VSS (nije uvjet) grafičkog ili drugog smjera, kreativnost te izražen smisao za dizajn i estetiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželjno je i određeno radno iskustvo, posebice rad na aplikacijama za grafičko izražavanje.<br />Poznavanje alata Adobe Photoshop, Adobe Illustartor, Adobe InDesdign, Adobe Acrobat Profesional.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo ti rad u pozitivnoj radnoj atmosferi,kao i adekvatna primanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako te motivira izazov i rad u kreativnoj okolini,<br />prijavi se i pridruži se timu Violeta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis i portfolio radove na e-mail:<br />posao@violeta.com<br />s naznakom: &bdquo;Dizajner- Grude&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 06.08.2017. godine<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>Va&scaron;a Violeta!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-28-violeta.jpgBiH najviše izvozi u Srbiju i Hrvatsku, najčešće poljoprivredne proizvodehttp://grude.com/clanak/?i=2884328843Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-27-topola02-stari-traktor-ne-posustaje-na-lijevcanskim-njivama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska se učvrstila kao druga bh. izvozna destinacija, nakon Njemačke koja je na prvom mjestu.<p>Izvoz iz Bosne i Hercegovine za prvih &scaron;est mjeseci 2017. godine iznosi 5,2 milijarde KM, &scaron;to predstavlja povećanje od 15,4 posto vi&scaron;e nego za isti period u 2016. godini, dok u na&scaron;u zemlju uvoz za period siječanj-lipanj 2017. godine iznosi 8,6 milijardi, &scaron;to predstavlja povećanje od 11,6 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom je dostigla 60,5 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit je na kraju polugodi&scaron;ta iznosio 3,4 milijardi KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Trend rasta izvoza se nastavlja, &scaron;to je jako dobro za ekonomiju BiH, a posebno je značajno &scaron;to raste obim trgovinske razmjene i &scaron;to se smanjuje trgovinski deficit. Ovakvi pokazatelji predstavljaju dobre rezultate u odnosu na one koje smo imali samo nekih pet do &scaron;est godina iza nas. Kao &scaron;to statistički podaci otkrivaju, uglavnom se izvozi najvi&scaron;e u EU i zemlje CEFTA-e, ali treba i istaknuti da je udio poljoprivrednih proizvoda u izvozu u konstantnom porastu, &scaron;to je sigurno najbitnija informacija&ldquo; kaže za <em><strong>Radiosarajevo.ba</strong></em> Zlatko Hurtić, ekonomski analitičar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već sada je zabilježen visok rast bh. izvoza u razmjeni sa Srbijom i on iznosi 496,4 milijuna KM, dok uvoz iznosi 938,8 milijuna KM u odnosu na prvo pro&scaron;logodi&scaron;nje polugodi&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Srbiju smo najvi&scaron;e izvozili mineralna goriva, maziva i srodne proizvode u vrijednosti od 182 milijuna, dok smo najvi&scaron;e opet uvezli hrane i stoke čija vrijednost iznosi 262,7 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Srbija je osim Hrvatske na&scaron;e tradicionalno trži&scaron;te za izvoz robe jer na&scaron;e ekonomije su donekle povezane, te je nivo kvaliteta roba ujednačen, tako da možemo očekivati i u narednom periodu smanjenje trgovinskog deficita, posebno kada je u pitanju izvoz iz na&scaron;e zemlje u Srbiju koji će prema sada&scaron;njim trendovima jo&scaron; vi&scaron;e rasti&ldquo; obja&scaron;njava Hurtić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozitivne trendove u razmjeni na&scaron;a zemlja ostvaruje i u trgovini s Hrvatskom gdje je plasman roba za &scaron;est mjeseci povećan za 26,3 posto, dostigav&scaron;i vrijednost od 601,1 milijun KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analizirajući podatke Agencije za statistiku BiH, treba istaći da se Hrvatska učvrstila kao druga bh. izvozna destinacija, nakon Njemačke koja je na prvom mjestu. Naime, u ovu susjednu zemlju izvezli smo robe u vrijednosti od 601,1 milijun KM, dok smo uvezli u vrijednosti od 829,5 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, Hurtić poja&scaron;njava da su za ove pozitivne pomake koji se odnose na izvoz najvi&scaron;e zaslužne same bh. kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ako analiziramo &scaron;to je uzrok povećanju izvoza, onda zasigurno najvi&scaron;e dugujemo činjenici da se bh. kompanije sve vi&scaron;e okreću stranom trži&scaron;tu i plasmanu robe iz tog razloga &scaron;to je poslovanje na bh. trži&scaron;tu iz dana u dan sve teže, počev&scaron;i od vrlo slabe potražnje koja i dalje opada, pa do slabe naplate i drugih problema s kojima se na&scaron;e kompanije svakodnevno susreću&ldquo; navodi Hurtić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Generalno gledajući, bh. kompanije su u zemlje CEFTA-e u prvih pola godine izvezle robe u vrijednosti od 810 milijuna KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 30,4 posto nego u istom periodu 2016. godine, dok je uvoz iznosio 1,07 milijardi KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 9,5 posto nego u prva dva kvartala pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, za prvih &scaron;est mjeseci izvoz u zemlje EU iznosio je 3,772 milijarde KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 12,8 posto nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio 5,243 milijarde KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 9,5 posto nego u prvom polugodi&scaron;tu pro&scaron;le godine.<br /><br /><br />FOTO: <a title="Gradi&scaron;ka" href="http://mojagradiska.com" target="_blank">mojagradiska.com</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-27-topola02-stari-traktor-ne-posustaje-na-lijevcanskim-njivama.jpgRamljak u BiH: U tijeku likvidacija tvrtke Velpro, evo što će biti s radnicimahttp://grude.com/clanak/?i=2885728857Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-27-ramljak_ante_agrokor_05.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak izjavio je kako se plan za provedbu poslovanja tvrtki-kćeri tog koncerna u Bosni i Hercegovini provodi uspješno te kako je uvjeren da će se nakon povratka Mercatora na to tržište stabilizirati i stanje u Konzumu BiH. <p>&nbsp;</p> <p><span><br /></span><span>Ramljak se u Sarajevu sastao s predsjedateljem Vijeća ministara BiH&nbsp;</span><span>Denisom Zvizdićem</span><span>, ministrom financija&nbsp;</span><span>Vjekoslavom Bevandom</span><span>&nbsp;i ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa&nbsp;</span><span>Mirkom &Scaron;arovićem</span><span>, a nakon sastanka izjavio je da im je predstavio detaljni plan restrukturiranja Konzuma uključujući ulazak Mercatora na bosanskohercegovačko trži&scaron;te. Prema&nbsp;planu Mercator bi od 1. kolovoza počeo preuzimanje 83 dućana u BiH dok će ih 176 nastaviti poslovati pod brendom Konzuma.&nbsp;</span></p> <p><br /><br /><span>Prema podacima koje je predstavnicima Vijeća ministara BiH iznio Ramljak, tekući dug Konzuma BiH prema dobavljačima u ovom je trenutku na razini od 63 milijuna konvertibilnih maraka (32,2 milijuna eura). </span></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Ramljak je potvrdio je kako je u tijeku likvidacija tvrtke Velpro koja je u BiH&nbsp; poslovala kao dio Agrokorova koncerna. Velpro je poslovao s velikim gubicima, a zapo&scaron;ljavao je 161 radnika od koji će većina biti raspoređena na nova radna mjesta dok će dio biti umirovljen ili će dobiti otpremnine.</span></p> <p><br /><br /><span>Dobavljači Konzuma u BiH u odvojenoj izjavi&nbsp;istaknuli su&nbsp;kako su spremni doprinijeti da se &scaron;to prije izađe iz nastale krize. Istodobno su odlučili tražiti jasna bankovna jamstva da će moći naplatiti svoja potraživanja, pi&scaron;e HRT. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Navode kako neće potpisivati ugovor s Mercatorom za isporuku robe u BiH bez prethodno avaliranih mjenica ili jamstava banke. Od Mercatora traže da preuzme odgovarajući dio duga Konzuma BiH, sukladno&nbsp;udjelima u trgovinskom prometu. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Kako bi nastavili suradnju s Konzumom BiH traže i jamstva Sarajevskog kiseljaka i čitlučkog Leda za pokrivanje dijela tekućih potraživanja u visini od 17 milijuna eura i budućih redovitih tekućih potraživanja.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-27-ramljak_ante_agrokor_05.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgPROMJENE NA LISTI Gates više nije najbogatiji na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=2886428864Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-27-amazon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Došlo je do smjene na listi najbogatijih ljudi na svijetu, javlja BBC. <p>Osnivač Amazona Jeff Bezos preuzeo je od Billa Gatesa titulu najbogatijeg čovjeka na svijetu s imovinom vrijednom 91.4 milijarde dolara, pi&scaron;e u petak BBC.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bezosove dionice porasle su u četvrtak 2.5 posto, pa je njegovo bogatstvo sada 1.4 milijardu veće od imovine suosnivača Microsofta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bezos (53) posjeduje 17 posto dionica Amazona čija je ukupna vrijednost porasla na vi&scaron;e od 500 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je osnovao tu platformu za internetsku prodaju, Bezos se usredotočio na posao sa svemirskom raketom Blue Origin i američki list Washington Post koji je 2013. kupio za vlastitih 250 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije ove godine platio je 23 milijuna za stari muzej tekstila u Washingtonu i pretvorio ga u obiteljski dom u četvrti gdje će mu susjedi biti obitelj Obama te Ivanka Trump i Jared Kushner.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelj Bezos jo&scaron; posjeduje nekretnine u Seattleu i na Beverley Hillsu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rast dionica tehnolo&scaron;kog sektora doveo je do povećanja bogatstva poduzetnika poput Bezosa i osnivača Facebooka Marka Zuckerberga (33) koji je sada "težak" 72.6 milijarde dolara, objavio je Forbes, prenosi HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-27-amazon.jpgHakerski napadi na podatke oko 400.000 klijenata Unicreditahttp://grude.com/clanak/?i=2882528825Grude.com - klik u svijetWed, 26 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-26-haker-696x456-620x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Banka je odmah donijela sve nužne mjere kako bi spriječila ponavljanje takvih upada", poručili su iz Unicredita. <p>Talijanska banka UniCredit u srijedu je izvijestila o vi&scaron;ekratnim napadima, vjerojatno hakerskim, pri čemu je otprilike 400.000 klijenata te banke u Italiji bilo pogođeno neautoriziranim pristupom podacima, potencijalno i osobnim, odnosno o njihovim bankovnim računima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je istaknuto u priopćenju, u napadima, koji su se prvi put dogodili u rujnu i listopadu lani, a potom ponovno u lipnju i srpnju ove godine, nisu ukradene lozinke, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napadi su izvedeni preko vanjskog komercijalnog partnera, no iz Unicredita nisu naveli o kome se radi. Nisu opisali ni na koji način su hakeri pristupili podacima, ni kada su u banci postali svjesni prvog napada koji se zbio pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Banka je odmah donijela sve nužne mjere kako bi spriječila ponavljanje takvih upada", poručili su iz Unicredita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena dionice Unicredita pala je u srijedu ujutro gotovo 1 posto odmah po objavi te informacije. Riječ je o najozbiljnijem napadu o kojem je ta banka ikad izvijestila.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-26-haker-696x456-620x330.jpgWizz Air od zime uvodi letove iz Mostara za Švedskuhttp://grude.com/clanak/?i=2879728797Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-25-whizzair.a320-200.lz-wza.leavesground.arp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mađarska niskobudžetna aviokompanija Wizz Air najavila je širenje poslovanja na Aerodrom Mostar, ali i zemlje regije. <p>Kako pi&scaron;e portal SeeNews, u tijeku su pregovori s čelnicima Aerodroma Mostar o uvođenju leta za &Scaron;vedsku koji bi trebalo da bude operativan od početka zime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Wizz Air ima bazu u Tuzli, a od 2013. godine uspostavljeni su letovi ove kompanije s tuzlanskog aerodroma. Za ovu godinu je najavljeno &scaron;est novih ruta, od kojih je već pet realizirano - Bratislava, Koeln, Friedrichshafen, <span>N&uuml;rnberg&nbsp;</span>i <span>V&auml;xj&ouml;, pi&scaron;e Klix.ba</span>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija je prevezla 310.000 putnika u 2016. godini te je doprinijela zaposlenju 230 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;irenja poslovanja u BiH, Wiz Air uvodi nove letove i u Makedoniji i Crnoj Gori.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-25-whizzair.a320-200.lz-wza.leavesground.arp.jpgFederalni parlament usvojio: Brza cesta Sarajevo - Beograd treba ići preko Tuzlehttp://grude.com/clanak/?i=2879828798Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-25-brza_cesta1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni parlament usvojio je prijedlog da brza cesta Sarajevo - Beograd ide preko Tuzle. <p>Već nekoliko mjeseci spominje se brza cesta koja bi povezala glavne gradove Bosne i Hercegovine i Srbije. Strate&scaron;kim dokumentima predviđena su tri moguća pravca. Jedan od njih bila bi brza cesta od Istočnog Sarajeva, Sokoca, Rogatice, pa do graničnog prelaza Vardi&scaron;te. Drugi mogući pravac je od Doboja, preko Tuzle i Zvornika za Loznicu, i treći pravac, od Vukosavlja do Brčkog i od Brčkog do Bijeljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz RS-a su ranije rekli da su sve tri mogućnosti za njih prihvatljive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ranije je reko da bi najsvrsishodnija trasa bila ona koja bi povezala Sarajevo preko Žepča, Tuzle i Bijeljine s Beogradom, jer bi toj trasi inkliniralo vi&scaron;e od 700.000 ili 800.000 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Mirko &Scaron;arović smatra da je ipak ovu cestu bolje graditi od Sarajeva preko Sokoca i Rogatice na Vi&scaron;egrad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalni parlament danas je usvojio prijedlog da se Sarajevo s Beogradom poveže preko Tuzle. Da bi bio konačan, takav prijedlog moraju prihvatiti i iz drugog bh. entiteta. Riječ je o projektu koji će ko&scaron;tati nekoliko stotina milijuna eura. Financijska sredstva bh. vlasti će tražiti najvjerojatnije kod međunarodnih banaka, pi&scaron;e Radiosarajevo.