Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Načelnik Ljubuškog optimističan: Kravicu će posjetiti 200.000 turistahttp://grude.com/clanak/?i=2868228682Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-20-kravice_-_ljubuski_129.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovoj turističkoj sezoni očekuje se da Vodopad Kravice posjeti 200.000 turista, a broj posjeta iz godine u godinu je u porastu.<p>Ministrica okoli&scaron;a i turizma Federacije Bosne i Hercegovine Edita Đapo primila je u posjetu načelnika Općine Ljubu&scaron;ki Nevenka Barbarića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministrica Đapo je kazala da Općina Ljubu&scaron;ki sa vodopadom Kravice predstavlja jedno od najvažnijih turističkih odredi&scaron;ta u na&scaron;oj zemlji, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj turističkoj sezoni očekuje se da Vodopad Kravice posjeti 200.000 turista, a broj posjeta iz godine u godinu je u porastu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Barbarić upoznao je ministricu o poduzetim aktivnostima na unapređenju turističke ponude i naveo &scaron;to jo&scaron; predstoji da se učini kako bi turisti bili zadovoljni, zatim povećani prihodi od turizma, a istovremeno i za&scaron;titićena priroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đapo je istaknula je da je Federalno ministarstvo okoli&scaron;a i turizma oduvijek podržavalo projekte i inicijative vezane za Vodopad Kravice, te da će i u budućnosti isto činiti, kako bi se ovaj prirodni dragulj sačuvao i iskoristio za uvezivanje turističke ponude u Hercegovini, te na taj način zadržali turisti da borave duže u na&scaron;oj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-20-kravice_-_ljubuski_129.jpgVJEROVALI ILI NE Najveća plaća u 2016. godini ostvarena je u Sarajevu i iznosi 224.134 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2869528695Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-20-novac-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok je prosječna plaća u FBiH oko 860 KM, i ako se zna da je stopa nezaposlenosti izuzetno visoka, za pojedince izgleda nema krize, sudeći prema prijavljenom iznosu mjesečne plaće.<p>Prema evidencijama koje vodi Porezna uprava Federacije BiH, najveća plaća u 2016. godini isplaćena je u prosincu u iznosu od 224.134,16 KM i to u djelatnosti novčarsko posredovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedena djelatnost uključuje prikupljanje depozita i/ili bliskih supstituta depozita te odobravanje kreditnih ili zajmovnih sredstava, kao i djelatnosti po&scaron;tanskih žirobanaka i po&scaron;tanskih &scaron;tedionica, odobravanje stambenih kredita od specijaliziranih depozitnih institucija, djelatnosti obrade novčanih naloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedena plaća isplaćena je u Županiji Sarajevo.Iz porezne uprave FBiH nisu nam mogli reći da li je u ovaj iznos uključen i neki dodatni prihod, poput naplate dividende, uz napomenu da je sve zavedeno pod naplatu dohotka, odnosno plaće, pi&scaron;e <a href="https://www.klix.ba/biznis/finansije/najveca-placa-u-2016-godini-ostvarena-je-u-sarajevu-i-iznosi-224-134-km/170720023" target="_blank">Klix.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj podatak dodatno potvrđuje da se u bh. dru&scaron;tvu stvara sve veći jaz između bogatih i siroma&scaron;nih. Najveće prosječne plaće bilježe se u bankarskom sektoru i kroz menadžerske pozicije, dok su najmanje plaće u proizvodnom, realnom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba istaknuti da veliki broj građana ima i plaću ispod prosjeka ne uzimajući u obzir koliko je redovna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paralelno s tim iz Vlade FBiH dolaze informacije o konstantnom porastu broja zaposlenih, i to 33.527 novozaposlenih uz rast BDP-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-20-novac-marke.jpgBespovratna sredstva iz EU fondova za novi Cedevitin napitakhttp://grude.com/clanak/?i=2866028660Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-19-cedevita1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za novi niskokalorični proizvod iz lepeze Cedevite 10,8 milijuna kuna osigurano je bespovratnih sredstava europskih fondova, a na razvoju će raditi 20 znanstvenika.<p>Atlantic grupa i istraživački Institut Ruđer Bo&scaron;ković u projektu vrijednom 19 milijuna kuna, zajedničkim snagama razvijati će napitak Cedevita Functional OTG (&lsquo;on the go&rsquo;). Za novi niskokalorični proizvod iz lepeze Cedevite, 10,8 milijuna kuna osigurano je bespovratnih sredstava europskih fondova, a na razvoju će raditi 20 znanstvenika. Predstavljajući projekt u prostorijama Instituta, predsjednik Uprave Atlantica Emil Tedeschi istaknuo je da je Cedevita &ldquo;jedna od tri najvažnije marke koje se kupuju i vole od Slovenije do Makedonije&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poželjna praksa</strong></p> <p>&ldquo;Ono &scaron;to ovaj iskorak u razvoju proizvoda čini posebnim jesu suradnja sa stručnjacima najistaknutije znanstvene ustanove Instituta Ruđer Bo&scaron;ković te uspje&scaron;an projekt povlačenja bespovratnih sredstava iz EU, praksa koju bismo svi u Hrvatskoj željeli vidjeti u većoj mjeri&rdquo;, rekao je Tedeschi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevenka Vrač, direktorica Odjela istraživanja i razvoja tvrtke Cedevita rekla je da je proizvod namijenjen &ldquo;on the go&rdquo; segmentu, grupi potro&scaron;ača koji se hrane u pokretu i vole trendi proizvode. Cedevita Functional imat će novo pakiranje i čep te veću mogućnost reciklaže, a u odnosu na aktualnu Cedevitu i upola manje &scaron;ećera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na projektu će rukave zasukati interdisciplinarni istraživački tim IRB-a i Cedevite koji broji 20 znanstvenika, kemičara, molekularnih biologa i biomedicinara u tri odvojena modula za analizu i formuliranje novog proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Znanost za inovacije</strong></p> <p>&ldquo;Kroz suradnju s jednim od najprepoznatljivijih hrvatskih brendova, kao i cjelokupnom Atlantic grupom, na najbolji način demonstrira se značaj primjene suvremene tehnologije i opreme kojom IRB raspolaže, kao i bogatog znanja te stručnosti na&scaron;ih znanstvenika, na razvoju novih proizvoda&rdquo;, poručio je ravnatelj IRB-a Tome Antičić. Dodao je da time Institut daje snažan doprinos cjelokupnom gospodarskom razvoju Hrvatske, a upravo je bolje povezivanje s gospodarstvom jedan od Ruđerovih glavnih ciljeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpredsjednica Vlade Martina Dalić na predstavljanju je rekla da je projekt primjer dobre suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice u razvoju inovacija. &ldquo;U odnosu na cjelokupno raspoloživa sredstva za tu namjenu koja iznose 100 milijuna eura, do sada je doneseno 15 odluka o financiranju. U pripremi su jo&scaron; četiri projekta &scaron;to znači da od 100 milijuna eura očekujem da će do kraja ovog mjeseca biti raspodijeljeno 260 milijuna kuna&rdquo;, kazala je Dalić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-19-cedevita1.jpgPet ponuda za izgradnju poddionice Počitelj-Zvirovićihttp://grude.com/clanak/?i=2863728637Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-18-uh0dlggr_autoput.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponedjeljak je u sjedištu JP Autoceste FBiH d.o.o. u Mostaru obavljeno javno otvaranje ponuda za izgradnju autoceste na Koridoru Vc, dionica Počitelj – Bijača, poddionica Počitelj – Zvirovići. <p>Rok za dostavljanje ponuda je bio 17.07.2017. godine do 13 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponude za izgradnju poddionice Počitelj-Zvirovići predale su sljedeće kompanije: China Gezhouba Group Company Limited (Kina), Joint Venture: Strabag AG and Euro &ndash; Asfalt d.o.o. (Austrija i BiH), Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. (Turska), Joint Venture: Fernas &amp; Ozgun Insaat (Turska), Consortium: Azvirt Limited Liability Company and Power Construction Corporation of China Ltd (Azerbejdžan i Kina).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon otvaranja ponuda, JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar će detaljno provjeriti pristiglu dokumentaciju, te potom izabrati izvođača radova s kojim će biti potpisan ugovor za izvođenje spomenutih radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poddionica Počitelj &ndash; Zvirovići duga je 11,75 km, a najznačajniji objekti na poddionici su most Počitelj (945 m), petlja s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama do regionalne ceste Buna &ndash; Domanovići i magistralne ceste M-17, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procijenjena vrijednost radova iznosi 100 milijuna eura. Predviđeni rok izgradnje je 30 mjeseci. Izgradnja poddionice financira se iz sredstava osiguranih u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB), priopćeno je iz Autoceste FBiH d.o.o. Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-18-uh0dlggr_autoput.jpgPlaća u Švicarskoj deset puta veća nego u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2864628646Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-18-bigger.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najveću prosječnu plaću na svijetu imaju stanovnici Švicarske i ona na godišnjoj razini iznosi 95 tisuća dolara, što je ravno deset puta više od godišnje bruto plaće u BiH, piše BiznisInfo. <p>Za &Scaron;vicarskom slijede Norve&scaron;ka, Luksemburg i Danska, a potom Australija, Irska i Nizozemska. Zanimljivo je da su Sjedinjene Američke Države, koje su najveća i najsnažnija ekonomija svijeta, tek na 8. mjestu sa prosječnom godi&scaron;njom plaćom od 57 tisuća dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Listu od prvih deset sretnih zemalja zatvaraju Belgija i Kanada, prema grafici koju je objavio američki CNN.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je ove podatke usporediti s BiH. Posječna neto plaća u BiH u svibnju ove godine iznosila je 860 KM, &scaron;to je 10.320 KM na godi&scaron;njoj razini, odnosno oko 6.000 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna bruto plaća u svibnju je u BiH iznosila 1.336 KM, &scaron;to je oko 16.000 KM na godi&scaron;njem nivou, odnosno oko 9.500 dolara, u ovisno od tečaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;vicarci, dakle, u prosjeku zarađuju ravno deset puta vi&scaron;e nego građani BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-18-bigger.jpgČeškoj hitno potrebno 140.000 radnika, prilika za Balkancehttp://grude.com/clanak/?i=2865028650Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-18-ceska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Češka vlada procjenjuje da gospodarstvo nedostaje oko 140.000 radnika koje su poduzeća prinuđena tražiti u inozemstvu, najčešće preko posredničkih agencija, prije svega u Ukrajini, ali i na Balkanu. <p>&nbsp;</p> <p>Stopa nezaposlenosti u Če&scaron;koj smanjila se tijekom lipnja sa 4,1 na četiri posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je najmanja stopa nezaposlenosti u posljednjih 19 godina, priopćio je nacionalni Biro rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na isti period lani nezaposlenost je smanjena za 1,2 posto i Če&scaron;ka je u tom pokazatelju već u svibnju bila najbolja u cijeloj Europskoj uniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biroi rada u Če&scaron;koj nudili su krajem lipnja 183.000 slobodnih radnih mjesta, &scaron;to je za 49.561 vi&scaron;e nego u lipnju 2016. godine, a na jedno slobodno radno mjesto dolazi sada 1,6 nezaposlenih, prenosi Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na trži&scaron;te rada utiče prije svega gospodarski rast i rast industrijske proizvodnje i sezonski radovi koji su u punom jeku", naveo je Biro rada u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Če&scaron;ka poduzeća posljednjih mjeseci se žale da ne mogu da nađu nove radnike i da im prijeti da izgube inozemne porudžbine jer jednostavno ako ne zaposle dodatne ljude neće moći da proizvedu sve za ugovorene poslove.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-18-ceska.jpgKriptovalute - pogled u budućnosthttp://grude.com/clanak/?i=2861528615Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-17-kriptovaluta1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Želite pokrenuti vlastiti biznis? Odavno ste u poduzetničkim vodama, ali Vam nedostaju stručni financijski savjeti? Kako unaprijediti prodaju? Kako razmišljaju bankari, važne „osobe“ s druge strane? <p>Stručnjak za financije će na vrlo jasnim primjerima pokazati gdje najče&scaron;će poslodavci grije&scaron;e i poku&scaron;ati ponuditi konkretna rje&scaron;enja za probleme s kojima se svakodnevno suočavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodin Nedim &Scaron;uta je proveo dva desetljeća u financijskom sektoru, većinom na odgovornim dužnostima u bankama i osiguranju. U svom radu se susretao s kompanijama različitih profila, analizirajući njihov rad, financije, rast i kreditnu sposobnost. Od 2017. je vlasnik privatne kompanije &bdquo;FINLAB&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U novoj kolumni saznajte vi&scaron;e o kriptovalutama!</strong></p> <p>Tradicionalni novac, po svojoj definiciji predstavlja vrijednost &bdquo;osiguran&ldquo; u zlatu kod pojedine sredi&scaron;nje banke. Gledajući unatrag, papirni novac je nastao kao dokument koji potvrđuje da je netko u banci deponirao xy g zlata, te da donositelj ima pravo na to zlato.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U su&scaron;tini, prilično jednostavno zami&scaron;ljeno, u neka davna vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem, ili &scaron;ansa za banke je nastala u onom trenutku, kada je banka ili depozitna kuća u to vrijeme shvatila da je mala vjerojatnoća da će se svi pojaviti da traže zlato (novac) u isto vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlučili su, npr., da na x kg zlata, izdaju xy potvrda. U tom trenutku počinje čitava priča o modernim ekonomijama i bankarstvu, upotreba multiplikatora, izračunima, podlogama u zlatu i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije toga je postojala robna razmjena u dobrima, tako a je jasno za&scaron;to je ovakav model nai&scaron;ao na odobravanje i zauzeo mjesto kakvo jeste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tradicionalne valute</strong></p> <p>Valute, apoeni, u principu predstavljaju &bdquo;papir&ldquo; određene ekonomije o vrijednosti iste. Postoji mnogo varijabli koji određuju odnose između pojedinačnih valuta.<br />Dodatno, u posljednjih 20 godina postoje jaki i utjecajni trenovi o postojanju &bdquo;zona&ldquo; valute, tipa Eurozona, u Africi je Libija poku&scaron;ala uvesti Afrički dinar, pričamo o &bdquo;dolarizaciji&ldquo; Južne Amerike i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojavljuju se inflacije, deflacije, stagflacije, odnosno, kontinuirani pritisak na vrijednost valute.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovne grane ekonomije diktiraju vrijednosti. Čak neke zemlje svjesno &bdquo;obaraju&ldquo; vrijednosti, da bi animirale aktivnosti unutar trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Realno gledano, u Eurozoni, Grčka je dijelom vlasnik Eura, te je samim tim bilo logično da, kada su se pojavili problemi i prezaduženost, ostale članice zone su ponudile pomoć. Su&scaron;tinski, ne pričamo o socijalnoj pomoći, jer je drugačiji scenarij umanjivao vrijednost Eura, &scaron;to bi imalo efekte na sve uključene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sada&scaron;njim okvirima, sa dosta neizvjesnosti, kako ekonomske, tako i političke, valute su postale oružje za uni&scaron;tenje, te je jasno, da moderno promi&scaron;ljanje traži drugačija rje&scaron;enje za formu bogatstva koju posjeduju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kriptovalute</strong></p> <p>Budući da se događa &bdquo;digitalizacija&ldquo;, jasno je da se poku&scaron;alo naći rje&scaron;enje i za monetarne izazove. Kao produkt navedenog, nastalo je vi&scaron;e digitalnih valuta, od kojih je najpoznatija i najatraktivnija <strong>Bitcoin</strong> (BTC).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom trenutku, postoji preko 700 kripto valuta (većina djelom vezana za BTC).<br />Za razliku od tzv &bdquo;tradiocionalnih&ldquo; valuta, većina digitalnih valute nemaju regulatora, vrijednost se formira na slobodnom trži&scaron;tu, odnosno, ne podliježe lokalnim kontrolama. Vrijednost značajno oscilira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Npr., odluka vlade Japana o mogućnosti plaćanja u bitcoinu je značajno uvećala vrijednost. Dodatno, slabljenje Juana (kineska valuta), je također utjecala na osnaženje. Pritisci svjetskih ekonomija, kao i na njih, su&scaron;tinski prave alternativu tradicionalnom novcu, i samim tim i vrijednosti kripto valuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rizici</strong></p> <p>U slučaju tradicionalnih valuta, dobar dio rizika je poznat, samim tim stavljen u neku formulu, te postoji dostatna razina poznatog, budući da su monetarne definicije i politike prisutne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod kriptovaluta, budući da je riječ o nečemu &scaron;to do sada nije ni postojalo, dio rizika nije ni definiran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovni rizici su vezani za &bdquo;cyber&ldquo; sigurnost, odnosno platforme, sigurnosti plaćanja, i nivo e_trgovine/razmjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to &scaron;to je minimalno, ili nikako regulirano, ima svoje prednosti i mane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prednosti, može donijeti prosječno veći prirast, ali s druge strane, nosi i rizik &scaron;pekulacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatno, &bdquo;manjina&ldquo; drži vlasni&scaron;tvo nad valutama, dovoljno mala grupa koja može odlučiti u isto vrijeme da proda svoja vlasni&scaron;tva, &scaron;to bi izazvalo kaos na trži&scaron;tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom trenutku, kriptovalute predstavljaju substitut kvaliteti određenih valuta, isto kao &scaron;to je to bio poku&scaron;aj sa zlatom, platinom, i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U budućnosti, Bitcoin, ili ne&scaron;to slično će definitivno evoluirati, ali, mislim da će morati biti minimalno &bdquo;polu-regulirano&ldquo;, ili djelom centralizirano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina tradicionalnih ekonomija nema rje&scaron;enje, niti su joj poznate definicije novih trendova, ali tko i &scaron;to će regulirati, ostaje da se vidi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želim Vam uspje&scaron;an početak jo&scaron; jednog radnog tjedna!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-17-kriptovaluta1.jpgVeljko Lončar Vokel: Tri godine nas je država rušila na najgrublji načinhttp://grude.com/clanak/?i=2861828618Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-17-vokel_veljko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka Suda BiH kojom je 29 osoba, među njima i nekoliko poznatih hercegovačkih gospodarstvenika oslobođeno krivnje za utaju poreza i pranje novca pokazala je svu apsurdnost domaćeg pravosuđa. <p>&nbsp;</p> <p>Spektakularno najavljivana optužnica doživjela je tako veliki krah, a ljudi čija su se imena zbog ovoga predmeta godinama povlačila po crnim kronikama jo&scaron; dugo će trpjeti &scaron;tetu zbog naru&scaron;enog ugleda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong> Slučaj odmah bio gotov</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od najpoznatijih koji je bio optužen, a sada oslobođen po svim točkama optužnice je Veljko Lončar, vlasnik tvrtke Vokel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je možda javnosti najpoznatija osoba od svih optuženih jer osim svoje tvrtke dugo godina je vodio i Udrugu gospodarstvenika Posu&scaron;je, te je bio uključen u brojne projekte koji su od dru&scaron;tvenog značaja. - Taj predmet je sada zavr&scaron;en, ali je on u biti bio gotov odmah nakon &scaron;to je započeo. Nije bilo nikakvog temelja za optužbe koje su nam se stavljale na teret i to je postalo odmah jasno. Ipak, morali smo čekati tri godine da se ispune sve procedure i donese ovakva, jedina moguća odluka - govori Lončar za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako je većina optuženih, a sada i oslobođenih osoba donijela odluku kako će tužiti državu i tražiti naknadu &scaron;tete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lončar kaže kako nije puno o tome razmi&scaron;ljao, te kako jo&scaron; nije donio odluku po tome pitanju. - Ono &scaron;to je prioritet je tvrtka koju sam stvorio i njezin rad. Želim samo razmi&scaron;ljati o tome kako jo&scaron; vi&scaron;e unaprijediti posao kojim se bavim. Država se ne bi smjela na ovakav način pona&scaron;ati prema gospodarstvenicima. Mi smo ti koji punimo proračune, zapo&scaron;ljavamo ljude, dovodimo projekte od kojih svi imaju koristi. Hajdemo o tome razgovarati umjesto da se tri godine bavimo sami sobom jer je tamo netko ne&scaron;to napisao i optužio nas bez ikakve osnove. Puno smo vremena izgubili dokazujući svoju nevinost. Mogli smo se baviti mnogo pametnijim stvarima - poručuje Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako će nastaviti raditi kao i do sada jer je tvrtka Vokel koju je stvorio davno iza&scaron;la iz okvira Bosne i Hercegovine i postala jedna uspje&scaron;na regionalna priča.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Velike mogućnosti</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pored Vokela ima jo&scaron; mnogo tvrtki koje su izuzetno uspje&scaron;ne u svome poslu i postali su ili postaju subjekti od regionalnog značaja. Hercegovina ima mnogo ljudi s izuzetnim idejama i moramo osigurati uvjete da se te ideje provedu u djelo. To možemo samo ako imamo jako gospodarstvo. Očekujemo kako će država u budućnosti imati vi&scaron;e sluha za nas gospodarstvenike, kako će državni aparat raditi na tome da nam olak&scaron;a uvjete poslovanja i pomogne nam u naporima da &scaron;irimo svoje poslovanje. Umjesto toga nas su ove tri godine poku&scaron;ali sru&scaron;iti na najgrublji način. Ne znam kome je to potrebno. Ali znam da tako ne možemo naprijed. Institucije trebaju raditi svoj posao, samo je pitanje je li ono &scaron;to su nama uradili posao ili ne&scaron;to drugo. To neka odgovorni i sama javnost procjene - zaključio je Lončar u izjavi za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/tri-godine-smo-izgubili-na-dokazivanje-nevinosti-umjesto-da-se-razvijamo-1182941" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-17-vokel_veljko.jpgZakon stupio na snagu: Hrvatska mladima plaća pola rate kredita za stanhttp://grude.com/clanak/?i=2857028570Grude.com - klik u svijetSat, 15 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-15-1174723_useljenje-zajednicki-zivot_ls-s.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas u Hrvatskoj stupa na snagu Zakon o subvencioniranju stambenih kredita.<p>&nbsp;Država će četiri godine plaćati mladima pola rate kredita za kupnju prvog stana ili kuće, a dobiju li ili usvoje dijete u tom razdoblju, za svako dijete rok će se produžiti za jo&scaron; dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakonom se omogućava kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu država sufinancira kredit koji ne prema&scaron;uje 100.000 eura. Nekretnina može biti i skuplja, ali ostatak se neće subvencionirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Omogućava se kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu ukupan iznos do kojega država sufinancira kredit ne prema&scaron;uje 100.000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Efektivna kamatna stopa na taj kredit ne smije biti veća od 3,75 posto godi&scaron;nje. Očekuje se da će prijave zainteresiranih građana za subvencije krenuti 20. kolovoza, nakon &scaron;to se dogovore svi detalji s bankama, pi&scaron;e<a href="http://www.index.hr/vijesti/clanak/anketa-od-danas-stupa-na-snagu-zakon-prema-kojem-ce-porezni-obveznici-placati-mladima-pola-rate-kredita/982824.aspx" target="_blank"> Index.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za provedbu zakona u ovoj je godini osigurano 17,5 milijuna kuna. HDZ-ova vlada uvela je ovu mjeru nakon &scaron;to je ukinuta olak&scaron;ica za kupnju nove nekretnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oporba je tvrdila da će zakon vi&scaron;e koristiti bankama nego mladim obiteljima, ali i da će državni proračun vi&scaron;e zaraditi od ukinute porezne olak&scaron;ice na kupnju prvog stana, nego &scaron;to će izdvojiti za subvencije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-15-1174723_useljenje-zajednicki-zivot_ls-s.jpgBešlić, Šepić, Lončar i ostali pravomoćno oslobođeni! Nanesena im je ogromna šteta, neki su izgubili i živothttp://grude.com/clanak/?i=2854628546Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-14-vokel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od najopsežnijih optužnica za pranje novca i poreznu utaju u poslijeratnoj BiH, "teška" 25 milijuna KM, protiv 14 fizičkih i 15 pravnih osoba-poduzeća s područja Posušja, Cazina, Prnjavora i Tomislavgrada, doživjela je svoj potpuni fijasko. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, tri godine od velikog skandala, Sud BiH skupinu bh gospodarstvenika pravomoćno je oslobodio po svim točkama optužnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spektakularno ju najavljujući, Tužiteljstvo BiH ovu optužnicu podiglo je u svibnju 2014. godine, a nakon tri godine pravne bitke bh gospodarstvenici su dokazali njenu neutemeljenost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu u predmetu protiv Marinka Be&scaron;lića i drugih, kojom je obuhvaćeno ukupno 29 osoba i poduzeća iz vi&scaron;e gradova u BiH, optuženih za međusobno sudjelovanje u pranju novca i vi&scaron;emilijunskim poreznim utajama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Optužnicom su, osim Be&scaron;lića koji je u međuvremenu preminuo, bili optuženi i Rifet &Scaron;epić, Idita Pu&scaron;kar, Mijo i Biljana Begić, Veljko Lončar, Mario Čutura, Ekrem Pu&scaron;kar, Hakija Halkić, Irfan Mulalić, Đorđe Trivunović, odnosno pravne osobe "Lucky Trade" d.o.o. Cazin, "Styrotherm" d.o.o. Cazin, "Crolim" d.o.o. Cazin, "Ida Comerc" d.o.o. Cazin, "Femis" d.o.o. Posu&scaron;je, "Vokel" d.o.o. Posu&scaron;je, "Mo tehno" d.o.o. Mostar, "I-Crni" d.o.o. Cazin, "Halko" d.o.o. Cazin, "Komerc-mali" d.o.o. Prnjavor, te "Promet &Scaron;arac" d.o.o. Tomislavgrad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi oni oslobođeni su pravomoćnom presudom bez mogućnosti žalbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključak koji se nedvojbeno nameće je da će i ovaj sudski proces platiti bh. porezni obveznici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, s obzirom da je prvooptuženi Be&scaron;lić preminuo uskoro nakon &scaron;to je optužnica podignuta i to zbog srčanih pote&scaron;koća, nameće se pitanje bi li prvooptuženi danas ipak bio živ da nije bilo, kako se pokazalo nekoliko godina kasnije, neutemeljene optužnice koja je vjerojatno bila i povod njegovih zdravstvenih pote&scaron;koća ali i zacijelo nanijela nesagledivu &scaron;tetu i optuženim gospodarstvenicima?</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dnevni list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-14-vokel.jpgVioleta raspisala natječaj za vozača međunarodnog transportahttp://grude.com/clanak/?i=2854828548Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-14-100_4846.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog povećanog obujma posla u potrazi smo za vozačem međunarodnog transporta koji je motiviran, odgovoran i pouzdan: VOZAČ MEĐUNARODNOG TRANSPORTA (M/Ž) Mjesto rada: Grude<p>Na&scaron; idealan kandidat ima zavr&scaron;enu SSS (prometna &scaron;kola, III i IV stupanj), važeću vozačku dozvolu B, C, C1, C1E, CE kategorije, kvalifikacijsku karticu vozača te CPC Certifikat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo ti zanimljiv i dinamičan posao, rad u opu&scaron;tenoj i stimulativnoj atmosferi, adekvatna primanja i bonuse kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ima&scaron; ozbiljan i profesionalan pristup, posjeduje&scaron; tehničko razumijevanje i spreman si za nove izazove, prijavi se i pridruži se na&scaron;em timu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati svoje životopise mogu poslati e- mailom na adresu:<br />posao@violeta.com s naslovom: &bdquo;Vozač međunarodnog transporta - Grude&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 23.07.2017. godine<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Va&scaron;a Violeta!</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-14-100_4846.jpgGrude: Prezentirane kreditne linije Razvojne banke FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=2855128551Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-14-prezentacija_razvojne_banke_fbih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rad banke predstavili su Dalibor Milinković, izvršni direktor za projekte i razvitak i Borislav Trlin, direktor za istraživanje i razvitak. <p>Management Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine predstavio je u dvorani za sastanke općine Grude svoju banku i mogućnosti koje ta banka nudi prvenstveno poduzećima, ali ne samo poduzećima nego i svim drugim zainteresiranima za povoljne kreditne linije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad banke predstavili su Dalibor Milinković, izvr&scaron;ni direktor za projekte i razvitak i Borislav Trlin, direktor za istraživanje i razvitak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik, predsjednik Općinskog vijeća Grude i nekoliko zainteresiranih grudskih poduzetnika bili su nazočni na prezentaciji. Djelatnici banke zahvalili su za mogućnost predstavljanja kreditnih mogućnosti koje nudi banka kao i zainteresiranost snažnijeg uključivanja Razvojne banke u projekte u općini Grude, &scaron;to će zasigurno podržati u narednom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajednički zaključak je potreba razgovora i dogovora, snažnije komunikacije i iskazivanja zajedničkih potreba gospodarstva općine Grude za sve kreditne linije Razvojne banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored prezentacije svih kreditnih linija koje nudi banka, ostavili i dosta tiskanog materijala koji će se podijeliti zainteresiranim poduzetnicima, javnim poduzećima, ustanovama i svim zainteresiranima za proizvode banke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-14-prezentacija_razvojne_banke_fbih.jpg30 dana iznosio bi idealni broj dana godišnjeg odmorahttp://grude.com/clanak/?i=2851128511Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-12-55b8874f-cd44-4b1e-a25a-56db0a0a0a6d-godisnji-odmor-preview.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istraživači su potvrdili kako su tri tjedna odmora idealna, međutim, praksa će uvijek ovisiti o kompaniji u kojoj radite. <p>Kakve su navike građana kada je u pitanju kori&scaron;tenje godi&scaron;njeg odmora, istražio je MojPosao na gotovo 300 ispitanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposleni u hrvatskim institucijama u prosjeku imaju čak 27,7 dana godi&scaron;njeg<br />U prosjeku, ispitanici imaju 23,9 dana godi&scaron;njeg odmora, &scaron;to je 1,1 dan vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e dana godi&scaron;njeg odmora imaju ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 25,3 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposleni u srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23,8 dana godi&scaron;njeg odmora, dok oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanje, u prosjeku 21,7 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju broj dana godi&scaron;njeg odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju imaju u prosjeku čak 27,7 dana godi&scaron;njeg odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, najmanje dana godi&scaron;njeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasni&scaron;tvu (22,2 dana).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasni&scaron;tvu, u prosjeku, imaju 23,7 dana, a u državnim tvrtkama 24,6 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo polovica ispitanika (45%) zadovoljna je brojem dana godi&scaron;njeg odmora, dok ih 52% ipak priželjkuje vi&scaron;e dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji priželjkuju vi&scaron;e dana odmora smatraju da je 30 idealan broj dana godi&scaron;njeg odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli vi&scaron;e dana godi&scaron;njeg odmora u prosjeku trenutno imaju tri dana manje godi&scaron;njeg odmora (22,5) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godi&scaron;njeg odmora (25,5). S druge strane, 3% ispitanika smatra da imaju previ&scaron;e godi&scaron;njeg te da im to lo&scaron;e utječe na produktivnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prosjeku ostaje neiskori&scaron;teno 9,8 dana godi&scaron;njeg odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako će većina ispitanika, njih 76%, svoj godi&scaron;nji od pro&scaron;le godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (24%) godi&scaron;nji odmor nisu uspjeli iskoristiti do 30.6.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od njih će neiskori&scaron;tene dane uspjeti potro&scaron;iti iza 30.6., dok će manjem djelu poslodavac isplatiti dane koje nisu iskoristili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitanici kojima će dani u potpunosti propasti (niti će im poslodavac isplatiti niti će dane &bdquo;prebaciti&ldquo;) u prosjeku će izgubiti 9,8 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći razlog neiskori&scaron;tavanja godi&scaron;njeg odmora je previ&scaron;e posla i pritisak nadređenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, 39% ispitanika. To je vi&scaron;e od pro&scaron;le godine, kada je regres očekivalo njih 31%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U najvećoj mjeri regres će dobiti ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (63%, odnosno 60%), a u najmanjoj mjeri ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasni&scaron;tvu, gdje će regres dobiti svega 23% ispitanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to vi&scaron;e od polovice ispitanika (52%) koji su zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasni&scaron;tvu dobiti će regres.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječan iznos regresa iznosi 1.464 kune, &scaron;to je 3% vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine. Najveći iznos regresa dobiti će ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasni&scaron;tvu (1.667 kuna), dok najmanji regres očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1.165 kuna).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odmaramo li se dok smo na godi&scaron;njem odmoru?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak 81% ispitanika barem ponekad razmi&scaron;lja o poslu tijekom godi&scaron;njeg odmora, dok ih 19% niti jednom ne pomisli na posao tijekom odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak 62% ispitanika odradi neke poslovne obveze na godi&scaron;njem ili s kolegama barem provjere kakva je situacija na poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e ispitanika (48%) na godi&scaron;njem odmoru nema nikakve strahove koji se tiču posla, ali 24% ih brine jesu li napravili sve &scaron;to su trebali, dok 22% ispitanika se brine radi li njihova zamjena sve kako treba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako ponekad razmi&scaron;ljaju o poslu, većina ispitanika poku&scaron;ava se u potpunosti isključiti tijekom odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, čak i kada uzmu knjigu u ruke za vrijeme godi&scaron;njeg odmora, 71% ispitanika izbjegava stručnu literaturu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-12-55b8874f-cd44-4b1e-a25a-56db0a0a0a6d-godisnji-odmor-preview.jpgNovi hit: Stanovnici se sele na otoke i u šumu da bi iznajmili stanhttp://grude.com/clanak/?i=2847828478Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-kucica_suma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove će godine Pula ostvariti rekordnih dva milijuna noćenja koja su u prvih 6 mjeseci porasla za 35 posto, a dolasci su rasli 30 posto<p>&nbsp;</p> <p>Gradska vreva, bogata povijest i srce grada, to su razlozi zbog kojih je Pula, u posljednjih pet godina, vi&scaron;e no udvostručila kapacitet kreveta, pa su stanovi, kuće, sobe postale apartmani. Turisti sve vi&scaron;e traže smje&scaron;taj u centru grada, &scaron;to je dovoljan razlog da Puljani iskoriste svaki prazan stan, a često se događa da doslovce isele iz vlastitog stana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako ističu iz turističke zajednice Pule, od 2012. godine pa do 2017. broj privatnih smje&scaron;tajnih kapaciteta je doživio velik porast. &ldquo;U 2012. godini je sveukupno bilo registrirano 4000 kreveta dok je u 2017. godini ta brojka pre&scaron;la 10.000 kreveta. Na&scaron;a procjena je da je od navedenog broja u 2017. godini 30 posto kreveta registrirano u centru grada, a 2012. je u centru bilo tek oko 10 posto&rdquo;, kažu nam iz turističke zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Najam i zimi</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Turistički procvat potkrijepljen je i brojkama noćenja i dolazaka u Pulu. Ove će godine Pula ostvariti rekordnih dva milijuna noćenja koja su u prvih 6 mjeseci porasla za 35 posto dok su dolasci u plusu za oko 30 posto u odnosu na isto razdoblje u 2016. godini.