Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.TOP 12 Ove tvrtke najviše plaćaju svoje djelatnike u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=2559625596Grude.com - klik u svijetThu, 30 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-novac-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studija je provedena ispitujući svaku kompaniju koja je oglašavala više od 20 poslova na web stranici Glassdoor, u razdoblju od ožujka 2015. – 2017. <p>Tvrtka koja najvi&scaron;e plaća svoje djelatnike u Njemačkoj je Intel, javlja Local.de, pozivajući se na izvje&scaron;će Business Insidera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Intelu u Njemačkoj plaća je u prosjeku oko 77,500 eura godi&scaron;nje, pi&scaron;e <a href="https://fenix-magazin.de/ovih-12-tvrtki-daju-najvece-place-u-njemackoj/" target="_blank">Fenix-magazin.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na drugom mjestu je Airbus, gdje je plaća oko 76,500 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treće mjesto zauzima IBM &ndash; plaća je oko 66,918 eura godi&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studija je provedena ispitujući svaku kompaniju koja je ogla&scaron;avala vi&scaron;e od 20 poslova na web stranici Glassdoor, u razdoblju od ožujka 2015. &ndash; 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 12 kompanija, devet ih je iz Njemačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte ostatak ljestvice:</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-novac-euri.jpgANALIZA: Vožnja na plin je upola jeftinija nego benzinomhttp://grude.com/clanak/?i=2559925599Grude.com - klik u svijetThu, 30 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-mediathumbnailhandler.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više od 60.000 vozila s ugrađenom plinskom instalacijom trenutno se kreće hrvatskim prometnicama, što čini oko tri posto "plinaša" u odnosu na ukupan broj automobila.<p>Prije godinu i pol dana, točnije u lipnju 2015., do&scaron;lo je do rekordne razlike u cijeni litre autoplina (LPG) i Eurosupera 95, koja je iznosila vi&scaron;e od 7 kuna (10,54 kune po litri benzina u odnosu na 3,45 kuna po litri plina). U ovom trenutku litra bezolovnog benzina Eurosupera 95 zapada 9,73 kune (na Ininim crpkama) u odnosu na 4,77 kuna, koliko ko&scaron;ta litra autoplina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je autoplin jeftiniji 4,96 kuna po litri u odnosu na benzin, &scaron;to znači da je LPG upola jeftiniji od benzina, premda Europska komisija posljednjih godina preporučuje standardnu razliku od 55 posto. U odnosu na benzin plin je sada jeftiniji 51,0 posto, &scaron;to znači da jo&scaron; ima prostora do tih famoznih 55 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na sada&scaron;nju situaciju i činjenicu da se litra bezolovnog benzina s 95 oktana približila granici od 10 kuna, čini se da vozači čije automobile pokreću benzinski motori opet mogu razmi&scaron;ljati o ugradnji plinskih instalacija, čija se cijena kreće između 7000 i 10.000 kuna, ovisno o snazi motora i broju cilindara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se uzme u obzir da automobil s 4-cilindarskim motorom tro&scaron;i 8 litara benzina na 100 kilometara, te da je potro&scaron;nja plina veća za 15 posto (9,2 l/100 km), onda je lako izračunati tro&scaron;ak goriva. Benzinac će po sada&scaron;njoj cijeni na 100 prijeđenih kilometara potro&scaron;iti 77,84 kune, dok pogon na plin iziskuje tro&scaron;ak od 43,88 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znači da je u&scaron;teda na plinu samo u pogledu goriva gotovo dva puta veća. Ako se uzme u obzir da prosječni vozač tijekom godine dana prijeđe 13.500 kilometara (podatak Centra za vozila Hrvatske), proizlazi da će vozači koji koriste LPG u godinu dana potro&scaron;iti 5923,80 kuna, a oni koji voze na benzin čak 10.508,40 kuna. Dakle, u&scaron;teda na gorivu bila bi 4584,60 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, da bi se smanjili izdaci za gorivo vožnjom na plin, treba računati na nova ulaganja koja će se isplatiti nakon određenog broja kilometara. Računica je vrlo jednostavna i počinje od vrijednosti plinske instalacije koja se ugrađuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za