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-25-brza_cesta1.jpgInspektori Porezne uprave FBiH danas zatekli 75 neprijavljenih radnika, zapečatili 11 objekatahttp://grude.com/clanak/?i=2880928809Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-25-600_1501003987149942216414943376191488886081inspektor_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porezna uprava FBiH danas na području Federacije BiH provodi kontrole poslovanja poreznih obveznika, a do 16 sati je izvršila ukupno 109 inspekcijskih nadzora uglavnom građevinske djelatnosti. <p>Prema preliminarnim rezultatima u toku inspekcijskih nadzora inspektori Porezne uprave FBiH otkrili su 75 neprijavljena radnika, pet objekata u kojim se obavljala djelatnost bez odobrenja nadležnog organa, 12 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune i osam obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog utvrđenih nepravilnosti kao &scaron;to su zapo&scaron;ljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćeno je 11 objekta i izdato 49 prekr&scaron;ajnih naloga, s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 175.200,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačne rezultate Uprava će objaviti sutra.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-25-600_1501003987149942216414943376191488886081inspektor_2.jpgVioleta baby program u Intersparima diljem Austrijehttp://grude.com/clanak/?i=2877428774Grude.com - klik u svijetMon, 24 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-24-5975c95a08ad7_itnerspar-web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kvaliteta brenda Violeta prepoznata je i na zapadnom europskom tržištu, gdje smo postali prvi brend iz regije u neprehrambenoj industriji na policama austrijskog Interspara. <p>Posebno smo ponosni jer znamo koliko je velika i jaka konkurencija, te koliko se ulaže u visoku kvalitetu proizvoda. To nam je ujedno i potvrda da i mi radimo dobro, odnosno da se krećemo u pravom smjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na austrijsko trži&scaron;te smo u&scaron;li s baby programom odnosno Double Care pelenama s jedinstvenom Air Dry tehnologijom i vlažnim maramica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadovoljni smo pozicioniranjem na policama trgovina i prepoznatljivo&scaron;ću samog brenda među kupcima i potro&scaron;ačima, te se nadamo skorom pro&scaron;irenju Violeta asortimana na policama zapadno europskih trži&scaron;ta, priopćeno je iz Violete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-24-5975c95a08ad7_itnerspar-web.jpgVeliko svjetsko priznanje za Podravkin ajvarhttp://grude.com/clanak/?i=2873128731Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-22-ajvarpodravka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podravkin ajvar uvršten na listu najboljih primjera primjene superhrane u kategoriji delikatesnih namaza.<p>Mintel, jedna od najutjecajnijih svjetskih kompanija za business inteligence, koja je autoritet u praćenju i analizi trendova u kategoriji hrane i pića, u svom mjesečnom izvje&scaron;taju za lipanj analizirala je trend superhrane u kategoriji delikatesnih namaza na trži&scaron;tu Poljske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među najboljim primjerima izdvojili su i Podravkin ljuti ajvar, proizveden od prirodnih sastojaka, bez konzervansa, aditiva i umjetnih boja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi delikatesni namazi predstavljeni u Poljskoj potvrđuju da se potro&scaron;ači sve vi&scaron;e okreću prehrani baziranoj na voću, povrću te žitaricama, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Superhrana, kao jedan od glavnih sastojaka slanih/delikatesnih namaza, čini ih i održava jo&scaron; zdravijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvr&scaron;tenjem među najbolje u ovoj kategoriji, Podravkin ajvar potvrdio je svoju kvalitetu. Bogat je povrćem, vlaknima, vitaminom C i A, a proizvodi se bez konzervansa i aditiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogo povrća i skladan okus uz nizak udio masnoće osobine su koje ovaj ajvar čine omiljenim prilogom, nezamjenjivim u brojnim kombinacijama, od praktičnih sendviča do neizostavnog ro&scaron;tilja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-22-ajvarpodravka.jpgU ovoj europskoj državi plaće građana su javna informacija, objavljuju se i na Facebookuhttp://grude.com/clanak/?i=2873328733Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-22-15544943_lgvser.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BBC je objavio priču o europskoj državi u kojoj su informacije o plaćama građana javne, a objavljuju se čak i na Facebooku. <p>U Norve&scaron;koj svatko može saznati koliku tko ima plaću i ta činjenica rijetko uzrokuje probleme. Informacije o iznosu plaća građana počele su se objavljivati i na Facebooku:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U jednom trenutku ste mogli samom prijavom na Facebook saznati koliko zarađuju va&scaron;i prijatelji, postajalo je smije&scaron;no. Mnogi su počeli provjeravati plaće iz čiste zabave", izjavio je Tom Staavi, biv&scaron;i urednik gospodarske rubrike državnog dnevnika VG.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je rekao da je transparentnost podataka o plaćama važna djelomično zbog činjenice da Norvežani plaćaju visoki porez na prihode sa stopom od 40,2 posto, dok je europski prosjek 30,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada toliko puno plaćate, morate znati da i svi ostali plaćaju i imate pravo znati da se va&scaron; novac ulaže u ne&scaron;to razumno", izjavio je Staavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U većini slučajeva radnici u Norve&scaron;koj znaju koliko su plaćeni njihovi suradnici, plaće se dogovaraju kolektivnim ugovorima, a razlike u visini plaća su relativno niske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlika u plaćama mu&scaron;karaca i žena je također niska prema međunarodnim standardima. Organizacija Svjetski ekonomski forum je Norve&scaron;ku postavila na peto mjesto od 144 države prema uvjetima jednakosti u plaćama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci o plaćama ne mogu se na internetu pretraživati anonimno od 2014. godine, &scaron;to je dovelo do smanjenog broja pretraga. Nedavno provedena anketa je pokazala da 92 posto ljudi ne pretražuje iznose plaća svojih prijatelja, obitelji ili poznanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ranije sam pretraživala, ali sada kada vi&scaron;e nije anonimno, ne činim to. Bila sam znatiželjna o nekim susjedima te slavnim osobama, ali ne možete uvijek znati točan iznos njihovih plaća jer imaju načine za prikazivanje manjih prihoda", izjavila je Nelly Bjorge iz Osla, prenosi <a href="http://www.index.hr/vijesti/clanak/europska-drzava-u-kojoj-su-place-gradjana-javna-informacija-objavljuju-se-i-na-facebooku/984150.aspx" target="_blank">Index.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-22-15544943_lgvser.jpgHrvatska povećava kvotu uvoza radne snage u graditeljstvuhttp://grude.com/clanak/?i=2874328743Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-22-gradiliste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić u subotu je najavio da će Hrvatska za dvije tisuće dozvola povećati kvotu za uvoz radne snage u području graditeljstva, gdje postoji deficit domaćih radnika, a sve da bi, kako je rekao, građevinski sektor mogao realizirati preuzete investicije. <p>&nbsp;</p> <p>"Imali smo pro&scaron;li tjedan sastanak sa sindikatima i poslodavcima i evo najave - u proceduru je upućen prijedlog da se, samo za građevinski sektor, kvota poveća za dvije tisuće radnih mjesta", rekao je hrvatski ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povećanje kvote potrebno je, kazao je, kako bi građevinski sektor mogao realizirati preuzete obveze, odnosno investicije koje kreću na jesen, a s obzirom na to da u tom sektoru nema dovoljno domaće radne snage, javlja Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupna godi&scaron;nja kvota dozvola za zapo&scaron;ljavanje stranaca u Hrvatskoj za ovu godinu iznosi 7.026 dozvola, a od toga je za graditeljstvo njih 2.080.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-22-gradiliste.jpgHT ERONET: Nismo ni pod kakvim političkim pritiscima; želimo samo osigurati najbolje našim korisnicima!http://grude.com/clanak/?i=2871228712Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-21-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon prekida reemitiranja Sport Klub kanala, HT ERONET stalno je bio u pregovorima s vlasnicima prava<p>U svezi s napisima koji su se pojavili u nekim medijima ovih dana, kako je &bdquo;očito da politika gura ERONET u potpis &scaron;tetnog ugovora za tu kompaniju prema kojemu bi za prava Sport Klub kanala za iduće tri godine platili 8.000.000,00 KM umjesto 4.000.000,00 KM, koliko bi platili ako bi pričekali 15 dana na rje&scaron;enje Konkurencijskog vijeća o prinudnom izvr&scaron;enju rje&scaron;enja&ldquo; i kako će tako HT ERONET biti o&scaron;tećen za 4 milijuna KM, želimo naglasiti sljedeće:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prekida reemitiranja Sport Klub kanala, HT ERONET stalno je bio u pregovorima s vlasnicima prava, a sve iz jednog jedinog razloga &ndash; kako bismo osigurali kvalitetan sportski sadržaj na&scaron;im korisnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovo vrijeme na&scaron; jedini cilj bio je: učiniti na&scaron;u IPTV uslugu konkurentnom i imati zadovoljne korisnike, tako da ne stoji teza da &bdquo;politika gura&ldquo; i radi pritisak na HT ERONET te kako ćemo potpisati za kompaniju &scaron;tetan ugovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve odluke koje donosimo u HT ERONET-u donosimo na temelju trži&scaron;nih prilika koje nas okružuju, bez bilo kakvih političkih pritisaka za koje odgovorno tvrdimo da ih nema u posljednjih nekoliko godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedini &bdquo;pritisci&ldquo; dolazili su od na&scaron;ih korisnika, a u svezi s ponovnim uvr&scaron;tavanjem Sport Klub kanala u na&scaron;u ponudu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako procesi pred nadležnim državnim tijelom (Konkurencijskim vijećem) traju vi&scaron;e od četiri godine, mi, kao trži&scaron;no orijentirano poduzeće, u pregovorima tražimo kompromis s drugom ugovornom stranom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncu, želimo posebno naglasiti kako su pregovori s vlasnicima prava za Sport Klub kanal u ovom trenutku u zavr&scaron;noj fazi, te se nadamo kako ćemo, ponajprije na zadovoljstvo na&scaron;ih korisnika, uskoro i potpisati ugovor.</p> <p><strong>Odjel za korporativne komunikacije</strong></p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Ilustracija</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-21-maxresdefault.jpgNačelnik Ljubuškog optimističan: Kravicu će posjetiti 200.000 turistahttp://grude.com/clanak/?i=2868228682Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-20-kravice_-_ljubuski_129.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovoj turističkoj sezoni očekuje se da Vodopad Kravice posjeti 200.000 turista, a broj posjeta iz godine u godinu je u porastu.<p>Ministrica okoli&scaron;a i turizma Federacije Bosne i Hercegovine Edita Đapo primila je u posjetu načelnika Općine Ljubu&scaron;ki Nevenka Barbarića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministrica Đapo je kazala da Općina Ljubu&scaron;ki sa vodopadom Kravice predstavlja jedno od najvažnijih turističkih odredi&scaron;ta u na&scaron;oj zemlji, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj turističkoj sezoni očekuje se da Vodopad Kravice posjeti 200.000 turista, a broj posjeta iz godine u godinu je u porastu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Barbarić upoznao je ministricu o poduzetim aktivnostima na unapređenju turističke ponude i naveo &scaron;to jo&scaron; predstoji da se učini kako bi turisti bili zadovoljni, zatim povećani prihodi od turizma, a istovremeno i za&scaron;titićena priroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đapo je istaknula je da je Federalno ministarstvo okoli&scaron;a i turizma oduvijek podržavalo projekte i inicijative vezane za Vodopad Kravice, te da će i u budućnosti isto činiti, kako bi se ovaj prirodni dragulj sačuvao i iskoristio za uvezivanje turističke ponude u Hercegovini, te na taj način zadržali turisti da borave duže u na&scaron;oj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-20-kravice_-_ljubuski_129.jpgVJEROVALI ILI NE Najveća plaća u 2016. godini ostvarena je u Sarajevu i iznosi 224.134 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2869528695Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-20-novac-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok je prosječna plaća u FBiH oko 860 KM, i ako se zna da je stopa nezaposlenosti izuzetno visoka, za pojedince izgleda nema krize, sudeći prema prijavljenom iznosu mjesečne plaće.<p>Prema evidencijama koje vodi Porezna uprava Federacije BiH, najveća plaća u 2016. godini isplaćena je u prosincu u iznosu od 224.134,16 KM i to u djelatnosti novčarsko posredovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedena djelatnost uključuje prikupljanje depozita i/ili bliskih supstituta depozita te odobravanje kreditnih ili zajmovnih sredstava, kao i djelatnosti po&scaron;tanskih žirobanaka i po&scaron;tanskih &scaron;tedionica, odobravanje stambenih kredita od specijaliziranih depozitnih institucija, djelatnosti obrade novčanih naloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedena plaća isplaćena je u Županiji Sarajevo.Iz porezne uprave FBiH nisu nam mogli reći da li je u ovaj iznos uključen i neki dodatni prihod, poput naplate dividende, uz napomenu da je sve zavedeno pod naplatu dohotka, odnosno plaće, pi&scaron;e <a href="https://www.klix.ba/biznis/finansije/najveca-placa-u-2016-godini-ostvarena-je-u-sarajevu-i-iznosi-224-134-km/170720023" target="_blank">Klix.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj podatak dodatno potvrđuje da se u bh. dru&scaron;tvu stvara sve veći jaz između bogatih i siroma&scaron;nih. Najveće prosječne plaće bilježe se u bankarskom sektoru i kroz menadžerske pozicije, dok su najmanje plaće u proizvodnom, realnom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba istaknuti da veliki broj građana ima i plaću ispod prosjeka ne uzimajući u obzir koliko je redovna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paralelno s tim iz Vlade FBiH dolaze informacije o konstantnom porastu broja zaposlenih, i to 33.527 novozaposlenih uz rast BDP-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-20-novac-marke.jpgBespovratna sredstva iz EU fondova za novi Cedevitin napitakhttp://grude.com/clanak/?i=2866028660Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-19-cedevita1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za novi niskokalorični proizvod iz lepeze Cedevite 10,8 milijuna kuna osigurano je bespovratnih sredstava europskih fondova, a na razvoju će raditi 20 znanstvenika.