</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Turisti traže gradska sredi&scaron;ta, komociju, blizinu najbitnijih gradskih znamenitosti, pa je starogradska jezgra i samo sredi&scaron;te grada, kad je riječ o privatnom smje&scaron;taju, doslovce procvalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki, mali, prostrani, s pogledom, bez pogleda, vrhunskom opremom ili pak klasično opremljeni, u pulskim apartmanima ima za svakog pone&scaron;to, a sve kako bi privukli jo&scaron; vi&scaron;e turista u samo sredi&scaron;te grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kad smo počeli s iznajmljivanjem na&scaron;ih apartmana u blizini Arene, u ulici gdje su smje&scaron;teni možda je bilo jo&scaron; samo nekoliko kuća koje su imale sobe ili apartmane. Sad ispred svake druge kuće stoji tabla s oznakom apartman&rdquo;, kaže nam <strong>Samanta Ristić</strong>, voditeljica apartmana, koji su od najpoznatijeg pulskog spomenika udaljeni samo 150 metara, a već tri godine uspje&scaron;no posluju u ljetnim i zimskim mjesecima, kad u tim istim apartmanima borave studenti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ove godine nam je bio slabiji lipanj, no iznenadile su me rezervacije za rujan. Gotovo cijeli mi je mjesec pun.&rdquo; Bitno je, kaže nam Samanta, da je kvaliteta smje&scaron;taja dobra, da se gostima sviđa i da steknu dobar dojam dok borave u gradu, onda će se i vratiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prvu godinu smo se doslovce probijali na trži&scaron;tu, čak smo ja i suprug spavali u prostoru koji je bio namijenjen za garažu, no mi smo ga prenamijenili u na&scaron;u sobu kako bismo iznajmljivali stan u kojem smo stanovali. Treba postići to da ti gosti dođu i da ostave dobre recenzije, no ako si ti prisutan, ako im daje&scaron; informacije koje oni traže, ako si im na raspolaganju i ako si dobar domaćin, nema sumnje da će biti sve u redu.&rdquo; Sada vodi tri apartmana tik do Arene gdje pogled puca na pulski zaljev, a cijene se kreću u predsezoni od oko 30 eura, dok se u srcu sezone penju i do 80 eura za jednu noć. Novac koji je, zajedno sa suprugom <strong>Markom</strong>, uložila u renoviranje stare kuće, nada se kako će biti isplaćen u roku od 13 godina, iako svake godine investiraju u renoviranje i podizanje kvalitete samog smje&scaron;taja.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Povrat uloženog</h3> <p>&nbsp;</p> <p>U renoviranje starog stana u sredi&scaron;tu Pule, krenula je i <strong>Jelena Ivković</strong>. U njezinu stanu koji je trenutno veliko gradili&scaron;te, radnici užurbano postavljaju pločice, laminat, a onda slijedi opremanje. Sve kako bi se stigao iznajmiti na barem jedan mjesec u &scaron;pici sezone. Potreba za smje&scaron;tajem je velika, pa nam na&scaron;a sugovornica kaže kako za popunjenost ne brine. Kaže nam kako će iskoristiti sve oglasne kanale, da si barem dio investicije od oko 20 tisuća eura &scaron;to je uložila u stan, poku&scaron;a vratiti već ovoga ljeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako postoji bilo kakva mogućnost za iznajmljivanje stanova, svi se &ldquo;bacaju&rdquo; u turizam. Veliki hit, prije samo nekoliko godina bilo je iseljavanje iz vlastitih stanova i odlazak na poznati pulski otok Fratarski. Ljetna oaza Puljana, udaljena samo 10-ak minuta vožnjom brodom od pulske Bunarine, postala je novi privremeni dom Puljana. Ove je godine to radi manji broj ljudi, no onih koji su komociju stana i udobnog kreveta odlučili zamijeniti &scaron;atorima i boravku u prirodi, večernjim druženjima uz more i &scaron;um valova, ima jo&scaron;. A njihov dan zvuči u najmanju ruku bajkovito.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Život na otoku</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ujutro, ba&scaron; kao na kopnu, umjesto u automobile, sjedaju u brodove i odlaze na posao, a nakon posla opet se vraćaju na otok, gdje kuhaju u prirodi i borave na otvorenom. &ldquo;Na Fratarskom praktički živimo već &scaron;est godina, a stan u centru iznajmljujemo. Kako dižemo &scaron;ator na otoku svake godine, odlučili smo da ćemo se ondje jednostavno preseliti&rdquo;, kaže nam <strong>Dalibor</strong>, koji u centru iznajmljuje ukupno dva stana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-kucica_suma.jpgU 20-ima sakupljajte iskustvo: Pravi poduzetnik postajete u 30-ima, 40-ima i 50-imahttp://grude.com/clanak/?i=2847928479Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-businessman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada Hollywood portretira poduzetnika – početnika, tada je u 90% slučajeva riječ o muškoj osobi u ranim dvadesetima. Studira ili razmišlja o napuštanju studija. Jedva spaja kraj s krajem. Frizura mu je nalik kokošinjcu, nosi traperice, vansice i gornji dio trenirke.<p>&nbsp;</p> <p>Kada Hollywood portretira uspje&scaron;nog poslovnog čovjeka, onda je riječ o uglađenom i &scaron;kolovanom tipu koji već u svojoj 40-oj trguje uzduž i poprijeko, ima apsolutno sve pod kontrolom, a u svakodnevnim poslovima mu pomaže mlada asistentica. Treba li spominjati prilično težak bankovni račun. Poduzetnik sa 40 &ndash; hmmm.</p> <p>&nbsp;</p> <p align="LEFT">Ovi stereotipi uvijek su nam zanimljivi &ndash; na filmu. <strong>No, &scaron;to kada govorimo o stvarnosti? </strong>Znate ono, kada zagazite u 40-te, imate ne&scaron;to fakulteta, uspje&scaron;ni ste ali i nezadovoljni aktualnim poslom pa razmi&scaron;ljate da pokrenete svoj.&nbsp;Ovaj scenarij rijetko se može vidjeti u filmu, a ako da, onda je u većini slučajeva riječ o &lsquo;životnoj drami&rsquo;. Iako tako ne bi trebalo biti. Naime, prema brojnim informacijama upravo je ovo <strong>magična brojka</strong> kada postati poduzetnikom.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Ako razmi&scaron;ljate &lsquo;filmski&rsquo; (pa i na klasični hrvatski način), nema sumnje da će se u glavi stvoriti zbrka jer defaultu ne pripadate ni u jednu od gore navedenih skupina. Nit ste mladi, a nema niti debelog računa na vidiku. Ispada da ste debelo zakasnili i da ne&scaron;to s vama nije u redu. No, to je filmski pristup.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Ah da! Uz sve to, glavni mediji u nas iz dana u dan bombardiraju vijestima da poduzetnik u Hrvatskoj ima status kakav su u srednjem vijeku imali opsjenari i da ne vrijedi pi&scaron;ljiva boba.&nbsp;<strong>Ali kako onda uspijevaju?</strong> Čiju je tvornicu nedavno otvorio premijer? Tko proizvodi one tone meda na tržnici? Tko je uveo va&scaron; omiljeni deterdžent ili organsku kozmetiku? Tko radi sve one cool reklame za Kra&scaron;? Tko to zapo&scaron;ljava?</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Ako vas uistinu zanima ovo o čemu pričamo pogledajte malo bolje.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Jasno ćete vidjeti kako većina vrlo uspje&scaron;nih ljudi do svog statusa nije do&scaron;lo u dvadesetima, nego su svoje prave i lukrativne poslove pokrenuli kasnije: u svojim 30, 40 i često u 50-im godinama života. Dakle nakon desetljeća prikupljanja radnog iskustva.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">U tom razdoblju, dogodili su se uspjesi i neuspjesi. Usponi i padovi. Uslijed svega toga u njima je rasla i stasala jedna nova osoba. Ona s iskustvom i neodoljivom željom da krene naprijed, pitanje je hoćete li joj to i dopustiti.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Lijepo se to vidi u infografici organizacije Funders and Founders na koju sam nedavno nai&scaron;ao. Prema njoj, osnivač McDonaldsa Ray Croc, prodavao je &scaron;alice i sokovnike sve do svoje 52. Osnivač kozmetičke tvrtke Mary Kay, Mary Kay Ash, je prodavao knjige sve do svoje 45.&nbsp;Osobno obožavam Andreu Bocellija i njegov glas, a tip je do svoje 33 pjevao u barovima!!!</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Dosad ste, naime, upoznali kako funkcionira sustav, naučili poneku životnu mudrost i upili neke navike uspje&scaron;nih poslovnih ljudi.&nbsp;Vjerojatno ste i čitali dobre poslovne knjige.&nbsp;Uostalom, pogledajte infografiku i primjere nekih uspje&scaron;nih podiuzetnika koji su novu stranicu (p)okrenuli u kasnijim godinama života.</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT">Hollywoodske filmove ostavite za slobodno vrijeme &ndash; osim ako ne kanite osnovati producentsku kuću i poku&scaron;ate snimiti svoj film. Evo kako to izgleda u stvarnosti. Poduzetnik sa 40 &ndash; ne zvuči lo&scaron;e!</p> <p align="LEFT">&nbsp;</p> <p align="LEFT"><a href="http://coolklub.com/poduzetnik-u-40-mislite-da-ste-prestari-razmislite-ponovo/" target="_blank"><em><strong>Coolklub</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-businessman.jpgGigant nastavlja pomagati prvaku države! Suradnja Elektroprivrede HZHB sa Zrinjskim je od šireg društvenog značajahttp://grude.com/clanak/?i=2846128461Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-017_ephzhb_zrinjski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon provedenih svih zakonom predviđenih procedura , u sjedištu EP HZ H-B d.d. Mostar, potpisan je Ugovor o reklamiranju Društva putem HŠK Zrinjski Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>Ugovor vrijedan 200.000,00 KM , potpisali su generalni direktor EP HZ H-B d.d. Mostar mr. Marinko Gilja i direktor H&Scaron;K Zrinjski Mostar, Ivan Beus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpisivanju ugovora su jo&scaron; nazočili i predsjednik H&Scaron;K Zrinski- Mostar, Denis Lasić, izvr&scaron;ni dopredsjednik Danko &Scaron;ulenta, te Marija Buntić rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija u EP HZ H-B d.d. Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marinko Gilja, je čestitao H&Scaron;K Zrinjskom na postignutim rezultatima , te istaknuo kako su do sada opravdali povjerenje i promovirali EP HZ H-B. Kako grad Mostar ima najvi&scaron;e potro&scaron;ača na na&scaron;e opskrbnom području, suradnja EP HZ HB d.d. Mostar i H&Scaron;K Zrinjski od &scaron;ireg je dru&scaron;tvenoga značaja, i suradnja će se nastaviti i ubuduće, sukladno mogućnostima. Poželio je natjecateljima i rukovodstvu puno uspjeha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik H&Scaron;K Zrinjski Denis Lasić, zahvalio je direktoru Gilji na dosada&scaron;njoj suradnji, te kazao kako je uvjeren da će nastaviti nizati &scaron;portske uspjehe, na zajedničko zadovoljstvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-017_ephzhb_zrinjski.jpgVlasnik Telemacha, jedan od najmoćnijih Srba kupio Novu TV! Cilj mu je agresivniji proboj na hrvatskom tržištuhttp://grude.com/clanak/?i=2846328463Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-dragan_solak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od ključnih ljudi United Groupa, koji je preuzeo hrvatsku Novu TV i POP TV u Sloveniji, je Dragan Šolak, jedan od pet najbogatijih Srba, opisivan dosad kao neokrunjeni kralj kabelske televizije u regiji.<p>&nbsp;</p> <p>United Group, od 2014. u većinskom vlasni&scaron;tvu moćne američke investicijske kuće KKR, sastavljena je od srpskog SBB-a (750.000 priključka), Telemacha (operira u Sloveniji i BiH) i Total TV-a (prisutnog u &scaron;est zemalja biv&scaron;e Jugoslavije) umrežuje populaciju od 1,7 milijuna korisnika. Sjedi&scaron;te tvrtke je u Nizozemskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;olak je u posao u&scaron;ao jo&scaron; 90-ih trgujući glazbenim pravima za područje biv&scaron;e Jugoslavije, a zatim se uključio u trži&scaron;te distribucije filmova za kina i kazeta za videoklubove. Posao je počeo skromno, u malom uredu u Skadarskoj ulici u centru Beograda, no vrlo brzo seli u Ljubljanu te tamo pokreće biznis, a danas njegova grupa drži oko 70 posto slovenskog telekoma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;olak je zanimljiv jer ulaskom United Groupa u CME postaje vlasnik televizije u Hrvatskoj s nacionalnom koncesijom, &scaron;to mu uz news kanal N1 (pokriva tri regionalna centra na području Hrvatske, Srbije i BiH) i popularne sportske kanale Sport Klub sada garantira utjecajan položaj na hrvatskom medijskom nebu. Iako, prema vlastitim riječima, na početku nije bio za to N1 dobije regionalni centar u Zagrebu (smatrao je kako je Slovenija bolja opcija), izgleda kako je srpski poduzetnik ipak odlučio agresivnije sudjelovati na hrvatskoj medijskoj sceni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;olak je nedavno bio i predmet rasprava u poslovnim krugovima regije zbog navodnih optužbi da izbjegava plaćanje poreza, a veliku je pažnju privukla i njegova kupnja zrakoplova Falkon 2000 LXS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;olak je pasionirani ljubitelj golfa, a živi na relaciji Ljubljana-Los Angeles.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Central European Media Enterprisesa (CME) u ponedjeljak su priopćili kako su za 230 milijuna eura prodali svoje medijske operacije u Hrvatskoj i Sloveniji tvrtki Slovenia Broadband, podružnici United Groupa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-dragan_solak.jpgDjevojka u Japanu počinila samoubojstvo zbog iscrpljenosti na poslu: 'Spavala je 10 sati tjedno'http://grude.com/clanak/?i=2844428444Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-09-matsubi_samoubojstvo_japan_screenytb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od vodećih japanskih tvrtki za oglašavanje optužena je za smrt svoje zaposlenice koju je uzrokovao pretjerani rad. <p>Tvrtka Dentsu optužena je za kr&scaron;enje radnih standarda nakon &scaron;to je Matsuri Takahashi, stara 24 godine, počinila 2015. godine samoubojstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezini prijatelji navode da se Takahashi, koja je radila u tvrtki manje od godinu dana, žalila kako toliko puno radi da uspijeva spavati samo 10 sati na tjedan.</p> <p><br />Smrt zbog zamora pretjeranim radom relativno je česta u Japanu, u kojemu se za to koristi riječ karoshi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matsuri Takahashi tvrdila je da je, nedugo prije smrti, mjesečno radila 100 sati prekovremeno. Umrla je na Božić 2015. Prema izvje&scaron;ćima, u poruci koju je ostavila majci među ostalim je napisala: "Za&scaron;to stvari moraju biti tako te&scaron;ke?".</p> <p>&nbsp;</p> <p>List Asahi Shimbun objavio je da je tvrtka tužena zbog ilegalnog prekovremenog rada i da tužitelji traže novčanu kaznu, pi&scaron;e HINA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-09-matsubi_samoubojstvo_japan_screenytb.jpgU prvih pet mjeseci u BiH više od 430 tisuća turista, najduže ostaju Ircihttp://grude.com/clanak/?i=2841328413Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-07-turisti_02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U razdoblju siječanj-svibanj 2017. turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 436.485 posjeta, što je više za 8,7 posto i 884.999 noćenja, što je više za 9,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Broj noćenja domaćih turista vi&scaron;i je za 4,1, a broj noćenja stranih turista vi&scaron;i za 12 posto u odnosu na isti period 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ukupno ostvarenom broju noćenja uče&scaron;će domaćih turista bilo je 32,6 dok je 67,4 posto bilo uče&scaron;će stranih turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U strukturi noćenja stranih turista najvi&scaron;e noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (17,5 posto), Srbije (10,5), Turske (8,7), Slovenije (5,6), Italije (5,5), Ujedinjenih Arapskih Emirata (4,1) i Njemačke (četiri posto) &scaron;to je 55,9 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 44,1 posto noćenja. &Scaron;to se tiče dužine boravka stranih turista, na prvom mjestu su turisti iz: Irske i s Malte s prosječnim zadržavanjem od po 3,5 noći, Kuvajta s 3,4 noći, Katara s 3,2 noći, Bahreina s 3,1 noći i Danske s tri noći, podaci su Agencije za statistiku BiH, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema vrsti smje&scaron;tajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smje&scaron;taj s uče&scaron;ćem od 93,3 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svibnju ove godine u BiH su boravila 137.884 turista, &scaron;to je vi&scaron;e za 23,4 posto u odnosu na travanj 2017. i za 2,3 posto vi&scaron;e u odnosu na svibanj 2016. Turisti su u svibnju ostvarili 267.341 noćenje, &scaron;to je vi&scaron;e za 24,3 posto u odnosu na travanj 2017. i za 3,6 posto vi&scaron;e u odnosu na svibanj 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Foto: Fena</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-07-turisti_02.jpgNovi poštanski ured HP Mostar u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=2839928399Grude.com - klik u svijetThu, 06 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-06-otvorenje_posusje_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar otvorila je novi poštanski ured u Posušju na lokaciji Prodajnog centra Penava d.o.o. Posušje.<p>&nbsp;Otvorenju su u ime HP Mostar nazočile upraviteljica Sredi&scaron;ta po&scaron;ta Mostar Utjeha Raspudić i voditeljica Operativne jedinice Posu&scaron;je Marina Ivanković.</p> <p><br />U ovom po&scaron;tanskom uredu dostupne su usluge mjenjačnice, Brze po&scaron;te, slanja i primanja novca, sve vrste po&scaron;tanskih usluga kao i prodaja filatelije.</p> <p><br />Kako bi zadovoljili potrebe svih korisnika radno vrijeme ovog po&scaron;tanskog ureda je od 9 do 21 sat svakoga dana osim nedjelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje u razvoj po&scaron;tanske mreže i kvalitetno pružanje po&scaron;tanskih usluga prioriteti su Hrvatske po&scaron;te Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-06-otvorenje_posusje_1.jpgRamljak: Agrokor je spašen, ulazimo u fazu restrukturiranjahttp://grude.com/clanak/?i=2838228382Grude.com - klik u svijetWed, 05 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-05-ramljak_hrt.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kredit će, objavio je povjerenik Ramljak, sjesti na račun Agrokora već večeras.<p>Privremeno Vjerovničko vijeće Agrokora održalo je sastanak, nakon kojeg je objavljeno kako će u novom financijskom aranžmanu od 480 milijuna eura sudjelovati 20-ak hrvatskih, ruskih, američkih i europskih kreditora. I ruska banka VTB će sudjelovati u kreditu, dok je Sberbank zatražio tjedan dana za razmi&scaron;ljanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kredit će, objavio je povjerenik Ramljak, sjesti na račun Agrokora već večeras.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isplata 30 milijuna eura malim dobavljačima ići će u roku 10 do 15 dana i oni će u cijelosti biti isplaćeni. S dana&scaron;njim danom smo zavr&scaron;ili fazu preživljavanja. Uspjeli smo sačuvati kompaniju, neće biti stečaja i prelazimo u drugu fazu, a to je faza restrukturiranja, kazao je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga faza je borba za povećanje prihoda kompanije kojima će se vraćati dugovi. Najvažnije je da nema straha od propasti kompanije ili Konzuma, rekao je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnicima Konzuma Ramljak je poručio da ne trebaju strahovati za svoja radna mjesta. Radnici Konzuma mogu očekivati da će i dalje dobivati svoje plaće i imati siguran posao, rekao je. Ako se i zatvore dućani koji su radili gubitke, radnici će biti premije&scaron;teni u druge, prenosi HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-05-ramljak_hrt.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgNeobično pravilo u bh. kompaniji: Radnici moraju na masiranje dva puta mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=2836328363Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-04-fotelja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Cijena ovog tretmana na mjesečnom nivou je otprilike 10 KM, a toliko će biti obustavljeno onim osobama koje ne koriste ovaj tretman. <p>U Kompaniji &ldquo;Boksit&rdquo; u Milićima početkom mjeseca stupilo je na snagu neobično pravilo pona&scaron;anja za radnike.</p> <p><br />Naime, kako se navodi na web stranici ove kompanije nabavljene su masažne fotelje koje radnici trebaju koristiti dva puta mjesečno po deset minuta. Cijena ovog tretmana je 10 maraka, a isto toliko &ldquo;platit će&rdquo; i oni radnici koji tretman ne budu koristili. Sve to je jer, kako obja&scaron;njavaju nadležni, zdravlje radnika je na prvom mjestu, pi&scaron;e <a href="http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/radnici-boksita-iz-milica-na-masiranju-dva-puta-mesecno/eb308kk" target="_blank">Blic.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radi brige o općem zdravlju zaposlenih, pored ostalog, nabavljene su i masažne fotelje, s namjerom da zaposleni, tamo gde su postavljene i za male pare, mogu tijekom radnog vremena, obaviti masažni tretman, odnosno relaksirati se i opustiti. To svakako treba doprinijeti općem zdravlju odnosno mentalnoj i fizičkoj kondiciji, prije svega osobama koje obavljaju kancelarijske poslove i provode vi&scaron;e sati sjedeći &ndash; navedeno je u instrukciji na<a href="http://www.ad-boksit.com/novosti?id=605" target="_blank"> web stranici </a>Kompanije &ldquo;Boksit&rdquo;, ispod koje je potpisan direktor, Rajko Dukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje se navodi da je obaveza svih zaposlenih da se, najmanje dva puta mjesečno, podvrgnu masažnom tretmanu, u trajanju po deset minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cijena ovog tretmana na mjesečnom nivou je otprilike 10 KM, a toliko će biti obustavljeno onim osobama koje ne koriste ovaj tretman. Sredstva prikupljena na taj način uložit će se u Specijalistički medicinski centar, odnosno u zdravstvenu za&scaron;titu zaposlenih i drugih osoba &ndash; pi&scaron;e dalje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-04-fotelja.jpgMališić preuzeo Velpro Čitluk: Bitno je da su radnici zbrinuti i imaju posaohttp://grude.com/clanak/?i=2833028330Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-03-6453cf5b-c579-4460-b37e-0affac3874b4malisic_prodajni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kompaniji su se kaže odmah odlučili prebaciti određena ulaganja koja su bila planirana za druge sektore, u ovaj poduhvat. <p>Kompanija Mali&scaron;ić export-import d.o.o. iz Čitluka nedavno je preuzela poslovnu jedinicu Velpro Čitluk, sa njegovih pet djelatnika, za<a href="https://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/malisic-export-import-preuzeo-velpro-citluk-djelatnici-opet-imaju-posao/79121" target="_blank"> Akta.ba</a> potvrdio je to Danijel Grabovac, izvr&scaron;ni direktor kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;a kompanija se zbog krize koja je nastupila u Velpru, koji je dio zagrebačkog Agrokora, odlučila za preuzimanje cijele poslovne jedinicu u Čitluku, a sve kako radnici koji su tamo zaposleni ne bi ostali bez posla. Pet djelatnika koji su radili tamo, osim jednog koji je stekao uvjete za u mirovinu, ponovo su dobili posao. S obzirom da smo pro&scaron;irili postojeću Velpro poslovnu jedinicu za oko tri puta, &scaron;to se tiče kvadrature prostora, ali i ponude i asortimana, pro&scaron;irili smo je i za jo&scaron; sedam novih djelatnika. Time smo povećali broj djelatnika sa četiri na 11", kazao je Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grabovac je rekao, kako se u kompaniji raduju nekim novim poslovnim izazovima koje ova poslovna jedinica može donijeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nismo imali u plan da u ovoj godini idemo u neko &scaron;irenje u smislu preuzimanja Velpra ili otvaranja nekih novih poslovnih jedinica, međutim desilo se da su ljudi ostali bez posla i da se poslovna jedinica Velpro Čitluk gasila i mi nismo imali drugog izbora. Ljudi koji su tamo radili znaju na&scaron;e poslovanje, jer su neki od njih i ranije radili kod nas. Velpro je bio u nedostatku i sa robom pa su kupci počeli tražiti neke druge lokacije u okolini za kupovinu", govori Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kompaniji su se kaže odmah odlučili prebaciti određena ulaganja koja su bila planirana za druge sektore, u ovaj poduhvat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nadamo se najboljem, jo&scaron; uvijek nemamo realnu sliku situacije kako će se sve dalje odvijati. Bitno je da su radnici zbrinuti i imaju posao. Poslovanje je sada pozitivno, za razliku od Velpra koji je bio u nedostatku sa svime, sada je sve na nekom drugom nivou. Nadam se da ćemo nekakvim dodatnim pro&scaron;irenjem aktivnosti napraviti i dodatnu vrijednost na području općine Čitluk, jer je to ne&scaron;to &scaron;to je neophodno ovom području", rekao je Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mali&scaron;ić export-import će se i dalje nastavi razvijati u smijeru svog poslovnog djelovanja. Grabovac kaže, da značajnijih planova oko otvaranja novih poslovnih jedinica za sada službeno nema jer je sve jo&scaron; u dogovorima, ali da će i dalje raditi na svom poslovnom razvoju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-03-6453cf5b-c579-4460-b37e-0affac3874b4malisic_prodajni.jpgNove cijene cigareta ne samo u BiH nego i u cijeloj regijihttp://grude.com/clanak/?i=2831228312Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-02-16913.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema novim cjenovnicima, zadovoljstvo pušenja najjeftinije će koštati 4 KM, kolika je cijena pojedinim vrstama cigareta FDS-a. Za manje od četiri marke jedino će se moći kupiti pakovanja od 18 cigareta. <p>Cigarete zbog akciza ne poskupljuju samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijeloj regiji, pi&scaron;e <a href="http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&amp;id=16913&amp;naslov=Nove+cijene+cigareta+ne+samo+u+BiH+nego+i+u+cijelom+regionu" target="_blank">Indikator.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove cijene cigareta u Bosni i Hercegovini skuplje za 10 do 20 feninga na snazi su ovih dana, a od ponedjeljka, 3. srpnja, nove cjenovnike izložit će proizvođači i distributeri u Srbiji.</p> <p><br />U Sloveniji su 1. srpnja cigarete poskupjele drugi put u ovoj godini, dok će Crna Gora kasniti u odnosu na ostale, pa će nove cijene stupiti na snagu 1. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1. srpnja ove godine u BiH poskupjele su cigarete Fabrike duhana Sarajevo za 0,20 KM, dok se od 5. srpnja očekuje poskupljenje cigareta TDR-a.</p> <p><br />Ranije je pojedinim svojim proizvodima cijene podigla kompanija Phillip Morris.</p> <p><br />Prema novim cjenovnicima, zadovoljstvo pu&scaron;enja najjeftinije će ko&scaron;tati 4 KM, kolika je cijena pojedinim vrstama cigareta FDS-a. Za manje od četiri marke jedino će se moći kupiti pakovanja od 18 cigareta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao posljedica usklađivanja akciza po novom akciznom kalendaru, već od ponedjeljka, za 10 dinara poskupjet će u Srbiji kutije iz vranjske tvornice "British Americen Tobacco", a krajem nedjelje stići će i nove cijene za cigarete iz ni&scaron;kog "Phillip Morrisa".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sloveniji akcize na duhanske proizvode od 1. srpnja drugi put su povećane ove godine nakon prvog povećanja koje se dogodilo u veljači.</p> <p><br />Za kutiju cigerata Slovenci moraju izdvojiti deset centi vi&scaron;e, prema cjenovniku Tobačne Ljubljana, a toliko je poskupljenje iznosilo i početkom godine. Cijena kutije cigareta kreće se po novom od 3,40 do 4,10 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavljeno poskupljene cigareta u Crnoj Gori zbog novih akciza od 30 centi umjesto od 1. srpnja stupit će na snagu 1. kolovoza.</p> <p><br />U siječnju naredne godine u Crnoj Gori predviđeno je poskupljenje za jo&scaron; 40 centi, a u siječnju 2019. za jo&scaron; 50 centi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su proizvođači u BiH poručili da na&scaron;a zemlja trenutno ima najveće akcizno opterećenje na cigarete u regiji, očigledno da sve ex-yu zemlje vode agresivnu politiku povećanja akciza kako bi dostigle EU standard o visini minimalne akcize od 90 eura na 1.000 cigareta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se izuzme Slovenija, gdje su akcize sa najnovijim poskupljenjem dostigle visinu od 111 eura za 1.000 cigareta, najvi&scaron;e porezno opterećenje je u Bosni i Hercegovini gdje iznosi 74 eura, znatno vi&scaron;e nego u Srbiji i Crnoj Gori gdje je 54 eura ili Makedoniji gdje iznosi 33 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neujednačenost u visini akcize uzrokuje &scaron;verc i podstiče crno trži&scaron;te cigareta, pri čemu "stradaju" zemlje, poput Bosne i Hercegovine, gdje je dinamika akciznog opterećenja daleko iznad onoga &scaron;to potro&scaron;ači mogu platiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Stoga su i razumljivi zahtjevi glavnih duhanskih igrača da BiH uspori tempo povećanja akciza već sa 1. siječnjem 2018. godine, kako bismo do&scaron;li u ravnotežu sa zemljama u okruženju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je BiH plodno tlo za &scaron;verc pokazuju i cijene cigareta, koje su u susjedstvu jo&scaron; uvijek jeftinije nego u BiH, te se krijumčarima itekako isplati dopremati ih iz Crne Gore ili Srbije i isporučivati na bh. crno trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na primjer, najmanja cijena za cigarete Lucky Strike u Srbiji je, preračunato u konvertibilne marke 3,90 KM, a ovisno od vrste penje se do 4,20 KM, dok je takvim cigaretama u BiH cijena 4,30 KM, odnosno 5,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjenjuje se da je u BiH svaka treća cigareta kupljena ilegalno, zbog čega budžeti godi&scaron;nje gube stotine miljuna KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-02-16913.jpgDogovor u Austriji: Minimalna plaća za sve od 1.500 eurahttp://grude.com/clanak/?i=2830328303Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-01-16909.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Austrija će od 2020. godine uvesti minimalnu plaću od 1.500 eura bruto za sve, dogovorili su socijalni partneri u ovoj zemlji.<p>Minimalna plaća bit će fiksirana u sporazumu o kolektivnom ugovoru.</p> <p>Predsjednik Trgovačke komore Christoph Leitl rekao je da je minimalna plaća pragmatično rje&scaron;enje koje će omogućiti da pojedini sektori ne budu opterećeni. Ona treba osigurati da se zakonodavac ne mije&scaron;a u minimalnu plaću, jer u skup&scaron;tini već postoji zahtjev za 1.750 eura minimalca, javlja Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu, nije postignut dogovor o fleksibilnom radnom vremenu.</p> <p><br />&bdquo;Bili smo vrlo blizu sporazuma&rdquo;, rekao je Leitl, ali su pregovori pali na dvije točke, dopustu za službenike i smanjenju radnog vremena - koje su za gospodarstvo tabu tema.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-01-16909.jpgHT Eronet povećao prihode na 223 milijuna KM, dobit u 2016. 7,6 milijuna marakahttp://grude.com/clanak/?i=2827628276Grude.com - klik u svijetFri, 30 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-30-primorac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Skupština Hrvatskih telekomunikacija d.d. Mostar održana je jučer u Mostaru.<p>Na njoj su predstavnici vlasnika sukladno utvrđenom dnevnom redu, usvojili sve odluke, priopćeno je iz HT Eroneta</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>HT Eronet</strong> u prvih pet mjeseci ove godine ostvario je povećanje prihoda u odnosu na plan od 10 posto na 223 milijuna KM, dok je ostvarena dobit u 2016. godini iznosila 7,6 milijuna KM, izjavio je za <strong>Večernji list</strong> predsjednik uprave ove kompanije <strong>Vilim Primorac.</strong></p> <p><br />"HT Eronet u proteklom razdoblju bilježi povećanje prihoda u odnosu na plan od 10% na 223 milijuna KM. Dakle, sukladno ostvarenjima na kraju svibnja 2017., s pravom možemo istaknuti kako smo ostvarili postavljene planske vrijednosti, kako s aspekta prihoda tako i s aspekta broja korisnika. Podsjetimo, i pro&scaron;le smo, 2016. godine poslovali pozitivno i ostvarili dobit od oko 7,6 milijuna KM. Ono &scaron;to slobodno možemo istaknuti jest da je stabiliziran negativni trend poslovanja na -1,3% u odnosu na 2015. godinu. Prihodi su povećani u svakom ključnom segmentu, uz stalni rast korisničke baze. Ključne su tro&scaron;kovne kategorije smanjene te je uvedena optimizacija tro&scaron;kova. Ukupni tro&scaron;ak smanjen je za -4 milijuna KM po svim kategorijama. Neto dobit povećana je uslijed promjene modela prodaje uređaja/subvencije, a i neto dobit iz operativnoga poslovanja je pozitivna. Ono &scaron;to želim istaknuti jest da znatan pozitivan utjecaj na poslovanje imaju strate&scaron;ki projekti, tj. jasno definiranje ključnih projekata kompanije, a fokus je na stabilizaciji te uvođenju i jačanju novih poslovnih segmenata (ICT), pi&scaron;e Večernji list.</p> <p><strong><br />FOTO: hms</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-30-primorac.jpgQatar Airways traži osoblje iz BiH: Evo koji su uvjetihttp://grude.com/clanak/?i=2824828248Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-kabinsko-osoblje-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Qatar Airways, koji je nedavno ponovo proglašen najboljom svjetskom avio-kompanijom, traži kabinsko osoblje iz Bosne i Hercegovine. <p>Oglas je raspisan na internet stranici ove kompanije, a razgovor sa kandidatima obavit će se 8. srpnja u sarajevskom hotelu Radon Plaza, pi&scaron;e <a href="http://www.biznisinfo.ba/najbolja-svjetska-avio-kompanija-trazi-osoblje-iz-bih/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati će tada moći donijeti svoje biografije i ujedno aplicirati za posao. Oni koji dobiju posao preselit će se u glavni grad Katara, Dohu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati moraju imati minimum 21 godinu i zavr&scaron;enu srednju &scaron;kolu, te vladati engleskim jezikom. Moraju biti dobrog zdravlja i imati razvijene komunikacijske vje&scaron;tine, navodi se u oglasu. Kandidati, također, moraju moći dosegnuti visinu od 212 centimetara na vrhovima prstiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Qatar Airways spada u mali broj prijevoznika sa 5 zvjezdica, i konstantno razvija svoje operacije &scaron;irom svijeta, te mu stoga neprestano trebaju novi kadrovi. Ovo nije prvi put da kompanija traži osoblje iz BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ova kompanija uskoro planira i letove za Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oglas za posao u Qatar Airwaysu možete pogledati <a href="http://careers.qatarairways.com/qatarairways/VacancyDetail.aspx?VacancyID=125908" target="_blank">OVDJE</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-kabinsko-osoblje-2.jpgŠirokobriješko poduzeće potvrdilo: Smilje ima potencijal, ali sadašnja cijena je realnahttp://grude.com/clanak/?i=2825128251Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-017_smilje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Širokobriješko poduzeće "Terago" bavi se uzgojem i prodajom sadnica smilja, ali i prodajom i traženjem tržišta za eterično ulje. Mladi direktor Marin Glavina kaže da je potrebno još mnogo raditi na brendiranju hercegovačkoga ulja od smilja, a da interesa ima.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko je najvi&scaron;e zainteresiran za na&scaron;e ulje i koliko se kreće trži&scaron;na cijena litra ulja od smilja?