<p>Atlantic grupa i istraživački Institut Ruđer Bo&scaron;ković u projektu vrijednom 19 milijuna kuna, zajedničkim snagama razvijati će napitak Cedevita Functional OTG (&lsquo;on the go&rsquo;). Za novi niskokalorični proizvod iz lepeze Cedevite, 10,8 milijuna kuna osigurano je bespovratnih sredstava europskih fondova, a na razvoju će raditi 20 znanstvenika. Predstavljajući projekt u prostorijama Instituta, predsjednik Uprave Atlantica Emil Tedeschi istaknuo je da je Cedevita &ldquo;jedna od tri najvažnije marke koje se kupuju i vole od Slovenije do Makedonije&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poželjna praksa</strong></p> <p>&ldquo;Ono &scaron;to ovaj iskorak u razvoju proizvoda čini posebnim jesu suradnja sa stručnjacima najistaknutije znanstvene ustanove Instituta Ruđer Bo&scaron;ković te uspje&scaron;an projekt povlačenja bespovratnih sredstava iz EU, praksa koju bismo svi u Hrvatskoj željeli vidjeti u većoj mjeri&rdquo;, rekao je Tedeschi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevenka Vrač, direktorica Odjela istraživanja i razvoja tvrtke Cedevita rekla je da je proizvod namijenjen &ldquo;on the go&rdquo; segmentu, grupi potro&scaron;ača koji se hrane u pokretu i vole trendi proizvode. Cedevita Functional imat će novo pakiranje i čep te veću mogućnost reciklaže, a u odnosu na aktualnu Cedevitu i upola manje &scaron;ećera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na projektu će rukave zasukati interdisciplinarni istraživački tim IRB-a i Cedevite koji broji 20 znanstvenika, kemičara, molekularnih biologa i biomedicinara u tri odvojena modula za analizu i formuliranje novog proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Znanost za inovacije</strong></p> <p>&ldquo;Kroz suradnju s jednim od najprepoznatljivijih hrvatskih brendova, kao i cjelokupnom Atlantic grupom, na najbolji način demonstrira se značaj primjene suvremene tehnologije i opreme kojom IRB raspolaže, kao i bogatog znanja te stručnosti na&scaron;ih znanstvenika, na razvoju novih proizvoda&rdquo;, poručio je ravnatelj IRB-a Tome Antičić. Dodao je da time Institut daje snažan doprinos cjelokupnom gospodarskom razvoju Hrvatske, a upravo je bolje povezivanje s gospodarstvom jedan od Ruđerovih glavnih ciljeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpredsjednica Vlade Martina Dalić na predstavljanju je rekla da je projekt primjer dobre suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice u razvoju inovacija. &ldquo;U odnosu na cjelokupno raspoloživa sredstva za tu namjenu koja iznose 100 milijuna eura, do sada je doneseno 15 odluka o financiranju. U pripremi su jo&scaron; četiri projekta &scaron;to znači da od 100 milijuna eura očekujem da će do kraja ovog mjeseca biti raspodijeljeno 260 milijuna kuna&rdquo;, kazala je Dalić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-19-cedevita1.jpgPet ponuda za izgradnju poddionice Počitelj-Zvirovićihttp://grude.com/clanak/?i=2863728637Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-18-uh0dlggr_autoput.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponedjeljak je u sjedištu JP Autoceste FBiH d.o.o. u Mostaru obavljeno javno otvaranje ponuda za izgradnju autoceste na Koridoru Vc, dionica Počitelj – Bijača, poddionica Počitelj – Zvirovići. <p>Rok za dostavljanje ponuda je bio 17.07.2017. godine do 13 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponude za izgradnju poddionice Počitelj-Zvirovići predale su sljedeće kompanije: China Gezhouba Group Company Limited (Kina), Joint Venture: Strabag AG and Euro &ndash; Asfalt d.o.o. (Austrija i BiH), Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. (Turska), Joint Venture: Fernas &amp; Ozgun Insaat (Turska), Consortium: Azvirt Limited Liability Company and Power Construction Corporation of China Ltd (Azerbejdžan i Kina).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon otvaranja ponuda, JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar će detaljno provjeriti pristiglu dokumentaciju, te potom izabrati izvođača radova s kojim će biti potpisan ugovor za izvođenje spomenutih radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poddionica Počitelj &ndash; Zvirovići duga je 11,75 km, a najznačajniji objekti na poddionici su most Počitelj (945 m), petlja s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama do regionalne ceste Buna &ndash; Domanovići i magistralne ceste M-17, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procijenjena vrijednost radova iznosi 100 milijuna eura. Predviđeni rok izgradnje je 30 mjeseci. Izgradnja poddionice financira se iz sredstava osiguranih u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB), priopćeno je iz Autoceste FBiH d.o.o. Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-18-uh0dlggr_autoput.jpgPlaća u Švicarskoj deset puta veća nego u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2864628646Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-18-bigger.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najveću prosječnu plaću na svijetu imaju stanovnici Švicarske i ona na godišnjoj razini iznosi 95 tisuća dolara, što je ravno deset puta više od godišnje bruto plaće u BiH, piše BiznisInfo. <p>Za &Scaron;vicarskom slijede Norve&scaron;ka, Luksemburg i Danska, a potom Australija, Irska i Nizozemska. Zanimljivo je da su Sjedinjene Američke Države, koje su najveća i najsnažnija ekonomija svijeta, tek na 8. mjestu sa prosječnom godi&scaron;njom plaćom od 57 tisuća dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Listu od prvih deset sretnih zemalja zatvaraju Belgija i Kanada, prema grafici koju je objavio američki CNN.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je ove podatke usporediti s BiH. Posječna neto plaća u BiH u svibnju ove godine iznosila je 860 KM, &scaron;to je 10.320 KM na godi&scaron;njoj razini, odnosno oko 6.000 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna bruto plaća u svibnju je u BiH iznosila 1.336 KM, &scaron;to je oko 16.000 KM na godi&scaron;njem nivou, odnosno oko 9.500 dolara, u ovisno od tečaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;vicarci, dakle, u prosjeku zarađuju ravno deset puta vi&scaron;e nego građani BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-18-bigger.jpgČeškoj hitno potrebno 140.000 radnika, prilika za Balkancehttp://grude.com/clanak/?i=2865028650Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-18-ceska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Češka vlada procjenjuje da gospodarstvo nedostaje oko 140.000 radnika koje su poduzeća prinuđena tražiti u inozemstvu, najčešće preko posredničkih agencija, prije svega u Ukrajini, ali i na Balkanu. <p>&nbsp;</p> <p>Stopa nezaposlenosti u Če&scaron;koj smanjila se tijekom lipnja sa 4,1 na četiri posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je najmanja stopa nezaposlenosti u posljednjih 19 godina, priopćio je nacionalni Biro rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na isti period lani nezaposlenost je smanjena za 1,2 posto i Če&scaron;ka je u tom pokazatelju već u svibnju bila najbolja u cijeloj Europskoj uniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biroi rada u Če&scaron;koj nudili su krajem lipnja 183.000 slobodnih radnih mjesta, &scaron;to je za 49.561 vi&scaron;e nego u lipnju 2016. godine, a na jedno slobodno radno mjesto dolazi sada 1,6 nezaposlenih, prenosi Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na trži&scaron;te rada utiče prije svega gospodarski rast i rast industrijske proizvodnje i sezonski radovi koji su u punom jeku", naveo je Biro rada u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Če&scaron;ka poduzeća posljednjih mjeseci se žale da ne mogu da nađu nove radnike i da im prijeti da izgube inozemne porudžbine jer jednostavno ako ne zaposle dodatne ljude neće moći da proizvedu sve za ugovorene poslove.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-18-ceska.jpgKriptovalute - pogled u budućnosthttp://grude.com/clanak/?i=2861528615Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-17-kriptovaluta1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Želite pokrenuti vlastiti biznis? Odavno ste u poduzetničkim vodama, ali Vam nedostaju stručni financijski savjeti? Kako unaprijediti prodaju? Kako razmišljaju bankari, važne „osobe“ s druge strane? <p>Stručnjak za financije će na vrlo jasnim primjerima pokazati gdje najče&scaron;će poslodavci grije&scaron;e i poku&scaron;ati ponuditi konkretna rje&scaron;enja za probleme s kojima se svakodnevno suočavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodin Nedim &Scaron;uta je proveo dva desetljeća u financijskom sektoru, većinom na odgovornim dužnostima u bankama i osiguranju. U svom radu se susretao s kompanijama različitih profila, analizirajući njihov rad, financije, rast i kreditnu sposobnost. Od 2017. je vlasnik privatne kompanije &bdquo;FINLAB&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U novoj kolumni saznajte vi&scaron;e o kriptovalutama!</strong></p> <p>Tradicionalni novac, po svojoj definiciji predstavlja vrijednost &bdquo;osiguran&ldquo; u zlatu kod pojedine sredi&scaron;nje banke. Gledajući unatrag, papirni novac je nastao kao dokument koji potvrđuje da je netko u banci deponirao xy g zlata, te da donositelj ima pravo na to zlato.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U su&scaron;tini, prilično jednostavno zami&scaron;ljeno, u neka davna vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem, ili &scaron;ansa za banke je nastala u onom trenutku, kada je banka ili depozitna kuća u to vrijeme shvatila da je mala vjerojatnoća da će se svi pojaviti da traže zlato (novac) u isto vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlučili su, npr., da na x kg zlata, izdaju xy potvrda. U tom trenutku počinje čitava priča o modernim ekonomijama i bankarstvu, upotreba multiplikatora, izračunima, podlogama u zlatu i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije toga je postojala robna razmjena u dobrima, tako a je jasno za&scaron;to je ovakav model nai&scaron;ao na odobravanje i zauzeo mjesto kakvo jeste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tradicionalne valute</strong></p> <p>Valute, apoeni, u principu predstavljaju &bdquo;papir&ldquo; određene ekonomije o vrijednosti iste. Postoji mnogo varijabli koji određuju odnose između pojedinačnih valuta.<br />Dodatno, u posljednjih 20 godina postoje jaki i utjecajni trenovi o postojanju &bdquo;zona&ldquo; valute, tipa Eurozona, u Africi je Libija poku&scaron;ala uvesti Afrički dinar, pričamo o &bdquo;dolarizaciji&ldquo; Južne Amerike i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojavljuju se inflacije, deflacije, stagflacije, odnosno, kontinuirani pritisak na vrijednost valute.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovne grane ekonomije diktiraju vrijednosti. Čak neke zemlje svjesno &bdquo;obaraju&ldquo; vrijednosti, da bi animirale aktivnosti unutar trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Realno gledano, u Eurozoni, Grčka je dijelom vlasnik Eura, te je samim tim bilo logično da, kada su se pojavili problemi i prezaduženost, ostale članice zone su ponudile pomoć. Su&scaron;tinski, ne pričamo o socijalnoj pomoći, jer je drugačiji scenarij umanjivao vrijednost Eura, &scaron;to bi imalo efekte na sve uključene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sada&scaron;njim okvirima, sa dosta neizvjesnosti, kako ekonomske, tako i političke, valute su postale oružje za uni&scaron;tenje, te je jasno, da moderno promi&scaron;ljanje traži drugačija rje&scaron;enje za formu bogatstva koju posjeduju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kriptovalute</strong></p> <p>Budući da se događa &bdquo;digitalizacija&ldquo;, jasno je da se poku&scaron;alo naći rje&scaron;enje i za monetarne izazove. Kao produkt navedenog, nastalo je vi&scaron;e digitalnih valuta, od kojih je najpoznatija i najatraktivnija <strong>Bitcoin</strong> (BTC).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom trenutku, postoji preko 700 kripto valuta (većina djelom vezana za BTC).<br />Za razliku od tzv &bdquo;tradiocionalnih&ldquo; valuta, većina digitalnih valute nemaju regulatora, vrijednost se formira na slobodnom trži&scaron;tu, odnosno, ne podliježe lokalnim kontrolama. Vrijednost značajno oscilira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Npr., odluka vlade Japana o mogućnosti plaćanja u bitcoinu je značajno uvećala vrijednost. Dodatno, slabljenje Juana (kineska valuta), je također utjecala na osnaženje. Pritisci svjetskih ekonomija, kao i na njih, su&scaron;tinski prave alternativu tradicionalnom novcu, i samim tim i vrijednosti kripto valuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rizici</strong></p> <p>U slučaju tradicionalnih valuta, dobar dio rizika je poznat, samim tim stavljen u neku formulu, te postoji dostatna razina poznatog, budući da su monetarne definicije i politike prisutne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod kriptovaluta, budući da je riječ o nečemu &scaron;to do sada nije ni postojalo, dio rizika nije ni definiran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovni rizici su vezani za &bdquo;cyber&ldquo; sigurnost, odnosno platforme, sigurnosti plaćanja, i nivo e_trgovine/razmjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to &scaron;to je minimalno, ili nikako regulirano, ima svoje prednosti i mane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prednosti, može donijeti prosječno veći prirast, ali s druge strane, nosi i rizik &scaron;pekulacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatno, &bdquo;manjina&ldquo; drži vlasni&scaron;tvo nad valutama, dovoljno mala grupa koja može odlučiti u isto vrijeme da proda svoja vlasni&scaron;tva, &scaron;to bi izazvalo kaos na trži&scaron;tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom trenutku, kriptovalute predstavljaju substitut kvaliteti određenih valuta, isto kao &scaron;to je to bio poku&scaron;aj sa zlatom, platinom, i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U budućnosti, Bitcoin, ili ne&scaron;to slično će definitivno evoluirati, ali, mislim da će morati biti minimalno &bdquo;polu-regulirano&ldquo;, ili djelom centralizirano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina tradicionalnih ekonomija nema rje&scaron;enje, niti su joj poznate definicije novih trendova, ali tko i &scaron;to će regulirati, ostaje da se vidi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želim Vam uspje&scaron;an početak jo&scaron; jednog radnog tjedna!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-17-kriptovaluta1.jpgVeljko Lončar Vokel: Tri godine nas je država rušila na najgrublji načinhttp://grude.com/clanak/?i=2861828618Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-17-vokel_veljko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka Suda BiH kojom je 29 osoba, među njima i nekoliko poznatih hercegovačkih gospodarstvenika oslobođeno krivnje za utaju poreza i pranje novca pokazala je svu apsurdnost domaćeg pravosuđa. <p>&nbsp;</p> <p>Spektakularno najavljivana optužnica doživjela je tako veliki krah, a ljudi čija su se imena zbog ovoga predmeta godinama povlačila po crnim kronikama jo&scaron; dugo će trpjeti &scaron;tetu zbog naru&scaron;enog ugleda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong> Slučaj odmah bio gotov</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od najpoznatijih koji je bio optužen, a sada oslobođen po svim točkama optužnice je Veljko Lončar, vlasnik tvrtke Vokel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je možda javnosti najpoznatija osoba od svih optuženih jer osim svoje tvrtke dugo godina je vodio i Udrugu gospodarstvenika Posu&scaron;je, te je bio uključen u brojne projekte koji su od dru&scaron;tvenog značaja. - Taj predmet je sada zavr&scaron;en, ali je on u biti bio gotov odmah nakon &scaron;to je započeo. Nije bilo nikakvog temelja za optužbe koje su nam se stavljale na teret i to je postalo odmah jasno. Ipak, morali smo čekati tri godine da se ispune sve procedure i donese ovakva, jedina moguća odluka - govori Lončar za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako je većina optuženih, a sada i oslobođenih osoba donijela odluku kako će tužiti državu i tražiti naknadu &scaron;tete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lončar kaže kako nije puno o tome razmi&scaron;ljao, te kako jo&scaron; nije donio odluku po tome pitanju. - Ono &scaron;to je prioritet je tvrtka koju sam stvorio i njezin rad. Želim samo razmi&scaron;ljati o tome kako jo&scaron; vi&scaron;e unaprijediti posao kojim se bavim. Država se ne bi smjela na ovakav način pona&scaron;ati prema gospodarstvenicima. Mi smo ti koji punimo proračune, zapo&scaron;ljavamo ljude, dovodimo projekte od kojih svi imaju koristi. Hajdemo o tome razgovarati umjesto da se tri godine bavimo sami sobom jer je tamo netko ne&scaron;to napisao i optužio nas bez ikakve osnove. Puno smo vremena izgubili dokazujući svoju nevinost. Mogli smo se baviti mnogo pametnijim stvarima - poručuje Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako će nastaviti raditi kao i do sada jer je tvrtka Vokel koju je stvorio davno iza&scaron;la iz okvira Bosne i Hercegovine i postala jedna uspje&scaron;na regionalna priča.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Velike mogućnosti</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pored Vokela ima jo&scaron; mnogo tvrtki koje su izuzetno uspje&scaron;ne u svome poslu i postali su ili postaju subjekti od regionalnog značaja. Hercegovina ima mnogo ljudi s izuzetnim idejama i moramo osigurati uvjete da se te ideje provedu u djelo. To možemo samo ako imamo jako gospodarstvo. Očekujemo kako će država u budućnosti imati vi&scaron;e sluha za nas gospodarstvenike, kako će državni aparat raditi na tome da nam olak&scaron;a uvjete poslovanja i pomogne nam u naporima da &scaron;irimo svoje poslovanje. Umjesto toga nas su ove tri godine poku&scaron;ali sru&scaron;iti na najgrublji način. Ne znam kome je to potrebno. Ali znam da tako ne možemo naprijed. Institucije trebaju raditi svoj posao, samo je pitanje je li ono &scaron;to su nama uradili posao ili ne&scaron;to drugo. To neka odgovorni i sama javnost procjene - zaključio je Lončar u izjavi za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/tri-godine-smo-izgubili-na-dokazivanje-nevinosti-umjesto-da-se-razvijamo-1182941" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-17-vokel_veljko.jpgZakon stupio na snagu: Hrvatska mladima plaća pola rate kredita za stanhttp://grude.com/clanak/?i=2857028570Grude.com - klik u svijetSat, 15 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-15-1174723_useljenje-zajednicki-zivot_ls-s.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas u Hrvatskoj stupa na snagu Zakon o subvencioniranju stambenih kredita.<p>&nbsp;Država će četiri godine plaćati mladima pola rate kredita za kupnju prvog stana ili kuće, a dobiju li ili usvoje dijete u tom razdoblju, za svako dijete rok će se produžiti za jo&scaron; dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakonom se omogućava kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu država sufinancira kredit koji ne prema&scaron;uje 100.000 eura. Nekretnina može biti i skuplja, ali ostatak se neće subvencionirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Omogućava se kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu ukupan iznos do kojega država sufinancira kredit ne prema&scaron;uje 100.000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Efektivna kamatna stopa na taj kredit ne smije biti veća od 3,75 posto godi&scaron;nje. Očekuje se da će prijave zainteresiranih građana za subvencije krenuti 20. kolovoza, nakon &scaron;to se dogovore svi detalji s bankama, pi&scaron;e<a href="http://www.index.hr/vijesti/clanak/anketa-od-danas-stupa-na-snagu-zakon-prema-kojem-ce-porezni-obveznici-placati-mladima-pola-rate-kredita/982824.aspx" target="_blank"> Index.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za provedbu zakona u ovoj je godini osigurano 17,5 milijuna kuna. HDZ-ova vlada uvela je ovu mjeru nakon &scaron;to je ukinuta olak&scaron;ica za kupnju nove nekretnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oporba je tvrdila da će zakon vi&scaron;e koristiti bankama nego mladim obiteljima, ali i da će državni proračun vi&scaron;e zaraditi od ukinute porezne olak&scaron;ice na kupnju prvog stana, nego &scaron;to će izdvojiti za subvencije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-15-1174723_useljenje-zajednicki-zivot_ls-s.jpgBešlić, Šepić, Lončar i ostali pravomoćno oslobođeni! Nanesena im je ogromna šteta, neki su izgubili i živothttp://grude.com/clanak/?i=2854628546Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-14-vokel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od najopsežnijih optužnica za pranje novca i poreznu utaju u poslijeratnoj BiH, "teška" 25 milijuna KM, protiv 14 fizičkih i 15 pravnih osoba-poduzeća s područja Posušja, Cazina, Prnjavora i Tomislavgrada, doživjela je svoj potpuni fijasko. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, tri godine od velikog skandala, Sud BiH skupinu bh gospodarstvenika pravomoćno je oslobodio po svim točkama optužnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spektakularno ju najavljujući, Tužiteljstvo BiH ovu optužnicu podiglo je u svibnju 2014. godine, a nakon tri godine pravne bitke bh gospodarstvenici su dokazali njenu neutemeljenost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu u predmetu protiv Marinka Be&scaron;lića i drugih, kojom je obuhvaćeno ukupno 29 osoba i poduzeća iz vi&scaron;e gradova u BiH, optuženih za međusobno sudjelovanje u pranju novca i vi&scaron;emilijunskim poreznim utajama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Optužnicom su, osim Be&scaron;lića koji je u međuvremenu preminuo, bili optuženi i Rifet &Scaron;epić, Idita Pu&scaron;kar, Mijo i Biljana Begić, Veljko Lončar, Mario Čutura, Ekrem Pu&scaron;kar, Hakija Halkić, Irfan Mulalić, Đorđe Trivunović, odnosno pravne osobe "Lucky Trade" d.o.o. Cazin, "Styrotherm" d.o.o. Cazin, "Crolim" d.o.o. Cazin, "Ida Comerc" d.o.o. Cazin, "Femis" d.o.o. Posu&scaron;je, "Vokel" d.o.o. Posu&scaron;je, "Mo tehno" d.o.o. Mostar, "I-Crni" d.o.o. Cazin, "Halko" d.o.o. Cazin, "Komerc-mali" d.o.o. Prnjavor, te "Promet &Scaron;arac" d.o.o. Tomislavgrad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi oni oslobođeni su pravomoćnom presudom bez mogućnosti žalbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključak koji se nedvojbeno nameće je da će i ovaj sudski proces platiti bh. porezni obveznici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, s obzirom da je prvooptuženi Be&scaron;lić preminuo uskoro nakon &scaron;to je optužnica podignuta i to zbog srčanih pote&scaron;koća, nameće se pitanje bi li prvooptuženi danas ipak bio živ da nije bilo, kako se pokazalo nekoliko godina kasnije, neutemeljene optužnice koja je vjerojatno bila i povod njegovih zdravstvenih pote&scaron;koća ali i zacijelo nanijela nesagledivu &scaron;tetu i optuženim gospodarstvenicima?</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dnevni list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-14-vokel.jpgVioleta raspisala natječaj za vozača međunarodnog transportahttp://grude.com/clanak/?i=2854828548Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-14-100_4846.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog povećanog obujma posla u potrazi smo za vozačem međunarodnog transporta koji je motiviran, odgovoran i pouzdan: VOZAČ MEĐUNARODNOG TRANSPORTA (M/Ž) Mjesto rada: Grude<p>Na&scaron; idealan kandidat ima zavr&scaron;enu SSS (prometna &scaron;kola, III i IV stupanj), važeću vozačku dozvolu B, C, C1, C1E, CE kategorije, kvalifikacijsku karticu vozača te CPC Certifikat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo ti zanimljiv i dinamičan posao, rad u opu&scaron;tenoj i stimulativnoj atmosferi, adekvatna primanja i bonuse kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ima&scaron; ozbiljan i profesionalan pristup, posjeduje&scaron; tehničko razumijevanje i spreman si za nove izazove, prijavi se i pridruži se na&scaron;em timu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati svoje životopise mogu poslati e- mailom na adresu:<br />posao@violeta.com s naslovom: &bdquo;Vozač međunarodnog transporta - Grude&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 23.07.2017. godine<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Va&scaron;a Violeta!</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-14-100_4846.jpgGrude: Prezentirane kreditne linije Razvojne banke FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=2855128551Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-14-prezentacija_razvojne_banke_fbih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rad banke predstavili su Dalibor Milinković, izvršni direktor za projekte i razvitak i Borislav Trlin, direktor za istraživanje i razvitak. <p>Management Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine predstavio je u dvorani za sastanke općine Grude svoju banku i mogućnosti koje ta banka nudi prvenstveno poduzećima, ali ne samo poduzećima nego i svim drugim zainteresiranima za povoljne kreditne linije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad banke predstavili su Dalibor Milinković, izvr&scaron;ni direktor za projekte i razvitak i Borislav Trlin, direktor za istraživanje i razvitak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik, predsjednik Općinskog vijeća Grude i nekoliko zainteresiranih grudskih poduzetnika bili su nazočni na prezentaciji. Djelatnici banke zahvalili su za mogućnost predstavljanja kreditnih mogućnosti koje nudi banka kao i zainteresiranost snažnijeg uključivanja Razvojne banke u projekte u općini Grude, &scaron;to će zasigurno podržati u narednom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajednički zaključak je potreba razgovora i dogovora, snažnije komunikacije i iskazivanja zajedničkih potreba gospodarstva općine Grude za sve kreditne linije Razvojne banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored prezentacije svih kreditnih linija koje nudi banka, ostavili i dosta tiskanog materijala koji će se podijeliti zainteresiranim poduzetnicima, javnim poduzećima, ustanovama i svim zainteresiranima za proizvode banke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-14-prezentacija_razvojne_banke_fbih.jpg30 dana iznosio bi idealni broj dana godišnjeg odmorahttp://grude.com/clanak/?i=2851128511Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-12-55b8874f-cd44-4b1e-a25a-56db0a0a0a6d-godisnji-odmor-preview.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istraživači su potvrdili kako su tri tjedna odmora idealna, međutim, praksa će uvijek ovisiti o kompaniji u kojoj radite. <p>Kakve su navike građana kada je u pitanju kori&scaron;tenje godi&scaron;njeg odmora, istražio je MojPosao na gotovo 300 ispitanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposleni u hrvatskim institucijama u prosjeku imaju čak 27,7 dana godi&scaron;njeg<br />U prosjeku, ispitanici imaju 23,9 dana godi&scaron;njeg odmora, &scaron;to je 1,1 dan vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e dana godi&scaron;njeg odmora imaju ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 25,3 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposleni u srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23,8 dana godi&scaron;njeg odmora, dok oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanje, u prosjeku 21,7 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju broj dana godi&scaron;njeg odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju imaju u prosjeku čak 27,7 dana godi&scaron;njeg odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, najmanje dana godi&scaron;njeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasni&scaron;tvu (22,2 dana).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasni&scaron;tvu, u prosjeku, imaju 23,7 dana, a u državnim tvrtkama 24,6 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo polovica ispitanika (45%) zadovoljna je brojem dana godi&scaron;njeg odmora, dok ih 52% ipak priželjkuje vi&scaron;e dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji priželjkuju vi&scaron;e dana odmora smatraju da je 30 idealan broj dana godi&scaron;njeg odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli vi&scaron;e dana godi&scaron;njeg odmora u prosjeku trenutno imaju tri dana manje godi&scaron;njeg odmora (22,5) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godi&scaron;njeg odmora (25,5). S druge strane, 3% ispitanika smatra da imaju previ&scaron;e godi&scaron;njeg te da im to lo&scaron;e utječe na produktivnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prosjeku ostaje neiskori&scaron;teno 9,8 dana godi&scaron;njeg odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako će većina ispitanika, njih 76%, svoj godi&scaron;nji od pro&scaron;le godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (24%) godi&scaron;nji odmor nisu uspjeli iskoristiti do 30.6.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od njih će neiskori&scaron;tene dane uspjeti potro&scaron;iti iza 30.6., dok će manjem djelu poslodavac isplatiti dane koje nisu iskoristili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitanici kojima će dani u potpunosti propasti (niti će im poslodavac isplatiti niti će dane &bdquo;prebaciti&ldquo;) u prosjeku će izgubiti 9,8 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći razlog neiskori&scaron;tavanja godi&scaron;njeg odmora je previ&scaron;e posla i pritisak nadređenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, 39% ispitanika. To je vi&scaron;e od pro&scaron;le godine, kada je regres očekivalo njih 31%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U najvećoj mjeri regres će dobiti ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (63%, odnosno 60%), a u najmanjoj mjeri ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasni&scaron;tvu, gdje će regres dobiti svega 23% ispitanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to vi&scaron;e od polovice ispitanika (52%) koji su zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasni&scaron;tvu dobiti će regres.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječan iznos regresa iznosi 1.464 kune, &scaron;to je 3% vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine. Najveći iznos regresa dobiti će ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasni&scaron;tvu (1.667 kuna), dok najmanji regres očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1.165 kuna).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odmaramo li se dok smo na godi&scaron;njem odmoru?