</strong><br />"Postoji interes od strane veleprodajnih američkih i europskih kupaca. Cijenu ulja određuje kupac, a trenutačno jako varira s obzirom na hiperprodukciju kojoj smo svjedoci. Kako bi rje&scaron;ili taj problem potrebno je ulagati u marketing i na taj način povećavati prodaju. Ulje smilja nije burzovna roba kao npr. kukuruz ili nafta da mu se cijena određujeme samo ponudom i potražnjom, nego i nizom drugih parametara."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Može li se trži&scaron;te prezaisititi?</strong><br />"Trenutačno je prezasićeno jer je proizvodnja puno veća od potro&scaron;nje. Marketingom moramo otvoriti nova trži&scaron;ta i povećati potro&scaron;nju kako bi potaknuli prodaju. Kupcima trebamo upoznati sa proizvodom i njegovim prednostima jer je to ispravan način za povećanje prodaje."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koja je po vama realna otkupna cijena kilograma smilja?</strong><br />"Smatramo da su trenutačne cijene otkupa realne za obje strane, proizvođača i prerađivača. Želim također naglasiti da u svijetu nije praksa otkup zelene mase, nego ulja nakon destilacije kako bi se izbjegle potencijalne manipulacije. Mislim da bi to bila po&scaron;tenija praksa za obje strane."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Terago se bavi prodajom sadnica smilja. Je li zanimanje palo?</strong><br />"Zanimanje za na&scaron;e presadnice nikada nije bilo veće. Kupci prepoznaju kvalitetu i sve se vi&scaron;e okreću certificiranim sadnicama uzgojenim prema pravilima struke."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakva je po vama budućnost pred proizvođačima smilja?</strong><br />"Budućnost je dobra s tim da će se morati jako puno poraditi na marketingu na&scaron;ega proizvoda te na kvaliteti proizvodnoga procesa. Trenutačno vlada jako velika pomutnja u procesu proizvodnje i većinski se uči na pogre&scaron;kama. &Scaron;to se tiče prodaje proizvoda jo&scaron; uvijek smo ostali na regionalnoj razini načinom poslovanja."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em><a href="http://republikainfo.com/index.php/intervju/25320-za-smilje-ima-buducnosti-ali-mora-se-raditi-na-brendiranju" target="_blank">republikainfo.com</a></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-017_smilje.jpgVIDEO: Njemačka traži hrvatske radnike i nikad jača dočekuje novi val gastarbajterahttp://grude.com/clanak/?i=2825728257Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-017_njemacka_posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka država čini sve da bi se dokopala kvalitetnih radnika iz Hrvatske i okolnih zemalja, objavio je Deutsche Welle.<p>&nbsp;</p> <p>Je li Njemačka spremna za novi val gastarbajtera? U kojim bran&scaron;ama se najlak&scaron;e zapo&scaron;ljavaju radnici iz Hrvatske i BiH? Odgovor su dali u nastavku video serijala #DE_facto.</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/U24nusHR9N0" frameborder="0" width="659" height="354"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-017_njemacka_posao.jpgU Livnu otvorena dva nova poštanska uredahttp://grude.com/clanak/?i=2826028260Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-livno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar otvorila je dva nova šalterska poštanska ureda u Livnu. Uredi otvoreni su u prodajnim centrima Metropolis i Ivanović. <p>Otvorenju su, uz članove Uprave HP Mostar, nazočili premijer Hercegbosanske županije Ivan Jozić, ministar unutarnjih poslova Hercegbosanske županije Darinko Mihaljević te predstavnik Ureda načelnika Općine Livno, priopćeno je iz HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hrvatska po&scaron;ta Mostar neprekidno ulaže u svoju infrastrukturu, &scaron;ireći mrežu po&scaron;tanskih ureda u kojima se svojim uslugama želimo &scaron;to vi&scaron;e približiti korisnicima. Strate&scaron;kim planiranjem, nastojimo se prilagoditi trži&scaron;tu i trži&scaron;nim uvjetima, uvođenjem novih proizvoda i usluga te otvaranjem novih lokacija &scaron;alterskih po&scaron;ta kao &scaron;to su ove dvije u Livnu", kazao je tom prigodom predsjednik Uprave HP Mostar Mate Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novootvorenim po&scaron;tanskim uredima dostupne su usluge slanja po&scaron;iljaka brzom po&scaron;tom, mjenjačnica, usluge slanja i primanja novca zatim usluge platnog prometa koje obuhvaćaju uplatu svih računa, slanje pismovnih i paketskih po&scaron;iljaka, slanje brzojava, prodaja filatelije i ostale po&scaron;tanske usluge, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-livno.jpgU Velpru slijede otkazi, Ramljak pozvao dobavljače iz BiH na nastavak suradnjehttp://grude.com/clanak/?i=2826228262Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-agrokor_h20170608007045_hina1200.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povjerenik hrvatske vlade za "Agrokor" Ante Ramljak pozvao je u četvrtak u Sarajevu dobavljače "Konzuma" iz Bosne i Hercegovine na pokažu strpljenje i nastave dosadašnju suradnju a većina njih iskazala je spremnost da to i učini. <p>Kako je ranije najavio Ramljak je nakon pro&scaron;lotjednog posjeta Sarajevu i razgovora s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem ponovo doputovao u BiH u nastojanju da pomogne stabiliziranju poslovanja "Konzuma" a ovoga puta izravno je razgovarao s predstavnicima tvrtki koje svojim proizvodima opskrbljuju prodavaone u toj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema dostupnim podatcima "Konzum" sada ima oko četristo dobavljača iz BiH koji na njegove police plasiraju oko osam tisuća različitih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novinarima je u četvrtak potvrđeno kako takvim dobavljačima "Konzum" trenutačno duguje 112 milijuna konvertibilnih maraka (57,2 milijuna eura) dok je ukupnio dugovanje te "Agrokorove" tvrtke-kćeri oko 202 milijuna KM (103,3 milijuna eura).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ramljak je novinarima kazao kako su dobavljačima predstavljene potpune informacije o stanju "Konzumovih" financija kako bi svi znali s čim se točno suočavaju i na temelju toga nastavili poslovati s određenom dozom sigurnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Konzum" svoja dugovanja izmiruje sukladno mogućnostima a to se čini iz redovitog priljeva sredstava koji dnevno iznosi oko dva milijuna KM odnosno milijun eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Treba nam strpljenja i mira, ne dajemo lažne nade no činimo sve da se stanje smiri", kazao je Ramljak ističući kako je sve to dio napora za "vrlo aktivno" rje&scaron;avanje stanja u BiH</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime dobavljavača koji pregovaraju s "Konzumom" Sa&scaron;a Trivić iz banjolučkog "Krajinaklasa" novinarima je pojasnio kako se "otvoreno razgovaralo" kao i da su svi svjesni stanja u "Konzumu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nastojali smo kroz razgovor uspostaviti razumijevanje", kazao je Trivić potvrdiv&scaron;i kako je najveći broj dosada&scaron;njih "Konzumovih" dobavljača iskazao spremnost nastaviti suradnju sukladno svojim mogućnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdio je ipak kako i među njima ima nezadovoljnih odnosno onih koji inzistiraju na posebnim uvjetima a to se odnosi prije svega na velike dobavljače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njih, kako je kazao Trivić, tek treba uvjeriti da je zajednički interes da "Konzum" preživi jer je jedino to jamstvo kako će u konačnici svi dobiti svoje novce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtke koje u BiH posluju kao dio "Agrokorova" koncerna zapo&scaron;ljavaju ne&scaron;to vi&scaron;e od pet tisuća ljudi pri čemu one poput "Sarajevskog kiseljaka" ili čitlučkog "Leda" nastavljaju dobro poslovati no problem su prodajne tvrtke poput "Velpra".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ta tvrtka koja zapo&scaron;ljava oko 180 ljudi morat će se se suočiti s promjenama a već sada je izvjesno kako će dio njenih zaposlenika ostati bez radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz "Agrokorovih" izvora potvrđeno je kako bi unatoč pozitivnom poslovanju temeljenom na kvaltetnoj proizvodnji problema mogao imati "Sarajevski kiseljak" jer je ta tvrtka bila jamcem za neke kredite koje je ranije podizao Ivica Todorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S pravne strane dionice "Kiseljaka" nisu založene no moguć je scenarij po kojemu bi netko svoj dug poku&scaron;ao naplatiti tužeći tu tvrtku pred sudovima u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sarajevski kiseljak" na ovaj je način podijelio sudbinu brojnih drugih tvrtki u nekada&scaron;njem Todorićevu imperiju koje su bile zalogom velikih kredita podizanih kako bi se ulagalo - kako je to kazao izvor iz "Agrokora" - u sve i sva&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ilustracija toga su činjenice o otvaranju različitih tvrtki poput putničkih agencija ili poliklinika ali i ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju koja su se pokazala neprobitačnima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon provedenih analiza utvrdilo se kako je "Agrokor" zapravo najveća poljoprivredna tvrtka u Europi po broju hektara obradivih povr&scaron;ina. Riječ je o ukupno 35 tisuća hektara povr&scaron;ina pod zasadima a takvo &scaron;to ne postoji ni u Francuskoj, pi&scaron;e <strong>HINA.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve te Todorićeve investicijske avanture "vukle" su na godi&scaron;njkoj razini samo kamate od 300 milijuna eura pa uz takav dug i tvrtke koje pozitivno posluju počnu posustajati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada smo analizirali situaciju pred nama se otvorio pakao", kazao je u četvrtak u Sarajevu "Agrokorov" izvor koji je tražio da ostane anoniman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U privremenoj upravi koncerna sada se svi nadaju kako bi "Mercator" mogao biti sidrom spasa barem u slučaju trži&scaron;ta BiH i Srbije jer je restriktivni ugovor o njegovoj kupnji onemogućio da ga se optereti pretjeranim dugovima. Upravo stoga "Mercator" kao zdravi dio grupacije sada treba preuzeti "Konzumovo" poslovanje u BiH. Planovi za to su izrađeni, provode se dodatne analize a ključna je suglasnost banaka-vjerovnika koja se jo&scaron; očekuje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-agrokor_h20170608007045_hina1200.jpgPOTVRĐENO: U Čitluku zatvorena Agrokorova tvrtka koja zapošljava 180 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=2826428264Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-agrokor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Agrokor Ante Ramljak danas se u Sarajevu sastao sa domaćim dobavljačima ove kompanije.<p>&nbsp;</p> <p>Kako saznaje <strong><a href="http://ba.n1info.com/a171776/Vijesti/Vijesti/U-Velpru-slijede-otkazi-poslovnica-u-Citluku-vec-zatvorena.html" target="_blank">N1</a></strong> pod okriljem Konzuma u BiH je 500 domaćih brendova i 400 domaćih proizvođača, kojima je ova kompanija omogućila izvoz u zemlje regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konzumove trgovine u BiH dnevno zarade blizu 2 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, potvrđeno je da je nekoliko kompanija iz BiH, među kojima je i Sarajevski kiseljak, bili jamci za kredite Agrokora u Hrvatskoj i da će svi krediti sa uspostavom prinudne naplate doći na naplatu, a da to nije garancija da te banke neće sudskim putem tražiti naplatu tih kredita od jamstava kompanija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dug prema domaćim dobavljačima 27. lipnja iznosio je 112 milijuna KM, &scaron;to je manje u odnosu na 27. ožujak ove godine, kada je dug iznosio 130 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potvrđeno je i da je zatvoren Velpro u Čitluku, a da će ta kompanija koja zapo&scaron;ljava 180 ljudi morati otpu&scaron;tati zaposlenike, dok će dio njih preuzeti Konzum.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U tijeku su pripreme za restruktuiranje tvrtki grokora u BiH i povratak Mercatora na bh. trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>N1</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-agrokor.jpgOd 1. srpnja poskupljuje vožnja autocestama u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=2822228222Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-autocesta2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu 1. srpnja na snagu stupaju skuplje, ljetne tarife cestarine za motocikle i osobne automobile na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb. <p>Cestarine će do 30. rujna biti 10 posto skuplje u odnosu na zimske tarife. Od subote će vožnja autocestom osobnim vozilom, primjerice, od Zagreba do Splita umjesto 181 kunu ko&scaron;tati 199 kuna. Ljetna tarifa cestarine na relaciji Zagreb &ndash; Rijeka iznosit će 77 kuna, sedam vi&scaron;e u odnosu na zimsku tarifu. Vožnja ljeti od Zagreba do Osijeka bit će 12 kuna skuplja i iznosit će 134 kune, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, cestarina na nekim dionicama autocesta HAC-a i ARZ-a i nakon stupanja na snagu ljetne tarife ostat će iste, a na nekima će biti povećana i vi&scaron;e od 10 posto zbog metodologije izračuna cestarine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A prema toj metodologiji, cijena cestarine izračunava se i naplaćuje prema udaljenosti između dvije točke naplate, skupini vozila te jediničnoj cijeni po kilometru. Izračun cestarine za dionicu s vi&scaron;e međudionica (primjerice Zagreb &ndash; Kutina uključuje četiri međudionice) računa se tako da se za svaku pojedinu dionicu izračuna iznos cestarine, a cijena kompletne dionice zbroj je cijena među dionicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Konačni iznos cestarine obračunava se u kunama, bez lipa, odnosno zaokružuje se na iznos u kunama. Cijena cestarine po kilometru je 0,483 kune pa tako na primjeru dionice od Zagreb &ndash; istok do Ivanić Grada (24,655 kilometara) zimska tarifa iznosi za osobna vozila 11,908 kuna, a taj se iznos zaokružuje na 12 kuna. S 10% poskupljenja cestarina na toj relaciji iznosi 13 kuna. Na dionici od Ivanić Grada do Križa zimska tarifa iznosi 4,588 kuna, a to se zaokružuje na pet kuna. S 10 posto poskupljenja cestarina na toj dionici iznosi 5,038 kuna, a to se zaokružuje na pet kuna pa je tako na toj dionici ista tarifa i ljeti i zimi. No, na dionici od Križa do Popovače ljetne cijene cestarine bit će 10 posto vi&scaron;e. Na toj dionici zimi cestarina za osobna vozila iznosi &scaron;est kuna, &scaron;to je zaokruženi iznos od 6,459 kune. S 10 posto povećanja iznos se penje na 7,099 kuna, &scaron;to se zaokružuje na sedam kuna.</p> <p><br />Ljetne tarife na autocestama HAC-a i ARZ-a dogovoreno su u sklopu sporazuma Hrvatske i Svjetske banke oko restrukturiranja cestarskog sektora. Dio tog sporazuma bilo je i ujednačavanje cestarine HAC-a i ARZ-a kojim su prije nekoliko mjeseci povećane cijene cestarina pod HAC-ovim upravljanjem pet posto. Tako je na autocestama HAC-a ovo drugo poskupljenje u ovoj godini pa će ovo ljeto vozači u odnosu na pro&scaron;lo plaćati 15 posto skuplju cestarinu. Popusti za ENC se pak ne mijenjaju pa vozači mogu, koristeći se elektroničkom naplatom cestarine, u&scaron;tedjeti oko 20 posto po vožnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljetne tarife cestarine već je prije uveo koncesionar na Istarskom ipsilonu Bina Istra, i to za sve kategorije vozila. Vožnja je ljeti skuplja 10 posto u odnosu na ostatak godine, a ljetna tarifa je ondje na snazi od 1. lipnja do 30 rujna, pi&scaron;e Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-autocesta2.jpgIsplata mirovina počinje 5. srpnjahttp://grude.com/clanak/?i=2823528235Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-mirovine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isplata mirovina za mjesec lipanj počet će u srijedu, 5. srpnja, 2017. godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO. <p>&nbsp;</p> <p>Mirovine ostvarene temeljem Zakona o MIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, &scaron;to znači da iznosi najniže, zajamčene i najvi&scaron;e mirovine ostaju nepromijenjeni, priopćeno je iz Zavoda MIO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno tome, najniža mirovina iznosi 326,17 konvertibilnih maraka, zajamčena 434,90 konvertibilne marke, dok najvi&scaron;a mirovina iznosi 2.174, 48 maraka. Mirovine koje su ostvarene temeljem Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirovine ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00. Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za lipanj, s uračunatim tro&scaron;kovima, iznose oko 164 milijuna maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-mirovine.jpgOdržana radionica o gospodarenju komunalnog otpada u ZHŽ-uhttp://grude.com/clanak/?i=2820428204Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-divlji-deponij-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U zgradi Vlade Županije Zapadnohercegovačke u Širokom Brijegu održana je radionica o tome kako uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom prilagođen stanju u Županiji Zapadnohercegovačkoj. <p>Uvodnu riječ imao je Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a Županije Zapadnohercegovačke Miroslav Ramljak koji je prije svega pozdravio moderatore radionice, dr.sc. Viktora Simončiča, regionalnog stručnjaka za okoli&scaron; te dipl.ing.građ. Sa&scaron;u Avirovića, dugogodi&scaron;njeg tehničkog rukovoditelja komunalne tvrtke &bdquo;Čakom&ldquo; u Čakovcu, te pozvao sve prisutne na pozornost i sudjelovanje na radionici s obzirom da je nesustavno i neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem za&scaron;tite okoli&scaron;a u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uvodnog dijela su moderatori počeli s jako zanimljivom radionicom, sastavljenom od prezentacije teorijskog dijela, primjera dobre prakse, te na samom kraju interaktivnog savjetovanja &scaron;to bi bilo najbolje rje&scaron;enje za stanje u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, dr.sc. Viktor Simončič, međunarodni stručnjak iz oblasti za&scaron;tite okoli&scaron;a sa dugogodi&scaron;njim radnim iskustvom, je istaknuo da svaka lokalna zajednica ima specifične karakteristike koje predstavljaju preduvjete da bi se dobio temelj za izradu kvalitetnog plana gospodarenja otpadom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iskazao je istovremeno zadivljenost ljepotom i posebno&scaron;ću Parka prirode Blidinje te zabrinutost s obzirom da se sa takvim prostorom ne bi smjelo postupati kao sa urbanom sredinom. Sudionicima radionice je kroz primjere predstavio da je potrebno &scaron;to prije shvatiti važnost politike gospodarenja otpadom te početi cjelokupan proces prilagođen lokalnim uvjetima- tehničkim, financijskim, geografskim, ali i mentalitetu ljudi, koji prevladavaju u ovom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dugogodi&scaron;nji tehnički rukovoditelj komunalne tvrtke &bdquo;Čakom&ldquo; u Čakovcu, Sa&scaron;a Avirović, je kroz svoju zanimljivu prezentaciju pokazao da se uz kvalitetnu viziju, dobru organizaciju i spremnost na puno rada mogu postići veliki rezultati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počelo se sa ekolo&scaron;ki neprihvatljivim stanjem, uvođenjem naknade za sanaciju odlagali&scaron;ta, na način da se počistio sav otpad, zatim obradio &bdquo;koristan&ldquo; otpad te na samom kraju neupotrebljiv otpad odvezao na prethodno dogovoren prostor. Svakim danom se povećavala povr&scaron;ina mjesta sa kojih se odvozio otpad dok se nije očistio sav prostor. Nakon toga je uslijedila nabava suvremenog vozila potrebnog za odvoz otpada, selektivno prikupljanje otpada, itd. Zbog svih ovih činjenica, tvrtka &bdquo;Čakom&ldquo; je sada vodeća tvrtka u regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Preporuke koje su moderatori uputili su sljedeće:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- &bdquo;divlje&ldquo; deponije na prostoru ŽZH treba sanirati;<br />- ne treba se pouzdati u odvoz otpada u druge sredine;<br />- sustav prikupljanja otpada ide korak po korak;<br />- Plan upravljanja otpadom treba prilagoditi stanju u ŽZH;<br />- ne postavljati previsoke ciljeve, jer su oni opasnost za uspjeh;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prezentacija od strane moderatora, svi sudionici su imali priliku kroz diskusiju postavljati pitanja o svemu onome &scaron;to ih zanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom kraju radionice, Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a Županije Zapadnohercegovačke Miroslav Ramljak je zahvalio moderatorima i ostalima na dolasku te pozvao predstavnike lokalnih vlasti u ŽZH, direktore javnih i privatnih komunalnih poduzeća, predstavnike nevladinog sektora na suradnju tijekom izrade Plana gospodarenja otpadom u Županiji Zapadnohercegovačkoj, pi&scaron;e Radio Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-divlji-deponij-4.jpgFOTO: Dvorci na napuhavanje stigli u Hercegovinu! Rezervirajte svoj Big Party House!http://grude.com/clanak/?i=2817428174Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-017_1_skakavac_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tražite li zabavnu i pristupačnu alternativu sadašnjoj rođendanskoj zabavi za svoju djecu? Pa, ne tražite više!...<p>&nbsp;</p> <p>Dvorci na napuhavanje veliki su hit na svakom dječjem događaju u svijetu, a rođendanske proslave učinit će uzbudljivim i nezaboravnim, ove sezone i u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvorci na napuhavanje Skakavac od sada su u ponudi, i to prvi put u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvorac Big Party House koji odlikuje atraktivnost boja i velika povr&scaron;ina za skakanje i druge zanimljive igre odličan su način pružanja zabave najmlađima na rođendanskim i drugim zabavama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetite nas i rezervirajte na facebook stranici <a href="https://www.facebook.com/DvorciNaNapuhavanjeSkakavac/" target="_blank">SKAKAVAC</a>, a dodatne informacije na broj 063/445:991 Antonija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pretvorite svoj vrt u igrali&scaron;te! Iznajmljivanje dvorca Big Party House na dan, dostava na kućnu adresu, jednostavno i brzo postavljanje za nekoliko minuta...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Omogućite djeci najbolju zabavu!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-017_1_skakavac_(1).jpgSaznajte koja su zanimanja najplaćenija u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2817828178Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-novinari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fakulteti u BiH uskoro će u novu akademsku godinu primiti tisuće mladih koji bi željeli steći stručno zvanje. <p>Porazna je činjenica da prigodom odabira budućeg zanimanja većina njih nije upoznata s mogućnosti zapo&scaron;ljavanja sa stečenom diplomom, a posebice s plaćenosti pojedinih zanimanja, niti raspolažu podatkom koja su zanimanja deficitarna ili kojih zanimanja ima previ&scaron;e na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takva situacija doprinosi neusklađenosti obrazovnog sustava sa stanjem na trži&scaron;tu, proizvodeći kadrove kojih već ima previ&scaron;e na trži&scaron;tu, dovodeći tisuće diplomanata u stanje nezaposlenosti po okončanju studija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati istraživanja koje je provela &ldquo;Plata.ba&rdquo; o temi &ldquo;Isplati li se studirati u BiH?&rdquo; pokazali su da najvi&scaron;u zaradu mogu donijeti elektrotehnički, ekonomski i farmaceutski fakultet, prenosi Vecernji.ba. Analiza na uzorku vi&scaron;e od 7500 osoba različite dobi, obrazovne podloge i profila iz BiH također je pokazala da osobe koje imaju fakultetske diplome primaju najvi&scaron;e prosječne plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, ako želite studirati na nekom od tehničkih fakulteta, najveću zaradu vam može donijeti diploma elektrotehnike. Softverski inženjeri s magisterijem plaćeni su mjesečno u prosjeku 1800 KM, a IT projekt-menadžer 1900 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobe koje zavr&scaron;e ekonomski fakultet imaju priliku dobre zarade u budućnosti, ali s tim fakultetom je teže pronaći posao jer osobe te struke najče&scaron;će registriraju kao nezaposlene. Osobe sa zavr&scaron;enom ekonomijom često zauzimaju menadžerske dužnosti koje su najplaćenije u BiH. Primjera radi, financijski menadžer prosječno mjesečno zaradi oko 1800 KM, a direktor prodaje 2300 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Diploma farmaceutskog fakulteta može donijeti mjesečna primanja od 2600 KM, &scaron;to je zarada menadžera farmaceutskih proizvoda, dok farmaceut prosječno prima oko 1300 KM mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Arhitekt u BiH zaradi 1080 KM mjesečno, dok strojarski inženjer prima prosječnu plaću od 1100 KM, &scaron;umarski inženjer ima primanja u iznosu od 1090 KM, a kemijski 1040 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ostalih inženjerskih zanimanja, građevinski inženjer - 980 KM, prometni - 970 KM, a najmanje zarade inženjeri poljoprivrede - 890 KM. Prevoditelji s diplomom filozofskog fakulteta u BiH mogu zaraditi 1050 KM, učitelji i nastavnici dobivaju u prosjeku 870 KM, a profesori 960 KM, a čini se da u BiH najmanje zarađuju diplomirani novinari s prosječnom plaćom u iznosu od 680 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi prije do&scaron;li do posla, najbolje se upoznati s trendom traženih zanimanja na trži&scaron;tu rada. Prema godi&scaron;njoj analizi trži&scaron;ta rada portala Posao.ba, deficitarne kategorije poslova za koje je ponuda poslova bila veća od potražnje poslova su IT softver, zdravstvo, zanatske usluge i druge. Poslovi za koje je veća potražnja bila od ponude na trži&scaron;tu (suficitarne kategorije poslova) su policija - za&scaron;titarske usluge, turizam, proizvodnja, arhitektonske usluge i druge.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-novinari.jpgHercegovinu čeka zasad od 1 000 hektara maslinehttp://grude.com/clanak/?i=2818728187Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-beslic-panjolskiveleposlanik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić primio je danas u Gradskoj vijećnici Bosca Gimeneza Soriana, veleposlanika Kraljevine Španjolske u Bosni i Hercegovini.<p>Gradonačelnik Be&scaron;lić i veleposlanik Soriana izrazili su zadovoljstvo dosada&scaron;njom suradnjom na različitim projektima te naglasili potrebu za nastavkom suradnje na različitim projektima, a jedan od njih je projekt sadnje maslina u Mostaru i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt 'Uzgoj maslina na području Hercegovine' rezultat je suradnje između Grada Mostara i &scaron;panjolske korporacije Agro Sevilla, najvećeg svjetskog proizvođača maslina. A njihova namjera je da u iduće tri godine promovira i realizira projekt sadnje oko 1000 hektara maslina na području Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Be&scaron;lić je naglasio kako svakako važnu ulogu u tom projektu, uz Grad Mostar, imaju i Agronomski i prehrambeno-tehnolo&scaron;kog fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Agromediteranski fakultet Džemal Bijedić, prenosi Manager.ba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-beslic-panjolskiveleposlanik.jpgIstraživanje: Violeta pelene proglašene najboljim pelenama u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=2814328143Grude.com - klik u svijetSat, 24 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-24-pelene.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliko nezavisno istraživanje koje je provedeno u Hrvatskoj pokazalo je kako su pelene tvrtke Violeta trenutno najbolje na tržištu. <p>Svih 10 pelena vrlo je dobro upilo prvih pola litre obojene vode koju smo ulijevali. No poslije toga neke su počele propu&scaron;tati, pi&scaron;e <a href="http://www.24sata.hr/news/veliki-test-pelena-koje-najbolje-upijaju-vodu-529766" target="_blank">24sata.hr </a>koje je i provelo istraživanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pelene smo zalijepili onako kako bi ih nosilo dijete i postavili donjim dijelom na povr&scaron;inu. Menzurom smo ulijevali po decilitar obojene tekućine u svaku pelenu. K Classic je sporije pila već peti decilitar. Gumica sa strane držala je tekućinu da se ne izlije. No ipak je sve popila, a poslije je imala snage za jo&scaron; dva decilitra. I kod Pillo pelene peti decilitar pobjegao je malo, no gumica je zadržala tekućinu i pelena ju je polako svu upila. I ona je poslije &ldquo;prona&scaron;la&rdquo; mjesta da upije jo&scaron; malo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Opasan je &scaron;esti decilitar</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;esti decilitar vode polako smo ulijevali u svaku pelenu i čekali dok je malo po malo upijala. Iz pelena Beauty Baby i Pillo tekućina se izlila pokraj gumice. I Baby Love je te&scaron;ko popila &scaron;esti decilitar.</p> <p>Nakon &scaron;to smo u sve ulili &scaron;est decilitara obojene vode, svakoj smo opipali unutra&scaron;nju povr&scaron;inu.</p> <p>Beauty Babi imala je relativno suh gornji sloj unutarnjeg dijela pelene, no na pritisak je tekućina izlazila na povr&scaron;inu i stvarale su se lokvice.</p> <p>K Classic imala je vlažnu povr&scaron;inu, no tekućina je samo neznatno probijala van kad smo pritisnuli nabubreni dio pelene.</p> <p>Kod Toujours pelene povr&scaron;ina je bila malo vlažna, a tekućina je lagano probijala na pritisak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Baby Love pelena je nakon &scaron;estog decilitra bila vlažna na dodir, a na pritisak je propustila samo nekoliko kapi tekućine. Baby Best pelena bila je mokra na dodir, a na pritisak se stvarala lokvica.</p> <p>I Pretty Baby bila je mokra na dodir, ali na pritisak se pojavilo vrlo malo tekućine.</p> <p>Pillo je nakon upijenih &scaron;est decilitara obojene vode također bila mokra na dodir. No nabubrena pelena bila je vrlo tvrda i na pritisak se pojavilo samo malo tekućine na povr&scaron;ini pelene. I pelene Lumpi i Pampers bile su mokre na dodir, a iz njih se mogla iscijediti tekućina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo je Violetina pelena nakon &scaron;est decilitara upijene tekućine bila suha na dodir, a tekućina ni na pritisak nije izlazila iz njene unutra&scaron;njosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vlažne maramice na dar</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Povr&scaron;ina pelene Violeta ostala je relativno suha na dodir i nakon &scaron;to je upila sedam decilitara obojene vode. Ni na pritisak se na povr&scaron;ini pelene nije pojavila tekućina. Pelena bi mogla jo&scaron; upiti. Pobjednica je jer je uspjela upiti koliko i druge, a ostala suha i iz nje nije curila tekućina. Tvrtka Violeta ima proizvodne pogone u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, a pelene rade u Grudama. U pakiranju pelena je i paketić vlažnih maramica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pampers pelene su nas razočarale jer je pelena već nakon &scaron;est decilitara upijene tekućine bila vrlo mokra na dodir. Kad smo pritisnuli pelenu, &scaron;to se dogodi, primjerice, kad dijete padne na guzu, pojavile su se lokvice tekućine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sedmi decilitar tekućine, osim pelene Violeta, brzo je popila i pelena K Classic. Iako je posustajala i sporije upijala već peti decilitar, uspjela je popiti jo&scaron; dva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No nakon upijenih sedam decilitara tekućine, unutra&scaron;nja povr&scaron;ina pelene na dodir je bila vlažna, a pri pritisku se pojavilo vrlo malo tekućine. Ta pelena je druga najjeftinija i jedna stoji 94 lipe, a solidno je upijala tekućinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pelene smo isprobali u idealnim uvjetima. Dijete kad ima pelenu može se kretati, sjediti na peleni, padati na nju i pritom je pritiskati, a spava li može ležati na boku i pitanje je kako će u takvim uvjetima izdržati pelena.</p> <p><br />Pelene smo kupili 20. lipnja u Zagrebu. Među odabranima, barem prema onome &scaron;to pi&scaron;e na pakiranjima, nijedna nije proizvedena u Hrvatskoj.</p> <p>Iz Njemačke su pelene Pretty Baby, robna marka Interspara te M&uuml;llerova Beauty Baby. Baby Love, robnu marku dm-a, napravili su u &Scaron;vedskoj. Pillo je iz Italije. Robne marke K Classic za Kaufland i Toujours za Lidl rade u EU. Na pakiranju pelena Baby Best, robnoj marki Plodina, pi&scaron;e također EU, ali i da su iz Če&scaron;ke. Pampersice su iz Poljske, a Lumpi za Konzum radi Violeta u BiH, no te se pelene dosta razlikuju od &ldquo;pravih&rdquo; Violetinih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slično istraživanje radili smo i 2015. Najbolje su bile Toujours. Popile su osam decilitara. Pampersice su bile druge sa 7,2 decilitra. Violeta je prije dvije godine upila 5,9 decilitara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Osim mjerenja koliko su tekućine upile, vagali smo ih suhe i namočene</strong></p> <p>Pelene smo vagali na preciznoj vagi kakve se koriste za vaganje po&scaron;iljaka u po&scaron;ti, a posudili smo je iz na&scaron;eg otpremnog ureda. Najlak&scaron;a je bila Pampers pelena s 21,8 grama, a najteža Violeta imala je 29,4 grama. Negdje u sredini je K Classic s 24,1 gram, a upila je gotovo jednako kao i najteža Violeta. Pelene imaju različito &lsquo;kopčanje&rsquo; te gume koje drže oko noge.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-24-pelene.jpgOprostit će stotine kazni jer su kamere bile zaražene virusom http://grude.com/clanak/?i=2810828108Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-kamere.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uglavnom se radilo o kaznama za brzu vožnju i prolazak kroz crveno svjetlo, a zaraženo je ukupno 55 kamera. <p>Policija u australskoj državi Victoria odbacit će čak 590 prometnih kazni nakon &scaron;to su otkrili da su kamere koje su snimile vozače bile zaražene virusom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom se radilo o kaznama za brzu vožnju i prolazak kroz crveno svjetlo, a zaraženo je ukupno 55 kamera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prometne kamere ba&scaron; i nisu prva stvar koju bi netko poku&scaron;ao napasti, no policija vjeruje da ih je slučajno zarazio radnik koji je radio na održavanju. On je 6. lipnja preko USB-a u mrežu slučajno ubacio i ransomware virus kojeg su otkrili tek u četvrtak, prenosi 24sata.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zamjenik načelnika Ross Guenther rekao je u petak kako kamere rade i dalje, a kako je virus mogao utjecati na njihov rad, zatražili su da se poni&scaron;te te kazne.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-kamere.jpgPočela berba smilja, destilarije podržavaju cijenu od 1 do 1,30 KM, proizvođači traže 3 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2811828118Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-017_berba_smilja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počela je berba smilja, a još uvijek je sve nepoznato. Neki smiljari prodaju svoje smilje od 1 KM do 1.30. Mnogi uzgajivači, smilje destiliraju u ulje i čekaju kupce, dok oni treći, smilje drže u zemlji.<p>&nbsp;</p> <p>Iz Udruge malih proizvođača smilja Hercegovina koja je već zaživila kao klaster, kazali su nam kako je otkupna cijene od 1KM mizerna. Poručuju kako imaju kontakt s dobrim svjetskim ponuđačem koji je zainteresiran za otkup zelene mase smilja i ulja u neograničenim količinama, pri tom dodaju kako nije Europljanin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz destilerija su nam kazali kako oni otkupnu cijenu od 1KM &ndash; 1.30KM nisu odredili nego kupci na svjetskom trži&scaron;tu. Mali proizvođači tvrde suprotno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ne pristajem na cijenu od 1KM. Svi koji nude takvu cijenu je zločin. Cijena ulja nije tako pala da bi se narod spu&scaron;tao na tu razinu da prodaje svoje smilje za jednu KM&rdquo;, poručuje Dragan Korać, uzgajivač smilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vi koji otkupljujete ovo smilje, molim vas platite ovaj rad kako bi svima bilo dobro&rdquo;, kaže uzgajivač Pero Prusina</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako mi budemo prisiljeni baviti se njihovim poslovima, poručujem vam zatvorit će te svoje destilerije&rdquo;, ističe Slavko Andačić, predstavnik Klastera malih proizvođača smilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzrok u niskoj otkupnoj cijeni vide i u bh veleposlanicima koji zasupaju BiH pred drugim državama u kojima se nalaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Da su veleposlanici radili svoj posao, hercegovačko smilje bi bilo prepoznatljivo u svijetu i ne bi smo &lsquo;ni izbliza&rsquo; zadovoljili količine da cijelu Hercegovinu zasadimo smiljem&rdquo; poručuje Andačić</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni smiljari koji su zainteresirani za otkupnu cijenu od 3KM, moraju evidentirati broj sadnica na facebook grupi &ldquo;Udruga malih proizvođača smilja Hercegovina&rdquo;. No, vi&scaron;e informacija o otkupu smilja predstavnici klastera javnost će obavijestiti idući tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://nasatv.ba/pocela-berba-smilja-mali-proizvodaci-porucuju-da-se-ne-prodaje-po-1km/" target="_blank"><em><strong>NA&Scaron;A TV</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-017_berba_smilja.jpgPojačan inspekcijski nadzor: Naplaćeno preko milijun KM kaznihttp://grude.com/clanak/?i=2808728087Grude.com - klik u svijetThu, 22 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-22-preuzimanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od početka pojačanih inspekcijskih nadzora, od 20. ožujka do 21. lipnja je izvršeno 4.506 inspekcijskih nadzora i 107 kontrolnih te je sačinjeno 4.506 zapisnika. <p>U nastavku pojačanog inspekcijskog nadzora u Federaciji Bosne i Hercegovine, u razdoblju od 29. svibnja do 21. lipnja izvr&scaron;eno je 1.127 inspekcijskih nadzora i 22 kontrolnih te je sačinjeno 1.127 zapisnika, priopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inspektori su izdali 852 prekr&scaron;ajna naloga u ukupnom iznosu od 1.029.972,00 KM. Naplaćeno je 290.547,00 KM po naknadama za vode, &scaron;ume, ceste i zrak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrečeno je 115 upravnih mjera i 31 mjera privremene zabrane rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 335 gospodarskih subjekata kontroliranih u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sustavima, tri nemaju fiskalni uređaj, 57 nije izdavalo fiskalne račune za prodate robe i izvr&scaron;ene usluge. Od 621 kontroliranih radnika, 48 je zatečeno da radi "na crno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasak pojačanih inspekcijskih aktivnosti je na borbi protiv sive ekonomije, a nadziru se oblasti trgovine, turizma, rada, poljoprivrede, zdravstva, urbanizma i ekologije, prometa, &scaron;umarstva, voda, veterinarstva, rudarstva te termo i elektroenergetike. Aktivnosti se vr&scaron;e u zajedničkim multidisciplinarnim timovima u suradnji s kantonalnim trži&scaron;nim inspektorima rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od početka pojačanih inspekcijskih nadzora, od 20. ožujka do 21. lipnja je izvr&scaron;eno 4.506 inspekcijskih nadzora i 107 kontrolnih te je sačinjeno 4.506 zapisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sačinjena su 2.894 prekr&scaron;ajna naloga "te&scaron;ka" ukupno 3.685.354,00 KM, naplaćeno je 624.944,94 KM na ime naknada za vode, &scaron;ume, ceste i zrak te su izrečene 461 upravna mjera i 104 mjere privremene zabrane rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1.240 gospodarskih subjekata kontroliranih u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sistemima, konstatirano je da sedam nema fiskalni uređaj, 212 nije izdavalo fiskalne račune za prodate robe i izvr&scaron;ene usluge. Od 3.907 kontroliranih radnika, 242 su zatečena "na crno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalna uprava za inspekcijske poslove ponovno poziva sve gospodarske subjekte nadzora u Federaciji BiH da preispitaju njihovo poslovanje i blagovremeno ga uvedu u zakonske okvire kako ne bi bili predmet represivnih inspekcijskih mjera, odnosno financijskog sankcioniranja.<br />Pojačane inspekcijske aktivnosti bit će nastavljene u kontinuitetu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-22-preuzimanje.jpgNovalić: Nećemo izgubiti 30 milijuna eura za zapošljavanjehttp://grude.com/clanak/?i=2805228052Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-fadil_novalic_15.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni premijer Fadil Novalić izjavio je danas da je uvjeren da Bosna i Hercegovina neće ostati bez 30 milijuna eura za poticaje zapošljavanju. <p>Naveo je da će biti ispunjene obveze da se ''povuku'' ta sredstva Europske unije, te da postoje opravdani razlozi, složenost sustava u BiH, zbog čega se kasni u ispunjavanju postavljenih uvjeta za taj projekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je i da opći kolektivni ugovor, po zadnjim promjenama, traje do kolovoza, dok sindikat tvrdi da traje do lipnja, iako se u zakonu računa zadnja promjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Moramo priznati da smo odredbe iz općeg kolektivnog ugovora sve prekomponirali u gradske kolektivne ugovore, a ono &scaron;to nije, devet izmjena, je pro&scaron;li mjesec pro&scaron;lo kroz parlament. Tako da opći kolektivni ugovor ovog trenutka tehnički može, a i ne mora postojati'', rekao je Novalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalni premijer je pojasnio da ne treba mije&scaron;ati novac od tro&scaron;arina, koji ide u opću potro&scaron;nju, i sredstva od putarina/tro&scaron;arina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Pogre&scaron;no je rečeno da su entiteti potro&scaron;ili osam milijardi tro&scaron;arina, jer su one oti&scaron;le u državni, entitetske i u FBiH na županijske i općinske proračune i znatno su veće od putarina, koje su u BiH 25 pfeninga, a tro&scaron;arine 30 do 40 pfeninga. U Hrvatskoj su putarine 1,01 pfening, u Srbiji 89 pfeninga i u tim zemljama ide gradnja, a kod nas zbog negativnog stava dijela opozicije i vlasti ne gradimo i pu&scaron;tamo da se tro&scaron;arine ubiru u najmanjem iznosu u Europi'', rekao je Novalić novinarima u Banja Luci, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-fadil_novalic_15.jpgZatvorit će se do 100 prodavaonica Konzuma, poslovanje u BiH jedno od najkritičnijihhttp://grude.com/clanak/?i=2805528055Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-k_republika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik uprave Konzuma Slavko Ledić u Supetru na otoku Braču izjavio je kako se planira zatvaranje 80 do 100 trgovina, a u planu je i otpuštanje radnika.<p>"Svake godine smo optimalizirali na&scaron;u prodajnu mrežu, a neke prodavaonice smo s obzirom na strukturu stanovni&scaron;tva zatvarali. Ove godine ćemo to intenzivno raditi, jer nam je u fokusu profitabilnost prodavaonica. Zatvorit ćemo određeni broj prodavaonica, ali ljude ćemo zbrinuti sukladno zakonu. Zatvorit ćemo od 80 do 100 prodavaonica", kazao je Ledić, koji je s izvanrednim povjerenikom Agrokora Antom Ramljakom otvorio Super Konzum u Supetru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neće se dogoditi nikakva velika drama" Ledić je objasnio kako se ide u proces restrukturiranja mreže, koja mora biti profitabilna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Biti će otpu&scaron;tanja jednog dijela radnika u prodavonicama koje će se zatvoriti, ali radit će se zbrinjavanje sukladno kolektivnom ugovoru, a jedna dio radnika će ići u druge dućane. Mislim da se neće dogoditi nikakva velika drama", kazao je Ledić odgovarajući na pitanja novinara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako su trgovine Konzuma uoči turističke sezone pune.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sve bitne robe i asortiman imamo. Prodavaonice su pune robe i čekamo sezonu spremniji nego ikad", kazao je Ledić. Ističe i kako su svi dobavljači i dalje spremni na suradnju i svi će po&scaron;tivati ugovore. Radi se na definiranju onih stvari koje nisu '&scaron;timale' zadnja dva mjeseca i manje-vi&scaron;e svi problemi su rije&scaron;eni, rekao je. Upitan imaju li dovoljno radnika za sezonu, kazao je kako u cijeloj turističkoj industriji pa tako i u trgovini nedostaje određeni broj radnika, kao i svake godine. Ove godine imaju malo veći izazov, ali rje&scaron;avaju to sa sezoncima i studentima, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarski upit o padu prihoda Konzuma za vi&scaron;e od 10 posto, Ledić je kazao kako su rezultati iz dana u dan sve bolji, odnosno "kako sezona ide tako su rezultati sve bolji".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da smo pro&scaron;li najteže razdoblje" Izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak je kazao kako je Super Konzum Supetar jedan je rijetkih investicijskih projekata koji je svoj zavr&scaron;etak dočekao u razdoblju izvanredne uprave, a iz razloga &scaron;to je taj projekt bio u odmakloj fazi. Upravo su ovakve trgovine na odličnim lokacijama na otocima i obali jedan od najvažnijih preduvjeta uspje&scaron;nih rezultata Konzuma u turističkoj sezoni, istaknuo je Ramljak, kojega raduje i uzlazna putanja u poslovanju koju bilježe u zadnjih nekoliko tjedana, &scaron;to je pokazatelj prije svega povratka povjerenja kupaca u Konzum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovarajući na pitanja novinara, Ramljak je istaknuo kako je bitno &scaron;to će Konzum, dok bude smanjivao broj trgovina, istovremeno raditi na otvaranju novih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da smo pro&scaron;li najteže razdoblje i da je pred nama razdoblje u kojem moramo napraviti sve da pobolj&scaron;amo financijski rezultat i profitabilnost Konzuma. To ćemo i napraviti u sljedećih pola godine", rekao je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na upit je li jo&scaron; koja banka potvrdila da će sudjelovati u kreditiranju Agrokora, odgovorio je kako se s bankama trenutno intenzivno razgovara. Sberbank mora sam odlučiti želi li participirati u kreditu, kazao je. Potvrdio je da je sjeo prvi novac od kredita, ali jo&scaron; nije potro&scaron;en. Jako puno zainteresiranih za jahtu i helikopter Ramljak je u odgovorima na novinarska pitanja kazao i kako je njegov sutra&scaron;nji put u Sarajevo vezan za poslovanje u Bosni i Hercegovini, koje je, kako je rekao, u ovom trenutku možda jedno od najkritičnijih. To je sada moj prioritet i fokus, poručio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvanredna uprava Agrokora je krajem svibnja objavila da prodaje jahtu i helikopter, a Ramljak kaže kako ima jako puno zainteresiranih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Super Konzum koji je danas otvoren u Supetru na otoku Braču jedan je od najmodernijih i u njemu je zaposleno 55 djelatnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi Super Konzum Supetar je investicija koja je financijski zatvorena sredstvima iz pro&scaron;logodi&scaron;njeg proračuna te je izuzetno bitna za kompaniju, posebno u kontekstu ovogodi&scaron;nje ljetne sezone, ističu iz tog trgovačkog lanca koji je u sastavu koncerna Agrokor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode, to je osmi Super Konzum u Hrvatskoj odnosno 38. Konzumova prodavaonica na hrvatskim otocima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-k_republika.jpgZapadnohercegovačka županija: Evo gdje je najviša isplaćena neto plaća, a gdje najnižahttp://grude.com/clanak/?i=2805628056Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-novac-marke-650x403.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječno isplaćenim neto plaćama za 2016.godinu i prosječan broj zaposlenih koji je važan ekonomski pokazatelj pogodan za promatranja i analize gospodarskog razvoja. <p>Prosječna isplaćena neto plaća u Federaciji BiH, za 2016. godinu, iznosi 839 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveća isplaćena neto plaća ostvarena je u Županiji Sarajevo i iznosi 1.018 KM, zatim slijedi Hercegovačko-neretvanska županija 928 KM, HB Županija sa 848 KM, Unsko-sanska 811 KM, Zapadnohercegovačka 759 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najniža plaća zabilježena je u Srednjobosanskoj županiji 678 KM, zatim slijedi Zeničko-dobojska županija 730 KM, Posavska 730 KM, Tuzlanska 744 KM i Bosansko&ndash; podrinjska županija 746 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promatrano po općinama u okviru županija u 2016. godini:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Unsko-sanskoj županiji najveća prosječna isplaćena neto plaća je u Gradu Bihaću 929 KM, a najniža je u općini Cazin 703 KM;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Posavskoj županiji &nbsp;najveća isplaćena neto plaća je u općini Ora&scaron;je 829 KM, a najniža u općini Domaljevac-&Scaron;amac 584 KM;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Tuzlanskoj županiji &nbsp;najveća isplaćena neto plaća je u Gradu Tuzla 874, a najniža je u općini Doboj-Istok 532 KM;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Zeničko-dobojskoj županiji najvi&scaron;a isplaćena neto plaća je u općini Kakanj 969 KM, najniža u općini Žepče 545 KM;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Bosansko-podrinjskoj županiji najvi&scaron;a isplaćena neto plaća je u općini Foča 828 KM, a najniža u općini Pale 713 KM;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Srednjobosanskoj županiji najvi&scaron;a isplaćena neto plaća je u općini Dobretići 913 KM, a najniža je u općini Vitez 607 KM;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Hercegovačko-neretvanskoj županiji najveća isplaćena neto plaća je u općini Ravno 1.161 KM, a najniža u općini Konjic 766 KM;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Zapadnohercegovačkoj županiji najvi&scaron;a isplaćena neto plaća je u općini Ljubu&scaron;ki 861 KM, a najniža u općini Posu&scaron;je 656 KM;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Županiji Sarajevo najvi&scaron;a isplaćena neto plaća je u općini Centar Sarajevo 1.197 KM, a najniža je u općini Ilija&scaron; 638 KM;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Hercegbosanskoj županiji najveća isplaćena neto plaća je u općini Bosansko-Grahovo 1.006 KM, a najniža u općini Drvar 749 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako promatramo ukupno općine u Federaciji BiH najveću isplaćenu prosječnu neto plaću ima općina Centar Sarajevo 1.197 KM, zatim slijedi općina Ravno 1.161 KM, općina Novo Sarajevo 1.115 KM, Grad Mostar 1.042 KM, Stari Grad Sarajevo 1.027 KM, Bosansko Grahovo 1.006 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnižu neto plaću ima općina Gračanica 541 KM, zatim općina Žepče 545 KM, općina Te&scaron;anj 571 KM, općina Čitluk 582 KM, općina Domaljevac-&Scaron;amac 584 KM, općina Visoko 593 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-novac-marke-650x403.jpgPROSVJED: U Vukovarskoj je po procjenama parkirano oko tisuću taksijahttp://grude.com/clanak/?i=2806028060Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-taksi1_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je kako do današnjeg prosvjeda taksista nije trebalo ni doći, a za jesen je najavio i izmjene Zakona o cestovnom prijevozu.<p>Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je kako do dana&scaron;njeg prosvjeda taksista nije trebalo ni doći, a za jesen je najavio i izmjene Zakona o cestovnom prijevozu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taksisti iz cijele Hrvatske su prosvjedovali u Zagrebu protiv nelojalne konkurencije, ponajprije Ubera za kojeg tvrde da radi nezakonito, a tijekom prijepodneva zbog tog je prosvjeda bio otežan automobilski promet Vukovarskom ulicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mislim da do tog prosvjeda nije trebalo doći. Pridružujem se svim onim građanima koji su danas bili iznenađeni i revoltirani tim potezom, za kojeg smatram da nije bio korektan, kazao je Butković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominjući kako je prosvjed zavr&scaron;en, Butković je novinarima prenio kako je održan sastanak u Ministarstvu uprave te kako je zaključeno da će se idući tjedan nastaviti razgovori o čitavoj toj probelematici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar je kazao i kako u ovom trenutku ne može dati odgovor na upit hoće li Uber ostati. O tome će dati odgovor prijedlog novog zakona, rekao je, najavljujući da se on može očekivati vrlo brzo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, taksisti tvrde da konkurent Uber posluje nelegalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nakon dvije godine nefunkcioniranja pravne države mi ne možemo ni&scaron;ta vi&scaron;e napraviti nego ovo &scaron;to smo napravili, ovo, nazovimo ga spontano okupljanje, kako bismo izrazili svoje nezadovojstvo državnim institucijama koje ne provode svoje zakone", rekao je Božo Miletić, dubrovački taksist i predsjednik Sekcije autotaksi prijevoznika Hrvatske obrtničke komore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Već vi&scaron;e od dvije godine Uber, otkad je u Hrvatskoj, radi u suprotnosti sa zakonskim okvirima i Uber je trenutačno jedino moderan i inovativan u tome kako kr&scaron;iti zakone", rekao je Miletić. Za događaj u Vukovarskoj tvrdi da to nije prosvjed koji je definiran Zakonom o javnom okupljanju, već spontano izražavanje nezadovoljstva radom mjerodavnih hrvatskih institucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hrvatska obrtnička komora stoji uz svoje članove, taksiste, jer rade legalno, po&scaron;tuju zakone, dok Uber radi mimo zakona, ne po&scaron;tuje zakone moje domovine", rekao je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a. "Tražimo da Vlada pokrene mehanizme i zabrani platformu preko koje se potiče nelegalni rad na crno i sprečava dotok novca u državni proračun", istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odvjetnica taksista u Hrvatskoj Doris Ko&scaron;ta rekla je da su se poduzeli svi relevatni postupci kako bi se probudile odgovorne osobe koje su trebale za&scaron;tititi ustav. "Ovo danas nije prosvjed protiv Ubera, nego da se država probudi jer nitko ne može raditi na teritoriju Republike Hrvatske i nepo&scaron;tivati zakon", rekla je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Očekujemo da meritorne osobe, agencija, zabrani aplikaciju Uber, dok ne ispostave sve ono &scaron;to imamo mi taksisti. Tek tada mogu dobiti pravo na aplikaciju".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taksisti su početkom godine najavili prosvjed i prijetili da će blokirati Zagreb ako Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ne zabrani rad Ubera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski taksi prijevoznici, obrtnici, članovi Hrvatske obrtničke komore, koji su dužni ispunjavati sve zakonske uvjete za obavljanje autotaksi djelatnosti, svjedoci su svakodnevnog kr&scaron;enja zakonske regulative koja uređuje područje pružanja taksi usluge od strane vozača koji uslugu taksi prijevoza pružaju temeljem Uber aplikacije, navodi Hrvatska obrtnička komora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani su javljali da je kolona taksija dugačka od Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog do Savske ceste, a otežan promet potvrdila je i zagrebačka Policijska uprava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija je potvrdila da joj prosvjed nije prijavljen i da je postupanje u tijeku. Po nekim procjenama, u Vukovarskoj je parkirano oko tisuću taksija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miletić je dodao kako je te&scaron;ko reći do kad će taksisti ostati u Vukovarskoj, a od nadležnih ministarstava očekuju da im jave kada će biti onemogućena Uber aplikacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Plenković: U vezi s uber aplikacijom provedeno 170 inspekcijskih nadzora</strong></p> <p>I premijer Andrej Plenković se osvrnuo na prosvjed taksista.<br />"Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je provelo vi&scaron;e od 170 inspekcijskih nadzora. Izrečene su novčane kazne u iznosu od 5,2 milijuna kuna. Jedanaest vozila je zaplijenjeno, a izrečeno je na prekr&scaron;ajnim sudovima 19 prvoostupanjskih presuda. Trenutačno se provode analize te će se u predložiti izmjene i dopune važećih zakona kako bi se preciznije reguliralo ovo pitanje u hrvatskim propisima. Svi koji smatraju da se zbog kori&scaron;tenja aplikacije uber kr&scaron;e njihova prava, imaju mogućnost poslati tužbe u skladu s odgovarajućim zakonskim propisima", rekao je Plenković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aplikaciju koristi vi&scaron;e od 100.000 ljudi zato &scaron;to je uber pouzdan, siguran i lako dostupan</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uber se javio priopćenjem poručiv&scaron;i da blokiranjem grada najvi&scaron;e trpe građani, a takvim nepromi&scaron;ljenim odlukama &scaron;teti se i poslovanju grada. Drže da je takav pritisak u dana&scaron;nje vrijeme neprihvatljiv i predstavlja relikt nekih pro&scaron;lih vremena, te nije primjer moderne europske države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tijeku je turistička sezona diljem Hrvatske, a blokada gradova ne prikazuje sliku Hrvatske kakvu želimo da strani gosti zapamte, ističe Uber.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Ubera tvrde da oni potiču kretanje u gradovima, a u Hrvatskoj njegovu aplikaciju koristi vi&scaron;e od 100.000 ljudi zato &scaron;to je pouzdan, siguran i lako dostupan. "Turisti iz čak 118 zemalja su koristili Uber tijekom ove godine. U konstruktivnom smo dijalogu s predstavnicima vlasti te podupiremo dono&scaron;enje nove regulative koja &scaron;titi pravo potro&scaron;ača na izbor i promiče trži&scaron;no natjecanje", stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-taksi1_01.jpgNOVI PROBLEMI: Kanađani ogorčeni nekim hercegovačkim plantažerima i destilarijama! Odustali su od financiranjahttp://grude.com/clanak/?i=2806328063Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-kanadjani.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>ABCportal je objavio priopćenje predstavnika Kanadskog investicijskog fonda, koji se inače bavi investicijama u različite poslove, a u našim krajevima ušli su u investiranje u poslove sa eteričnim uljem.<p>&nbsp;</p> <p>Kanadski investitori koji su ovih dana boravili na području Hercegovine su novčano financirali, u 100% iznosu, plantaže smilja i destilerije u vi&scaron;e bosansko-hercegovačkih tvrtki: Immortelle Hercegovina d.o.o., Erbavita d.o.o., Park Sunca d.o.o., Immortelle Group d.o.o. itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su rekli novinaru ABCportala do njih su doprijele glasine kako su im plaćene karte i ostali tro&scaron;kovi putovanja u Hercegovinu &scaron;to nije istina, a &scaron;to se tiče otkupa zelene mase neće financirati otkup preko navedenih tvrtki s kojima su imali poslovni odnos u prija&scaron;njim sezonama. Razlog su vlasnički odnosi u navedenim tvrtkama te financijski dugovi istih prema Kanadskom investicijskom fondu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnik Kanadskog investicijskog fonda Richard Czerlau i njihov odvjetnk Thomas Brown danas su napustili Hercegovinu kako bi donijeli odluke za daljnje poslovanje sa eteričnim uljem iz ove regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni su investirali u navedene hercegovačke kompanije koje su prodale eterično ulje (500 litara) tvrtki nepovezanoj s ovom investicijskom grupacijom a koja se bavi proizvodima u kojima se koristi ulje od smilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://abcportal.info/clanak/kanadski--investicijski-fond-prekida--suradnju-sa-nekim-hercegovackim-tvrtkama-destilerijama" target="_blank"><em><strong>Abcportal</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-kanadjani.jpgZapadna Hercegovina: Evo kako možete ostvariti prava na novčane potpore u poljoprivredihttp://grude.com/clanak/?i=2802128021Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-rajcice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke, donijelo je naputak za ostvarivanje prava na novčanu potporu u poljoprivredi. Uvjete prenosimo u cijelosti<p>NAPUTAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA NOVČANE POTPORE U POLJOPRIVREDI</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE</em></strong></p> <p>Članak 1.</p> <p>(Opće odredbe)</p> <p>(1) Ovim Naputkom propisuju se opći i posebni uvjeti koje moraju ispuniti fizičke i pravne osobe (u daljnjem tekstu: klijenti) za ostvarivanje prava na novčane potpore u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: potpore), uređuje postupak za ostvarivanje prava na potpore, propisuje potrebna dokumentacija i obrasci, obveze koje klijent mora ispuniti prije prijama potpora i obveze koje klijent mora ispuniti nakon prijama potpore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(2) Potpore su usmjerene prema Modelu potpore proizvodnjama koje obuhvaćaju proizvodnje od vitalnog interesa, animalnu proizvodnju i biljnu proizvodnju, te Modelu ostalih vrsta potpora u okviru kojeg se potiče investicije u poljoprivredi, unaprjeđenje proizvodnje, podr&scaron;ka skupovima od značaja za sektor poljoprivrede, potpora organizacijama i udrugama i potpora za organizirani otkup i prijevoz mlijeka. Sredstva pričuve koristit će se za nepredviđene izdatke koji se pojave tijekom proračunske godine, a u skladu su sa Zakonom o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvitku (&bdquo;Narodne novine ŽZH&ldquo; broj: 8/12, 20/13 i 5/17).</p> <p>&nbsp;</p> <p>(3) Ministar gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu: Ministar) zadržava pravo usklađivanja visine potpore u okviru jedne namjene, kako se predviđena sredstva za istu ne bi prekoračila sukladno članku 5. Odluke o dono&scaron;enju Programa utro&scaron;ka sredstava &bdquo;Tekući prijenosi za novčane potpore u poljoprivrednoj proizvodnji i gospodarstvu&ldquo; utvrđenih proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2017. godinu (u daljnjem tekstu: Program), (&bdquo;Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke&ldquo;, broj: 7/17).<br />(4) Ako se pojavi potreba Ministar odlučuje o prebacivanju sredstava iz jedne namjene u drugu, odnosno ako se u jednoj namjeni pojavi vi&scaron;ak, prebacuje sredstva tamo gdje nedostaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 2.<br />(Uvjeti za ostvarivanje potpora u proizvodnji)</p> <p>&nbsp;</p> <p>(1) Pravo na ostvarivanje potpora za proizvodnju imaju klijenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:</p> <p>&nbsp;</p> <p>a) da su registrirani za poljoprivrednu djelatnost i upisani u Registar poljoprivrednih gospodarstava odnosno Registar klijenata ( u daljnjem tekstu: Registri), sukladno Zakonu o poljoprivredi ( &bdquo;Službene novine F BiH, br. 88/07, 4/10, 27/12 i 7/13),</p> <p>&nbsp;</p> <p>b) da imaju prebivali&scaron;te ili sjedi&scaron;te na području Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu: Županija),</p> <p>&nbsp;</p> <p>c) da ostvaruju proizvodnju na području Županije,</p> <p>&nbsp;</p> <p>d) klijenti koji sukladno Programu i Naputku za ostvarivanje prava na novčane potpore u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: Naputak) dostave odgovarajuću dokumentaciju,<br />e) klijenti koji ispune uvjete propisane Programom i Naputkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(2) Posebni uvjeti za ostvarenje prava na potporu definirani su pojedinačno za svaku vrstu potpora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 3.<br />(Ostvarivanje prava na potpore u proizvodnji)</p> <p>&nbsp;</p> <p>(1) Klijent koji ispunjava opće i posebne kriterije propisane Programom i Naputkom podnosi zahtjev za ostvarivanje prava na potpore i potrebnu dokumentaciju Ministarstvu gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke ( u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u roku koji je propisan za svaku vrsta potpora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(2) Dokumentacija klijenta dostavljena uz zahtjev Ministarstvu uvodi se u djelovodnik predmeta i akata i trenutkom upisa postaje službena dokumentacija sa kojom se postupa sukladno Uredbi o uredskom poslovanju tijela uprave i službi za upravu Županije Zapadnohercegovačke ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 11/09) i Naputku o načinu obavljanja uredskog poslovanja u tijelima uprave i službama za upravu u Županiji Zapadnohercegovačkoj ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 14/09 i 6/14).</p> <p>&nbsp;</p> <p>(3) Nakon obrade i provjere dostavljene dokumentacije, Ministarstvo donosi rje&scaron;enja o odobravanju potpora u propisanim rokovima za zahtjeve koji se pravovremeni, utemeljeni i potpuni i primjerak rje&scaron;enja dostavljaju Ministarstvu financija Županije Zapadnohercegovačke ( u daljnjem tekstu: Ministarstvu financija), uz obračune na propisanim obrascima za svaku vrstu potpora koji su sastavni dio Naputka, radi konačne isplate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(4) Za Zahtjeve koji su nepravovremeni, neutemeljeni ili nepotpuni Rje&scaron;enjem će se odbiti. Za Zahtjeve koji se Rje&scaron;enjem odbijaju klijent nema pravo žalbe, ali može pokrenuti Upravni spor kod Županijskog suda Županije Zapadnohercegovačke u roku od 30 dana od dana prijema rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(5) Sastavni dio ovog Naputka su obrasci obračuna:</p> <p>&nbsp;</p> <p>a) PVI/1 - uzgoj muznih krava,<br />b) PVI/2 -držanje pčelinjih dru&scaron;tava,<br />c) PPVI/OP-proizvodnja povrća od vitalnog interesa i ostalo povrće,<br />d) AP/1 uzgoj koka nesilica,<br />e) AP/2 uzgoj brojlera,<br />f) AP/3 proizvodnja jednodnevnih pilića i<br />g) P/S -proizvodnja u plastenicima/staklenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>POGLAVLJE II. MODELI POTPORA</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 4.<br />(Model potpora)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpore su usmjerene prema slijedećim modelima:<br />a) Model potpore proizvodnji,<br />b) Model ostalih vrsta potpora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 5.<br />(Model potpore proizvodnji)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo na potporu proizvodnji može se ostvariti za:</p> <p>&nbsp;</p> <p>a) proizvodnje od vitalnog interesa za Županiju (uzgoj muznih krava; držanje pčelinjih dru&scaron;tava i proizvodnja povrća u svježem stanju),<br />b) animalnu proizvodnju (uzgoj koka nesilica za proizvodnju konzumnih jaja, uzgoj brojlera i proizvodnju jednodnevnih pilića) i<br />c) biljnu proizvodnju (ostalo povrće).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 6.<br />(PVI/1 - Uzgoj muznih krava)</p> <p>(1) Pravo na potporu za uzgoj muznih krava imaju klijenti koji:<br />a) su prijavili proizvodnju Ministarstvu odnosno Zavodu za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekst: Zavod) do 19.05.2017. godine,<br />b) posjeduju od 3 do 20 muznih krava.<br />(2) Potpora za uzgoj muznih krava iznosi do 130,00 KM/komadu.<br />(3) Zahtjev za potporu Ministarstvu klijent podnosi do 07.07.2017. godine uz slijedeću dokumentaciju:<br />a) Zapisnik o broju muznih krava,<br />b) kopije stočnih putovnica (paso&scaron;a).<br />c) Potvrda o provedenim obveznim mjerama sukladno odredbama &bdquo;Programa mjera zdravstvene za&scaron;tite životinja i njihovog provođenja u 2017. godini (&bdquo;Sl. Glasnik BiH&ldquo; broj: 19/17).<br />(4) Ministarstvo će Ministarstvu financija do 07.08.2017. godine dostaviti rje&scaron;enja o ostvarivanju prava na potpore i obračun na obrascu PVI/1.<br />(5) U slučaju nedostatka sredstava i nemogućnosti prebacivanja istih sa drugih pozicija, potpora se proporcionalno smanjuje sukladno prispjelim i odobrenim zahtjevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 7.<br />(PVI/2 - Držanje pčelinjih dru&scaron;tava )</p> <p>(1) Klijenti ostvaruju pravo na novčanu potporu za držanje pčelinjih dru&scaron;tava ako:<br />a) u vlasni&scaron;tvu ima najmanje 30 do najvi&scaron;e 150 pčelinjih dru&scaron;tava,<br />b) je prijavio proizvodnju Ministarstvu odnosno Zavodu do 19.05.2017. godine<br />(2) Djelatnici Ministarstva, odnosno Zavoda će od 04.09.2017. do 02.10.2017. izaći na teren i utvrditi činjenično stanje te sačiniti Zapisnik.<br />(3) Pčele moraju biti na imanju vlasnika maksimalno na dvije lokacije.<br />(4) Visina potpore za držanje pčelinjih dru&scaron;tava iznosi do 6,00 KM/ko&scaron;nici.<br />(5) Zahtjev za potporu Ministarstvu klijenti podnose do 20.10.2017. godine. Uz Zahtjev prilažu Zapisnik o broju pčelinjih dru&scaron;tava.<br />(6)Ministarstvo će Ministarstvu financija do 20.11.2017. godine dostaviti rje&scaron;enja o ostvarivanju potpora za držanje pčelinjih dru&scaron;tava i obračun na obrascu PVI/2.<br />(7) U slučaju nedostatka sredstava i nemogućnosti prebacivanja istih sa drugih pozicija, potpora se proporcionalno smanjuje sukladno prispjelim i odobrenim zahtjevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 8.<br />( Proizvodnja povrća od vitalnog interesa)</p> <p>U proizvodnji povrća od vitalnog interesa potiče se: krumpir, crveni i bijeli luk, rajčica i kupusnjače. Uvjeti i način ostvarenja novčane potpore propisani su u članku 13. ovog Naputka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 9.<br />(AP/1 Uzgoj koka nesilica za proizvodnju konzumnih jaja)</p> <p>(1) Pravo na potpore za uzgoj koka nesilica za proizvodnju konzumnih jaja imaju pravne osobe i obrti koji:<br />a) u vlastitoj proizvodnji imaju minimalno 1.000 do najvi&scaron;e 5.000 komada koka nesilica<br />b) su od 01.01.2016. do 01.07.2017. godine imali minimalno jednog uposlenog (plaćene obveze za mirovinsko i zdravstveno)<br />(2) Potpora za uzgoj koka nesilica iznosi do 1,00 KM/kom.<br />(3) Zahtjev za potporu klijenti podnose Ministarstvu do 18.08.2017. godine uz slijedeću dokumentaciju:<br />a) dokaz o provedenim veterinarsko-zdravstvenim mjerama u tijeku uzgoja,<br />b) potvrdu da nema neizmirenih poreznih obveza za 2016. godinu,<br />c) rje&scaron;enje o registraciji,<br />d) obrazac 2001-Specifikacija za isplatu plaća.<br />(4 Djelatnici Ministarstva, odnosno Zavoda će do 01.09.2017. godine kod klijenta sačiniti Zapisnik o broju koka nesilica i uložiti ga u predmet<br />(5) Ministarstvo će Ministarstvu financija dostaviti do 18.09.2017. godine rje&scaron;enja o isplati potpora za uzgoj koka nesilica za proizvodnju konzumnih jaja i obračun na obrascu AP/1.<br />(6) U slučaju nedostatka sredstava i nemogućnosti prebacivanja istih sa drugih pozicija, potpora se proporcionalno smanjuje sukladno prispjelim i odobrenim zahtjevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 10.</p> <p>(AP/2 Uzgoj brojlera)</p> <p>(1) Pravo na potporu imaju pravne osobe i obrti koji su:<br />a) od 01.08.2016. do 01.08.2017. godine uzgojili i prodali najmanje 5.000 do najvi&scaron;e 10.000 komada brojlera,<br />b) od 01.01.2016. do 01.08.2017. godine imali minimalno jednog uposlenog (plaćene obveze za mirovinsko i zdravstveno).<br />(2) Potpora za uzgoj brojlera iznosi do 1,00 KM/kom.<br />(3) Zahtjev za potporu klijenti podnose Ministarstvu do 18.08.2017. godine uz slijedeću dokumentaciju:<br />a) dokaz o provedenim veterinarsko-zdravstvenim mjerama u tijeku uzgoja,<br />b) račun o nabavci jednodnevnih pilića (prema važećem zakonu),<br />c) računi da su brojleri prodani (prema važećem zakonu),<br />d) potvrdu da nema neizmirenih poreznih obveza za 2016. godinu,<br />e) rje&scaron;enje o registraciji,<br />f) obrazac 2001-Specifikacija za isplatu plaća.<br />(4) Ministarstvo će Ministarstvu financija do 18.09.2017. godine dostaviti rje&scaron;enja o ostvarivanju potpora za uzgoj brojlera i obračun na obrascu AP/2.<br />(5) U slučaju nedostatka sredstava i nemogućnosti prebacivanja istih sa drugih pozicija, potpora se proporcionalno smanjuje sukladno prispjelim i odobrenim zahtjevima</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 11.<br />(AP/3 - Proizvodnja jednodnevnih pilića)</p> <p>(1) Pravo na potporu imaju pravne osobe i obrti koji su:<br />a) od 01.08.2016. do 01.08.2017. godine proizveli i prodali najmanje 100.000 do najvi&scaron;e 300.000 komada jednodnevnih pilića,<br />b) u sustavu PDV-a<br />c) od 01.01.2016. do 01.08.2017. godine imali minimalno jednog uposlenog. (plaćene obveze za mirovinsko i zdravstveno).<br />(2) Potpora za uzgoj jednodnevnih pilića iznosio do 0,10 KM/kom.<br />(3) Zahtjeve za potporu klijenti dostavljaju Ministarstvu do 18.08.2017. godine uz slijedeću dokumentaciju:<br />a) rje&scaron;enje o registraciji,<br />b) dokaz o provedenim veterinarsko-zdravstvenim mjerama,<br />c) računi da su pilići prodani (prema važećem zakonu),<br />d) potvrdu da nema neizmirenih poreznih obveza za 2016. godinu,<br />e) obrazac 2001-Specifikacija za isplatu plaća.