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak 81% ispitanika barem ponekad razmi&scaron;lja o poslu tijekom godi&scaron;njeg odmora, dok ih 19% niti jednom ne pomisli na posao tijekom odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak 62% ispitanika odradi neke poslovne obveze na godi&scaron;njem ili s kolegama barem provjere kakva je situacija na poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e ispitanika (48%) na godi&scaron;njem odmoru nema nikakve strahove koji se tiču posla, ali 24% ih brine jesu li napravili sve &scaron;to su trebali, dok 22% ispitanika se brine radi li njihova zamjena sve kako treba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako ponekad razmi&scaron;ljaju o poslu, većina ispitanika poku&scaron;ava se u potpunosti isključiti tijekom odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, čak i kada uzmu knjigu u ruke za vrijeme godi&scaron;njeg odmora, 71% ispitanika izbjegava stručnu literaturu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-12-55b8874f-cd44-4b1e-a25a-56db0a0a0a6d-godisnji-odmor-preview.jpgNovi hit: Stanovnici se sele na otoke i u šumu da bi iznajmili stanhttp://grude.com/clanak/?i=2847828478Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-kucica_suma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove će godine Pula ostvariti rekordnih dva milijuna noćenja koja su u prvih 6 mjeseci porasla za 35 posto, a dolasci su rasli 30 posto<p>&nbsp;</p> <p>Gradska vreva, bogata povijest i srce grada, to su razlozi zbog kojih je Pula, u posljednjih pet godina, vi&scaron;e no udvostručila kapacitet kreveta, pa su stanovi, kuće, sobe postale apartmani. Turisti sve vi&scaron;e traže smje&scaron;taj u centru grada, &scaron;to je dovoljan razlog da Puljani iskoriste svaki prazan stan, a često se događa da doslovce isele iz vlastitog stana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako ističu iz turističke zajednice Pule, od 2012. godine pa do 2017. broj privatnih smje&scaron;tajnih kapaciteta je doživio velik porast. &ldquo;U 2012. godini je sveukupno bilo registrirano 4000 kreveta dok je u 2017. godini ta brojka pre&scaron;la 10.000 kreveta. Na&scaron;a procjena je da je od navedenog broja u 2017. godini 30 posto kreveta registrirano u centru grada, a 2012. je u centru bilo tek oko 10 posto&rdquo;, kažu nam iz turističke zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Najam i zimi</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Turistički procvat potkrijepljen je i brojkama noćenja i dolazaka u Pulu. Ove će godine Pula ostvariti rekordnih dva milijuna noćenja koja su u prvih 6 mjeseci porasla za 35 posto dok su dolasci u plusu za oko 30 posto u odnosu na isto razdoblje u 2016. godini.</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Turisti traže gradska sredi&scaron;ta, komociju, blizinu najbitnijih gradskih znamenitosti, pa je starogradska jezgra i samo sredi&scaron;te grada, kad je riječ o privatnom smje&scaron;taju, doslovce procvalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki, mali, prostrani, s pogledom, bez pogleda, vrhunskom opremom ili pak klasično opremljeni, u pulskim apartmanima ima za svakog pone&scaron;to, a sve kako bi privukli jo&scaron; vi&scaron;e turista u samo sredi&scaron;te grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kad smo počeli s iznajmljivanjem na&scaron;ih apartmana u blizini Arene, u ulici gdje su smje&scaron;teni možda je bilo jo&scaron; samo nekoliko kuća koje su imale sobe ili apartmane. Sad ispred svake druge kuće stoji tabla s oznakom apartman&rdquo;, kaže nam <strong>Samanta Ristić</strong>, voditeljica apartmana, koji su od najpoznatijeg pulskog spomenika udaljeni samo 150 metara, a već tri godine uspje&scaron;no posluju u ljetnim i zimskim mjesecima, kad u tim istim apartmanima borave studenti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ove godine nam je bio slabiji lipanj, no iznenadile su me rezervacije za rujan. Gotovo cijeli mi je mjesec pun.&rdquo; Bitno je, kaže nam Samanta, da je kvaliteta smje&scaron;taja dobra, da se gostima sviđa i da steknu dobar dojam dok borave u gradu, onda će se i vratiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prvu godinu smo se doslovce probijali na trži&scaron;tu, čak smo ja i suprug spavali u prostoru koji je bio namijenjen za garažu, no mi smo ga prenamijenili u na&scaron;u sobu kako bismo iznajmljivali stan u kojem smo stanovali. Treba postići to da ti gosti dođu i da ostave dobre recenzije, no ako si ti prisutan, ako im daje&scaron; informacije koje oni traže, ako si im na raspolaganju i ako si dobar domaćin, nema sumnje da će biti sve u redu.&rdquo; Sada vodi tri apartmana tik do Arene gdje pogled puca na pulski zaljev, a cijene se kreću u predsezoni od oko 30 eura, dok se u srcu sezone penju i do 80 eura za jednu noć. Novac koji je, zajedno sa suprugom <strong>Markom</strong>, uložila u renoviranje stare kuće, nada se kako će biti isplaćen u roku od 13 godina, iako svake godine investiraju u renoviranje i podizanje kvalitete samog smje&scaron;taja.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Povrat uloženog</h3> <p>&nbsp;</p> <p>U renoviranje starog stana u sredi&scaron;tu Pule, krenula je i <strong>Jelena Ivković</strong>. U njezinu stanu koji je trenutno veliko gradili&scaron;te, radnici užurbano postavljaju pločice, laminat, a onda slijedi opremanje. Sve kako bi se stigao iznajmiti na barem jedan mjesec u &scaron;pici sezone. Potreba za smje&scaron;tajem je velika, pa nam na&scaron;a sugovornica kaže kako za popunjenost ne brine. Kaže nam kako će iskoristiti sve oglasne kanale, da si barem dio investicije od oko 20 tisuća eura &scaron;to je uložila u stan, poku&scaron;a vratiti već ovoga ljeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako postoji bilo kakva mogućnost za iznajmljivanje stanova, svi se &ldquo;bacaju&rdquo; u turizam. Veliki hit, prije samo nekoliko godina bilo je iseljavanje iz vlastitih stanova i odlazak na poznati pulski otok Fratarski. Ljetna oaza Puljana, udaljena samo 10-ak minuta vožnjom brodom od pulske Bunarine, postala je novi privremeni dom Puljana. Ove je godine to radi manji broj ljudi, no onih koji su komociju stana i udobnog kreveta odlučili zamijeniti &scaron;atorima i boravku u prirodi, večernjim druženjima uz more i &scaron;um valova, ima jo&scaron;. A njihov dan zvuči u najmanju ruku bajkovito.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Život na otoku</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ujutro, ba&scaron; kao na kopnu, umjesto u automobile, sjedaju u brodove i odlaze na posao, a nakon posla opet se vraćaju na otok, gdje kuhaju u prirodi i borave na otvorenom. &ldquo;Na Fratarskom praktički živimo već &scaron;est godina, a stan u centru iznajmljujemo. Kako dižemo &scaron;ator na otoku svake godine, odlučili smo da ćemo se ondje jednostavno preseliti&rdquo;, kaže nam <strong>Dalibor</strong>, koji u centru iznajmljuje ukupno dva stana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-kucica_suma.jpgU 20-ima sakupljajte iskustvo: Pravi poduzetnik postajete u 30-ima, 40-ima i 50-imahttp://grude.com/clanak/?i=2847928479Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-businessman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada Hollywood portretira poduzetnika – početnika, tada je u 90% slučajeva riječ o muškoj osobi u ranim dvadesetima. Studira ili razmišlja o napuštanju studija. Jedva spaja kraj s krajem. Frizura mu je nalik kokošinjcu, nosi traperice, vansice i gornji dio trenirke.<p>&nbsp;</p> <p>Kada Hollywood portretira uspje&scaron;nog poslovnog čovjeka, onda je riječ o uglađenom i &scaron;kolovanom tipu koji već u svojoj 40-oj trguje uzduž i poprijeko, ima apsolutno sve pod kontrolom, a u svakodnevnim poslovima mu pomaže mlada asistentica. Treba li spominjati prilično težak bankovni račun. Poduzetnik sa 40 &ndash; hmmm.</p> <p>&nbsp;</p> <p align="LEFT">Ovi stereotipi uvijek su nam zanimljivi &ndash; na filmu. <strong>No, &scaron;to kada govorimo o stvarnosti? </strong>Znate ono, kada zagazite u 40-te, imate ne&scaron;to fakulteta, uspje&scaron;ni ste ali i nezadovoljni aktualnim poslom pa razmi&scaron;ljate da pokrenete svoj.&nbsp;Ovaj scenarij rijetko se može vidjeti u filmu, a ako da, onda je u većini slučajeva riječ o &lsquo;životnoj drami&rsquo;. Iako tako ne bi trebalo biti. Naime, prema brojnim informacijama upravo je ovo <strong>magična brojka</strong> kada postati poduzetnikom.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Ako razmi&scaron;ljate &lsquo;filmski&rsquo; (pa i na klasični hrvatski način), nema sumnje da će se u glavi stvoriti zbrka jer defaultu ne pripadate ni u jednu od gore navedenih skupina. Nit ste mladi, a nema niti debelog računa na vidiku. Ispada da ste debelo zakasnili i da ne&scaron;to s vama nije u redu. No, to je filmski pristup.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Ah da! Uz sve to, glavni mediji u nas iz dana u dan bombardiraju vijestima da poduzetnik u Hrvatskoj ima status kakav su u srednjem vijeku imali opsjenari i da ne vrijedi pi&scaron;ljiva boba.&nbsp;<strong>Ali kako onda uspijevaju?</strong> Čiju je tvornicu nedavno otvorio premijer? Tko proizvodi one tone meda na tržnici? Tko je uveo va&scaron; omiljeni deterdžent ili organsku kozmetiku? Tko radi sve one cool reklame za Kra&scaron;? Tko to zapo&scaron;ljava?</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Ako vas uistinu zanima ovo o čemu pričamo pogledajte malo bolje.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Jasno ćete vidjeti kako većina vrlo uspje&scaron;nih ljudi do svog statusa nije do&scaron;lo u dvadesetima, nego su svoje prave i lukrativne poslove pokrenuli kasnije: u svojim 30, 40 i često u 50-im godinama života. Dakle nakon desetljeća prikupljanja radnog iskustva.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">U tom razdoblju, dogodili su se uspjesi i neuspjesi. Usponi i padovi. Uslijed svega toga u njima je rasla i stasala jedna nova osoba. Ona s iskustvom i neodoljivom željom da krene naprijed, pitanje je hoćete li joj to i dopustiti.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Lijepo se to vidi u infografici organizacije Funders and Founders na koju sam nedavno nai&scaron;ao. Prema njoj, osnivač McDonaldsa Ray Croc, prodavao je &scaron;alice i sokovnike sve do svoje 52. Osnivač kozmetičke tvrtke Mary Kay, Mary Kay Ash, je prodavao knjige sve do svoje 45.&nbsp;Osobno obožavam Andreu Bocellija i njegov glas, a tip je do svoje 33 pjevao u barovima!!!</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Dosad ste, naime, upoznali kako funkcionira sustav, naučili poneku životnu mudrost i upili neke navike uspje&scaron;nih poslovnih ljudi.&nbsp;Vjerojatno ste i čitali dobre poslovne knjige.&nbsp;Uostalom, pogledajte infografiku i primjere nekih uspje&scaron;nih podiuzetnika koji su novu stranicu (p)okrenuli u kasnijim godinama života.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Hollywoodske filmove ostavite za slobodno vrijeme &ndash; osim ako ne kanite osnovati producentsku kuću i poku&scaron;ate snimiti svoj film. Evo kako to izgleda u stvarnosti. Poduzetnik sa 40 &ndash; ne zvuči lo&scaron;e!</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT"><a href="http://coolklub.com/poduzetnik-u-40-mislite-da-ste-prestari-razmislite-ponovo/" target="_blank"><em><strong>Coolklub</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-businessman.jpgGigant nastavlja pomagati prvaku države! Suradnja Elektroprivrede HZHB sa Zrinjskim je od šireg društvenog značajahttp://grude.com/clanak/?i=2846128461Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-017_ephzhb_zrinjski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon provedenih svih zakonom predviđenih procedura , u sjedištu EP HZ H-B d.d. Mostar, potpisan je Ugovor o reklamiranju Društva putem HŠK Zrinjski Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>Ugovor vrijedan 200.000,00 KM , potpisali su generalni direktor EP HZ H-B d.d. Mostar mr. Marinko Gilja i direktor H&Scaron;K Zrinjski Mostar, Ivan Beus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpisivanju ugovora su jo&scaron; nazočili i predsjednik H&Scaron;K Zrinski- Mostar, Denis Lasić, izvr&scaron;ni dopredsjednik Danko &Scaron;ulenta, te Marija Buntić rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija u EP HZ H-B d.d. Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marinko Gilja, je čestitao H&Scaron;K Zrinjskom na postignutim rezultatima , te istaknuo kako su do sada opravdali povjerenje i promovirali EP HZ H-B. Kako grad Mostar ima najvi&scaron;e potro&scaron;ača na na&scaron;e opskrbnom području, suradnja EP HZ HB d.d. Mostar i H&Scaron;K Zrinjski od &scaron;ireg je dru&scaron;tvenoga značaja, i suradnja će se nastaviti i ubuduće, sukladno mogućnostima. Poželio je natjecateljima i rukovodstvu puno uspjeha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik H&Scaron;K Zrinjski Denis Lasić, zahvalio je direktoru Gilji na dosada&scaron;njoj suradnji, te kazao kako je uvjeren da će nastaviti nizati &scaron;portske uspjehe, na zajedničko zadovoljstvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-017_ephzhb_zrinjski.jpgVlasnik Telemacha, jedan od najmoćnijih Srba kupio Novu TV! Cilj mu je agresivniji proboj na hrvatskom tržištuhttp://grude.com/clanak/?i=2846328463Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-dragan_solak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od ključnih ljudi United Groupa, koji je preuzeo hrvatsku Novu TV i POP TV u Sloveniji, je Dragan Šolak, jedan od pet najbogatijih Srba, opisivan dosad kao neokrunjeni kralj kabelske televizije u regiji.<p>&nbsp;</p> <p>United Group, od 2014. u većinskom vlasni&scaron;tvu moćne američke investicijske kuće KKR, sastavljena je od srpskog SBB-a (750.000 priključka), Telemacha (operira u Sloveniji i BiH) i Total TV-a (prisutnog u &scaron;est zemalja biv&scaron;e Jugoslavije) umrežuje populaciju od 1,7 milijuna korisnika. Sjedi&scaron;te tvrtke je u Nizozemskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;olak je u posao u&scaron;ao jo&scaron; 90-ih trgujući glazbenim pravima za područje biv&scaron;e Jugoslavije, a zatim se uključio u trži&scaron;te distribucije filmova za kina i kazeta za videoklubove. Posao je počeo skromno, u malom uredu u Skadarskoj ulici u centru Beograda, no vrlo brzo seli u Ljubljanu te tamo pokreće biznis, a danas njegova grupa drži oko 70 posto slovenskog telekoma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;olak je zanimljiv jer ulaskom United Groupa u CME postaje vlasnik televizije u Hrvatskoj s nacionalnom koncesijom, &scaron;to mu uz news kanal N1 (pokriva tri regionalna centra na području Hrvatske, Srbije i BiH) i popularne sportske kanale Sport Klub sada garantira utjecajan položaj na hrvatskom medijskom nebu. Iako, prema vlastitim riječima, na početku nije bio za to N1 dobije regionalni centar u Zagrebu (smatrao je kako je Slovenija bolja opcija), izgleda kako je srpski poduzetnik ipak odlučio agresivnije sudjelovati na hrvatskoj medijskoj sceni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;olak je nedavno bio i predmet rasprava u poslovnim krugovima regije zbog navodnih optužbi da izbjegava plaćanje poreza, a veliku je pažnju privukla i njegova kupnja zrakoplova Falkon 2000 LXS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;olak je pasionirani ljubitelj golfa, a živi na relaciji Ljubljana-Los Angeles.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Central European Media Enterprisesa (CME) u ponedjeljak su priopćili kako su za 230 milijuna eura prodali svoje medijske operacije u Hrvatskoj i Sloveniji tvrtki Slovenia Broadband, podružnici United Groupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-dragan_solak.jpgDjevojka u Japanu počinila samoubojstvo zbog iscrpljenosti na poslu: 'Spavala je 10 sati tjedno'http://grude.com/clanak/?i=2844428444Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-09-matsubi_samoubojstvo_japan_screenytb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od vodećih japanskih tvrtki za oglašavanje optužena je za smrt svoje zaposlenice koju je uzrokovao pretjerani rad. <p>Tvrtka Dentsu optužena je za kr&scaron;enje radnih standarda nakon &scaron;to je Matsuri Takahashi, stara 24 godine, počinila 2015. godine samoubojstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezini prijatelji navode da se Takahashi, koja je radila u tvrtki manje od godinu dana, žalila kako toliko puno radi da uspijeva spavati samo 10 sati na tjedan.</p> <p><br />Smrt zbog zamora pretjeranim radom relativno je česta u Japanu, u kojemu se za to koristi riječ karoshi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matsuri Takahashi tvrdila je da je, nedugo prije smrti, mjesečno radila 100 sati prekovremeno. Umrla je na Božić 2015. Prema izvje&scaron;ćima, u poruci koju je ostavila majci među ostalim je napisala: "Za&scaron;to stvari moraju biti tako te&scaron;ke?".</p> <p>&nbsp;</p> <p>List Asahi Shimbun objavio je da je tvrtka tužena zbog ilegalnog prekovremenog rada i da tužitelji traže novčanu kaznu, pi&scaron;e HINA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-09-matsubi_samoubojstvo_japan_screenytb.jpgU prvih pet mjeseci u BiH više od 430 tisuća turista, najduže ostaju Ircihttp://grude.com/clanak/?i=2841328413Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-07-turisti_02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U razdoblju siječanj-svibanj 2017. turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 436.485 posjeta, što je više za 8,7 posto i 884.999 noćenja, što je više za 9,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Broj noćenja domaćih turista vi&scaron;i je za 4,1, a broj noćenja stranih turista vi&scaron;i za 12 posto u odnosu na isti period 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ukupno ostvarenom broju noćenja uče&scaron;će domaćih turista bilo je 32,6 dok je 67,4 posto bilo uče&scaron;će stranih turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U strukturi noćenja stranih turista najvi&scaron;e noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (17,5 posto), Srbije (10,5), Turske (8,7), Slovenije (5,6), Italije (5,5), Ujedinjenih Arapskih Emirata (4,1) i Njemačke (četiri posto) &scaron;to je 55,9 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 44,1 posto noćenja. &Scaron;to se tiče dužine boravka stranih turista, na prvom mjestu su turisti iz: Irske i s Malte s prosječnim zadržavanjem od po 3,5 noći, Kuvajta s 3,4 noći, Katara s 3,2 noći, Bahreina s 3,1 noći i Danske s tri noći, podaci su Agencije za statistiku BiH, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema vrsti smje&scaron;tajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smje&scaron;taj s uče&scaron;ćem od 93,3 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svibnju ove godine u BiH su boravila 137.884 turista, &scaron;to je vi&scaron;e za 23,4 posto u odnosu na travanj 2017. i za 2,3 posto vi&scaron;e u odnosu na svibanj 2016. Turisti su u svibnju ostvarili 267.341 noćenje, &scaron;to je vi&scaron;e za 24,3 posto u odnosu na travanj 2017. i za 3,6 posto vi&scaron;e u odnosu na svibanj 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Foto: Fena</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-07-turisti_02.jpgNovi poštanski ured HP Mostar u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=2839928399Grude.com - klik u svijetThu, 06 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-06-otvorenje_posusje_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar otvorila je novi poštanski ured u Posušju na lokaciji Prodajnog centra Penava d.o.o. Posušje.<p>&nbsp;Otvorenju su u ime HP Mostar nazočile upraviteljica Sredi&scaron;ta po&scaron;ta Mostar Utjeha Raspudić i voditeljica Operativne jedinice Posu&scaron;je Marina Ivanković.</p> <p><br />U ovom po&scaron;tanskom uredu dostupne su usluge mjenjačnice, Brze po&scaron;te, slanja i primanja novca, sve vrste po&scaron;tanskih usluga kao i prodaja filatelije.</p> <p><br />Kako bi zadovoljili potrebe svih korisnika radno vrijeme ovog po&scaron;tanskog ureda je od 9 do 21 sat svakoga dana osim nedjelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje u razvoj po&scaron;tanske mreže i kvalitetno pružanje po&scaron;tanskih usluga prioriteti su Hrvatske po&scaron;te Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-06-otvorenje_posusje_1.jpgRamljak: Agrokor je spašen, ulazimo u fazu restrukturiranjahttp://grude.com/clanak/?i=2838228382Grude.com - klik u svijetWed, 05 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-05-ramljak_hrt.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kredit će, objavio je povjerenik Ramljak, sjesti na račun Agrokora već večeras.<p>Privremeno Vjerovničko vijeće Agrokora održalo je sastanak, nakon kojeg je objavljeno kako će u novom financijskom aranžmanu od 480 milijuna eura sudjelovati 20-ak hrvatskih, ruskih, američkih i europskih kreditora. I ruska banka VTB će sudjelovati u kreditu, dok je Sberbank zatražio tjedan dana za razmi&scaron;ljanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kredit će, objavio je povjerenik Ramljak, sjesti na račun Agrokora već večeras.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isplata 30 milijuna eura malim dobavljačima ići će u roku 10 do 15 dana i oni će u cijelosti biti isplaćeni. S dana&scaron;njim danom smo zavr&scaron;ili fazu preživljavanja. Uspjeli smo sačuvati kompaniju, neće biti stečaja i prelazimo u drugu fazu, a to je faza restrukturiranja, kazao je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga faza je borba za povećanje prihoda kompanije kojima će se vraćati dugovi. Najvažnije je da nema straha od propasti kompanije ili Konzuma, rekao je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnicima Konzuma Ramljak je poručio da ne trebaju strahovati za svoja radna mjesta. Radnici Konzuma mogu očekivati da će i dalje dobivati svoje plaće i imati siguran posao, rekao je. Ako se i zatvore dućani koji su radili gubitke, radnici će biti premije&scaron;teni u druge, prenosi HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-05-ramljak_hrt.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgNeobično pravilo u bh. kompaniji: Radnici moraju na masiranje dva puta mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=2836328363Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-04-fotelja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Cijena ovog tretmana na mjesečnom nivou je otprilike 10 KM, a toliko će biti obustavljeno onim osobama koje ne koriste ovaj tretman. <p>U Kompaniji &ldquo;Boksit&rdquo; u Milićima početkom mjeseca stupilo je na snagu neobično pravilo pona&scaron;anja za radnike.</p> <p><br />Naime, kako se navodi na web stranici ove kompanije nabavljene su masažne fotelje koje radnici trebaju koristiti dva puta mjesečno po deset minuta. Cijena ovog tretmana je 10 maraka, a isto toliko &ldquo;platit će&rdquo; i oni radnici koji tretman ne budu koristili. Sve to je jer, kako obja&scaron;njavaju nadležni, zdravlje radnika je na prvom mjestu, pi&scaron;e <a href="http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/radnici-boksita-iz-milica-na-masiranju-dva-puta-mesecno/eb308kk" target="_blank">Blic.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radi brige o općem zdravlju zaposlenih, pored ostalog, nabavljene su i masažne fotelje, s namjerom da zaposleni, tamo gde su postavljene i za male pare, mogu tijekom radnog vremena, obaviti masažni tretman, odnosno relaksirati se i opustiti. To svakako treba doprinijeti općem zdravlju odnosno mentalnoj i fizičkoj kondiciji, prije svega osobama koje obavljaju kancelarijske poslove i provode vi&scaron;e sati sjedeći &ndash; navedeno je u instrukciji na<a href="http://www.ad-boksit.com/novosti?id=605" target="_blank"> web stranici </a>Kompanije &ldquo;Boksit&rdquo;, ispod koje je potpisan direktor, Rajko Dukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje se navodi da je obaveza svih zaposlenih da se, najmanje dva puta mjesečno, podvrgnu masažnom tretmanu, u trajanju po deset minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cijena ovog tretmana na mjesečnom nivou je otprilike 10 KM, a toliko će biti obustavljeno onim osobama koje ne koriste ovaj tretman. Sredstva prikupljena na taj način uložit će se u Specijalistički medicinski centar, odnosno u zdravstvenu za&scaron;titu zaposlenih i drugih osoba &ndash; pi&scaron;e dalje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-04-fotelja.jpgMališić preuzeo Velpro Čitluk: Bitno je da su radnici zbrinuti i imaju posaohttp://grude.com/clanak/?i=2833028330Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-03-6453cf5b-c579-4460-b37e-0affac3874b4malisic_prodajni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kompaniji su se kaže odmah odlučili prebaciti određena ulaganja koja su bila planirana za druge sektore, u ovaj poduhvat. <p>Kompanija Mali&scaron;ić export-import d.o.o. iz Čitluka nedavno je preuzela poslovnu jedinicu Velpro Čitluk, sa njegovih pet djelatnika, za<a href="https://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/malisic-export-import-preuzeo-velpro-citluk-djelatnici-opet-imaju-posao/79121" target="_blank"> Akta.ba</a> potvrdio je to Danijel Grabovac, izvr&scaron;ni direktor kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;a kompanija se zbog krize koja je nastupila u Velpru, koji je dio zagrebačkog Agrokora, odlučila za preuzimanje cijele poslovne jedinicu u Čitluku, a sve kako radnici koji su tamo zaposleni ne bi ostali bez posla. Pet djelatnika koji su radili tamo, osim jednog koji je stekao uvjete za u mirovinu, ponovo su dobili posao. S obzirom da smo pro&scaron;irili postojeću Velpro poslovnu jedinicu za oko tri puta, &scaron;to se tiče kvadrature prostora, ali i ponude i asortimana, pro&scaron;irili smo je i za jo&scaron; sedam novih djelatnika. Time smo povećali broj djelatnika sa četiri na 11", kazao je Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grabovac je rekao, kako se u kompaniji raduju nekim novim poslovnim izazovima koje ova poslovna jedinica može donijeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nismo imali u plan da u ovoj godini idemo u neko &scaron;irenje u smislu preuzimanja Velpra ili otvaranja nekih novih poslovnih jedinica, međutim desilo se da su ljudi ostali bez posla i da se poslovna jedinica Velpro Čitluk gasila i mi nismo imali drugog izbora. Ljudi koji su tamo radili znaju na&scaron;e poslovanje, jer su neki od njih i ranije radili kod nas. Velpro je bio u nedostatku i sa robom pa su kupci počeli tražiti neke druge lokacije u okolini za kupovinu", govori Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kompaniji su se kaže odmah odlučili prebaciti određena ulaganja koja su bila planirana za druge sektore, u ovaj poduhvat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nadamo se najboljem, jo&scaron; uvijek nemamo realnu sliku situacije kako će se sve dalje odvijati. Bitno je da su radnici zbrinuti i imaju posao. Poslovanje je sada pozitivno, za razliku od Velpra koji je bio u nedostatku sa svime, sada je sve na nekom drugom nivou. Nadam se da ćemo nekakvim dodatnim pro&scaron;irenjem aktivnosti napraviti i dodatnu vrijednost na području općine Čitluk, jer je to ne&scaron;to &scaron;to je neophodno ovom području", rekao je Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mali&scaron;ić export-import će se i dalje nastavi razvijati u smijeru svog poslovnog djelovanja. Grabovac kaže, da značajnijih planova oko otvaranja novih poslovnih jedinica za sada službeno nema jer je sve jo&scaron; u dogovorima, ali da će i dalje raditi na svom poslovnom razvoju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-03-6453cf5b-c579-4460-b37e-0affac3874b4malisic_prodajni.jpgNove cijene cigareta ne samo u BiH nego i u cijeloj regijihttp://grude.com/clanak/?i=2831228312Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-02-16913.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema novim cjenovnicima, zadovoljstvo pušenja najjeftinije će koštati 4 KM, kolika je cijena pojedinim vrstama cigareta FDS-a. Za manje od četiri marke jedino će se moći kupiti pakovanja od 18 cigareta. <p>Cigarete zbog akciza ne poskupljuju samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijeloj regiji, pi&scaron;e <a href="http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&amp;id=16913&amp;naslov=Nove+cijene+cigareta+ne+samo+u+BiH+nego+i+u+cijelom+regionu" target="_blank">Indikator.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove cijene cigareta u Bosni i Hercegovini skuplje za 10 do 20 feninga na snazi su ovih dana, a od ponedjeljka, 3. srpnja, nove cjenovnike izložit će proizvođači i distributeri u Srbiji.</p> <p><br />U Sloveniji su 1. srpnja cigarete poskupjele drugi put u ovoj godini, dok će Crna Gora kasniti u odnosu na ostale, pa će nove cijene stupiti na snagu 1. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1. srpnja ove godine u BiH poskupjele su cigarete Fabrike duhana Sarajevo za 0,20 KM, dok se od 5. srpnja očekuje poskupljenje cigareta TDR-a.</p> <p><br />Ranije je pojedinim svojim proizvodima cijene podigla kompanija Phillip Morris.</p> <p><br />Prema novim cjenovnicima, zadovoljstvo pu&scaron;enja najjeftinije će ko&scaron;tati 4 KM, kolika je cijena pojedinim vrstama cigareta FDS-a. Za manje od četiri marke jedino će se moći kupiti pakovanja od 18 cigareta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao posljedica usklađivanja akciza po novom akciznom kalendaru, već od ponedjeljka, za 10 dinara poskupjet će u Srbiji kutije iz vranjske tvornice "British Americen Tobacco", a krajem nedjelje stići će i nove cijene za cigarete iz ni&scaron;kog "Phillip Morrisa".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sloveniji akcize na duhanske proizvode od 1. srpnja drugi put su povećane ove godine nakon prvog povećanja koje se dogodilo u veljači.</p> <p><br />Za kutiju cigerata Slovenci moraju izdvojiti deset centi vi&scaron;e, prema cjenovniku Tobačne Ljubljana, a toliko je poskupljenje iznosilo i početkom godine. Cijena kutije cigareta kreće se po novom od 3,40 do 4,10 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavljeno poskupljene cigareta u Crnoj Gori zbog novih akciza od 30 centi umjesto od 1. srpnja stupit će na snagu 1. kolovoza.