<br />(4) Ministarstvo će Ministarstvu financija do 18.09.2017. godine dostaviti rje&scaron;enja o ostvarivanju potpora za proizvodnju jednodnevnih pilića i obračun na obrascu AP/3.<br />(5) U slučaju nedostatka sredstava i nemogućnosti prebacivanja istih sa drugih pozicija, potpora se proporcionalno smanjuje sukladno prispjelim i odobrenim zahtjevima</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 12.<br />(Biljna proizvodnja)</p> <p>U biljnoj proizvodnji, osim povrća navedenog u članku 8. ovoga Naputka, potiče se proizvodnja mrkve, lubenice, paprike i dinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 13.<br />(PPVI/OP Povrće-ukupno)</p> <p>(1) Pravo na potporu proizvodnji iz članka 8. i članka 12. ovog Naputka imaju klijenti koji su:<br />a) Ministarstvu prijavili proizvodnju do 19.05.2017. godine,<br />b) zasadili minimalno 1 ha povrća.<br />(2) Potpora za proizvodnju povrća iznosi do 1.000,00 KM/ha.<br />(3) Klijenti podnose zahtjev za potporu Ministarstvu do 27.10.2017. godine uz sljedeću dokumentaciju:<br />a) zapisnik o veličini povr&scaron;ine koja je zasađena i vrsti kulture,<br />b) rje&scaron;enje o upisu u Fitoevidenciju (koji su zasadili do 0,5 ha), odnosno rje&scaron;enje o upisu u Fitoregistar (koji su zasadili vi&scaron;e od 0,5 ha)-za proizvođače krumpira<br />c) račun o nabavci sadnog materijala za krumpir osim za klijente koji sade krumpir iznad osamsto metara nadmorske visine. Uz fiskalni račun moraju priložiti i pisani račun na ime kupca. Maksimalan broj fiskalnih računa je &scaron;est komada.<br />(4) Minimalni utro&scaron;ak sjemenskog krumpira je 1500 kg/ha.<br />(5) Ministarstvo će Ministarstvu financija do 08.12.2017. godine dostaviti rje&scaron;enja o ostvarivanju potpora za proizvodnju povrća u svježem stanju i obračun na obrascu PPVI/OP.<br />(6) U slučaju nedostatka sredstava i nemogućnosti prebacivanja istih sa drugih pozicija, potpora se proporcionalno smanjuje sukladno prispjelim i odobrenim zahtjevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 15.<br />(P/S Proizvodnja u plastenicima/staklenicima)</p> <p>(1) Pravo na potporu imaju klijenti koji su prijavili Ministarstvu proizvodnju do 19.5.2017. godine.<br />(2) Minimalna povr&scaron;ina koja se potiče iz stavka (1) ovog članka je 500 m2,<br />(3)Potpora za plastenike odnosno staklenike iznosi do 0,30 KM/m2.<br />(4)Klijenti podnose zahtjev za potporu Ministarstvu do 27.10.2017. godinu. Uz zahtjev su dužni priložiti Zapisnik o veličini plastenika odnosno staklenika.<br />(5)Ministarstvo gospodarstva će Ministarstvu financija do 08.12.2017. godine dostaviti rje&scaron;enja o ostvarivanju potpora za proizvodnju u plastenicima odnosno staklenicima i obračun na obrascu P/S.<br />(6)U slučaju nedostatka sredstava i nemogućnosti prebacivanja istih sa drugih pozicija, potpora se proporcionalno smanjuje sukladno prispjelim i odobrenim zahtjevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 16.<br />(Model ostalih vrsta potpora)</p> <p>(1) U okviru modela ostalih vrsta potpora potiču se:<br />a) investicije u poljoprivredi,<br />b) okrupnjavanje i unaprjeđenje proizvodnje,<br />c) potpora skupovima iz oblasti poljoprivrede,<br />d) organizacije i udruge koje su u funkciji razvoja poljoprivrede na području Županije i<br />e) organizirani otkup i prijevoz mlijeka.<br />(2) Nakon obrade i provjere dostavljene dokumentacije u okviru modela ostalih vrsta potpora, Ministar donosi Odluku o odobravanju sredstava na temelju podnesenih aplikacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 17.<br />(Potpora investicijama u poljoprivredi)</p> <p>(1) Potpora se odnosi na investicije u skladi&scaron;ta za pakirnice i sortirnice za smje&scaron;taj, čuvanje i plasman povrća.<br />(2) Pravo na potporu imaju zemljoradničke zadruge koje :<br />a) imaju minimalno 100 članova,<br />b) imaju Projekt (Program) iz stavka (1) ovog članka.<br />(3) Zahtjev se dostavlja do 14.07.2017. godine. Uz Zahtjev se prilaže:<br />a) rje&scaron;enje o registraciji,<br />b) dokaz o članstvu iz stavka (2) točke a) ovoga članka,<br />c) Projekt (Program) o investicijskom ulaganju.<br />(4) Odluku o ostvarivanju prava i visini potpore za dostavljene Projekte (Programe) donosi Ministar.<br />(5) Ministarstvo će Ministarstvu financija do 14.08.2017. godine dostaviti odluke za odobravanje potpora za investicije u poljoprivredi.<br />(6) Za odobrena sredstva zemljoradničke zadruge Ministarstvu su obvezne podnijeti izvje&scaron;će do devedeset (90) dana od dana dobivanja istih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 18.<br />(Okrupnjavanje i unaprjeđenje proizvodnje)</p> <p>(1) Potpora se odnosi na okrupnjavanje zemlji&scaron;ta i unaprjeđenje proizvodnje.<br />(2) Potporu ostvaruju klijenti koji okrupnjavaju zemlji&scaron;te i uvode nove tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji, kako bi povećali produktivnost proizvodnje, a time postali i konkurentni na trži&scaron;tu.<br />(3) Uz Zahtjev klijent dostavlja:<br />a) Potvrdu o upisu u RPG,<br />b)Program aktivnosti vezan za okrupnjavanje unapređenje proizvodnje.<br />(4) Zahtjev se dostavlja do 01.08.2017.godine.<br />(5) Odluku o ostvarivanju prava i visini potpore za dostavljene Programe donosi Ministar.<br />(6) Ministarstvo će Ministarstvu financija do 01.10.1017. godine dostaviti odluke za odobravanje potpora.<br />(7) Za odobrena sredstva klijenti su Ministarstvu obvezni podnijeti izvje&scaron;će do devedeset (90) dana od dana dobivanja istih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 19.<br />(Potpora skupovima iz oblasti poljoprivrede)</p> <p>(1) Korisnici su klijenti-pravne osobe koji organiziraju stručno usavr&scaron;avanje, stručne skupove, posjete sajmovima, seminare i druge manifestacije od važnosti za sektor poljoprivrede.<br />(2) Za ostvarivanje prava na novčanu potporu klijent dostavlja:<br />a) Program aktivnosti sa tro&scaron;kovnikom,<br />b) Rje&scaron;enje o registraciji,<br />c) Potvrdu od banke o broju transakcijskog računa.<br />(3) Zahtjev za ostvarivanje potpore dostavlja se do 01.10.2017. godine<br />(4) Odluku o ostvarivanju prava i visini potpore za dostavljene Programe donosi Ministar.<br />(5) Ministarstvo će Ministarstvu financija do 01.12.2017. godine dostaviti odluke za odobravanje potpora.<br />(6) Za odobrena sredstva klijenti su Ministarstvu obvezni podnijeti izvje&scaron;će do devedeset (90) dana od dana dobivanja istih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 20.<br />(Potpora organizacijama i udrugama)</p> <p>(1) Pravo na potporu imaju organizacije i udruge koje su u funkciji razvoja poljoprivrede na području Županije.<br />(2) Zahtjev za ostvarivanje potpora klijenti podnose Ministarstvu do 27.10.2017. godine uz slijedeću dokumentaciju:<br />a) Program aktivnosti sa planiranim sredstvima i očekivanim rezultatima,<br />b) Rje&scaron;enje o registraciji,<br />c) Potvrdu banke o otvorenom računu<br />(3) Odluku o ostvarivanju prava i visini potpore za dostavljene Programe donosi Ministar.<br />(4)Ministarstvo će Ministarstvu financija do 01.12.2017. godine dostaviti odluke za odobravanje potpora za organiziranje poljoprivrednika.<br />(5) Za odobrena sredstva udruge i zemljoradničke zadruge Ministarstvu su obvezne podnijeti izvje&scaron;će do devedeset (90) dana od dana dobivanja istih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 21.<br />(Potpora organiziranom otkupu i prijevozu mlijeka)</p> <p>(1) Pravo na potporu imaju pravne osobe koje organiziraju otkup i prijevoz mlijeka na području Županije i imaju minimalno pet sabirnih mjesta.<br />(2) Zahtjev za potporu Ministarstvu klijent podnosi do 27.10.2017. godine uz slijedeću dokumentaciju:<br />a) Rje&scaron;enje o registraciji,<br />b) Potvrdu banke o otvorenom računu,<br />c) Listu sabirnih mjesta sa ukupnim brojem kooperanata,<br />d) Izvje&scaron;će o mjesečnim tro&scaron;kovima otkupa i prijevoza mlijeka od 01.09.2016. godine do 31.05.2017. godine.<br />(3) Odluku o ostvarivanju prava i visini potpore za organizirani otkup i prijevoz mlijeka donosi Ministar sukladno broju sabirnih mjesta i kooperanata na sabirnim mjestima te ukupnih tro&scaron;kova prijevoza mlijeka.<br />(4) Ministarstvo će Ministarstvu financija do 01.12.2017. godine dostaviti Odluke o ostvarivanju potpora za organizirani otkup i prijevoz mlijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 22.<br />(Sredstva pričuve)</p> <p>Sredstva pričuve koristit će se za žurne i nepredviđene izdatke koji se pojave tijekom proračunske godine. Sredstva pričuve koristit će se i za izdatke koji nisu obuhvaćeni Programom i Naputkom, a u skladu su sa Zakonom o novčanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvitku, na temelju pojedinačnih Zahtjeva klijenata i Odluka koje donosi ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>POGLAVLJE III. PRIJELAZNE I ZAVR&Scaron;NE ODREDBE</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 23.<br />(Obveze klijenta)</p> <p>(1) Klijent je dužan dobivena sredstva namjenski koristiti i dosljedno se pridržavati preuzetih obveza.<br />(2) Ako kod klijenata koji su potpisali Izjavu o držanju životinja u proizvodnji dođe do promjena iz opravdanih razloga (ozljede životinje, gubitak mliječnosti, uginuće i dr.) obvezni su prijaviti promjene veterinarskoj stanici i Ministarstvu u roku od 8 dana.<br />(3) Klijent je dužan vratiti novčana sredstva ako su dobivena na temelju lažno prikazanih činjenica, na temelju lažne dokumentacije ili ako su nenamjenski utro&scaron;ena.<br />(4) Novčana sredstva će se vratiti zajedno sa zakonom predviđenim zateznim kamatama, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rje&scaron;enja, kojim mjerodavni županijski poljoprivredni inspektor naređuje klijentu povrat novčanih sredstava.<br />(5) Sredstva koja su vraćena na temelju stavka 3. ovog članka prihod su Proračuna Županije.<br />(6) Ukoliko klijent nakon &scaron;to dobije sredstava za potporu, učini prekr&scaron;aj iz čl. 34. Zakona o novčanim potporama poljoprivredi i ruralnom razvitku gubi pravo aplicirati za bilo koju vrstu potpora za razdoblje od pet (5) godina, računajući od dana povrata novčanih sredstava naloženih rje&scaron;enjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članak 24.</p> <p>(Stupanje na snagu)</p> <p>Ovaj Naputak stupa na snagu danom dobivanja suglasnosti od Vlade Županije Zapadnohercegovačke i bit će objavljen u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke&ldquo;, navodi se na stranicama <a href="http://www.mg-zzh.com/index.php/aktualnosti/obavijesti/235-naputak-za-ostvarivanje-prava-na-novcane-potpore-u-poljoprivredi" target="_blank">Ministarstva.&nbsp;</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-rajcice.jpgOsniva se klaster kamena Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=2802728027Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-ruralna_hercegovina2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osnivačka skupština Udruženja klaster kamena Hercegovina održat će se u četvrtak, 22. lipnja, u prostorijama Tehnološkog parka Intera, s početkom u 18 sati. <p>Klaster kamena Hercegovina osniva se s ciljem međusobnog povezivanja članova radi uspostavljanja poslovne suradnje i unaprjeđivanja djelatnosti obrade kamena i usluga, zastupanja i predstavljanja interesa članova, zajedničkih nastupa prema svim razinama vlasti u realizaciji mjera za pobolj&scaron;anje poslovnog okruženja, suradnje sa strukovnim udruženjima i organizacijama u zemlji i inozemstvu te drugih aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na osnivačkoj skup&scaron;tini, pored inicijalnih osnivača, očekuje se sudjelovanje predstavnika javnog sektora, nevladinog sektora, jedinica lokalne samouprave i medija, priopćeno je iz Udruženja za poduzetni&scaron;tvo i posao LiNK Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-ruralna_hercegovina2.jpg“Mali smiljari” obećali otkupnu cijenu smilja oko 3 marke, u Hercegovinu stiže veliki igrač iz biznisa eteričnih uljahttp://grude.com/clanak/?i=2803128031Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-mali-smiljari-zvirovici-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Zvirovićima je u nedjelju održana osnivačka skupština klastera “Malih proizvođača smilja”, koji su se samoorganizirali zbog novonastale situacije s otkupom zelene mase.<p>Naime veliki otkupljivači i destilerije, premda žetva kuca na vrata jo&scaron; uvijek ne izlaze s otkupnom cijenom smilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako javlja <a title="Radio Čapljina" href="http://www.radio-capljina.com/2017/06/mali-smiljari-obecali-otkupnu-cijenu-smilja-od-3-marke-u-hercegovinu-stize-veliki-igrac-u-svijetu-etericnih-ulja/" target="_blank">radio Čapljina</a>, na sastanku se okupilo oko 250 malih proizvođača, koji su izglasali osnivanje klastera. Slavko Andačić obraćajući se prisutnima je kazao da su dobili obećanja od jednog svjetskog otkupljivača eteričnih ulja, čiji bi predstavnik trebao u Hercegovinu doći u ovom tjednu te je iznio podatak da će se za&scaron;titi pro&scaron;logodi&scaron;nje ciujene smilja, dakle od 3-3,3 KM po kilogramu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e detalja trebalo bi se znati u ovom tjednu kada bi u Hercegovinu trebao stići otkupljivač.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-mali-smiljari-zvirovici-4.jpgKRAVE U ŠOKU Zbog buke od autoceste na koridoru Vc daju manje mlijekahttp://grude.com/clanak/?i=2800728007Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-dvijekrave.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od izgradnje koridora Vc koji u BiH ulazi preko općine Odžak kod Gornjeg Svilaja, cijela BiH, a osobito općina Odžak očekuje mnogo, prije svega kao gospodarski impuls toj općini Posavske županije. <p>Međutim veliki projekt donio je i velike probleme jednom poljoprivredniku općine Odžak, Mustafi Hasandiću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mustafa je 2005. godine svu svoju inozemnu zaradu uložio u farmu muznih krava koju je izgradio na njivi u predgrađu Odžaka. Sve se dobro razvijalo do 2014. godine kad je počela i izgradnja obilaznice uz njegov poljoprivredni objekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od prevelike buke, vibracije i pra&scaron;ine, tvrdi Hasandić, životinje su doživjele &scaron;ok, a krave su, uz ostalo, prestale davati mlijeko ili sa značajno smanjenim količinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jo&scaron; kada je planirana gradnja ovom relacijom odmah sam ukazivao na moguće probleme smanjenja laktacije mlijeka. Krave su doista doživjele &scaron;ok i do&scaron;lo je do smanjenja mlijeka i pobačaja. Stalno sam ukazivao na taj problem, jer ovo nije teorija, već ne&scaron;to od čega živi moja obitelj. Kako su radovi intenzivirani i kamioni voze praktično non-stop, stanje je u farmi postalo katastrofalno i stvarno ne znam &scaron;to raditi. Preostalo mi je jo&scaron; samo zvati medije i obavijestiti pravosudne institucije", kaže Hasandić za Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sabrija Hasandić tvrdi da česti prolasci te&scaron;kih kamiona imaju za posljedicu i na objekt. Mustafa je poduzeo sve da spasi farmu i dobije o&scaron;tećenje. Stanje se pobolj&scaron;alo kad su radovi prestali 2015. godine, ali prije dva mjeseca, kad su se radovi aktivirali, kaže Mustafa, vratili su se i stari problemi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik općine Odžak Jakov Ivanković je kaže, upoznat sam s problemom navedene farme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Istine radi trebam reći da je problem nastao prije preuzimanja mog madata, međutim to me ne oslobađa odgovornosti kako problem rije&scaron;iti, tako da će općina pomoći, i ja kao načelnik da se &scaron;to prije pronađe odgovarajuće rje&scaron;enje. Koliko sam informiran cijeli je postupak i na sudu pa ne bih komentirao detalje dok proces traje. U svakom slučaju, poduzeo sam već neke korake nakon razgovora s Hasandićem, kontaktirao predstavnike JP Autoceste Federacije BiH koji su izrazili dobru volju da rije&scaron;e taj problem i izgrade zvučni zid tzv. bukobran koji bi farmu i stoku za&scaron;titio od pretjerane buke", kazao je načelnik Ivanković.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-dvijekrave.jpgFOTOREPORTAŽA: Obitelj iz BiH osvaja tržište penis papričicama, a prvi veći novac zaradili na stevijihttp://grude.com/clanak/?i=2796727967Grude.com - klik u svijetSat, 17 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-17-017_ljute_papricice.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Malo koji hrvatski vrtlar nije čuo za obitelj Jurić iz Velike Kosnice. Iz njihovih plastenika godišnje izađe gotovo milijun presadnica ili flanaca raznih sorta paprika, rajčica, začinskog i ljekovitog bilja. <p>&nbsp;</p> <p>Poznavatelji kažu da se radi o najvećem rasadniku među obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) u čitavoj Hrvatskoj</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na tvrdnju da su najveći, 26-godi&scaron;nji Ilija, sin vlasnika OPG-a Ante Jurića, skromno kaže da je to moguće, ali se s tim ne opterećuju. Dok s njim obilazimo plastenike, ukupna povr&scaron;ina im je oko 3500 kvadrata, Ilija nam predstavlja pojedine biljke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Ovo vam je grčki bosiljak. Pomiri&scaron;ite. Ima mnogo intenzivniji miris od običnog. Ona tamo s velikim listovima je rabarbara. Sve je popularnija među uzgajivačima', govori Ilija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok ga slu&scaron;ate kako stručno obja&scaron;njava sve tajne uzgoja raznih vrsta rajčica, stavili biste ruku u vatru da pred vama stoji diplomirani agronom - i ostali bez nje. Ilija je inženjer medicinske radiologije. Odradio je i pripravnički staž u Klinici za tumore u Zagrebu, ali nedostatak posla u struci i obiteljsko naslijeđe odvojili su ga od bijele kute.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>'Na&scaron;a obitelj je iz jednog sela pored Gradačca u Bosni.</strong> Tamo su se svi bavili presadnicama. Selo je nadaleko bilo poznato po tome. Moji to rade generacijama.<strong> Kad je izbio rat, do&scaron;li smo u Kosnicu. Otac je prvo uzgajao povrće, ali dolaskom velikih igrača preorijentirao se prije deset godina na presadnice'</strong>, priča nam Ilija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On i njegove dvije sestre od malena pomažu roditeljima. Dok su njihovi vr&scaron;njaci ljeta provodili na moru, Ilija je sa sestrama ručno opra&scaron;ivao rajčice ili vezao krastavce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jurići su prvi u Hrvatskoj umjesto stiropora i teglica, flance počeli uzgajati u tresetnim kockama. Riječ je o pre&scaron;anoj zemlji koja bolje zadržava vlagu i korijenje biljaka je zdravije i gu&scaron;će. Krenuli su s rajčicama i paprikama, na koje i danas otpada vi&scaron;e od 50 posto proizvodnje, da bi s godinama &scaron;irili paletu presadnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Uvijek ne&scaron;to eksperimentiramo. Ove godine smo uzgojili desetak starih sorti rajčica. Sjeme smo nabavili iz raznih izvora. Obično u uzgoju koristimo vlastito sjeme. Tako si siguran &scaron;to si nekome prodao', obja&scaron;njava Ilija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki 'bum' su napravili sa stevijom. U uzgoj te južnoameričke biljke, čije je su&scaron;eno li&scaron;će do 40 puta slađe od &scaron;ećera, krenuli su među prvima prije &scaron;est godina. Prirodni zaslađivač koji nema &scaron;tetne posljedice za organizam poput običnog &scaron;ećera, jedno vrijeme je bio stra&scaron;no popularan. Proizvodnju je srezala Europska unija sa svojim propisima koji ne dopu&scaron;taju prodaju li&scaron;ća ili zelenog praha u trgovinama jer se stevija ne nalazi na europskom popisu tzv. nove hrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Zbog toga smo odustali od prerade li&scaron;ća i sad imamo samo presadnice te biljke. U kontaktu smo s na&scaron;im eurozastupnikom Toninom Piculom i imamo informaciju da bi se krajem ove godine ne&scaron;to trebalo promijeniti u europskim propisima na bolje', nada se Ilija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji hit Jurićevih, ali ni približno kao stevija, razno je začinsko bilje: već spomenuti grčki bosiljak, metvica s mirisima čokolade, banane ili jagode; sočne crne kumato rajčice, a posebno čili papričice, netko bi rekao, prostog izgleda, imena peter's pepper ili penis papričica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Kad sam predložio ocu da idemo s njima u prodaju, nije bio sretan. Ali uspio sam ga nagovoriti da napravimo samo 500 komada. I sve je planulo. Cijena presadnice je 10 kuna. Na Bundeku na Floraartu bilo je zanimljivih scena. Ljudima je neugodno reći ime biljke i onda bi samo pokazali prstom', smije se Ilija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jurići imaju velike planove za budućnost. Žele podignuti novi plastenik s automatiziranom proizvodnjom. Planiraju sa svojim flancima izaći na trži&scaron;te Dalmacije, &scaron;to će od njih tražiti raniju proizvodnju. Sad im je sezona od travnja do početka svibnja, s tim da glavnina toga ode tjedan dana prije i poslije 1. svibnja. Ilija iduće godine namjerava pokrenuti i web prodaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Trenutno imamo tri svoja prodajna mjesta: Kosnica, tržnica u Dubravi i zagrebački Glavni kolodvor. A ostalo je veleprodaja i poljoapoteke. Svaku godinu zavr&scaron;imo u plusu, ali daleko od toga da se od ovog posla možete obogatiti. Ako nam ostane od ukupnih prihoda deset posto, mi smo sretni', kaže Ilija kojem je želja nastaviti obiteljski biznis i kad mu se otac povuče, jer smatra da će se sve vi&scaron;e ljudi baviti vrtlarenjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.tportal.hr/" target="_blank"><em><strong>Tportal.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-17-017_ljute_papricice.jpegRamljak najavio prodaju kompanija iz sastava Agrokora http://grude.com/clanak/?i=2793227932Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-16-pxl_ramljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osam tvrtki iz sastava Agrokora Belje, Jamnica, PIK Vinkovci, Vupik, Zvijezda, Ledo, Tisak i Žitnjak - izvijestilo je preko Zagrebačke burze da će objava njihovih financijskih izvješća kasniti.<p>Ističu da revizorska kuća Pricewaterhouse Coopers - koju je angažirala izvanredna uprava - zbog neplanirano velikog opsega posla nije u mogućnosti zavr&scaron;iti reviziju u prvotno procijenjenim rokovima, javlja <strong>HRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno, Jamnica, Belje i PIK Vinkovci objavili su podatke o potencijalnim obvezama i potraživanjima prema koncernu i povezanim tvrtkama te po osnovi sudužni&scaron;tava i jamstava: riječ je o desecima milijardi kuna, a ti iznosi nisu konačni s obzirom na to da je u tijeku usklađivanje potraživanja s vjerovnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante Ramljak potvrdio je u intervjuu Jutarnjem listu da je prva tran&scaron;a kredita od 100 milijuna eura sjela na Agrokorov račun. Najavio je prodaju pojedinačnih kompanija iz sastava koncerna i spas Konzuma, no analitičari kažu da ne vide plan podizanja proizvodnje tih tvrtki, kao ni kako će se nositi s protekcionizmom Slovenije i Srbije, koje mogu otežati restrukturiranje.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO:PIXELL</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-16-pxl_ramljak.jpgVioleta raspisala natječaj za radno mjesto: Računovođahttp://grude.com/clanak/?i=2793627936Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-16-b678b9b1c1aeb706273faac34626ddbb_xl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Violeta je u potrazi za računovođom koji je odgovoran, spreman na učenje i timski rad RAČUNOVOĐA – (m/ž). Mjesto rada: Grude.<p>Na&scaron; idealan kandidat ima V&Scaron;S ili VSS (Ekonomski fakultet, smjera financijskog ili računovodstvenoga smjera, poznaje Microsoft Office alate, aktivno govori engleski jezik te ujedno ima i određeno radno iskustvo (nije uvjet).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi koji se od tebe očekuju na ovom radnom mjestu su: financijska knjiženja, poslovni platnog prometa, izdavanje i primanje računa, vođenje blagajne te ostali poslovi iz odjela računovodstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo ti rad u pozitivnoj radnoj atmosferi, adekvatna primanja kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako te motivira izazov i rad u računovodstvu, prijavi se i pridruži se timu Violeta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br /><strong>posao@violeta.com</strong> s naznakom: &bdquo;Računovođa&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-16-b678b9b1c1aeb706273faac34626ddbb_xl.jpgBH-Gas: Početak realizacije izgradnje plinovoda Zenica-Travnik-Novi Travnik-Posušje-Zagvozdhttp://grude.com/clanak/?i=2794027940Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-16-bhgas1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BH-Gas je u suradnji s Vladom Federacije BiH i premijerom Fadilom Novalićem osigurao sredstva za izradu konačne studije izgradnje plinovoda, projektne dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.<p>Kompanija BH-Gas izrazila je zahvalnost Vladi Federacije BiH koja je u četvrtak na sjednici prihvatila Informaciju o izgradnji plinovoda &bdquo;Južna interkonekcija BiH i Hrvatske&ldquo; i usvojila zaključak, čime započinje realizacija tog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt izgradnje "Južne interkonekcije" progla&scaron;en je strate&scaron;kim projektom za FBiH kojim se osigurava opskrba, diverzifikacija izvora opskrbe i razvoj trži&scaron;ta prirodnog plina u FBiH. To je, kako navode iz BH-Gasa, početni korak nastavka izgradnje plinovoda Zenica-Travnik-Novi Travnik-Posu&scaron;je-Zagvozd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BH-Gas je u suradnji s Vladom Federacije BiH i premijerom Fadilom Novalićem osigurao sredstva za izradu konačne studije izgradnje plinovoda, projektne dokumentacije i rje&scaron;avanje imovinsko-pravnih odnosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno, u proteklom periodu obavljeni su i razgovori s potencijalnim kreditorima koji su izrazili interes za financiranje tog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, potpisano je Pismo namjere s hrvatskom tvrtkom Plinacro o realizaciji i izgradnji plinovoda na teritoriju Republike Hrvatske do granice sa BiH, u cilju interkonekcije transportnih plinskih sustava dviju susjednih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- BH-Gas je nakon godina u kojima su bili zaustavljeni svi razvojni projekti u plinskom sektoru uspio da za samo nekoliko mjeseci učini taj projekt fizibilnim, kako investitorima, tako i partnerima u BiH i regiji. Svakako da segment koji je ključan jeste da BH-Gas i Vlada Federacije BiH pokazuju spremnost da FBiH ne ovisi samo od jednog ulaza prirodnog plina na Zvorniku, već da se ovim novim ulazom prirodnog plina osigura opskrba plinom i otkloni mogućnost ucjena na Zvorniku, kao i da se spriječe mogući tehnički problemi u transportu plina, a sve zbog slabog održavanja plinovoda na pravcu Zvornik &ndash; Kladanj, kojim upravljaju kompanije iz RS-a - navode iz BH-Gasa.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-16-bhgas1.jpgEuroherc u novoj zgradi vrijednoj 55 milijuna KM: Damir Zorić predstavio tvrtke u novom objektu AGRAM-ahttp://grude.com/clanak/?i=2795027950Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-16-017_euroherc_1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koncern „Agram“, čija je osnovna djelatnost osiguranje, ali se bave i lizingom, financijskim i zdravstvenim uslugama, građevinarstvom i hotelijerstvom, danas je u Banjoj Luci otvorio novu poslovnu zgradu. <p>&nbsp;</p> <p>Objekt, vrijedan 55 milijuna KM, a koja raspolaže s 20.900 kvadratnih metara povr&scaron;ine, na 11 nadzemnih i tri podzemne etaže, otvorili su član Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović i entitetski predsjednik Milorad Dodik. Čović je rekao da ga raduje činjenica da ovaj koncern ima u planu nove investicije na četiri lokacije u RS-u, dok je Dodik naglasio da je Banja Luka &bdquo;dovoljno &scaron;iroka&ldquo; da prihvati mnoge nove poslovne aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnik Koncerna Damir Zorić je precizirao da u poslovnom centru "Agram" Banja Luka trenutno rade "Euroherc osiguranje", "Bosna - Sunce osiguranje", Stanica za tehnički pregled vozila, kao i neke firme koje su iznajmile prostor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno u Banjoj Luci zapolj&scaron;avaju, naveo je, stotinu radnika, ali će taj broj rasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;njoj svečanosti u Banjoj Luci, između ostalih, prisustvovali su i zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skup&scaron;tine BiH Borjana Kri&scaron;to, potpredsjednik RS-a Josip Jerković, ministar u Vladi RS-a Davor Čorda&scaron; i drugi. Potpredsjednica &bdquo;Agrama&ldquo; Mladenka Grgić uručila je ujedno gradonačelniku Banje Luke i donaciju koncerna od 50.000 KM, a koja će biti iskori&scaron;tena za opremanje vrtića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-16-017_euroherc_1.jpegSjemenarna iz Širokog raspisala natječaj za posao na području Hercegovine, evo koji su uvjetihttp://grude.com/clanak/?i=2790927909Grude.com - klik u svijetThu, 15 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-15-sjemenarna-siroki-brijeg-71.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjemenarna d.o.o. Široki Brijeg za trgovinu sjemenskom robom, sredstvima za zaštitu bilja, hranom i opremom za kućne ljubimce te ostalom robom široke potrošnje, raspisuje natječaj za radno mjesto;<p><strong>Trgovac &ndash; za rad u agrocentru (m/ž) 5 izvr&scaron;itelja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Va&scaron;i zadaci:</strong></p> <p>rad s kupcima, pružanje informacija, pomoć pri kupovini<br />prijem i slaganje robe u prodajnom prostoru i skladi&scaron;tu trgovine<br />održavanje urednosti radnog mjesta<br />ostali poslovi vezani za proces rada prema potrebi</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mjesto rada: Agrocentri - Mostar, &Scaron;iroki Brijeg, Grude, Čitluk, Ljubu&scaron;ki</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uvjeti za prijavu:</strong></p> <p>min. SSS ili V&Scaron;S zavr&scaron;en agronomski fakultet</p> <p>razvijene organizacijske i prodajne sposobnosti</p> <p>komunikativnost i spremnost za timski rad</p> <p>poželjno radno iskustvo u prodaji (nije obavezno)</p> <p>poznavanje rada na računaru</p> <p>vozačka dozvola B kategorije</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko želite postati dio na&scaron;eg tima, Va&scaron;e prijave nam možete poslati putem opcije "PRIJAVI SE NA OGLAS" ili po&scaron;tom na adresu: Sjemenarna d.o.o., Fra Didaka Buntića 160A, 88220 &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U procesu selekcije kontaktirani će biti samo kandidati koji uđu u uži izbor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren 30 dana od dana objave oglasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokacija:Ljubu&scaron;ki, &Scaron;iroki Brijeg, Čitluk, Mostar, Grude</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj pozicija:5</p> <p>&nbsp;</p> <p>Datum objave:12.06.2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trajanje oglasa:30 dana (ističe 12.07.2017.)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-15-sjemenarna-siroki-brijeg-71.jpgRamljak: Todorić je toliko dužan da mu neće ostati ništahttp://grude.com/clanak/?i=2791327913Grude.com - klik u svijetThu, 15 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-15-ante-ramljak-ramljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak izjavio je kako je Ivica Todorić i dalje vlasnik Agrokora, ali i kako je toliko dužan da mu neće ostati ništa. <p>"Smatram da se vi&scaron;e ne smije dozvoliti da jedna kompanija naraste do veličine koja može ugroziti ekonomiju cijele države", kazao je za <a href="http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ekskluzivno-ante-ramljak-u-velikom-intervjuu-za-jutarnji-izvanredni-povjerenik-za-agrokor-detaljno-progovara-o-situaciji-u-koncernu-otkriva-planove/6242641/" target="_blank">Jutarnji list</a> Ramljak.</p> <p><br />Govoreći o ulozi Ivice Todorića u Agrokoru, Ramljak kaže da je on i dalje nominalni vlasnik koncerna, ali napominje da je veličina duga tolika da "možemo pretpostaviti da mu neće ostati ni&scaron;ta".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tko god ima iluzije da u ovom procesu neće biti tužbi, u krivu je. Ja nemam iluzije da tužbe neće biti podignute protiv svih sudionika procesa, a to znači i protiv kompanija, i protiv vlasnika, i protiv mene... Sasvim je drugo pitanje postoje li argumenti za takve optužnice, a onda i za presudu protiv nas", izjavio je i dodao da bi, u slučaju da nije donesen Lex Agrokor, Hrvatskoj prijetile tužbe zbog nedjelovanja pojedinih državnih institucija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-15-ante-ramljak-ramljak.jpgMatošević nakon prozivki: Napadi na TIOIL su dirigirani, zapošljavamo 250 ljudi i izmirujemo obveze državihttp://grude.com/clanak/?i=2791627916Grude.com - klik u svijetThu, 15 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-15-tihomir_matosevic_tioil.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema ovotjednim pisanjima pojedinih medija koji direktno optužuju poduzeća koja se bave uvozom i distribucijom BIODIZELSKIH goriva, oglasio se vlasnik poduzeća TIOIL Tihomir Matošević.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pojedini dirigirani mediji svojim su pisanjem naru&scaron;ili moj osobni ugled, ali i ugled poduzeća TIOIL, koji je vodeći privatni distributer nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Imamo preko 40 benzinskih crpki sa preko 250 zadovoljnih djelatnika, kojima plaće ne kasne i uredno se izmiruju sve obaveze prema državi&rdquo;, poručuje Mato&scaron;ević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponukan sam da se obratim javnosti, svojim klijentima i partnerima, kao i samim kupcima, jer su jučer u medije poslane dezinformacije, zbog kojih se mi sada ogla&scaron;avamo:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi smo prvenstveno uvozili BIODIZEL da bi popravili kvalitetu dizelskih goriva i za&scaron;titili okoli&scaron; sa manjim ispusnim plinovima, a ne kako &ldquo;dirigirani&rdquo; mediji navode da smo to isto uradili kako bi izbjegli plaćanje akciza prema državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sama riječ BIODIZEL znači da je to dizelsko gorivo koje služi za pogon vozila, a ne da služi za druge svrhe kako navode pojedini mediji. Poduzeće posluje od 2002 godine i nije imala problema sa ovla&scaron;tenim kućama koje redovno i gotovo svakodnevno uzimaju uzorke na na&scaron;im benzinskim crpkama&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <h2><strong>Zadovoljan kupac i europski standard&nbsp;</strong></h2> <p>&nbsp;</p> <p>Svi na&scaron;i korisnici, poslovni partneri nikada nisu imali problema i pritužbi na <strong>kvalitetu</strong> na&scaron;ih usluga, čak su zadovoljni jer udio biodizela u omjeru od 5 do 7 % pobolj&scaron;ava kvalitetu samog dizela, &scaron;to se može vidjeti iz certifikata kojim su rađeni uzorci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi kao uvoznici i distributeri poku&scaron;ali smo europski standard primjeniti na na&scaron;em trži&scaron;tu, ali zbog raznih pritisaka smo odustali 2015 godine od tog nauma, &scaron;to nam je i dan danas žao jer time smo izgubili bolju kvalitetu i ostali smo bez či&scaron;ćeg zraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državu nikad nismo o&scaron;tetili, niti imamo namjeru, a na&scaron; glavni cilj je zadovoljan kupac i za&scaron;tita okoli&scaron;a i prirodne sredine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik automehaničarske radnje Ivan Biljaka za na&scaron; portal kazao je kako je izuzetno zadovoljan sa gorivom na TIOIL crpkama, ba&scaron; kao i njegovi klijenti, koji redovno koriste usluge Tioil-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kvar na automobima nastaje zbog neredovitog održavanja i dotrajalosti dijelova, a ne kako mnogi dana&scaron;nji &ldquo;majstori&rdquo; kažu da je to sve zbog goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-15-tihomir_matosevic_tioil.jpgPosušje: Cijene smilja ‘ubile’ zaljubljenike u tu mirisnu biljkuhttp://grude.com/clanak/?i=2788127881Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-smilje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''No, treba biti uporan, raditi i proizvoditi, te se boriti za plasman na varljivo tržište'', ističu smijaljari koji još ne gube nadu o zaradi.<p>U posu&scaron;kom kraju su pomalo oživjele bikijade. Uskoro se sprema bikijada i na Ilijinu brdu (Posu&scaron;je - &Scaron;iroki) na blagdan sv. Ilije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Podbiloj se pjevalo o bikijadama. ''Tu je život, tu su bikijade, a Podbilu sada svako znade. Odselili rođaci i braća, al se život u Podbilu vraća'', kaže Jure Kevilj iz susjednog Vira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, mnogi su uživali u borbi bikova, a potom se razgovaralo ponajvi&scaron;e o smilju u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znano je kako su Hercegovci, pa tako i brojni Posu&scaron;ani, krenuli u uzgoj smilja. No, cijene su trenutačno &ldquo;ubile&rdquo; zaljubljenike u tu mirisnu biljku, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Posu&scaron;ani u Zagrebu odlučili su ulagati i raditi na proizvodnji smilja jer su brojne njive neuzorane. Sve je krenulo &ldquo;smiljomanijom&rdquo;, a ovih dana stižu pomalo tužni komentari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako u Viru, Vinjanima, Čitluku i drugim lokalitetima raste smilje, a mnogi su nezadovoljni cijenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, Zvone Galić kaže kako uzgaja smilje i nada se zaradi jer je umirovljenik i nema &scaron;to drugo raditi, a mirovina je kako kaže, tek za kavu i novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je ovih dana puno lijepih priča ,ali ipak uzgajivači smilja nisu u dobrom raspoloženju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''No, treba biti uporan, raditi i proizvoditi, te se boriti za plasman na varljivo trži&scaron;te'', ističu smijaljari koji jo&scaron; ne gube nadu o zaradi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-smilje.jpgVioleta traži računovođu, natječaj otvoren do 23. lipnjahttp://grude.com/clanak/?i=2789727897Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>VIOLETA iz Gruda u potrazi je za računovođom koji je odgovoran, spreman na učenje i timski rad:<p>RAČUNOVOĐA &ndash; (m/ž)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada: Grude</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; idealan kandidat ima V&Scaron;S ili VSS (Ekonomski fakultet, smjera financijskog ili računovodstvenoga smjera, poznaje Microsoft Office alate, aktivno govori engleski jezik te ujedno ima i određeno radno iskustvo (nije uvjet).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovi koji se od tebe očekuju na ovom radnom mjestu su: financijska knjiženja, poslovni platnog prometa, izdavanje i primanje računa, vođenje blagajne te ostali poslovi iz odjela računovodstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo ti rad u pozitivnoj radnoj atmosferi, adekvatna primanja kao i stalni radni odnos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako te motivira izazov i rad u računovodstvu, prijavi se i pridruži se timu Violeta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani kandidati mogu dostaviti svoj životopis na e-mail:<br />posao@violeta.com<br />s naznakom: &bdquo;Računovođa&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 23.06.2017. godine<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-violeta.jpgU Mostaru počela izgradnja novog tržnog centra Bingohttp://grude.com/clanak/?i=2790127901Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-bingo_radovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bingov tržni centar u Mostaru potpuno je izgorio u požaru 22. travnja, a građani Mostara i Hercegovine nadaju se da će do jeseni ponovno moći u kupovinu na staru i popularnu lokaciju.<p><span data-mce-mark="1">Na zgari&scaron;tu starog objekta niče novi centar trgovačkog centra Bingo, pi&scaron;e Klix.ba.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1"> Tatjana Paunoski, rukovoditeljica službe marketinga Bingo d.o.o nedavno je rekla za Klix da bi građevinski radovi na novom centru trebali biti gotovi do rujna ove godine, ne precizirajući kad će sam centar biti otvoren. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1">Krajem pro&scaron;log mjeseca jo&scaron; su bili u tijeku radovi na ra&scaron;či&scaron;ćavanju zgari&scaron;ta i preostale metalne konstrukcije, dok se danas vidi potpuno druga slika. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-mce-mark="1">Novi objekt već je dobio temelje, a primjeti se i cijeli niz građevinskih ma&scaron;ina i dizalica, nekih i poznate građevinske tvrtke &Scaron;irbegović.&nbsp; </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Bingov tržni centar u Mostaru potpuno je izgorio u požaru 22. travnja, a građani Mostara i Hercegovine nadaju se da će do jeseni ponovno moći u kupovinu na staru i popularnu lokaciju.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>FOTO: Klix.ba</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-bingo_radovi.jpgManji proizvođači odustaju, veći proizvođači koji su u kreditima zabrinuti zbog smiljahttp://grude.com/clanak/?i=2787427874Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-13-smiljari_sastanak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovci su, kako im je i rečeno prije dvije godine preorali brda i doline i zasadili plantaže smilja, no sada nemaju gdje sa njim. <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno u Hercegovini kažu smiljari, ima oko 50 milijuna sadnica smilja koje na plodnom i sunčanom tlu rastu kao iz vode. U sadnju se u&scaron;lo neplanski, bez prave potpore struke i države i bez obuke ljudi koji su navikli saditi duhan, lozu, tre&scaron;nje, ali ne i ljekovito bilje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas u Hercegovini nitko od &ldquo;ozbiljnih igrača&rdquo; koji su seljake nagovorili na krčenje vinograda i sadnju smilja ne želi otkupiti svježu masu po realnim cijenama. Cijena smilja, kako su ga pro&scaron;le godine zvali &ldquo;hercegovačkog zlata&rdquo;, oborena je na 1 konvertibilnu marku iako na svjetskom trži&scaron;tu litra ulja od ovog bilja ko&scaron;ta kao i prije dvije godine. U problemu su i prerađivači jer nisu prodali ulje i nemaju novaca za nove otkupe. Država sve gleda i &scaron;uti.</p> <p><br /><strong>Prerada smilja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem poku&scaron;avaju rije&scaron;iti veliki i mali proizvođači okupljeni u Grupaciju proizvođača i prerađivača smilja pri Gospodarskoj komori Federacije. I jučer je održan sastanak, no izostali su oni koji su donijeli u Hercegovinu ideju o smiljarstvu, kao i oni koji imaju najveće kapacitete za otkup smilja. Do&scaron;li su proizvođači, njih na desetine koji imaju desetine zasađenih hektara i vlasnici malih destilerija koji računaju na svoju, ali i zaradu svojih kom&scaron;ija. Riječi se nisu birale, ali rezultata nakon sastanka nije bilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja Dinko Dujmović kazao nam je nakon sastanka da će u srijedu na pro&scaron;irenom sastanku Upravnog odbora grupacije poku&scaron;ati pronaći rje&scaron;enje kako nitko ne bi bio o&scaron;tećen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dujmović priča kako je trenutno najrealnije rje&scaron;enje da se ogromne količine smilja prerade i poku&scaron;aju naknadno prodati. Grupacija predlaže da se između destilerija i proizvođača koji ne mogu platiti destiliranje postigne sporazum o uslužnom destiliranju u plaćanju u ulju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Grupacija je uz potporu Komore zagovornik osnivanja banke eteričnih ulja. Obzirom da smo mlada organizacija, osnovani smo prije &scaron;est mjeseci, nismo to stigli uraditi. Da smo tako ne&scaron;to uradili i prije krenuli sa radom sada ne bi imali problem, kaže Dujmović i dodaje kako očekuje veću potporu Vanjskotrgovinske komore BiH i bh. veleposlanstava u svijetu koji bi mogli iz Hercegovine poslati pravu sliku ka stranim kupcima budući da je ona već uni&scaron;tena. Priča Dujmović kako su pojedinci koji su poku&scaron;avali prodati ulje u svijetu kod stranih kupaca stvorili sliku da je do&scaron;lo do hiper produkcije na području regije Hercegovina i da imamo vi&scaron;kove na desetine tona ulja &scaron;to nije istina i ne odgovara činjenicama. Poziva proizvođače da se strpe i postignu bilo kakav dogovor sa najbližom destilerijom kako smilje ne bi ostalo neobrano na plantažama. To bi, kaže Dujmović značilo da će smiljarstvo, kao i mnoge ranije kulture u Hercegovini zamrijeti bez obzira na uložene milijune. Ponovio je i kako je Grupacija formirana na dobrovoljnoj bazi &scaron;to znači da nemaju mehanizme kojima bi uticali na cijenu. Pozvao je i federalno ministarstvo poljoprivrede da pomogne i planira potporu za smiljare u narednoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Veliki gubitak</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p>Sa druge strane proizvođači kažu kako nema vremena za čekanje i kako smilje svakog dana gubi na masi, a oni samim tim gube zaradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanko Puce iz Kru&scaron;eva čija obitelj ima zasađeno 130 tisuća sadnica priča kako svakodnevno gube novac jer smilje sa toplim danima gubi na masi. Priča i kako on i njegova obitelj neće moći nastaviti sa ovim poslom ukoliko cijena padne ispod 2,5 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nemojte dozvoliti da se daje na&scaron; trud u bescjenje jer ćemo dogodine morati zaorati. Nemoguće je raditi ispod 2,5 km jer ne možemo opstati uz manju cijenu, kaže Puce i dodaje kako smilje mora početi brati ali kako u Hercegovini kao i uvijek svako gleda samo svoj interes i na kraju će svi biti na gubitku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku je zaključeno i da će svi koji se misle ozbiljno baviti ovim poslom morati uraditi ocjenu kvalitete i certificiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stejepan Vi&scaron;tica iz Ljubu&scaron;kog već treću godinu je u poslu sa smiljem, ima nasad na oko 12 hektara zemlje i manju destileriju za vlastite potrebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Već dvije generacije ulja imamo u podrumu i zablokirani smo. Sada dolazi jedna velika žetva koja financijski mnogo ko&scaron;ta&hellip;Ja nemam čime platiti žetvu jer nisam prodao ulje, kaže Vi&scaron;tica. Kupaca za ulje nema, jer tvrdi da se u pro&scaron;loj godini nije vodilo računa o kvaliteti smilja i prerađivalo se sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Rje&scaron;enje je prodati ulje ali je veliko me&scaron;etarenje jer nakupci hoće tri ili pet puta veću zaradu od proizvođača, rekao je Vi&scaron;tica. Na upit boji li se da će morati preorati nasade kaže kako o tome ne razmi&scaron;lja jer ima uložene ogromne novce u nasade smilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istog stava je većina većih proizvođača koji su u posao krenuli podižući kredite i ulažući na desetine tisuća maraka, dok su pak manji proizvođači kojih je na stotine već počeli odustajati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://dnevni-list.ba/smilja-previse-novca-premalo/" target="_blank"><em><strong>Dnevni list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-13-smiljari_sastanak.jpgTržište BiH dobilo novog distributera: Od sada struju možete kupovati i od Aluminijahttp://grude.com/clanak/?i=2785427854Grude.com - klik u svijetMon, 12 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-12-mario_gadzic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Regulatorno povjerenstvo za energiju u FBiH (FERK) izdalo je, na svojoj 11. redovitoj sjednici, održanoj 9. lipnja 2017. godine, Rješenje o izdavanju dozvole za opskrbu električnom energijom (dozvole II. reda) tvrtki AL Trade d.o.o. Mostar. <p>&nbsp;</p> <p>Predmetno je odobrenje izdano na razdoblje valjanosti od dvije godine, a njime je AL Trade ovla&scaron;ten obavljati opskrbu kvalificiranih kupaca i trgovinu električnom energijom na unutarnjem trži&scaron;tu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, dana 4. studenog 2016. godine, na Skup&scaron;tini dioničara Aluminija d.d. Mostar, usvojena je Odluka o osnivanju supsidijarnoga dru&scaron;tva AL Trade d.o.o. Mostar. Tada je nagla&scaron;eno kako će se novoosnovana tvrtka primarno baviti trgovinom električnom energijom, kao ključnom i najskupljom ulaznom stavkom u procesu proizvodnje aluminija, čime Aluminij čini bitan iskorak u budućnost, u kojoj želi postati energetski neovisnim, čak i poželjnim trgovinskim partnerom i drugim potro&scaron;ačima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-12-mario_gadzic.jpgPredsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja najavio mogući kraj proizvodnje...http://grude.com/clanak/?i=2785927859Grude.com - klik u svijetMon, 12 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-12-smilje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja Dinko Dujmović izjavio je u ponedjeljak u Mostaru kako će proizvodnja smilja i njegovog eteričnog ulja prestati ako se nastavi negativni trend niske otkupne cijene po kilogramu svježe mase. <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je kako je razlog dana&scaron;njeg radnog sastanka Grupacije proizvođača i prerađivača smilja, koji se održava u organizaciji Gospodarske komore FBiH, pomoć poljoprivrednim proizvođačima i destilerijama koji plasiraju finalni proizvod na inozemno trži&scaron;te. - Ovdje smo kako bismo postigli jednu sinergiju, kako se ne bi događale stvari koje se trenutno događaju na trži&scaron;tu, a to su konfuzne dezinformacije ili poku&scaron;aj me&scaron;etarenja od strane pojedinaca &ndash; kazao je predsjednik Grupacije te naglasio kako cijenu biljke i potražnju diktira prodaja ulja na inozemnom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ocijenio je kako trži&scaron;te trenutno miruje zbog velikih kompanija koje imaju krivu percepciju o proizvodnji velike količine ulja na području Hercegovine &scaron;to, kako kaže, nije istina. Po njegovim riječima, Grupacija je organizirana na dogovornoj bazi te nama mehanizme kojima bi mogla utjecati na trži&scaron;nu cijenu. - Možemo ponuditi alternativna rje&scaron;enja kako bi se pre&scaron;la trenutna kriza na trži&scaron;tu - istaknuo je Dujmović, dodajući kako je istina da je do&scaron;lo do hiperprodukcije plantaža u Hercegovini, no da sve te plantaže jo&scaron; nisu na urodu. - Moramo prikupiti kvalitetne podatke s terena pa tek onda činjenično stanje plasirati domaćoj javnosti i kupcima vani - kazao je Dujmović, koji smatra kako bi bilo dobro da se u cjelokupnu problematiku aktivnije uključi Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kako bi se na kvalitetniji način prezentirao proizvod i trud proizvođača i prerađivača smilja. Inače, na sastanku se raspravljalo o postojećem stanju u proizvodnji smilja, prijedlogu načina poslovne suradnje između destilerija i poljoprivrednih proizvođača u sezoni ljeto 2017. te o organiziranju info dana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-12-smilje.jpgGradska uprava Mostar nudi poslove diplomiranim inženjerima građevinehttp://grude.com/clanak/?i=2784527845Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Grada Mostara objavio je Javni poziv stručnim osobama za prijavu učešća za povremeni rad u povjerenstvima za tehnički pregled građevina. <p>Kako stoji u pozivu, pozivaju se diplomirani inženjeri s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom da se prijave za uče&scaron;će za povremeni rad u povjerenstvima za tehnički pregled građevina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Zakonom o građenju (&bdquo;Službene novine HNŽ/K&ldquo; broj:4/13) propisano je da nadležni organ uprave ne može izdati uporabnu dozvolu za građevinu prije nego se obavi tehnički pregled građevine. Tehničkim pregledom se utvrđuje da je građevina izgrađena sukladno tehničkoj dokumentaciji temeljem koje je izdano odobrenje za građenje, tehničkom propisima i normativima kao i posebnim zakonima. Tehnički pregled građevina obavljaju stručna povjerenstva (predsjednik i članovi) za tehnički pregled, koje u svakom konkretnom slučaju imenuje nadležno tijelo uprave'', ističe se u priopćenju, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik i članovi povjerenstva za tehnički pregled ovisi o vrsti i složenosti građevine, a sastavlja se od po jednog člana za svaku vrstu radova koji se pregledaju (arhitektonski, građevinski, strojarski/ma&scaron;inski, vodovod, kanalizacija, elektroinstalacije, itd), dodaje se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kandidati koji ispunjavaju uvjete bit će angažirani povremeno, po potrebi i specijalnostima.</p> <p>Članovi povjerenstva imaju pravo na naknadu sukladno pozitivnim propisima. Zainteresirane osobe prijave trebaju dostaviti u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovoga Javnog poziva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni poziv će se objaviti u dva dnevna lista, u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, te na Web stranici Grada Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prijavi treba navesti:<br />- Ime, ime oca/majke i prezime,<br />- Adresu stanovanja i broj telefona/ mobitela.<br />- Uz prijavu potrebno je dostaviti slijedeću dokumentaciju:<br />- Ovjeren preslik osobne iskaznice<br />- Ovjeren preslik sveučili&scaron;ne/univerzitetske diplome<br />- Ovjeren preslik Uvjerenja o položenom stručnom ispitu<br />- Radni životopis<br />- Potvrdu o radnom iskustvu i kretanju u službi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prijave dostaviti na adresu: Gradska uprava Grada Mostara, Centar za usluge građanima, Ulica Adema Buća 19, sa naznakom &bdquo;Prijava &ndash; tehnički pregled građevina &ndash; ne otvarati&ldquo;.Dostavljenu dokumentaciju Gradska uprava neće vraćati'', stoji u priopćenju koje potpisuje gradonačelnik Mostara Ljubo Be&scaron;lić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-mostar.jpgSplitska zračna luka obara rekorde, danas slijeće 96 zrakoplovahttp://grude.com/clanak/?i=2782327823Grude.com - klik u svijetSat, 10 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-10-w2iltgnd_luka_split.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Splitska zračna luka nastavlja trend rasta i u ovoj godini. Direktor Lukša Novak kaže kako su do 6. lipnja imali 540 tisuća putnika, što je porast od 28 posto.<p>"Dobra je i predsezona, imali smo 60 posto rasta u travnju, a u svibnju i lipnju 25 posto. Ovaj mjesec očekujemo preko 300 tisuća putnika, a godinu planiramo zaključiti s 2,5 milijuna putnika", kazao je Novak, prenosi Index.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lani je kroz Resnik pro&scaron;lo vi&scaron;e od 2,2 milijuna putnika, a zabilježen je i povijesni rekord od vi&scaron;e od pola milijuna putnika u srpnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Maksimalan angažman</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi na pro&scaron;irenju terminala vrijedni 450 milijuna kuna napreduju predviđenom dinamikom, kaže Novak. Trebali bi biti gotovi krajem 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sve ide po planu, jasno je da će ova sezona biti te&scaron;ka. Mi smo spremni, brojke iziskuju maksimalan angažman", kaže Novak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj vikend očekuju preko 20 tisuća putnika, u subotu će na pistu Resnika sletjeti 96 aviona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novak kaže da bilježe rast posjeta gostiju s Dalekog Istoka, ali i dalje su najjača trži&scaron;ta Velike Britanije, Skandinavije, Njemačke i Francuske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gužva na aerodromu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na sve, nije čudo da se u splitskoj zračnoj luci stvaraju gužve. Jedan čitatelj požalio nam se kako je samo jedna djelatnica bila na čekiranju karata, dok su ostale &scaron;etale po terminalu, a zamjerke je imao i na premali broj policajaca, samo trojicu, koji su radili, dok je ostatak tima sjedio u uredu i pio kavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Novak kaže nam da je barem deset djelatnica zaposleno na čekiranju i da ih sigurno radi pet, &scaron;est, a po potrebi i vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U policiji, pak, kažu da su maksimalno angažirani i da su vikendom, zbog velikog prometa i očekivanih 96 slijetanja, i načelnik i zamjenik načelnika aerodromske policije na svom radnom mjestu, tj. na aerodromu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-10-w2iltgnd_luka_split.jpgKRAJ SVIM NADAMA!? Smilje od 1 do 1,30 KM, inicijativa o cijeni od 2,50 KM propalahttp://grude.com/clanak/?i=2780027800Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-smilje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok su prošle godine u ovom razdoblju pred destilerijama u Hercegovini bile kolone plantažera smilja, ove godine još se uvijek ne zna ni hoće li uopće biti otkupa, a još manje po kojoj cijeni, piše Večernji list BiH. Više bi se, navodno, trebalo znati u drugoj polovini lipnja, nakon što se obave razgovori s određenim brojem kupaca. <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarali smo s vlasnicima destilerija iz Ljubu&scaron;kog, Stoca i Mostara, međutim, nitko od njih nije optimističan. Iz ljubu&scaron;kog Roinga istaknuli su kako ove godine, zbog situacije na trži&scaron;tu, najvjerojatnije neće vr&scaron;iti otkup zelene mase. Vlasnik jedne od destilerija u Mostaru kazao je kako je situacija jo&scaron; neizvjesna te da će, kako sada stvari stoje, vr&scaron;iti otkup manje količine smilja, ali jo&scaron; uvijek ne zna po kojoj cijeni. Zoran Mustapić, koji se otkupom smilja bavi već gotovo deset godina, kaže za Večernjak kako će izići u susret ljudima maksimalno, ali da će otkupiti onoliko zelene mase za koliko ulja bude imao kupce. Kada je riječ o cijeni, Mustapić kaže kako je zasada samo Ljubinje izi&scaron;lo s konkretnim iznosom, i to 1 KM po kilogramu odmah ili 1,30 KM po kilogramu s počekom. Na pitanje je li, po njegovu mi&scaron;ljenju, to realna cijena, Mustapić kaže kako je o tome te&scaron;ko govoriti, odnosno da cijenu diktiraju ponuda i potražnja na trži&scaron;tu, a trenutačno je potražnja jako mala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kad sam počeo saditi smilje 2010. isto je bila cijena od 1 do 1,10 KM po kilogramu. Zbog potražnje na trži&scaron;tu i nestanka divljeg smilja, ta cijena je u nekoliko godina skočila nerealno visoko. Ljudi koji su kultivirali brdo imali su ogromne tro&scaron;kove i tu cijena od 1 KM ne opravdava njihova očekivanja, međutim, oni koji su posadili na oranici nisu imali velika ulaganja i uz tu cijenu im može ostati ne&scaron;to novca&rdquo;, navodi Mustapić. Mi&scaron;ljenja je kako bi se situacija stabilizirala kad bi svi proizvođači nastupili zajedno prema svjetskom trži&scaron;tu. &ldquo;Sve bi se to stabiliziralo da se netko potrudio oko prodaje ulja. Pro&scaron;le godine imali smo problem s destilerijama kojih nije bilo dovoljno. Taj problem ove godine nemamo, međutim, prodajom ulja na svjetsko trži&scaron;te nitko se nije ozbiljno bavio. Radili su ljudi ne&scaron;to samostalno, ali to nije pravi put, treba jedna osoba uime svih nastupiti i samo tako se možemo zadržati na postojećem i pro&scaron;iriti na svjetsko trži&scaron;te&rdquo;, ističe Mustapić koji smatra kako jo&scaron; uvijek u Njemačkoj ima tvrtki koje ne znaju za hercegovačko smilje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od vlasnika destilerija kao problem navode i izvoz sadnica iz BiH. &ldquo;Dok je to bilo autohtono hercegovačko bilje, koje je raslo samo na na&scaron;im područjima, nije bilo problema s distribucijom ulja, ali sada, kad se ogromne količine sadnica izvoze u zemlje okruženja, sve teže postaje prodati ulje&rdquo;, kaže ovaj vlasnik destilerije. Ni u Grupaciji proizvođača i prerađivača smilja vi&scaron;e nisu optimistični, a inicijativa za&scaron;tite cijene od 2,5 KM po kilogramu je, kažu, propala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja i vlasnik jedne od destilerija, kaže za Večernji list kako Grupacija nema mehanizma nekoga natjerati da otkupljuje zelenu masu po spomenutoj cijeni. &ldquo;Cijena otkupa ne ovisi o Grupaciji, nego o destilerijama i njihovoj procijeni imaju li potrebe za otkupom, jesu li na&scaron;le trži&scaron;te za ulje..., od toga sve polazi. Onaj tko nije uspio plasirati ulje, sigurno neće otkupljivati novu zelenu masu, međutim, rje&scaron;enje može biti u uslužnom destiliranju&rdquo;, smatra Dujmović. Ističe kako će, prema njegovim saznanjima, većina destilerija vr&scaron;iti uslužno destiliranje po cijeni od 45 do 60 feninga po kilogramu. &ldquo;Neki od njih će destilirati za novac, dok će drugi kao sredstvo plaćanja uzimati određenu količinu ulja. Budući da sam mi&scaron;ljenja kako će se situacija morati rije&scaron;iti i trži&scaron;te otvoriti, destiliranje i čuvanje ulja u odgovarajućim uvjetima do trenutka kada se trži&scaron;te posloži može biti neko rje&scaron;enje&rdquo;, kaže Dujmović. Ističe kako trenutačna situacija pokazuje da je vrijeme da se ljudi u Hercegovini okrenu sadnji nekih drugih vrsta ljekovitog bilja. &ldquo;Preporučio bih lavandu, ružmarin, matičnjak..., koji godinama imaju stabilnu cijenu na svjetskom trži&scaron;tu&rdquo;, kaže Dujmović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskoga zavoda Mostar, kaže kako, uz sve aktivnosti koje su proveli u proteklom razdoblju, nisu uspjeli istražiti to trži&scaron;te. &ldquo;Uz sve poku&scaron;aje istraživanja trži&scaron;ta eteričnog ulja smilja (i drugih biljnih vrsta), nismo uspjeli &lsquo;osvijetliti&rsquo; taj segment trži&scaron;ta. Dakle, ne postoje relevantna istraživanja o ponudi i potražnji i u skladu s time potro&scaron;nji eteričnih ulja smilja u Europi i svijetu&rdquo;, zaključio je Ivanković. U smilje su proteklih pet godina na području Hercegovine uloženi milijuni maraka, velikom broju obitelji to je bio posljednji poku&scaron;aj ostanka u ovim krajevima. Zbog svega navedenoga, u cijelu priču bi se trebale uključiti i sve razine vlasti te određenom vrstom poticaja pomoći da se prebrodi kriza, u protivnom, ako otkupa uistinu ne bude, već najesen će brojne kuće u Hercegovini ostati prazne jer negdje treba zaraditi novac kojim će se vratiti podignuti krediti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/u-ljubinju-cijena-1-kg-smilja-od-1-do-1-30-km-u-zapadnoj-hercegovini-jos-se-nista-ne-zna-1175445" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-smilje.jpgUgovor Ericssona Nikole Tesle i HT Mostara vrijedan 11 milijuna kunahttp://grude.com/clanak/?i=2777127771Grude.com - klik u svijetThu, 08 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-08-3xvjpy5w_unnamed_1024_601_85_c1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ericsson Nikola Tesla i HT Mostar ugovorili su proširenje i modernizaciju radijske pristupne mreže ovog bosanskohercegovačkog operatera. <p>Posao je vrijedan 11 milijuna kuna, a realizacija ugovora počinje odmah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vilim Primorac, predsjednik Uprave i direktor HT-a Mostar ovom je prigodom izjavio:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Drago mi je da nastavljamo dobru suradnju s na&scaron;im dugogodi&scaron;njim partnerom Ericssonom Nikolom Teslom. Realizacijom ovog ugovora omogućit ćemo kvalitetniju uslugu na&scaron;im krajnjim korisnicima i ujedno stvoriti preduvjete za brzu i učinkovitu implementaciju LTE tehnologije.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, izrazila je svoje zadovoljstvo zbog činjenice da je HT Mostar ponovno iskazao povjerenje Ericssonovim rje&scaron;enjima i na&scaron;u kompaniju odabrao za daljnje pro&scaron;irenje i modernizaciju radijske pristupne mreže te dodala:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sigurna sam da će kompetencije i posvećenost na&scaron;ih stručnjaka ovom projektu osigurati kvalitetnu realizaciju ugovorenih poslova u &scaron;to kraćem roku.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-08-3xvjpy5w_unnamed_1024_601_85_c1.jpgFOTOGALERIJA: Agroturizam Marića gaj otvorio novu, svečanu dvoranu za 200 osobahttp://grude.com/clanak/?i=2772927729Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-07-017_1_marica_gaj_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agroturizam Marića gaj upotpunio je svoj sadržaj novom svečanom dvoranom za 200 osoba u kojoj će se održavati različite proslave, svadbe i slične zabave, ali i prezentacije, te konferencije.<p>&nbsp;</p> <p>Kako su za Grude.com kazali vlasnici koji iza sebe imaju dugogodi&scaron;nje ugositeljsko iskustvo, svečana dvorana izrađena je od tradicionalnih materijala i spoj je modernog i rustikalnog stila. - Pomične staklene stijenke čine ju svijetlom, otvorenom i prozračnom a drvena krovna konstukcija i cigla u unutra&scaron;njosti toplom i rustikalnom. Svečana dvorana nalazi se neposredno uz bazen i ostale kamene objekte te iz nje se pruža pogled na okolnu prirodu. U dvorani se može smjestiti 200 osoba tokom svadbene večere ostavljajući dovoljno mjesta za plesni podij i koridor do ulaznih vrata, kazali su nam u agroturizmu Marića gaj, a nakon proslave u toj dvorani, možete ostati i prespavati jer agroturizam Marića gaj i motel Kiwi nude i smje&scaron;taj u svojim sobama i apartmanima do 66 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najbolja hrana, različiti specijaliteti, vrhunska vina, domaća atmosfera u bajkovitom ambijentu najbolja su pozivnica da dođete i uživate u agroturizmu Marića gaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-07-017_1_marica_gaj_1.jpgDva milijuna za Međunarodnu zračnu luku Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=2774727747Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-07-aerodrommos1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je istaknuo ministar Lasić, navedena sredstva su namjenski prikupljena sredstva od putničke takse.<p>Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić danas je u prostorijama ministarstva potpisao Ugovor o prijenosu sredstava kapitalnoga transfera s direktorima JP &bdquo;Međunarodni aerodrom Tuzla&ldquo; Rifetom Karasalihović i JP &bdquo;Međunarodna zračna luka Mostar&ldquo; Marinom Raspudić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na temelju zahtjeva ovih javnih poduzeća i na temelju odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine osigurana su sredstva za dogradnju i unaprjeđenje infrastrukture oba aerodroma u iznosu od 2 000 000,00 km za svaki aerodrom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedena sredstva će se u skladu s Odlukom iskoristiti između ostalog za kapitalna ulaganja za projekt rekonstrukcije i dogradnju zgrade putničkog terminala s pratećom infrastrukturom, kada je u pitanju Aerodrom Tuzla, te za pro&scaron;irenje platforme, izradu projektne dokumentacije, opremu za prihvat i otpremu zrakoplova, sanaciju manevarskih povr&scaron;ina, te izgradnju Cargo objekata kada je u pitanju Aerodrom Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je istaknuo ministar Lasić, navedena sredstva su namjenski prikupljena sredstva od putničke takse koja se naplaćuje isključivo za razvoj zrakoplovne infrastrukture u Federaciji BiH, te kao takva ne opterećuju Proračun FBiH i porezne obveznike, prenosi <strong>Manager.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je naglasio kako je jedan od ciljeva ministarstva ulaganje u zrakoplovnu infrastrukturu u FBiH kako bi se ponudila kvalitetna razina usluge te kako bi zračne luke u Federaciji BiH bile jo&scaron; konkurentnije aerodromima u okruženju i regiji, priopćeno je iz Ureda federalnog ministra i komunikacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktori oba aerodroma su naglasili da ih raduje dobra suradnja s ministrom Lasićem i da su navedena sredstva značajan korak u smjeru podizanja gospodarske aktivnosti u obe županije a i &scaron;ire, te kako ulaganje u prometnu infrastrukturu uvijek prati i pobolj&scaron;anje kvalitete poslovnog okruženja &scaron;to za rezultat ima pozitivne učinke na proizvodnju i zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključili su kako su navedena sredstva samo prvi korak u unaprjeđenju i dogradnji aerodroma te kako će omogućiti otvaranje mogućnosti za ulaganja kako institucionalnih ulagača tako i privatnih investitora</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-07-aerodrommos1.jpgPRILIKA ZA POSAO Violeta u potrazi za promoterkom http://grude.com/clanak/?i=2769327693Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Violeta iz Gruda u potrazi je za promoterkom koja ima odlične komunikacijske vještine i spremna je na timski rad:<p>PROMOTERKA</p> <p>Mjesto rada: Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;a idealna kandidatkinja ima motivaciju za rad u promociji te izraženu komunikativnost i energičnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tebe se očekuju poslovi promocije proizvoda iz asortimana Violete i distributivnih brandova gdje se omogućava dobra dodatna zarada!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako si mlada, ambiciozna i želi&scaron; dodatno zaraditi uz &scaron;kolu ili studij, odnosno želi&scaron; sebi osigurati džeparac neovisan od roditelja, prijavi i pridruži se na&scaron;em timu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirane kandidatkinje svoje životopise mogu poslati do 10.06.2017.g.<br />e-mailom na adresu posao@violeta.com<br />sa naslovom &bdquo;Promoterka - Ljubu&scaron;ki&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-violeta.jpgVrgorac uz bok velikim svjetskim gradovima: Tesla otvorio punionicu za električne automobilehttp://grude.com/clanak/?i=2770727707Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-punionica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Tesla danas je službeno pustila u rad punionicu za električne automobile u Vrgorcu, u koju je uloženo 2,5 milijuna kuna, prenosi Lider, piše Hina. <p>Tesla je u utorak na svojoj internetskoj stranici tesla.com i službeno uvrstio Vrgorac na popis svjetskih gradova s takvim punionicama, a prvi automobili na putu prema Dubrovniku već su svratili u Vrgorac na punjenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tesla je u Vrgorcu instalirao &ldquo;supercharger&rdquo;, uz pomoć kojega punjenje traje kraće u odnosu na konvencionalne punjače. U srednjoj Dalmaciji superchargeri su instalirani i u Dugopolju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Vrgoračke novine</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-punionica.jpgNa svjetskom tržištu nagla pala cijena naftehttp://grude.com/clanak/?i=2766627666Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-nafta_covjek_fxlider.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale, drugi tjedan zaredom, jer se ulagači plaše da bi odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o odustajanju od globalnog sporazuma o klimi mogla dodatno potaknuti proizvodnju u SAD-u. <p>Na londonskom je trži&scaron;tu cijena barela pro&scaron;loga tjedna pala 4,2 posto, na 49,95 dolar, dok je na američkom trži&scaron;tu barel pojeftinio 4,3 posto, na 47,66 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritisak na cijene nafte uslijedio je krajem tjedna nakon vijesti da će se SAD povući iz globalnog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena potpisanog u Parizu 2015. godine, &scaron;to je potez kojim Trump ispunjava jedno od svojih glavnih obećanja iz predizborne kampanje. Taj porez nai&scaron;ao je na osudu američkih saveznica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Time bi se moglo potaknuti nekontrolirano bu&scaron;enje u cijelom SAD-u i moglo bi dovesti do odbacivanja drugih obveza koje je potpisao SAD. Takav razvoj događaja dodatno bi povećao ponudu iz SAD-a i zakomplicirao projekcije OPEC-a, a takav scenarij nikako ne bi bio povoljan za cijene nafte'', rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neke nečlanice tog kartela odlučile su 25. svibnja na sastanku u Beču produljiti sporazum o smanjenju proizvodnje nafte do kraja ožujka iduće godine, i to u istom obujmu kao i dosad &ndash; za 1,8 milijuna barela dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, od tada su cijene nafte pale vi&scaron;e od 7 posto jer dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD je povećava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Rosnefta Igor Sechin u petak je kazao da se trži&scaron;te ne može stabilizirati ako svi proizvođači ne sudjeluju u smanjenju proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A američka je proizvodnja sirove nafte ovih tjedana porasla na 9,34 milijuna barela, &scaron;to je gotovo 500.000 barela vi&scaron;e u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine i blizu razine najvećih proizvođača Rusije i Saudijske Arabije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I posljednji podaci tvrtke Baker Hughes ukazuju na nastavak tog trenda. Pro&scaron;loga je tjedna broj bu&scaron;otinskih postrojenja u SAD-u povećan za 11, &scaron;to je već 20. tjedan zaredom kako taj broj raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom je broj tih postrojenja dosegnuo 733, najvi&scaron;u razinu od travnja 2015. godine i dvostruko vi&scaron;e nego u istom lanjskom razdoblju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-nafta_covjek_fxlider.jpgVioleta vodi kupce u Gardaland!http://grude.com/clanak/?i=2767627676Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-gardaland_14043043031.