</p> <p><br />U siječnju naredne godine u Crnoj Gori predviđeno je poskupljenje za jo&scaron; 40 centi, a u siječnju 2019. za jo&scaron; 50 centi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su proizvođači u BiH poručili da na&scaron;a zemlja trenutno ima najveće akcizno opterećenje na cigarete u regiji, očigledno da sve ex-yu zemlje vode agresivnu politiku povećanja akciza kako bi dostigle EU standard o visini minimalne akcize od 90 eura na 1.000 cigareta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se izuzme Slovenija, gdje su akcize sa najnovijim poskupljenjem dostigle visinu od 111 eura za 1.000 cigareta, najvi&scaron;e porezno opterećenje je u Bosni i Hercegovini gdje iznosi 74 eura, znatno vi&scaron;e nego u Srbiji i Crnoj Gori gdje je 54 eura ili Makedoniji gdje iznosi 33 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neujednačenost u visini akcize uzrokuje &scaron;verc i podstiče crno trži&scaron;te cigareta, pri čemu "stradaju" zemlje, poput Bosne i Hercegovine, gdje je dinamika akciznog opterećenja daleko iznad onoga &scaron;to potro&scaron;ači mogu platiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Stoga su i razumljivi zahtjevi glavnih duhanskih igrača da BiH uspori tempo povećanja akciza već sa 1. siječnjem 2018. godine, kako bismo do&scaron;li u ravnotežu sa zemljama u okruženju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je BiH plodno tlo za &scaron;verc pokazuju i cijene cigareta, koje su u susjedstvu jo&scaron; uvijek jeftinije nego u BiH, te se krijumčarima itekako isplati dopremati ih iz Crne Gore ili Srbije i isporučivati na bh. crno trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na primjer, najmanja cijena za cigarete Lucky Strike u Srbiji je, preračunato u konvertibilne marke 3,90 KM, a ovisno od vrste penje se do 4,20 KM, dok je takvim cigaretama u BiH cijena 4,30 KM, odnosno 5,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjenjuje se da je u BiH svaka treća cigareta kupljena ilegalno, zbog čega budžeti godi&scaron;nje gube stotine miljuna KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-02-16913.jpgDogovor u Austriji: Minimalna plaća za sve od 1.500 eurahttp://grude.com/clanak/?i=2830328303Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-01-16909.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Austrija će od 2020. godine uvesti minimalnu plaću od 1.500 eura bruto za sve, dogovorili su socijalni partneri u ovoj zemlji.<p>Minimalna plaća bit će fiksirana u sporazumu o kolektivnom ugovoru.</p> <p>Predsjednik Trgovačke komore Christoph Leitl rekao je da je minimalna plaća pragmatično rje&scaron;enje koje će omogućiti da pojedini sektori ne budu opterećeni. Ona treba osigurati da se zakonodavac ne mije&scaron;a u minimalnu plaću, jer u skup&scaron;tini već postoji zahtjev za 1.750 eura minimalca, javlja Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu, nije postignut dogovor o fleksibilnom radnom vremenu.</p> <p><br />&bdquo;Bili smo vrlo blizu sporazuma&rdquo;, rekao je Leitl, ali su pregovori pali na dvije točke, dopustu za službenike i smanjenju radnog vremena - koje su za gospodarstvo tabu tema.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-01-16909.jpgHT Eronet povećao prihode na 223 milijuna KM, dobit u 2016. 7,6 milijuna marakahttp://grude.com/clanak/?i=2827628276Grude.com - klik u svijetFri, 30 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-30-primorac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Skupština Hrvatskih telekomunikacija d.d. Mostar održana je jučer u Mostaru.<p>Na njoj su predstavnici vlasnika sukladno utvrđenom dnevnom redu, usvojili sve odluke, priopćeno je iz HT Eroneta</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT Eronet</strong> u prvih pet mjeseci ove godine ostvario je povećanje prihoda u odnosu na plan od 10 posto na 223 milijuna KM, dok je ostvarena dobit u 2016. godini iznosila 7,6 milijuna KM, izjavio je za <strong>Večernji list</strong> predsjednik uprave ove kompanije <strong>Vilim Primorac.</strong></p> <p><br />"HT Eronet u proteklom razdoblju bilježi povećanje prihoda u odnosu na plan od 10% na 223 milijuna KM. Dakle, sukladno ostvarenjima na kraju svibnja 2017., s pravom možemo istaknuti kako smo ostvarili postavljene planske vrijednosti, kako s aspekta prihoda tako i s aspekta broja korisnika. Podsjetimo, i pro&scaron;le smo, 2016. godine poslovali pozitivno i ostvarili dobit od oko 7,6 milijuna KM. Ono &scaron;to slobodno možemo istaknuti jest da je stabiliziran negativni trend poslovanja na -1,3% u odnosu na 2015. godinu. Prihodi su povećani u svakom ključnom segmentu, uz stalni rast korisničke baze. Ključne su tro&scaron;kovne kategorije smanjene te je uvedena optimizacija tro&scaron;kova. Ukupni tro&scaron;ak smanjen je za -4 milijuna KM po svim kategorijama. Neto dobit povećana je uslijed promjene modela prodaje uređaja/subvencije, a i neto dobit iz operativnoga poslovanja je pozitivna. Ono &scaron;to želim istaknuti jest da znatan pozitivan utjecaj na poslovanje imaju strate&scaron;ki projekti, tj. jasno definiranje ključnih projekata kompanije, a fokus je na stabilizaciji te uvođenju i jačanju novih poslovnih segmenata (ICT), pi&scaron;e Večernji list.</p> <p><strong><br />FOTO: hms</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-30-primorac.jpgQatar Airways traži osoblje iz BiH: Evo koji su uvjetihttp://grude.com/clanak/?i=2824828248Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-kabinsko-osoblje-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Qatar Airways, koji je nedavno ponovo proglašen najboljom svjetskom avio-kompanijom, traži kabinsko osoblje iz Bosne i Hercegovine. <p>Oglas je raspisan na internet stranici ove kompanije, a razgovor sa kandidatima obavit će se 8. srpnja u sarajevskom hotelu Radon Plaza, pi&scaron;e <a href="http://www.biznisinfo.ba/najbolja-svjetska-avio-kompanija-trazi-osoblje-iz-bih/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati će tada moći donijeti svoje biografije i ujedno aplicirati za posao. Oni koji dobiju posao preselit će se u glavni grad Katara, Dohu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati moraju imati minimum 21 godinu i zavr&scaron;enu srednju &scaron;kolu, te vladati engleskim jezikom. Moraju biti dobrog zdravlja i imati razvijene komunikacijske vje&scaron;tine, navodi se u oglasu. Kandidati, također, moraju moći dosegnuti visinu od 212 centimetara na vrhovima prstiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Qatar Airways spada u mali broj prijevoznika sa 5 zvjezdica, i konstantno razvija svoje operacije &scaron;irom svijeta, te mu stoga neprestano trebaju novi kadrovi. Ovo nije prvi put da kompanija traži osoblje iz BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ova kompanija uskoro planira i letove za Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oglas za posao u Qatar Airwaysu možete pogledati <a href="http://careers.qatarairways.com/qatarairways/VacancyDetail.aspx?VacancyID=125908" target="_blank">OVDJE</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-kabinsko-osoblje-2.jpgŠirokobriješko poduzeće potvrdilo: Smilje ima potencijal, ali sadašnja cijena je realnahttp://grude.com/clanak/?i=2825128251Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-017_smilje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Širokobriješko poduzeće "Terago" bavi se uzgojem i prodajom sadnica smilja, ali i prodajom i traženjem tržišta za eterično ulje. Mladi direktor Marin Glavina kaže da je potrebno još mnogo raditi na brendiranju hercegovačkoga ulja od smilja, a da interesa ima.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko je najvi&scaron;e zainteresiran za na&scaron;e ulje i koliko se kreće trži&scaron;na cijena litra ulja od smilja?</strong><br />"Postoji interes od strane veleprodajnih američkih i europskih kupaca. Cijenu ulja određuje kupac, a trenutačno jako varira s obzirom na hiperprodukciju kojoj smo svjedoci. Kako bi rje&scaron;ili taj problem potrebno je ulagati u marketing i na taj način povećavati prodaju. Ulje smilja nije burzovna roba kao npr. kukuruz ili nafta da mu se cijena određujeme samo ponudom i potražnjom, nego i nizom drugih parametara."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Može li se trži&scaron;te prezaisititi?</strong><br />"Trenutačno je prezasićeno jer je proizvodnja puno veća od potro&scaron;nje. Marketingom moramo otvoriti nova trži&scaron;ta i povećati potro&scaron;nju kako bi potaknuli prodaju. Kupcima trebamo upoznati sa proizvodom i njegovim prednostima jer je to ispravan način za povećanje prodaje."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koja je po vama realna otkupna cijena kilograma smilja?</strong><br />"Smatramo da su trenutačne cijene otkupa realne za obje strane, proizvođača i prerađivača. Želim također naglasiti da u svijetu nije praksa otkup zelene mase, nego ulja nakon destilacije kako bi se izbjegle potencijalne manipulacije. Mislim da bi to bila po&scaron;tenija praksa za obje strane."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Terago se bavi prodajom sadnica smilja. Je li zanimanje palo?</strong><br />"Zanimanje za na&scaron;e presadnice nikada nije bilo veće. Kupci prepoznaju kvalitetu i sve se vi&scaron;e okreću certificiranim sadnicama uzgojenim prema pravilima struke."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakva je po vama budućnost pred proizvođačima smilja?</strong><br />"Budućnost je dobra s tim da će se morati jako puno poraditi na marketingu na&scaron;ega proizvoda te na kvaliteti proizvodnoga procesa. Trenutačno vlada jako velika pomutnja u procesu proizvodnje i većinski se uči na pogre&scaron;kama. &Scaron;to se tiče prodaje proizvoda jo&scaron; uvijek smo ostali na regionalnoj razini načinom poslovanja."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em><a href="http://republikainfo.com/index.php/intervju/25320-za-smilje-ima-buducnosti-ali-mora-se-raditi-na-brendiranju" target="_blank">republikainfo.com</a></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-017_smilje.jpgVIDEO: Njemačka traži hrvatske radnike i nikad jača dočekuje novi val gastarbajterahttp://grude.com/clanak/?i=2825728257Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-017_njemacka_posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka država čini sve da bi se dokopala kvalitetnih radnika iz Hrvatske i okolnih zemalja, objavio je Deutsche Welle.<p>&nbsp;</p> <p>Je li Njemačka spremna za novi val gastarbajtera? U kojim bran&scaron;ama se najlak&scaron;e zapo&scaron;ljavaju radnici iz Hrvatske i BiH? Odgovor su dali u nastavku video serijala #DE_facto.</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/U24nusHR9N0" frameborder="0" width="659" height="354"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-017_njemacka_posao.jpgU Livnu otvorena dva nova poštanska uredahttp://grude.com/clanak/?i=2826028260Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-livno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar otvorila je dva nova šalterska poštanska ureda u Livnu. Uredi otvoreni su u prodajnim centrima Metropolis i Ivanović. <p>Otvorenju su, uz članove Uprave HP Mostar, nazočili premijer Hercegbosanske županije Ivan Jozić, ministar unutarnjih poslova Hercegbosanske županije Darinko Mihaljević te predstavnik Ureda načelnika Općine Livno, priopćeno je iz HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hrvatska po&scaron;ta Mostar neprekidno ulaže u svoju infrastrukturu, &scaron;ireći mrežu po&scaron;tanskih ureda u kojima se svojim uslugama želimo &scaron;to vi&scaron;e približiti korisnicima. Strate&scaron;kim planiranjem, nastojimo se prilagoditi trži&scaron;tu i trži&scaron;nim uvjetima, uvođenjem novih proizvoda i usluga te otvaranjem novih lokacija &scaron;alterskih po&scaron;ta kao &scaron;to su ove dvije u Livnu", kazao je tom prigodom predsjednik Uprave HP Mostar Mate Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novootvorenim po&scaron;tanskim uredima dostupne su usluge slanja po&scaron;iljaka brzom po&scaron;tom, mjenjačnica, usluge slanja i primanja novca zatim usluge platnog prometa koje obuhvaćaju uplatu svih računa, slanje pismovnih i paketskih po&scaron;iljaka, slanje brzojava, prodaja filatelije i ostale po&scaron;tanske usluge, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-livno.jpgU Velpru slijede otkazi, Ramljak pozvao dobavljače iz BiH na nastavak suradnjehttp://grude.com/clanak/?i=2826228262Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-agrokor_h20170608007045_hina1200.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povjerenik hrvatske vlade za "Agrokor" Ante Ramljak pozvao je u četvrtak u Sarajevu dobavljače "Konzuma" iz Bosne i Hercegovine na pokažu strpljenje i nastave dosadašnju suradnju a većina njih iskazala je spremnost da to i učini. <p>Kako je ranije najavio Ramljak je nakon pro&scaron;lotjednog posjeta Sarajevu i razgovora s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem ponovo doputovao u BiH u nastojanju da pomogne stabiliziranju poslovanja "Konzuma" a ovoga puta izravno je razgovarao s predstavnicima tvrtki koje svojim proizvodima opskrbljuju prodavaone u toj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema dostupnim podatcima "Konzum" sada ima oko četristo dobavljača iz BiH koji na njegove police plasiraju oko osam tisuća različitih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novinarima je u četvrtak potvrđeno kako takvim dobavljačima "Konzum" trenutačno duguje 112 milijuna konvertibilnih maraka (57,2 milijuna eura) dok je ukupnio dugovanje te "Agrokorove" tvrtke-kćeri oko 202 milijuna KM (103,3 milijuna eura).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ramljak je novinarima kazao kako su dobavljačima predstavljene potpune informacije o stanju "Konzumovih" financija kako bi svi znali s čim se točno suočavaju i na temelju toga nastavili poslovati s određenom dozom sigurnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Konzum" svoja dugovanja izmiruje sukladno mogućnostima a to se čini iz redovitog priljeva sredstava koji dnevno iznosi oko dva milijuna KM odnosno milijun eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Treba nam strpljenja i mira, ne dajemo lažne nade no činimo sve da se stanje smiri", kazao je Ramljak ističući kako je sve to dio napora za "vrlo aktivno" rje&scaron;avanje stanja u BiH</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime dobavljavača koji pregovaraju s "Konzumom" Sa&scaron;a Trivić iz banjolučkog "Krajinaklasa" novinarima je pojasnio kako se "otvoreno razgovaralo" kao i da su svi svjesni stanja u "Konzumu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nastojali smo kroz razgovor uspostaviti razumijevanje", kazao je Trivić potvrdiv&scaron;i kako je najveći broj dosada&scaron;njih "Konzumovih" dobavljača iskazao spremnost nastaviti suradnju sukladno svojim mogućnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdio je ipak kako i među njima ima nezadovoljnih odnosno onih koji inzistiraju na posebnim uvjetima a to se odnosi prije svega na velike dobavljače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njih, kako je kazao Trivić, tek treba uvjeriti da je zajednički interes da "Konzum" preživi jer je jedino to jamstvo kako će u konačnici svi dobiti svoje novce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtke koje u BiH posluju kao dio "Agrokorova" koncerna zapo&scaron;ljavaju ne&scaron;to vi&scaron;e od pet tisuća ljudi pri čemu one poput "Sarajevskog kiseljaka" ili čitlučkog "Leda" nastavljaju dobro poslovati no problem su prodajne tvrtke poput "Velpra".