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Violeta iz Gruda pokrenula je još jednu nagradnu igru - Violetu kupuj, u Gardaland otputuj!<p>Nagradna igra provodi se od 01.06. do 15.07.2017. na svim ROBOT prodajnim mjestima na području Bosne i Hercegovine, a na području Republike Srpske od 16.06. do 15.07.2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo sudjelovanja imaju svi kupci sa stalnim mjestom boravka u BiH i RS koji tijekom naznačenog perioda trajanja nagradne igre ostvare kupovinu minimalno 3 različita proizvoda branda Violeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Račun s dokazom o kupovini Violeta proizvoda, zajedno sa osobnim podacima osobe koja sudjeluje u nagradnoj igri (ime i prezime, mjesto stanovanja i broj telefona) potrebno je ubaciti u Violeta kutiju koja će biti pozicionirana na kasi Robot prodajne lokacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno lice može sudjelovati s neograničenim brojem računa, ali ne može osvojiti vi&scaron;e od jedne nagrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo sudjelovanja u nagradnoj igri nemaju zaposlenici Violeta d.o.o. kao ni članovi njihove najuže obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni nagradni fond se dijeli sukladno sljedećoj raspodjeli:</p> <p>&nbsp;</p> <p>FBIH: Nagradni fond u ukupnoj vrijednosti od 1.954,60 KM, bit će raspodijeljen na 8 nagrada (1 putovanje u Gardaland za 4-članu obitelj, 2 laptopa ASUS X540SA-XX366D i 5 Violeta poklon paketa)</p> <p>&nbsp;</p> <p>RS: Nagradni fond u ukupnoj vrijednosti od 1.467,30 KM, bit će raspodijeljen na 7 nagrada (1 putovanje u Gardaland za 4-članu obitelj, 1 laptop ASUS X540SA-XX366D i 5 Violeta poklon paketa).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvlačenje dobitnika održati će se javno 28.07.2017. na adresi:<br />Za FBiH: TC Robot Rajlovac, Rajlovačka cesta, Sarajevo<br />Za RS: TC Robot Prijedor, Branislava Nu&scaron;ića 35, Prijedor</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvlačenju sudjeluju samo oni računi koji sadrže uredno ispunjene podatke.<br />Imena svih dobitnika bit će objavljena i na internet stranici www.violeta.com.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-gardaland_14043043031.jpgTodorić: 'Podnio sam ostavku na mjesto predsjednika NO Konzuma'http://grude.com/clanak/?i=2768127681Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-todoric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivica Todorić podnio je ostavku na mjesto predsjednika Nadzornog odbora (NO) Konzuma, stoji u priopćenju koje je osnivač koncerna Agrokor uputio Hini. <p>&nbsp;</p> <p>Kako se ističe u priopćenju koje potpisuje Todorić, od 10. travnja kada je Vladin povjerenik preuzeo upravljanje Agrokorom, on ni na koji način nije sudjelovao u bilo kakvim radnjama vezanim uz kompaniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Potpuno sam svjestan da ne mogu sudjelovati i za mene je potpuno neprihvatljivo da sudjelujem u bilo kakvim upravljačkim, nadzornim ili bilo kojim drugim organima Agrokora. Od postojeće uprave sam očekivao da će u skladu sa Zakonom provesti sve odluke vezane uz moja razrje&scaron;enja sa svih upravljačkih, nadzornih i ostalih pozicija, a u čemu nisam osobno želio sudjelovati. Nisam mogao pretpostaviti da postojeća uprava Agrokora ne može kroz organe upravljanja provesti svoje odluke", navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nastalu situaciju vidim isključivo kao rezultat neuspjelog dogovora postojeće uprave s jednim od dugogodi&scaron;njih poslovnih partnera Agrokora. Budući da postojeća uprava nije rije&scaron;ila tu situaciju, iako ima i mogućnost i odgovornost za to, podnio sam ostavku na mjesto predsjednika NO Konzuma", navodi Todorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong> Ramljak: Predstavnici dioničara nisu glasali za opoziv Todorića</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvanredni povjerenik Ante Ramljak kazao je, nakon skup&scaron;tine dioničara Konzuma, da predstavnici dioničara nisu glasali za opoziv Ivice Todorića s mjesta predsjednika Nadzornog odbora te upozorio da se time prolongira restrukturiranje kompanije. Kako je Ramljak istaknuo, Ivica Todorić "nažalost nije sam dao ostavku kao ostala dva člana NO &ndash; Ivan Crnjac i Hrvoje Kraljević". "Nažalost, to se nije dogodilo, jer je jedan dioničar, a radi se o predstavnicima iz Agram grupacije koji imaju preko 25 posto dionica, glasao protiv opoziva Ivice Todorića", izjavio je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Kako je istaknuo, nakon toga nisu imali mogućnost, s obzirom da Ivica Todorić ostaje na čelu NO, sazvati novi NO i promijeniti Upravu Konzuma. Za promjenu članova NO i Uprave Konzuma, naime, potrebna je dvotrećinska većina na skup&scaron;tini dioničara. Ramljak je najavio je da će novi NO biti sazvan za 15-ak dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Agram invest i grupacija u posjed dionica Konzuma do&scaron;li su temeljem 'famoznih repo ugovora', naveo je Ramljak. Na upit novinara kako je predstavnik Agrama Ivan Krivičić pojasnio svoje glasanje, Ramljak je kazao da je rekao da je imao takve instrukcije i da nije imao prilike predložiti svog člana NO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ramljak je kazao i kako to nije točno. Na upit je li Ivica Todorić jo&scaron; vuče konce, Ramljak je novinarima odgovorio da bi zaključak trebao biti njihov (novinara).</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da je sve jasno, polako se stvari počinju razotkrivati", ocijenio je Ramljak. Na upit je li to otežava proces restrukturiranja, kazao je "normalno da otežava".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nismo promijenili upravu Konzuma, nismo sazvali novi NO, stvari se prolongiraju. Od mene se očekuje da nastavimo restrukturiranje kompanije i sad moramo jednostavno vidjeti &scaron;to ćemo i kako ćemo dalje", rekao je Ramljak</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-todoric.jpgAGROKOR: Ivica Todorić ostao predsjednik Nadzornog odbora Konzumahttp://grude.com/clanak/?i=2767027670Grude.com - klik u svijetSun, 04 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-todoric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivica Todorić i dalje je u Nadzornom odboru Konzuma jer je jedan od dioničara, predstavnik Agram Grupe - glasovao protiv njegovog opoziva", izjavio je nakon skupštine Konzuma d.d. izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak.<p>&nbsp;Agram Grupa u je vlasni&scaron;tvu Dubravka Grgića i drži preko 25 posto dionica Konzuma. Ramljak je kazao kako sad mora vidjeti &scaron;to i kako dalje s reustrukturiranjem kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje znači li to da Todorić i dalje vuče konce u Konzumu Ramljak je kazao: 'Procijenite sami'. Najavio je kako će novi Nadzorni odbor biti sazvan za 15-ak dana te da se "stvari prolongiraju".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Predlagali smo ostavku članova Nadzornog odbora na čelu s Todorićem, nažalost Todorić nije podnio sam ostavku dok druga dva člana, Crnjac i Kraljević, jesu. Očekivali smo da će predstavnici dioničara glasati za opoziv, ali Agram grupacija je glasala protiv opoziva Todorića. Nakon toga nismo bili u mogućnost sazvati novi Nadzorni odbor i promijeniti upravu. Mislim da je i vama i javnosti jasno &scaron;to se događa u pozadini i tko koga tu brani", rekao je Ramljak, prenosi HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-todoric.jpgDobavljači Konzuma BiH zadovoljni zbog povratka Mercatorahttp://grude.com/clanak/?i=2760427604Grude.com - klik u svijetSat, 03 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-03-mercator-preview.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U cilju otvorenog dijaloga sa svim dionicima, u narednom periodu Konzum planira održati direktne sastanke i s ostalim dobavljačima<p>Dobavljači iz Republike Srpske koji su prisustvovali dana&scaron;njem sastanku predstavnika Konzuma BiH, Poslovnog sistema Mercator, predstavnika Vlade RS, Privredne komore RS, Privredne komore Banja Luke i Konzumovih dobavljača iz RS, izrazili su zadovoljstvo zbog najave povratka brenda Mercator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjeruju da je to najbolje rje&scaron;enje za njih te su naglasili da će nastaviti davati podr&scaron;ku u daljnjem poslovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanak u Banjoj Luci bio je treći u nizu sastanaka s dobavljačima i uslijedio je nakon &scaron;to su jučer u Sarajevu predstavnici Konzuma i Mercatora održali dva sastanka s vi&scaron;e od 60 dobavljača. Cilj sastanaka je nastavak otvorenog dijaloga, te prezentacija plana ponovnog uvođenja Mercatora na trži&scaron;te BiH sa strane Uprave Mercatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi koncept budućeg poslovanja maloprodaje u BiH predviđa ponovno uvođenje brenda Mercator na trži&scaron;te BiH. Nagla&scaron;eno je da se jo&scaron; radi o prijedlogu, s obzirom na to da se očekuje formalna odluka o njegovoj realizaciji. U ovoj fazi, svakako je prepoznat potencijal za uspje&scaron;no vraćanje Mercatora na trži&scaron;te BiH, temeljen na velikoj pozitivnoj vrijednosti ovog brenda, baziranoj na pozitivnom iskustvu s ukupnim poslovanjem Mercatora u BiH, kao i na uspje&scaron;noj suradnji s dobavljačima i pozitivnom iskustvu zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;eno je da ovaj koncept predviđa preuzimanje svih obaveza Konzuma BiH od dobavljača kao i preuzimanje i brigu o svim zaposlenicima Konzum BiH. Istaknuto je da vraćanje Mercatora donosi dodatnu stabilnost poslovanja i sigurnost radnih mjesta te uredno i odgovorno podmirivanje svih obaveza kako prema dobavljačima tako i prema državnim institucijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sastanak u Banjoj Luci je nastavak razgovara koje obavljamo s dobavljačima s ciljem prezentiranja plana daljnjeg poslovanja u okviru Poslovnog sistema Mercator. Ova opcija podrazumijeva nastavak suradnje sa svim dobavljačima, uredno podmirivanje obaveza prema njima, osiguranje dodatne stabilnosti, kao i sigurnost radnih mjesta. Mercator BH već postoji, a u planu je osnivanje poduzeća u Republici Srpskoj. Moderan i kvalitetan koncept trgovine koji razvija Mercator, prenijet će se i na ovo trži&scaron;te, gdje je i ranije imao pozitivna iskustva u poslovanju &scaron;to je dobra baza za nadgradnju jo&scaron; boljih odnosa i uspje&scaron;ne suradnje - kazao je predsjednik Uprave Mercatora Tomislav Čizmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U cilju otvorenog dijaloga sa svim dionicima, u narednom periodu Konzum planira održati direktne sastanke i s ostalim dobavljačima na kojima će im biti prezentirane sve informacije o planu uvođenja brenda Mercator na trži&scaron;te BiH, navodi se u priopćenju Konzuma BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-03-mercator-preview.jpgImoćanin spašava urušeno carstvo! Na čelo nadzornih odbora u Agrokoru stiže Teo Vujčićhttp://grude.com/clanak/?i=2757227572Grude.com - klik u svijetFri, 02 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-02-agrokor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ponedjeljak, 5. lipnja još jedan je u nizu dana "d" za daljnju sudbinu "Agrokora", piše Slobodna Dalmacija.<p>&nbsp;</p> <p>Na "programu" će biti skup&scaron;tine devet najvažnijih kompanija u sastavu "Agrokora", a na njima imenovanje novih članova nadzornih odbora koje je odabrao Vladin povjerenik Ante Ramljak, &scaron;to će biti početak velike smjene menadžera u tom carstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudeći prema predloženim izmjenama u "Agrokorovim" tvrtkama, čovjek od najvećeg Ramljakova povjerenja je&nbsp;<strong>Teo Vujčić</strong>&nbsp;(48), donedavni direktor zrenjaninskog "Dijamanta".</p> <p><br /><br />Jedina velika kompanija u sastavu "Agrokora" u kojoj je odmah nakon zavođenja prisilne uprave&nbsp;<strong>Antonija Alvareza III.</strong>&nbsp;do&scaron;lo do smjene predsjednika Uprave je "Konzum", kamo je poslan Teo Vujčić, a u ponedjeljak će ga Alvarezov nasljednik Ante Ramljak postaviti i na čelo nadzornih odbora "PIK Vrbovca" i "Zvijezde".</p> <p><br /><br />Prije nego &scaron;to ga je uputio u Zrenjanin, biv&scaron;i vlasnik "Agrokora"<strong> Ivica Todorić</strong> imenovao je Vujčića za direktora "Zvijezde". No, promjene na čelu "Zvijezde" bile su zadnjih godina toliko učestale, da ta direktorska fotelja nije mogla zaobići ni Vujčića.</p> <p><br />Prije dolaska u "Agrokor" Vujčić je radio u "Luri", konzultantskoj kući "AT Kearney" i splitskoj mljekari "Mils", a imao je i vlastiti biznis. Riječ je o Imoćaninu s doktoratom na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.</p> <p><br /><br />Osim u "PIK Vrbovcu" i u "Zvijezdi" Vujčić će biti i&nbsp;&nbsp;Nadzornog odbora "Leda", kojeg čeka najmukotrpnije raspetljavanje dužničkih odnosa unutar negda&scaron;njeg Todorićeva koncerna.</p> <p><br /><br />Prema informaciji koju je Uprava "Leda" prije nekoliko dana iznijela dioničarima, "Ledo" je izdao garancija za 18 milijardi kuna kredita odobrenih "Agrokoru" i njegovim dru&scaron;tvima".</p> <p><br />U Nadzornom odboru "Leda" Vujčiću će dru&scaron;tvo, prema prijedlogu za nadolazeću skup&scaron;tinu dru&scaron;tva, praviti Vladimir Bo&scaron;njak i <strong>Luka Cvitan.</strong> Osječanin<strong> Vladimir Bo&scaron;njak </strong>(44) radio je, kao i Ramljak, u brokerskoj kući "CAIB", koja vi&scaron;e ne postoji. Poslije CAIB-a, bio je na visokim menadžerskim pozicijama u tvrtkama vezanima na negda&scaron;nju "Hypo banku", danas "Addiko banku", kao i u jo&scaron; nekim tvrtkama &scaron;to se bave trži&scaron;tem kapitala.</p> <p><br /><br />Bo&scaron;njak je drugi najveći čovjek od povjerenja Ante Ramljaka, jer će biti imenovan i na čelo NO "Konzuma", porečke "Agrolagune" i "Jamnice", te za člana NO "Zvijezde". Uz njega i Vujčića, najvi&scaron;e funkcija u "Agrokoru" u ponedjeljak bi trebao zadužitii Luka Cvitan.</p> <p><br /><br />Nakon &scaron;to je unutar menadžerske strukture holdinga "Agrokora" izabran kao jedan od najbližih Ramljakovih suradnika, Cvitan će u nadzorne odbore "Konzuma" i "Belja". Riječ je o najmlađem kandidatu za nadzorne odbore "Agrokorovih" kompanija, koji je profesionalna iskustva nakupio u samom koncernu.</p> <p><br /><br />Unutar "Agrokora" Ramljak je prona&scaron;ao jo&scaron; nekoliko menadžera i menadžerica koje će početkom idućeg tjedna postaviti u nadzorne odbore kompanija unutar koncerna. Riječ je o Anji Linić Sikavica i Dubravki Jusić-Crvenković koje su do odlaska Ivice Todorića iz kompanije radile u odnosima s javno&scaron;ću "Agrokora", sada će biti u nadzornim odborima "Konzuma", "Zvijezde i "Jamnice".</p> <p><br /><br /><strong>Dubravka Jusić-Crvenković </strong>jo&scaron; ranije je imenovana u novi nadzorni odbor "Tiska", gdje je odlukom Ante Ramljaka već promijenjena i uprava.</p> <p><br /><br />Listu novih&nbsp;&nbsp;nadzornih odbora negda&scaron;njih Todorićevih tvrtki zatvaraju<strong> Ivica Tomljenović</strong> (biti će imenovan u nadzorne odbore "Mladine" iz Jastrebarskog, "Agrolagune" i "Belja"),<strong> Ivona Skerlev</strong> ("Zvijezda" i PIK Vrbovec), <strong>Dunja &Scaron;imunić Mehdin</strong> (PIK Vrbovec i "Mladina"), <strong>Irena Weber</strong> ("Agrolaguna", "Tisak"),<strong> Hido Lajtman</strong> ("Konzum", "Agrolaguna", "Tisak") i <strong>Dubravko Perović</strong>, koji će ući u nadzorne odbore vukovarskog VUPIK-a i "Jamnice".</p> <p><br /><br />Mahom je, poput Ivice Tomljenovića, riječ o ljudima koji je&nbsp;&nbsp;slom Ivice Todorića zatekao u samom "Agrokoru". Tomljenović je radio u "Agrokor trgovini", a prije nekoliko godina postao je &scaron;ef sredi&scaron;nje nabave koncerna.</p> <p><br /><br />Ovo je tek početak kadrovske križaljke, jer u sastavu "Agrokora" prema najnovijim podacima ima vi&scaron;e od sto poduzeća, među kojima ih barem polovica ima nadzorne odbore. No, ključna mjesta će biti zauzeta u ponedjeljak, jer sudbina "Agrokora", prema svemu sudeći, raspetljava se u trokutu matica koncerna-Konzum-Ledo.</p> <p><br /><br />Iako su neki od menadžera u "Ledu", "Jamnici" i "Zvijezdi" prema kuloarskim pričama već sami podnijeli ostavke, oni ne mogu otići dok ne dobiju razrje&scaron;nicu na skup&scaron;tinama tvrtki, osim ako statutom kompanija nije drugačije određeno.</p> <p><br /><br />Gotovo svi menadžeri koje je Ante Ramljak zatekao na čelima tvrtki u koncernu imenovani su za vrijeme Todorića, a izmjenama nadzornih odbora Ramljak je stvorio preduvjete i za smjene menadžera u kompanijama poput "Leda", "Jamnice" i "Zvijezde", pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/biznis/clanak/id/489275/hoce-li-imocanin-spasiti-todoricevo-uruseno-carstvo-krece-velika-smjena-menadzera-u-agrokoru-evo-tko-je-covjek-koji-ce-ramljaku-biti-desna-ruka-i-sto-je-dosad-radio">Slobodna Dalmacija.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-02-agrokor.jpgTodorić mi je govorio: 'Sve je u redu, Rusi spašavaju.' Sve nas je prevario!http://grude.com/clanak/?i=2757327573Grude.com - klik u svijetFri, 02 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-02-maric_sokol_cropix.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Među desecima dobavljača u mrežu Agrokorovih mjenica uhvatio se i Zlatko Marić, vlasnik najveće domaće zaštitarske tvrtke Sokol Marić. <p>U intervjuu za tportal potvrdio je da mu Agrokor duguje vi&scaron;e od 140 milijuna kuna, odnosno toliko sad od njega potražuju banke. Marić kaže da se osjeća prevarenim od Ivice Todorića, ali i da se ne boji za opstanak svoje tvrtke..</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putem mjenica dobavljači su zaobilaznim putem kreditirali Agrokor (kako se to radilo pročitajte ovdje). Jedan od većih takvih kreditora bio je Sokol Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o tvrtki koja drži gotovo četvrtinu za&scaron;titarskog trži&scaron;ta i s godi&scaron;njim prihodima od oko 300 milijuna kuna neprikosnoveni je lider u bran&scaron;i. S Todorićevim koncernom posluju vi&scaron;e od deset godina, s tim da je taj odnos dodatno ojačao od 2000. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pružate li i dalje svoje usluge Agrokoru?</strong></p> <p>Naravno. Pokrivamo otprilike 650 dućana Konzuma, &scaron;to će se ljeti povećati na 850, i 120 kioska Tiska. Znači, dnevno imamo gotovo tisuću pratnji vrijednosnih po&scaron;iljaka. Na mjesečnoj razini to je 30.000 pratnji. Riječ je o enormnoj količini. Mi jedini možemo u Hrvatskoj pružiti takvu podr&scaron;ku jer imamo dovoljan broj ljudi i 340 blindiranih vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Plaća li vam uredno izvanredna uprava koncerna?</strong></p> <p>Ne mogu se požaliti. Mi smo zadovoljni s obzirom na trenutnu situaciju. Ne mogu sad ja stiskati povjerenika Antu Ramljaka 'daj mi vi&scaron;e'. Bit će jo&scaron; bolje kad dođe svježi novac u Agrokor, kao &scaron;to se najavljuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koliko vam ukupno duguje Agrokor? Zbog čega ste pristali uzimati njihove mjenice?</strong></p> <p>Ukupan dug je 142 milijuna kuna i sve se to nalazi u mjenicama. Gledajte, kad imate rokove plaćanja 60 dana i imate otprilike sedam milijuna kuna mjesečnih faktura, u slučaju neplaćanja 70 ili 80 dana va&scaron;a likvidnost osjetno pada, imate već nestabilni cash flow. I tad vam dođe ekipa financijskih stručnjaka povezanih s Agrokorom koja je imala točan uvid u va&scaron;u krvnu sliku. Oni su, tvrdim, funkcionirali na mreži koja je imala sve podatke o svakoj firmi. I tad bi vam na jedan džentlmenski, a opet ucjenjivački način dali do znanja kako će biti plaćeno u roku od 60 dana, ali im trebate pomoći. I u&scaron;li biste u taj mlin&hellip; S druge strane, svi smo mi vjerovali da će Agrokor živjeti. On je bio poistovjećivan s ovom državom i mislio sam da mora funkcionirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Osjećate li se prevarenim od Ivice Todorića?</strong></p> <p>Ne da se osjećam, ja jesam prevaren. U principu, krivnju snosim ja, ali ne mogu vjerovati da je država to dopu&scaron;tala. Kako je moguće da je toliki kapital kolao izvan svih bilanci posljednjih pet, &scaron;est godina, a nitko nije reagirao? Sad se mi dobavljači branimo. Postavlja se pitanje jesmo li od svega imali koristi. Mi na tim mjenicama nismo zaradili ni lipe! Ja se kao porezni obveznik, koji je uredno plaćao porez kako bi institucije radile, pitam &scaron;to su radile Hanfa (op.a. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) i HNB? Kako nitko nije znao da se vrti &scaron;est, sedam milijardi kuna izvan regularnih financijski tokova?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čelnici HNB-a i Hanfe kažu da jesu reagirali i da bi bez njih situacija s mjenicama bila jo&scaron; gora?</strong></p> <p>Bilo bi moralno da svi oni daju ostavke. Država bi ih trebala kazniti. Prvo se od njih trebalo krenuti, a ne da ih se &scaron;titi jer su za&scaron;tićeni nekim člankom zakona. Krenimo od toga jesu li oni bili u kontroli? To je kao da policija kaže da nije znala da pet tisuća mladih vozača od 16 godina vozi po Zagrebu jer nisu kontrolirali. Naravno da bi znala!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U kakvim ste odnosima bili s obitelji Todorić? Jeste li se privatno družili?</strong></p> <p>Poznavali smo se. Todorić je sa svim velikim dobavljačima bio bolji poznanik ili prijatelj. On je imao taj jedan narodski nastup i svi su imali puno povjerenje u njega. On je tako odgojio i svoju djecu i normalno da ste mu vjerovali. Nekog posebnog druženja nije bilo. Nismo večerali svaki dan niti smo i&scaron;li na zajednička ljetovanja. To su sve laži i podmetanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeste li pitali Todoriće &scaron;to se događa? Posljednjih godinu dana svi su pričali kako je tvrtka u krizi...</strong></p> <p>Posljednjih &scaron;est mjeseci bio sam s njima u stalnoj vezi. Non-stop sam ih kontaktirao, želio sam znati pravo stanje. Mislio sam da sam u nekom prioritetu. Da mogu dobiti nekakav suvisao odgovor. Uvjeravali su me da je sve OK. Govorili su da je sve pod kontrolom. Rusi spa&scaron;avaju. Ne brini se, ne brini se, sve će se rije&scaron;iti. To su bili odgovori.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čujete li se danas s nekim od Todorića?</strong></p> <p>Ne, niti želim. Agrokor je preuzela privremena uprava i s njima moram razgovarati i vjerovati u njih. Povjerenika Ramljaka treba pustiti da na miru radi svoj posao. Revizija mora odraditi svoj posao kako bismo vidjeli na čemu smo. Svakog saborskog zastupnika koji u ovom trenutku ide na ru&scaron;enje Vlade, treba kazneno goniti jer ugrožava nacionalnu sigurnost. Ovo nije pitanje tko će vladati, ovo je pitanje opstanka desetaka tisuća radnih mjesta. Vjerujem obećanju premijera Plenkovića i Ramljaka da su mjenice dug Agrokora i da će biti isplaćene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to sad mislite o Ivici Todoriću? Može li se svakom biznismenu dogoditi da dođe u takvu situaciju?</strong></p> <p>Ne! Nikako. To je bilo nerazumno, nesuvislo, bolesno&hellip; Jesu li oni sve to napravili zdravog razuma ili će se kasnije braniti neuračunljivo&scaron;ću, ja ne znam. Definitivno je da su prevarili sve. Svoje prijatelje, dobavljače, banke&hellip; A tko će na kraju od svega toga imati koristi, vidjet ćemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ugrožena vam je kompanija. Kako se s time osobno nosite?</strong></p> <p>Pogodilo me je to sve. Vjerovao sam u nekoga i ne&scaron;to. Nikad se nisam bavio financijskim me&scaron;etarenjem, kupnjom dionica ili nečim sličnim. U svakom slučaju, sebe krivim. Ali borac sam i sporta&scaron; cijeli život. Sad sam pojačao treninge u teretani na dva puta dnevno. Radim u kompaniji 12 sati. Radimo restrukturiranje, radimo planove&hellip; Imamo varijantu A, B, C. &Scaron;to god se desilo, mi ćemo opstati i iz ovoga izaći jo&scaron; jači.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Je li neka od banaka i&scaron;la u prisilnu naplatu mjenica?</strong></p> <p>Samo se Banka kovanica ponijela nekorektno i mjesec dana prije dospijeća mjenice uzela nam je novac s tekućeg računa. S ostalim bankama smo dogovorili kredit s godinom dana odgode. Kao jedini vlasnik Sokol Marića odgovorno tvrdim da ćemo izvući tvrtku. Sokol Marić će i dalje dominirati trži&scaron;tem sljedećih deset godina. Neće nas ugroziti niti jedno strano ili domaće poduzeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Tportal Todoric Agrokor" href="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/todoric-mi-je-govorio-sve-je-u-redu-rusi-spasavaju-sve-nas-je-prevario-20170601" target="_blank">Tportal.hr</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-02-maric_sokol_cropix.jpegOvo su pitanja koja će inspektori postavljati kada vam se pojave u firmihttp://grude.com/clanak/?i=2758827588Grude.com - klik u svijetFri, 02 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-02-inspekcija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna uprava za inspekcijske poslove je 30. svibnja 2017. godine na svojoj web stranici objavila je liste provjere ("ček liste") za sve inspektorate u svom sastavu. <p>Lista provjere ("ček lista"), u skladu s odredbama Zakona o inspekcijama Federacije BiH, čini sastavni dio naloga za vr&scaron;enje inspekcijskog nadzora, kojim se definira konkretan predmet, pravni osnov, te mjere koje inspektor može poduzeti u skladu sa zakonom i drugim propisima u slučaju da prilikom nadzora konstatira njihovu povredu, kao i druge aktivnosti inspektora u postupku vr&scaron;enja inspekcijskog nadzora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e je razloga koji su doveli do praktične primjene ček listi u postupcima inspekcijskog nadzora, koje su službeno uvedene u Zakon o inspekcijama Federacije BiH iz 2014. godine (Službene novine Federacije BiH, broj 73/14), a neki od važnijih su: da služe kao "podsjetnik" inspektoru u nadzoru kako ne bi ispustio neku važnu provjeru, da inspekcijski nadzor nije izvr&scaron;en nasumice, reda radi, tek da se obavi, nego je inspektor prije odlaska procijenio potrebu da se kod konkretnog subjekta obavi nadzor, &scaron;to predstavlja početke onoga &scaron;to se naziva "procjena rizika", imajući u vidu disbalans između broja inspektora u odnosu na broj poslovnih subjekata čiji rad inspektori treba da nadziru, služe kao mehanizam za prikupljanje informacija o privrednom subjektu, također služe kao mehanizam koji omogućava provođenje načela "transparentnosti", kao jednog od značajnih načela, koje omogućava poslovnom subjektu da sazna razlog dolaska inspektora u nadzor, kao i zakonsku nadležnost inspektora da može izvr&scaron;iti namjeravane provjere, te predstavljaju materijal za edukaciju mladih inspektora koji na temelju kvalitetno osmi&scaron;ljenih, definiranih pitanja, provjera i radnji sadržanih u ček listama, mogu brže i efikasnije ovladati poslovima inspektora, prenosi Faktor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ček liste koje koriste inspektori u obavljanju inspekcijskog nadzora imaju informativnu, edukativnu i preventivnu funkciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoću ček listi se mjeri usklađenost poslovanja subjekta s propisima, ustanovljava stanje zakonitosti i sigurnost u konkretnoj upravnoj oblasti, dobija valjan osnov iz prakse za promjenu propisa čija/koja rje&scaron;enja nisu dobra, mijenja sama prakse rada inspektorau smislu adekvatnog tumačenja propisa i vr&scaron;enja ovla&scaron;tenja slobodne tzv. "diskrecijske ocjene" inspektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ček lista omogućava inspektoru da provjeri koliko i kako subjekt implementira propis, čime se objektivno provjerava stanje u kontroliranoj upravnoj oblasti (urbanizam, zdravstvo, rad na crno, itd.). Analizom postupanja subjekata, inspektor dolazi do informacija/saznjanja koja norma nije primjenjiva i &scaron;ta treba izmijeniti u propisu ili dodati, tj. koje su manjkavosti propisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je sadržaj ček liste sačinjen na osnovu materijalnog propisa kojim se regulira data oblast, isti je podložan promjenama, u skladu s izmjenama propisa na temelju koji se ček lista kreira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompletan proces inspekcijskog nadzora je informatiziran, a objavom ček lista za sve oblasti kontrole na na&scaron;oj web stranici načinjen je i velik korak ka maksimalnoj transparentnosti i preventivnom djelovanju Federalne uprave za inspekcijske poslove prema subjektima kontrole. Naime, na ovaj način je svim subjektima kontrole omogućeno da, uvidom u ček liste, na najbolji način odmah preispitaju svoje poslovanje i korigiraju &nbsp;eventualne nepravilnosti i prije nego &scaron;to im inspektori dođu u kontrolu, te tako izbjegnu sankcioniranje.<br />Napominjemo da Federalna uprava za inspekcijske poslove, u skladu sa raspoloživim vremenom, radi na unaprijeđenju kvaliteta ček listi, i da je to permanentan proces.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavljivanje "ček listi" na službenoj web stranici predstavlja najznačajniji preventivni način djelovanja Federalne uprave za inspekcijske poslove. Stoga, pozivamo sve gospodarske subjekte u FBiH da posjete na&scaron;u web stranicu, te se, uvidom u odgovarajuću ček listu, blagovremeno informiraju o zakonskim uvjetima koje moraju ispunjavati, kako ne bi bili sankcionirani u inspekcijskom nadzoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ček liste" možete pronaći na web stranici Federalne uprave za inspekcijske poslove,<strong><a href="http://fuzip.gov.ba/stranica/124/pregled" target="_blank"> na ovom linku.</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-02-inspekcija.jpgHP Mostar izdao poštansku marku 'Međugorje 2017.'http://grude.com/clanak/?i=2759127591Grude.com - klik u svijetFri, 02 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-02-hp_mostar.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je prigodnu poštansku marku „Međugorje 2017.“ u arku od 9 maraka, maksimum kartu (MC), žig i omotnicu prvoga dana (FDC). <p>Autorica izdanja je akademska slikarica Jelena Grgić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marka nominalne vrijednosti 1,00 KM tiskana je u tiskari Zrinski Čakovec, a u po&scaron;tanskom prometu koristi se od 1. lipnja 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mistična ukazanja Blažene Djevice Marije, koja je duboko uronjena u Božji plan spasenja, posebna su poruka katoličkim vjernicima i Crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje po&scaron;tanske marke HP Mostar &bdquo;Međugorje 2017.&ldquo; posvećeno je jednom od najvećih europskih Marijanskih sveti&scaron;ta, priopćeno je iz HP Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-02-hp_mostar.pngSUMMERSHIP: Prijavite se i steknite radno iskustvo kroz plaćenu ljetnu praksu u Violetihttp://grude.com/clanak/?i=2759227592Grude.com - klik u svijetFri, 02 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-02-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvornica Violeta u Grudama studentima nudi Summership 2017. - edukaciju, rad s mentorima i praktično radno iskustvo kroz plaćenu ljetnu praksu. <p>&nbsp;</p> <p>VIOLETA SUMMERSHIP 2017.<br />Mjesto rada: Grude</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napravi prvi korak u karijeri i pridruži se ovog ljeta na&scaron;em timu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je Violeta Summership?<br />Idealno poslovno iskustvo koje će ti pomoći da iskoristi&scaron; svoj potencijal i profesionalno se usavr&scaron;i&scaron;. Nudimo ti: edukaciju, rad s mentorima i praktično radno iskustvo kroz plaćenu ljetnu praksu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko traje?<br />Summership traje od 15.07. do 01.09.2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko sudjeluje?<br />Studenti na diplomskom studiju fakulteta dru&scaron;tvenih i tehničkih znanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to treba&scaron; napraviti?<br />Po&scaron;alji svoj životopis i kreativno motivacijsko pismo<br />sa naznakom &bdquo;Summership 2017.&ldquo;<br />na e-mail adresu posao@violeta.com<br />i očekuj na&scaron; poziv!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave traju do 11.06.2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi studenti koji uđu u program dobivaju certifikat da su zavr&scaron;ili praksu i ulaze u bazu za potencijalne zaposlenike Violete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija možete dobiti na prezentaciji Summership programa 2017.<br />u Amfiteatru Antun Branko &Scaron;imić Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru<br />07.06.2017 u 12:00 sati<br />ili na na&scaron;oj službenoj stranici www.violeta.com, priopćeno je iz Violete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-02-violeta.jpgZa sanaciju cesta 4 milijuna KM: Uskoro rekonstrukcija dionice Mostar-Ljubuškihttp://grude.com/clanak/?i=2756227562Grude.com - klik u svijetThu, 01 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-01-radovi_na_cesti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više od četiri milijuna konvertibilnih maraka Vlada Hercegovačko – neretvanske županije tijekom ove godine uložit će u sanaciju prometnica na području te županije. <p>Prema dokumentu ''Plan i program Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza HNŽ-a za 2017. godinu'', radovi su planirani na većini cestovnih pravaca u svim općinama u toj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najznačajniji projekti koji se realiziraju u 2017. godini, a za koje je pojedinačno izdvojeno od 100.000 do 300.000 KM, su sanacija regionalne ceste R-418, dionica: skretanje za branu &ndash; Ripci, u dužini L=830 m, sanacija regionalne ceste R-425, dionica Tromeđa &ndash; granica županije Zapadnohercegovačke, sanacija regionalne ceste R-425, dionica Žitomislići &ndash; Čitluk te spojne ceste, sanacija regionalne ceste, dionica Čapljina &ndash; Struge &ndash; Gabela, sanacija regionalne ceste R &ndash; 426 dionica Dračevo &ndash; Cerovica, sanacija regionalne ceste R-427, dionica Stolac &ndash; Brana, izrada tehničke dokumentacije ne R-425, Žitomislići &ndash; Hamzići, sanacija ceste Sovićka vrata &ndash; potok Zec, R-419, sanacija ceste Konjic &ndash; Borci, R-435, sanacija klizi&scaron;ta na R-436, Glavatičevo &ndash; Bjelimići, sanacija asfalta, Kostajnica &ndash; Buturović Polje, R-437, sanacija dijela ceste Potoci &ndash; Ruji&scaron;te &ndash; Ćesim, R-435a i dr, javlja Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o pojedinačnim iznosima, najvi&scaron;e novca 300.000 KM planirano je za sanaciju asfalta na dionici Kostajnica &ndash; Buturović Polje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U planu Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza Hercegovačko &ndash; neretvanske županije za 2017. godinu su i radovi na sanaciji ceste Potoci &ndash; Ruji&scaron;te, priključak Ka&scaron;ići, priključak Dužani, izrada i revizija tehničke dokumentacije na R-425, Žitomislići &ndash; Hamzići, sanacija kolnika na priključnoj cesti R-425, dionica Čerin &ndash; Podgreda, spojna cesta s R-425 D. Hamzići &ndash; Lipno (uređenje spoja), kao i spojna cesta R-425 i R-425a (Gradac &ndash; Vionica &ndash; Bijakovići).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđena je i sanacija nekoliko klizi&scaron;ta, i to klizi&scaron;ta Argud, R-436, Jezerine te klizi&scaron;ta Dobro&scaron;a &ndash; Glibe, Kute.