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ta tvrtka koja zapo&scaron;ljava oko 180 ljudi morat će se se suočiti s promjenama a već sada je izvjesno kako će dio njenih zaposlenika ostati bez radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz "Agrokorovih" izvora potvrđeno je kako bi unatoč pozitivnom poslovanju temeljenom na kvaltetnoj proizvodnji problema mogao imati "Sarajevski kiseljak" jer je ta tvrtka bila jamcem za neke kredite koje je ranije podizao Ivica Todorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S pravne strane dionice "Kiseljaka" nisu založene no moguć je scenarij po kojemu bi netko svoj dug poku&scaron;ao naplatiti tužeći tu tvrtku pred sudovima u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sarajevski kiseljak" na ovaj je način podijelio sudbinu brojnih drugih tvrtki u nekada&scaron;njem Todorićevu imperiju koje su bile zalogom velikih kredita podizanih kako bi se ulagalo - kako je to kazao izvor iz "Agrokora" - u sve i sva&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ilustracija toga su činjenice o otvaranju različitih tvrtki poput putničkih agencija ili poliklinika ali i ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju koja su se pokazala neprobitačnima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon provedenih analiza utvrdilo se kako je "Agrokor" zapravo najveća poljoprivredna tvrtka u Europi po broju hektara obradivih povr&scaron;ina. Riječ je o ukupno 35 tisuća hektara povr&scaron;ina pod zasadima a takvo &scaron;to ne postoji ni u Francuskoj, pi&scaron;e <strong>HINA.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve te Todorićeve investicijske avanture "vukle" su na godi&scaron;njkoj razini samo kamate od 300 milijuna eura pa uz takav dug i tvrtke koje pozitivno posluju počnu posustajati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada smo analizirali situaciju pred nama se otvorio pakao", kazao je u četvrtak u Sarajevu "Agrokorov" izvor koji je tražio da ostane anoniman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U privremenoj upravi koncerna sada se svi nadaju kako bi "Mercator" mogao biti sidrom spasa barem u slučaju trži&scaron;ta BiH i Srbije jer je restriktivni ugovor o njegovoj kupnji onemogućio da ga se optereti pretjeranim dugovima. Upravo stoga "Mercator" kao zdravi dio grupacije sada treba preuzeti "Konzumovo" poslovanje u BiH. Planovi za to su izrađeni, provode se dodatne analize a ključna je suglasnost banaka-vjerovnika koja se jo&scaron; očekuje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-agrokor_h20170608007045_hina1200.jpgPOTVRĐENO: U Čitluku zatvorena Agrokorova tvrtka koja zapošljava 180 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=2826428264Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-agrokor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Agrokor Ante Ramljak danas se u Sarajevu sastao sa domaćim dobavljačima ove kompanije.<p>&nbsp;</p> <p>Kako saznaje <strong><a href="http://ba.n1info.com/a171776/Vijesti/Vijesti/U-Velpru-slijede-otkazi-poslovnica-u-Citluku-vec-zatvorena.html" target="_blank">N1</a></strong> pod okriljem Konzuma u BiH je 500 domaćih brendova i 400 domaćih proizvođača, kojima je ova kompanija omogućila izvoz u zemlje regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konzumove trgovine u BiH dnevno zarade blizu 2 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, potvrđeno je da je nekoliko kompanija iz BiH, među kojima je i Sarajevski kiseljak, bili jamci za kredite Agrokora u Hrvatskoj i da će svi krediti sa uspostavom prinudne naplate doći na naplatu, a da to nije garancija da te banke neće sudskim putem tražiti naplatu tih kredita od jamstava kompanija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dug prema domaćim dobavljačima 27. lipnja iznosio je 112 milijuna KM, &scaron;to je manje u odnosu na 27. ožujak ove godine, kada je dug iznosio 130 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potvrđeno je i da je zatvoren Velpro u Čitluku, a da će ta kompanija koja zapo&scaron;ljava 180 ljudi morati otpu&scaron;tati zaposlenike, dok će dio njih preuzeti Konzum.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U tijeku su pripreme za restruktuiranje tvrtki grokora u BiH i povratak Mercatora na bh. trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>N1</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-agrokor.jpgOd 1. srpnja poskupljuje vožnja autocestama u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=2822228222Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-autocesta2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu 1. srpnja na snagu stupaju skuplje, ljetne tarife cestarine za motocikle i osobne automobile na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb. <p>Cestarine će do 30. rujna biti 10 posto skuplje u odnosu na zimske tarife. Od subote će vožnja autocestom osobnim vozilom, primjerice, od Zagreba do Splita umjesto 181 kunu ko&scaron;tati 199 kuna. Ljetna tarifa cestarine na relaciji Zagreb &ndash; Rijeka iznosit će 77 kuna, sedam vi&scaron;e u odnosu na zimsku tarifu. Vožnja ljeti od Zagreba do Osijeka bit će 12 kuna skuplja i iznosit će 134 kune, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, cestarina na nekim dionicama autocesta HAC-a i ARZ-a i nakon stupanja na snagu ljetne tarife ostat će iste, a na nekima će biti povećana i vi&scaron;e od 10 posto zbog metodologije izračuna cestarine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A prema toj metodologiji, cijena cestarine izračunava se i naplaćuje prema udaljenosti između dvije točke naplate, skupini vozila te jediničnoj cijeni po kilometru. Izračun cestarine za dionicu s vi&scaron;e međudionica (primjerice Zagreb &ndash; Kutina uključuje četiri međudionice) računa se tako da se za svaku pojedinu dionicu izračuna iznos cestarine, a cijena kompletne dionice zbroj je cijena među dionicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Konačni iznos cestarine obračunava se u kunama, bez lipa, odnosno zaokružuje se na iznos u kunama. Cijena cestarine po kilometru je 0,483 kune pa tako na primjeru dionice od Zagreb &ndash; istok do Ivanić Grada (24,655 kilometara) zimska tarifa iznosi za osobna vozila 11,908 kuna, a taj se iznos zaokružuje na 12 kuna. S 10% poskupljenja cestarina na toj relaciji iznosi 13 kuna. Na dionici od Ivanić Grada do Križa zimska tarifa iznosi 4,588 kuna, a to se zaokružuje na pet kuna. S 10 posto poskupljenja cestarina na toj dionici iznosi 5,038 kuna, a to se zaokružuje na pet kuna pa je tako na toj dionici ista tarifa i ljeti i zimi. No, na dionici od Križa do Popovače ljetne cijene cestarine bit će 10 posto vi&scaron;e. Na toj dionici zimi cestarina za osobna vozila iznosi &scaron;est kuna, &scaron;to je zaokruženi iznos od 6,459 kune. S 10 posto povećanja iznos se penje na 7,099 kuna, &scaron;to se zaokružuje na sedam kuna.</p> <p><br />Ljetne tarife na autocestama HAC-a i ARZ-a dogovoreno su u sklopu sporazuma Hrvatske i Svjetske banke oko restrukturiranja cestarskog sektora. Dio tog sporazuma bilo je i ujednačavanje cestarine HAC-a i ARZ-a kojim su prije nekoliko mjeseci povećane cijene cestarina pod HAC-ovim upravljanjem pet posto. Tako je na autocestama HAC-a ovo drugo poskupljenje u ovoj godini pa će ovo ljeto vozači u odnosu na pro&scaron;lo plaćati 15 posto skuplju cestarinu. Popusti za ENC se pak ne mijenjaju pa vozači mogu, koristeći se elektroničkom naplatom cestarine, u&scaron;tedjeti oko 20 posto po vožnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljetne tarife cestarine već je prije uveo koncesionar na Istarskom ipsilonu Bina Istra, i to za sve kategorije vozila. Vožnja je ljeti skuplja 10 posto u odnosu na ostatak godine, a ljetna tarifa je ondje na snazi od 1. lipnja do 30 rujna, pi&scaron;e Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-autocesta2.jpgIsplata mirovina počinje 5. srpnjahttp://grude.com/clanak/?i=2823528235Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-mirovine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isplata mirovina za mjesec lipanj počet će u srijedu, 5. srpnja, 2017. godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO. <p>&nbsp;</p> <p>Mirovine ostvarene temeljem Zakona o MIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, &scaron;to znači da iznosi najniže, zajamčene i najvi&scaron;e mirovine ostaju nepromijenjeni, priopćeno je iz Zavoda MIO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno tome, najniža mirovina iznosi 326,17 konvertibilnih maraka, zajamčena 434,90 konvertibilne marke, dok najvi&scaron;a mirovina iznosi 2.174, 48 maraka. Mirovine koje su ostvarene temeljem Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirovine ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00. Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za lipanj, s uračunatim tro&scaron;kovima, iznose oko 164 milijuna maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-mirovine.jpgOdržana radionica o gospodarenju komunalnog otpada u ZHŽ-uhttp://grude.com/clanak/?i=2820428204Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-divlji-deponij-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke u Širokom Brijegu održana je radionica o tome kako uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom prilagođen stanju u Županiji Zapadnohercegovačkoj. <p>Uvodnu riječ imao je Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a Županije Zapadnohercegovačke Miroslav Ramljak koji je prije svega pozdravio moderatore radionice, dr.sc. Viktora Simončiča, regionalnog stručnjaka za okoli&scaron; te dipl.ing.građ. Sa&scaron;u Avirovića, dugogodi&scaron;njeg tehničkog rukovoditelja komunalne tvrtke &bdquo;Čakom&ldquo; u Čakovcu, te pozvao sve prisutne na pozornost i sudjelovanje na radionici s obzirom da je nesustavno i neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem za&scaron;tite okoli&scaron;a u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uvodnog dijela su moderatori počeli s jako zanimljivom radionicom, sastavljenom od prezentacije teorijskog dijela, primjera dobre prakse, te na samom kraju interaktivnog savjetovanja &scaron;to bi bilo najbolje rje&scaron;enje za stanje u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, dr.sc. Viktor Simončič, međunarodni stručnjak iz oblasti za&scaron;tite okoli&scaron;a sa dugogodi&scaron;njim radnim iskustvom, je istaknuo da svaka lokalna zajednica ima specifične karakteristike koje predstavljaju preduvjete da bi se dobio temelj za izradu kvalitetnog plana gospodarenja otpadom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iskazao je istovremeno zadivljenost ljepotom i posebno&scaron;ću Parka prirode Blidinje te zabrinutost s obzirom da se sa takvim prostorom ne bi smjelo postupati kao sa urbanom sredinom. Sudionicima radionice je kroz primjere predstavio da je potrebno &scaron;to prije shvatiti važnost politike gospodarenja otpadom te početi cjelokupan proces prilagođen lokalnim uvjetima- tehničkim, financijskim, geografskim, ali i mentalitetu ljudi, koji prevladavaju u ovom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dugogodi&scaron;nji tehnički rukovoditelj komunalne tvrtke &bdquo;Čakom&ldquo; u Čakovcu, Sa&scaron;a Avirović, je kroz svoju zanimljivu prezentaciju pokazao da se uz kvalitetnu viziju, dobru organizaciju i spremnost na puno rada mogu postići veliki rezultati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počelo se sa ekolo&scaron;ki neprihvatljivim stanjem, uvođenjem naknade za sanaciju odlagali&scaron;ta, na način da se počistio sav otpad, zatim obradio &bdquo;koristan&ldquo; otpad te na samom kraju neupotrebljiv otpad odvezao na prethodno dogovoren prostor. Svakim danom se povećavala povr&scaron;ina mjesta sa kojih se odvozio otpad dok se nije očistio sav prostor. Nakon toga je uslijedila nabava suvremenog vozila potrebnog za odvoz otpada, selektivno prikupljanje otpada, itd. Zbog svih ovih činjenica, tvrtka &bdquo;Čakom&ldquo; je sada vodeća tvrtka u regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Preporuke koje su moderatori uputili su sljedeće:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- &bdquo;divlje&ldquo; deponije na prostoru ŽZH treba sanirati;<br />- ne treba se pouzdati u odvoz otpada u druge sredine;<br />- sustav prikupljanja otpada ide korak po korak;<br />- Plan upravljanja otpadom treba prilagoditi stanju u ŽZH;<br />- ne postavljati previsoke ciljeve, jer su oni opasnost za uspjeh;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prezentacija od strane moderatora, svi sudionici su imali priliku kroz diskusiju postavljati pitanja o svemu onome &scaron;to ih zanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom kraju radionice, Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a Županije Zapadnohercegovačke Miroslav Ramljak je zahvalio moderatorima i ostalima na dolasku te pozvao predstavnike lokalnih vlasti u ŽZH, direktore javnih i privatnih komunalnih poduzeća, predstavnike nevladinog sektora na suradnju tijekom izrade Plana gospodarenja otpadom u Županiji Zapadnohercegovačkoj, pi&scaron;e Radio Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-divlji-deponij-4.jpgFOTO: Dvorci na napuhavanje stigli u Hercegovinu! Rezervirajte svoj Big Party House!http://grude.com/clanak/?i=2817428174Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-017_1_skakavac_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tražite li zabavnu i pristupačnu alternativu sadašnjoj rođendanskoj zabavi za svoju djecu? Pa, ne tražite više!...<p>&nbsp;</p> <p>Dvorci na napuhavanje veliki su hit na svakom dječjem događaju u svijetu, a rođendanske proslave učinit će uzbudljivim i nezaboravnim, ove sezone i u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvorci na napuhavanje Skakavac od sada su u ponudi, i to prvi put u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvorac Big Party House koji odlikuje atraktivnost boja i velika povr&scaron;ina za skakanje i druge zanimljive igre odličan su način pružanja zabave najmlađima na rođendanskim i drugim zabavama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetite nas i rezervirajte na facebook stranici <a href="https://www.facebook.com/DvorciNaNapuhavanjeSkakavac/" target="_blank">SKAKAVAC</a>, a dodatne informacije na broj 063/445:991 Antonija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pretvorite svoj vrt u igrali&scaron;te! Iznajmljivanje dvorca Big Party House na dan, dostava na kućnu adresu, jednostavno i brzo postavljanje za nekoliko minuta...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Omogućite djeci najbolju zabavu!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-017_1_skakavac_(1).jpg