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sanaciju kolnika na priključnoj cesti R-425, dionica Čerin &ndash; Podgred, planirano je 80.000 Km.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirane su i horizontalna i vertikalna sanacija u Međugorju i Neumu, za &scaron;to će biti izdvojeno ukupno 70.000 maraka</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz sanaciju prometnica, Uprava za ceste Ministarstva prometa i veza HNŽ-a zadužena je za financiranje ljetnog i zimskog održavanja prometnica u toj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je iznos za zimsko održavanje za razdoblje od 15. studenoga 2017. godine do 31. prosinca 2017. dan u visini dosada&scaron;njih sredstava za tu vrstu održavanja. Riječ je o sredstvima u visini od 784.902,24KM.</p> <p>Za ljetno održavanje cesta planirano je 599.667,12Km.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-01-radovi_na_cesti.jpgNema više interesa da se proizvodnja duhana u Hercegovini obnovi...http://grude.com/clanak/?i=2752627526Grude.com - klik u svijetWed, 31 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-31-skija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Duhan je stoljećima bio dominantna poljoprivredna kultura u Bosni, a posebno u Hercegovini. I u konzumaciji prednjači pa tako prema nekim istraživanjima u BiH puši svaki drugi muškarac i svaka treća žena, daleko više nego što ih svakodnevno pojede neko voće.<p>&nbsp;</p> <p>I dok na jugu zemlje vi&scaron;e ne postoji nijedna stanica za zakoniti otkup &scaron;kije i sve se svodi na &scaron;verc, Semberci i Posavljaci kupce za "žuto zlato" traže po - Bugarskoj. Potom se taj isti duhan, samo prerađen, uvozi u BiH i ovdje se od njega prave gotove cigarete i prodaju po sve vi&scaron;im cijenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovci ističu da bez duhanskih stanica ne postoji mogućnost ni da se uzgajivači registriraju pa svi koji posiju duhan rade to nacrno. Jednako tako prodaju popularnu &scaron;kiju. Mnogi su se umorili od policije, najče&scaron;će inspektora Državne agencije za istrage i za&scaron;titu BiH (SIPA) koji u posljednje vrijeme i dronovima snimaju teren, oduzimaju sav urod i pi&scaron;u astronomske kazne. Odustali su i prebacili se na uzgoj vinove loze, smilja ili nečeg jednako isplativog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovci su uzgajali, a to ti danas rade, "hercegovački ravnjak", duhan specifične arome koja je toliko jaka da on ne može upiti nijednu drugu aromu, aditive i druge kemijske pojačivače okusa koji se danas "stavljaju" u cigarete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Virginija i Barkley sorte su koje se uglavnom danas koriste u duhanskoj industriji u BiH i regiji. Ona lak&scaron;e upija umjetne arome, brže se su&scaron;i i proizvođaču donosi veći prihod. Iako može uspjevati i u Hercegovini, one se najvi&scaron;e uzgajaju u Semberiji i Posavini. Tamo&scaron;nji proizvođači kažu da se od toga može solidno živjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Duvan Bijeljina svake godine zasadi oko 350 hektara duhana i to isključivo tipa Virginia. Pored njih, tu su i Duhan Gradačac, Zadruga Obudovac te Bosanac iz Ora&scaron;ja s tim &scaron;to su ove tri dogovorile i samim tim zasadile manje povr&scaron;ine. Često zajedno nastupaju prema tvornicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna otkupna cijena pro&scaron;le godine bila je oko 3,3 marke po kilogramu i ona je ista i ove godine. Od lokalne zajednice u Bijeljini prijavljena gazdinstva dobiju na to 15 feninga po kilogramu osu&scaron;enog predanog duhana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Vlade RS-a također dobiju poticaj, koji je lani iznosio 47 feninga po kilogramu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče Hercegovine, Svetozar Mihajlović, suvlasnik Duvana iz Bijeljine, koji se u BiH smatra autoritetom za duhan, se slaže da je crno trži&scaron;te učinilo svoje, da su &scaron;verc i uvoz nažalost uni&scaron;tili i tamo&scaron;nje proizvođače i otkupne stanice i male proizvođače i smatra da sigurno nema vi&scaron;e interesa da se tamo&scaron;nja proizvodnja obnovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Faktor.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-31-skija.jpgSlični problemi kao sa smiljem: Cijena malina 1 KM, proizvođači ogorčeni i strahuju od nesagledivih posljedicahttp://grude.com/clanak/?i=2753627536Grude.com - klik u svijetWed, 31 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-31-maline.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što su otkupljivači malina objavili cijenu malina za ovu sezonu koja iznosi 1 KM, nezadovoljni bh. proizvođači jagodičastog voća ističu kako cijena maline u BiH mora biti tržišna i usklađena s cijenom maline u okruženju.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH održali su danas sastanak s članovima Udruge otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća s ciljem uspostavljanja partnerskih odnosa i povećanja otkupne cijene maline. Međutim, sastanak nije dao rje&scaron;enje po tom pitanju jer je stav hladnjačara unaprijed bio definiran i svi argumenti koje su iznijeli predstavnici Saveza nisu prihvaćeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sastanka, Savez proizvođača jagodičastog voća u BiH putem priopćenja za javnost jo&scaron; jednom je pozvao hladnjačara da odustanu od objavljene cijene malina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ova cijena može nanijeti nesagledive posljedice kako za proizvodnju tako i za otkup i plasman maline kako u ovoj sezoni, tako i u narednom razdoblju. Savez ostaje otvoren za sve dogovore koji će voditi ka rje&scaron;avanju problema i izazova s kojima se ovaj sektor suočava", kažu iz Saveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni su pozvali sve druge proizvođače jogodičastog voća da pristupe Savezu kako bi zajednički očuvali dignitet te ojačali lokalna udruženja i zadruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Proizvođač ne može i ne smije biti doveden u položaj da ovisi od pojedinih lobija hladnjačara, savjetodavaca i kemijskih korparacija", poručili su iz Saveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, problem s najavljenim cijenama ovih dana imaju i proizvođači smilja u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smilje i maline, ljekovito bilje i voće, doživljavaju ekspanziju posljednje dvije godine, s obzirom da su ljudi masovno krenuli u uzgoj zbogi visokih cijena. Nažalost, cijene su pale i situacija je sada itekako složena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/agencije</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-31-maline.jpg Vlada FBiH daje 1,5 milijuna KM za istraživanje nafte i plinahttp://grude.com/clanak/?i=2749027490Grude.com - klik u svijetTue, 30 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-30-nafta-65.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postupak će obaviti Komisija za pripremu dokumentacije koja će biti imenovana rješenjem Federalnog ministarstva, priopćeno je iz Vlade. <p>Vlada FBiH je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, dala suglasnost za pokretanje postupka javne nabavke usluga putem otvorenog postupka za izbor stručnog konsultanta u izradi tenderske dokumentacije za raspisivanje međunarodnog javnog poziva za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na teritoriju Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postupak će obaviti Komisija za pripremu dokumentacije koja će biti imenovana rje&scaron;enjem Federalnog ministarstva, priopćeno je iz Vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručni konsultant treba posjedovati iskustvo u međunarodnim pregovorima i izradi ugovora o istraživanju i eksploataciji nafte i plina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procijenjena vrijednost usluga stručnog konsultanta je do 1.500.000 KM, s PDV-om, a bit će isplaćena sukladno Zakonu o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popis kvalificiranih ponuđača utvrditi će Komisija, pri čemu cijena čini 30 posto, a tehnički kriteriji 70 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačnu odluku o odabiru stručnog konsultanta, na prijedlog Komisije, donijet će Vlada FBiH, prenosi Biznis.info.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o davanju suglasnosti za pokretanje postupka javne nabavke usluga, putem otvorenog postupka za izbor stručnog konsultanta u postupku dodjele ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte i plina i tendersku dokumentaciju iz 2014. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-30-nafta-65.jpgEvo kolika je prosječna cijena novih stanova u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2749827498Grude.com - klik u svijetTue, 30 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-30-zgrade.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prvom kvartalu 2017. gоdinе prodan je 481 stan i u оdnоsu nа isto razdoblje lani broj prodanih novih stanova veći је zа 17,3 posto. <p>Prosječna cijena prodanih novih stanova u BiH u prvom kvartalu ove godine iznosi 1.717 KM po metru četvornom i u usporedbi s prosječnom cijenom prodanih novih stanova u 2016. godini veća je za 10 posto, a u odnosu na prvi kvartal pro&scaron;le godine veća je za 14 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom kvartalu 2017. gоdinе prodan je 481 stan i u оdnоsu nа isto razdoblje lani broj prodanih novih stanova veći је zа 17,3 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povr&scaron;ina prodanih novih stanova u prvom kvartalu ove, u odnosu na prvi kvartal pro&scaron;le godine, veća je za 21,9 posto, dok je u odnosu na prosječnu povr&scaron;inu prodanih novih stanova u 2016. godini manja za 20 posto, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj novoizgrađenih stanova u prvom kvartalu 2017. je u padu - ukupno je zavr&scaron;eno 290 stanova, &scaron;to predstavlja nominalni pad za 42,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozitivno je da je na kraju prvog kvartala ove godine bilo 3.150 nezavr&scaron;enih stanova, &scaron;to predstavlja rast za 8,7 posto u odnosu na isto razdbolje pro&scaron;le godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-30-zgrade.jpgAko Konzum ode u stečaj ugroženo 15-20 tisuća radnih mjesta u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2751127511Grude.com - klik u svijetTue, 30 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-30-konzum-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zatvaranjem ili stečajnim postupkom nad Konzumom u BiH nad Velpro ili bilo kojom kompanijom negativno bi se odrazilo na poslovanje naših kompanija u BiH, rekao je za N1 Bruno Bojić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. <p>&nbsp;</p> <p>On je naglasio da bi se to odrazilo na 15.000 - 20.000 radnih mjesta u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja znam mnoge kompanije koje bi morale otpustiti 30 do 40 posto svog radnog osoblja, morali bi proizvodnju prepoploviti i drugačije se zbrinuti nego &scaron;to je sada. Nije posljedica zatvaranje samo 5.000 radnih mjesta već je to povezanost u snabdijevanju toga svega možda bi se odrazilo i na 15 do 20 tisuća radnih mjesta u BiH. Svakako da treba podržati svaku mjeru ili svaku aktivnost s tim da se uvode kontrolne mjere kako se ne bi do&scaron;lo do nečeg zabrinjavajućeg nečega &scaron;to bi moglo zakočiti poslovanje u BiH", dodao je Bojić za <a href="http://ba.n1info.com/a156609/Vijesti/Vijesti/Ako-Konzum-ode-u-stecaj-ugrozeno-15-20-hiljada-radnih-mjesta.html" target="_blank">N1.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>On je kazao da su se u posljednje vrijeme mogle čuti da su određene mjenice kao garant date od strane Sarajevskog kiseljaka i Leda iz Čitluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S tim u vezi ja sam pozvao tada na&scaron;e zakonodavce da kažu da se ne može zabilježba prava bilo kojem kreditoru dati prije nego dobavljač namiri svoje dugove kod bilo kojeg subjekta u ovom slučaju pričamo o Agrokoru. Da smo taj zakonodavni okvir imali kada je bio slučaj Tu&scaron;a, na&scaron;i poljoprivredni proizvođači odnosno dobavljači ne bi bili prevareni od strane Mirka Tu&scaron;a i njegovih suradnika", kazao je Bojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sugovornik N1 je ukazao na slabosti bh. zakonodavstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mora se promijeniti Zakon o gospodarskim dru&scaron;tvima na način da se odgvornost prebaci na upravitelje odnosno menadžment isto tako kao &scaron;to odgovara dru&scaron;tvo tada ne biste imali namjernih ili zlonamjernih prevara, tada ne biste imali izvlačenje kapitala ni&scaron;ta od toga jer će odgovarati onaj koji to radi."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je 'da smo taoci velikih trgovačkih lanaca'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja smatram da je to nezdravo. Svaki put moramo bojazan imati da li će staviti se ključ u bravu pa zamislite kako bi se reflektirao na region kompletan stečajni postupak Agrokora, a ne revitalizaija stečajni postupak bi zahvatio 200 tisuća radnih mjesta &hellip; Ne postoji vlada koja bi to mogla izdržati", smatra Bojić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-30-konzum-2.jpgNizozemska: Potrebni građevinari, medicinske sestre i IT inženjerihttp://grude.com/clanak/?i=2751527515Grude.com - klik u svijetTue, 30 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-30-medicina_medicinari_ljekari_sestre_tehnicari_medicinski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj radnih mjesta u građevinskom i zdravstvenom sektoru se tijekom dvije godine udvostručio. <p>Nizozemske vlasti su priopćile da su za daljnji ekonomski rast u toj zemlji potrebni novi radnici u sektorima kao &scaron;to su IT, građevinarstvo i zdravstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državna agencija za zapo&scaron;ljavanje (UWV) priopćila je da nedostatak kvalificiranih radnika u ovim sektorima predstavlja prijetnju rastu ove europske zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U priopćenju se navodi da su u Nizozemskoj tijekom recesije posebno bili pogođeni sektori građevinarstva i zdravstva koji, kako se navodi, trenutno bilježe značajan rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj radnih mjesta u građevinskom i zdravstvenom sektoru se tijekom dvije godine udvostručio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državna agencije za zapo&scaron;ljavanje navodi da su u sektoru građevinarstva potrebni stolari, zidari i tehničari jer su, dodaje se, mnogi stariji radnici pred odlaskom u mirovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sektoru zdravstva su najvi&scaron;e potrebne kvalificirane medicinske sestre, prenosi Anadolija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U priopćenju se jo&scaron; dodaje da je broj radnih mjesta u zemlji porastao u svim sektorima, osim u sektoru financijskih usluga i državnom sektoru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-30-medicina_medicinari_ljekari_sestre_tehnicari_medicinski.jpgTvrtka iz Viteza proizvodit će gorivo od starih gumahttp://grude.com/clanak/?i=2745727457Grude.com - klik u svijetMon, 29 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-vitez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Greta Green iz Viteza podnijela je zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za postojenje za recikliranje otpadnih autmobilskih guma.<p>&nbsp;Investitor planira graditi pogon u industrijskoj zoni Vitezit u Vitezu, a recikliranjem starih guma proizvodilo bi se dizel gorivo, benzin, te&scaron;ka ulja, karbon, žica i drugi proizvodi koji se mogu dobiti recikliranjem starih guma, pi&scaron;e Radio Vitez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka je podnijela zahjev za okoli&scaron;nu dozvolu Federalnom ministarstvu okoli&scaron;a i turizma, a u njemu se ističe da bi proizvodni proces bio ekolo&scaron;ki čist, bez emisije otpadnih plinova (otpadni plinovi se ponovo procesuiraju i filtriraju), bez otpadnih materijala i nus produkata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjelokupan proizvodni proces bi reciklirao 98% uporebljivog materijala. Postrojenje je opremljeno suvremenom i efikasnom opremom za za&scaron;titu okoli&scaron;a, koju čine sustav za uklanjanje pra&scaron;ine, za spaljivanje otpadnog plina i sustav za preči&scaron;ćavanje ulja, navodi se u zahtjevu na stranici Ministarstva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-vitez.jpgNADMAŠILI STRANE IGRAČE Grudska Violeta i tuzlanska Dita preuzimaju primat u još jednom segmentu tržištahttp://grude.com/clanak/?i=2746127461Grude.com - klik u svijetMon, 29 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-violeta-dita-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kompanije iz BiH preuzimaju primat u sektoru proizvoda za čišćenje u domaćinstvu, a glavnu riječ u narednom razdoblju će voditi Violeta i Dita. <p>Ovaj sektor tržita, koji je vrlo unosan, donedavno su skoro u potpunosti kontrolirali strani brendovi, ali se to stanje mijenja, pi&scaron;e <a href="http://www.biznisinfo.ba/domace-kompanije-preuzimaju-primat-u-jos-jednom-segmentu-trzista/" target="_blank">Biznisinfo.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Violeta se sve vi&scaron;e razvija u tom pravcu, a ovih dana je krenula u promociju nove linije proizvoda za či&scaron;ćenje stakala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violeta je, podsjetimo, najprije postala regionalni lider u prodaji papira za upotrebu u domaćinstvu, ali se kasnije počela razvijati i u drugim pravcima, između ostalog u proizvodnji pelena gdje je postala lider na domaćem trži&scaron;tu i u potpunosti nadma&scaron;ila svjetski poznati brend Pampers.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violetin deterdžent za suđe Teta Violeta postaje jedan od najprodavanijih na trži&scaron;tu. Stoga nema sumnje da će i novi Violetini proizvodi biti jednako uspje&scaron;ni. Njene prednosti su povjerenje koje građani imaju u ovaj brend i velika financijska moć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija iz Gruda lani je imala rekrodne prihode od 222,5 milijuna maraka. Firma je pro&scaron;le godine imala čistu dobit od 27 milijuna KM &scaron;to znači da ima mnogo prostora za promociju novih proizvoda kao, i onih koji će uslijediti u narednom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, Dita će u narednom razdoblju također biti jedan od ključnih igrača. Dita ima &scaron;iroku paletu kvalitetnih proizvoda i podr&scaron;ku građana. Nakon &scaron;to je kompaniju nedavno kupio Bingo, Dita će dobiti vjetar u leđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne samo da će njeni proizvodi imati osiguran plasman u najvećem lancu trgovina u BiH, već će Bingo, koji je lani imao čistu dobit od 67 milijuna KM, uložiti dodatna sredstva u marketing tuzlanske kompanije, a upravo je to najvi&scaron;e nedostajalo Diti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove dvije kompanije skupa mogu preuzeti značajan udio u trži&scaron;tu i nadma&scaron;iti strane igrače.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-violeta-dita-5.jpgIKEA nikad bliže Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=2746627466Grude.com - klik u svijetMon, 29 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-ikea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sredinom kolovoza pod Marjanom se, u prostoru svojevrsnog aneksa City Center One-a, otvara splitska Ikea! <p>Pedantnim &Scaron;veđanima je za vjerovati jer, ba&scaron; kao &scaron;tu su prije nekoliko mjeseci najavili dolazak u Split do kraja ljeta, danas smo dobili i konačnu potvrdu lokacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovni objekt zami&scaron;ljen je kao "pick-up point", mjesto na kojem će njihovi kupci moći preuzeti naručenu robu, a da ne plaćaju dostavu iz Zagreba, čime će se i cijena kupovine automatski sniziti, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/488540/za-manje-od-sto-dana-u-splitu-se-otvara-ikea-najavili-nize-cijene-za-dalmaciju-prvi-otkrivamo-lokaciju-velikog-centra" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U novim kvadratima na prostoru gdje je danas parking, zami&scaron;ljeno je da se ovo IKEA-ino skladi&scaron;te prostire na oko 1500 metara četvornih, dok bi se naknadno uredilo i 1000 kvadrata izložbenog prostora, gdje će se umjesto da moraju dolaziti u Rugvicu moći uživo "opipati" dio asortimana popularnog namje&scaron;taja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ovim potezom tvrtka "IKEA Hrvatska" želi kupcima na obali približiti svoja rje&scaron;enja i omogućiti im razgledavanje željenih proizvoda prije same kupovine. To je, ujedno, u skladu s na&scaron;om globalnom strategijom kojom kupcima želimo omogućiti &scaron;to ugodnije iskustvo kupnje preko vi&scaron;e različitih kanala'', kazao je za SLobodnu Dalmaciju prilikom najave dolaska u Split Igor &Scaron;tefanac, menadžer za odnose s javno&scaron;ću tvrtke "IKEA Hrvatska".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se u ovo predizborno vrijeme kandidati za gradonačelnika nabacuju idejom kako će upravo oni slavnu robnu kuću dovesti u Split, njeni vlasnici već ranije su najavili kako im je prije eventualnog &scaron;irenja u Hrvatskoj prioritet otvoriti objekte u Ljubljani odnosno Beogradu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-ikea.jpgPosušje dobilo Logistički centar za male i srednje poduzetnike i obrtnikehttp://grude.com/clanak/?i=2747627476Grude.com - klik u svijetMon, 29 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-pos-inkubator-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općinski načelnik Branko Bago kazao je kako je današnji događaj jedan od koraka u nizu koje Općina poduzima kako bi pomogli domaćem gospodarstvu. <p>Logistički centar za male i srednje poduzetnike i obrtnike u općini Posu&scaron;je u poslovnoj zoni Osrdak otvorili su danas općinski načelnik Branko Bago i tajnik Federalnog ministarstva razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta Jozo Bejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općinski načelnik Branko Bago kazao je kako je dana&scaron;nji događaj jedan od koraka u nizu koje Općina poduzima kako bi pomogli domaćem gospodarstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &bdquo;Imali smo već interesa i upita za prostor u ovom centru. Tim povodom danas je raspisan i Javni natječaj za kori&scaron;tenje ovog prostora. Federalno ministarstvo razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta, čuli smo danas, pomoći će svim zainteresiranima s financijskom injekcijom za osnutak tvrtke, a općina Posu&scaron;je će ovim prostorima i savjetima pomoći ljudima da startaju&ldquo;, kazao je Bago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tajnik Federalnog ministarstva razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta Jozo Bejić je kazao da ministarstvo raznim politikama i poticajima pomaže start up tvrtke i slične projekte. &bdquo;Nastojimo financirati ovakve poduzetničke infrastrukturne projekte kako bi potakli male i srednje poduzetnike i obrtnike da se druže i povezuju u ovakvim objektima, da rastu i stasaju u veća poduzeća,&ldquo;, kazao je Bejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mali poduzetnici i obrtnici već od danas imaju priliku prijaviti se na natječaj koji se nalazi na službenim stranicama općine Posu&scaron;je za privremeno kori&scaron;tenje prostora Logističkog centra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Milićević iz Odjela za razvoj Općine Posu&scaron;je je kazao kako je ova institucija odlučila kreirati instrument podr&scaron;ke novom zapo&scaron;ljavanju kroz otvaranje novih proizvodnih poduzeća i obrta kao najboljeg oblika zapo&scaron;ljavanja koji dugoročno ima priliku opstati kako u Posu&scaron;ju tako i u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općina Posu&scaron;je nastoji poticati razvoj malog i srednjeg proizvodnog i uslužnog poduzetni&scaron;tva s ciljem stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta i stvaranja nove dodane vrijednosti kako bi se potaknuo veći rast lokalnog gospodarstva. Ovaj projekt realiziran je zahvaljujući inicijativi općine Posu&scaron;je prema Federalnog ministarstva poduzetni&scaron;tva, razvoja i obrta, &Scaron;vicarskoj Vladi i UNDP-u BiH s kojima je općina Posu&scaron;je zajednički financirala izgradnju ovog objekta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-pos-inkubator-posusje.jpg760 eura mjesečne pomoći osobama koje su bez poslahttp://grude.com/clanak/?i=2748627486Grude.com - klik u svijetMon, 29 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Finske vlasti su donijele odluku da nezaposlene osobe u toj zemlji, koje dugo čekaju na zaposlenje, primaju pomoć od minimalno 760 eura mjesečno. <p>Agencija za socijalne poslove Kela je priopćila da najnoviji podaci pokazuju da nezaposlene osobe starije od 60 godina te&scaron;ko pronalaze zaposlenje u Finskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasti u toj zemlji su stoga odlučile da osobama, starijim od 60 godina, koje čekaju na posao vi&scaron;e od pet godina, pruži financijsku podr&scaron;ku u vidu mjesečnih primanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preko 50 posto osoba koje imaju pravo na spomenuta primanja već su podnijele zahtjev zvaničnim institucijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktorica Agencije za socijalne poslove Anne Neimala je izjavila da nema potrebe za velikom žurbom, jer će, kako je rekla, svima koji imaju pravo na vrijeme biti isplaćena primanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pomoć može biti isplaćena i unazad &scaron;est mjeseci", kazala je Neimala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je kako nije riječ o mirovini nego o subvencijama koje su jednake minimalnoj mjesečnoj mirovini u toj zemlji, a koja iznosi oko 760 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isplate ovog vida pomoći prestaju nakon &scaron;to nezaposlena osoba počne primati mirovinu s napunjenih 65 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirano je da prve isplate budu realizirane već 1. lipnja ove godine, prenosi Anadolija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj vid pomoći se realizuje u okviru socijalnog paketa koji je ranije dogovoren kako bi se rije&scaron;io problem dugoročne nezaposlenosti u toj zemlji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-euro.jpgVoditelj sirane: 'Moji čobani zarađuju 2 prosječne plaće, nudimo i smještaj, ali radnika - nema!http://grude.com/clanak/?i=2742227422Grude.com - klik u svijetSat, 27 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-27-sirevi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok ne otvorimo granicu radnoj snazi iz susjedne BiH, mi dovoljno radne snage u Hrvatskoj nećemo imati.<p>"Potražnja na trži&scaron;tu je naprosto takva da je ne možemo zadovoljiti", otkriva Marin Pernjak, jedan od suvlasnika obiteljske sirane Mih za <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/clanak/id/488379/ova-sirana-na-pagu-muku-muci-s-nevjerojatnim-problemom-moji-cobani-zarauju-dvije-prosjecne-place-to-je-vise-nego-ja-nudimo-i-smjestaj-ali-radnika--nema" target="_blank">Slobodnu Dalmaciju. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pernjakovi, kao i ostali sirari s Paga, muče se sa sirovinom, ovčjim mlijekom. No tu je i problem sa sobinom, niskim raslinjem, a za lokalne ljude nametnikom, koji se munjevitom brzinom &scaron;iri i jede pa&scaron;njake na otoku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Život nam ovisi o ovcama, mlijeku i siru, normalno da se borimo s tim koliko možemo i znamo, ali bez sustavne pomoći sa strane i uz financijsku pomoć države i njezinih institucija, izgubit ćemo bitku", upozorava Pernjak, nagla&scaron;avajući da bez ovčjeg mlijeka s Paga ne može se napraviti pa&scaron;ki sir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo, mislim pritom na nas sedam najvećih sirara okupljenih u Udrugu, mogli uvesti mlijeko iz Like ili ne znam odakle, proizvesti sir i zadovoljiti trži&scaron;te do nove sezone, ali to ne bi bio pravi pa&scaron;ki sir. Ali za&scaron;to to ne radimo? Pa zato &scaron;to je na Pagu mlijeko specifično, na&scaron;a ovca daje maksimalno 9 decilitara dnevno u &scaron;pici sezone, dok sve druge ovce u Hrvatskoj koje su na zelenoj ispa&scaron;i daju od 1,3 do 1,5 litara, čak i dvije", obja&scaron;anjava problem Pernjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A koliki je interes za ovčjim mlijekom s Paga i koliko ga se cijeni najbolje govori podatak da u plaćanju tog mlijeka nema ka&scaron;njena niti dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To vam je uvijek sedmi dan u mjesecu, nikada osmi. Mi kooperante moramo držati kao kap vode na dlanu, jer bez njih mi ne postojimo", obja&scaron;njava. Problem je i radna snaga koja iako dobro plaćena te&scaron;ko se pronalazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>- Dok ne otvorimo granicu radnoj snazi iz susjedne BiH, mi dovoljno radne snage u Hrvatskoj nećemo imati. Tko je izgradio jadranske hotele, ceste i sve ostalo? Pa na&scaron;i susjedi koji su radili u hrvatskim tvrtkama. Mi na na&scaron;oj farmi imamo uvoznu radnu snagu, te&scaron;kom borbom do&scaron;li smo do dvoje ljudi. U Hrvatskoj, vjerujte, ne možemo naći ljude koji bi radili na farmi, iako moji radnici imaju prilično visoke plaće, plus besplatan smje&scaron;taj, ostala prava, rade s najmodernijom opremom.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>"U Hrvatskoj ne možemo naći ljude koji bi radili na farmi, iako moji radnici imaju prilično visoke plaće, plus besplatan smje&scaron;taj, ostala prava, rade s najmodernijom opremom. U ovih 15 godina zapo&scaron;ljavao sam ljude sa svih strana u Hrvatskoj, i&scaron;ao od sela do grada. Ljudi možda imaju želju, ali jednostavno ne znaju ovaj posao. Možda imaju volju, ali nisu fizički spremni. Možda zami&scaron;ljaju da je to imati frulicu i &scaron;etati za ovcama, ti se sunča&scaron;, gleda&scaron; more, galebove kako guču, a ovce sve same rade. Ne shvaća se da treba znati raditi sa stokom. Zato moji čobani zarađuju dvije prosječne hrvatske plaće, vi&scaron;e nego ja kao voditelj sirane", kaže Pernjak za Slobodnu Dalmaciju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-27-sirevi.jpgŠvedska ponudila cijelu zemlju za smještaj na Airbnb-uhttp://grude.com/clanak/?i=2737427374Grude.com - klik u svijetFri, 26 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-26-svedska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Švedska je uključila cijelu zemlju u ponudu smještaja na platformi Airbnb. <p>U suradnji sa &scaron;vedskom turističkom inicijativom "Visit Sweden" Airbnb je u mogućnosti da ponudi tzv &bdquo;All-Man-Law", koji daje pravo ljudima u &Scaron;vedskoj da bez ograničenja upoznaju zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ideja, za&scaron;tićena &scaron;vedskim zakonom, jeste da ljudi ne trebaju rezervirati smje&scaron;taj da bi posjetili zemlju - mogu zgrabiti &scaron;ator i imati slobodan pristup svim područjima koja pripadaju državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Privatni vrtovi i usjevi su jedine iznimke, iako vrijedi pravilo &bdquo;ne ometaj, ne uni&scaron;tavaj ni&scaron;ta&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U &Scaron;vedskoj, možete slobodno lutati bez da vas se otjera sa zemlje, osim ako idete kroz povrtnjak ili kultivirano obradivo zemlji&scaron;te&rdquo;, pi&scaron;e na internetskoj stranici Visit Sweden.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na web stranici ukupno devet lokacija je označeno kao Airbnb smje&scaron;taj, prenosi Indikator.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;To je kuća sa svim zahtjevima i sadržajima koje treba imati svaka velika kuća&rdquo;, navodi se. &bdquo;To je mjesto gdje se bobice jedu s poda, spava pod zvijezdama, kupa u jezerima i može slobodno lutati.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od ogla&scaron;ivanijih mjesta je Rustic Forest Retreat in Vintage Style" a nalazi se u &bdquo;povijesnoj i tajanstvenoj &scaron;umi u Western V&auml;rmlandu&rdquo;, koje nudi kvalitetan smje&scaron;taj i nezaboravan boravak.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-26-svedska.jpgIsplata mirovina 5. lipnjahttp://grude.com/clanak/?i=2738727387Grude.com - klik u svijetFri, 26 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-26-novac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isplata mirovina za mjesec svibanj počet će u ponedjeljak, 5. lipnja, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO, koja je održana u Bihaću. <p>Mirovine ostvarene temeljem Zakona o MIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, &scaron;to znači da iznosi najniže, zajamčene i najvi&scaron;e mirovine ostaju nepromijenjeni. Sukladno tome najniža mirovina iznosi 326,17, zajamčena 434,90, dok najvi&scaron;a mirovina iznosi 2.174, 48 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirovine koje su ostvarene temeljem Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji, Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirovine ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za svibanj, s uračunatim tro&scaron;kovima, iznose oko 164 milijuna maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-26-novac.jpgMalinari se nadaju da cijena otkupa neće biti ispod tri KMhttp://grude.com/clanak/?i=2738927389Grude.com - klik u svijetFri, 26 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-26-maline.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O cijenama otkupa ovogodišnjih malina još se službeno ne priča, a proizvođači se nadaju da neće biti niža od prošlogodišnje, oko tri KM, jer sve ispod je neisplativo. <p>Predstavnik tuzlanskih malinara Almir Dedić Feni je kazao da malinare ne očekuje sezona kakvoj su se nadali, zbog mrazeva i niskih temperatura koje su nanijele &scaron;tete na malinjacima, te da je to jedan od ključnih razloga za&scaron;to cijena otkupa ne smije padati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Osim toga nisu zanemarivi ni tro&scaron;kovi održavanja i branja'', rekao je Dedić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da imaju suradnju s resornim županijskim ministrom, a nadaju se da će ostatak sezone biti zasnovan na dogovoru i da će na taj način rje&scaron;avati probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Vidjet ćemo kakva će cijena biti, nadamo se da će nam vlasti pomoći, a mi smo spremni na suradnju i s vlastima i s hladnjačarima'' dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje da će proizvođači s područja Tuzlanske županije, njih 120 članova Udruženja ''Berry'', proizvesti oko 100 tona maline, &scaron;to je za 70-ak tona vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine. Povećanju proizvodnje doprinijet će znatno veći broj članova, gotovo stotinu vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruženje proizvođača jagodičastog voća Gospodarske komore Federacije BiH sugeriralo je svojim članovima i drugim otkupljivačima u BiH da objave akontativne cijene maline najkasnije do 1. juna s obzirom na to da će uskoro početi berba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivaju sve članove i otkupljivače da vode računa o očuvanju sektora jagodičastog voća, te da formiranje konačne cijene maline izvr&scaron;e u skladu s trži&scaron;nim uvjetima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-26-maline.jpgSindikalna povjerenica: “Smatram da Imotu treba održati na životu!”http://grude.com/clanak/?i=2739727397Grude.com - klik u svijetFri, 26 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-26-vino_imota.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u poznatoj Mozaik dvorani Imote d.d. u stečaju održan prvi zajednički sastanak voditeljice županijskog ureda Hrvatske udruge radničkih sindikata dipl.iur.Darke Todorić sa radnicima te firme.<p>Kako javlja Radio Imotski riječ je bila o trenutačnoj situaciji nakon uvođenja stečaja, boljoj koordiniranosti sindikata i radnika. Rečeno je također da će na slijedećoj skup&scaron;tini nezavisnog sindikata Imote d.d. izabrati i novo vodstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stojimo iza vas i smatramo da je Imota strate&scaron;ka firma za Imotsku krajinu, te da bi vjerovnici, Vlada RH trebali to prepoznati i ostaviti Imotu na životu, bilo kroz ulazak privatnog kapitala ili neki drugi način, izjavila je Darka Todorić.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-26-vino_imota.jpg