jednostavniju računicu uzet ćemo prosječnu vrijednost plinske instalacije od 8000 kuna, &scaron;to opet ovisi o vrsti motora, njegovoj starosti i slično. Naravno, u obzir dolaze samo benzinci, premda se plin može ugrađivati i u dizelske motore, ali to je puno skuplje, složenije i ne isplati se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ugradnje plinske instalacije zakonska je obveza svakog vlasnika automobila da u roku od 15 dana ode u Stanicu za tehnički pregled vozila kako bi se obavilo ispitivanje novoinstaliranih elemenata, a za dobivanje atesta plaća se 1050 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, prilikom svake sljedeće registracije vozila plaća se i 550 kuna za cestarinu, koja nije ukalkulirana u litru plina, za razliku od benzina. Kad se na vrijednost potro&scaron;enog plina (5923,80 kuna) i ugradnju plinske instalacije (8000 kuna) doda 1600 kuna nameta (atest i cestarina), proizlazi da će u godinu dana tro&scaron;ak na kraju biti 15.523,80 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema na&scaron;em izračunu, ovisno o vrsti vozila i snazi motora, tro&scaron;ak ugradnje plinske instalacije isplatit će se za otprilike dvije godine ili nakon prijeđenih 25.000 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek nakon te kilometraže vlasnik vozila s plinskom instalacijom vozit će se otprilike 51,0 posto jeftinije nego da se vozi na benzin. Stoga nije naodmet da se okrenemo plinu u većoj mjeri, koji je, usput rečeno, i ekolo&scaron;ki prihvatljiviji od Eurosupera 95 i Eurodizela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plinsku instalaciju, tvornički ugrađenu i homologiranu, već nude Opel, Dacia i Fiat. Tijekom 2016. godine prodano je 455 novih automobila s tvornički ugrađenom plinskom instalacijom, od čega najveći dio, čak 340, otpada na Dacijine modele. Inače, Dacia sve svoje modele nudi sa serijski ugrađenim plinom uz cijenu uvećanu za 5000 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponuda Opela također je vrlo bogata jer se nudi čak pet modela s tvornički ugrađenom plinskom instalacijom, a za to treba doplatiti od 4000 do 6000 kuna. Fiat s plinom nudi Punto s 1.4-litrenim motorom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderni plinski sustavi za ugradnju u motore s normom Euro 6 smanjili su razliku u potro&scaron;nji na 15 posto. Osim u&scaron;tede u novcu, prednost ugradnje instalacija za autoplin je u većoj autonomiji, duljoj trajnosti katalizatora i lamda sonde, te manjoj emisiji CO2.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Negativna strana autoplina je gubitak snage do 10 posto, te smanjenje prtljažnika za obujam plinskog spremnika. Tu je i tro&scaron;ak atesta (1050 kn), godi&scaron;nja naknada za ceste (550 kn) i održavanje plinskih instalacija (oko 700 kn).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>croenergo.eu</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-mediathumbnailhandler.jpgS dosadašnjih 40 tisuća, prag za ulazak u sustav PDV-a ubuduće će biti čak 100 tisuća KMhttp://grude.com/clanak/?i=2560425604Grude.com - klik u svijetThu, 30 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-racunanje_olovka_naocale_kalkulator.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mislim da ćemo tu morati povećati iznos za prag registracije, jer je postojeći iznos premali <p>Oslobađanje od carina za uvoz opreme za proizvodnju, povoljnije bankarske garancije, pojednostavljena procedura prijave PDV-a elektronskim putem, podizanje praga za ulazak u PDV sustav, su neke od olak&scaron;ica koje bi gospodarstvo u BiH moglo dobiti usvajanjem novog Zakona o PDV-u i punom primjenom Zakona o carinskim politikama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miro Džakula, prvi čovjek Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) kaže da očekuje da bi gospodarstvo dio benefita od primjene tih zakona mogla već osjetiti u ovoj godini, a da bi sljedeće godine na snazi trebale biti sve olak&scaron;ice koje bi domaće gospodarstvenike učinile konkurentnijim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju Zakon o PDV-u, uprava je napravila potpuno novi zakon s obzirom da postojeći nije usklađen sa 112. direktivom Vijeća Europe. Napravili smo prijedlog koji ide prema Upravnom odboru UNO i dalje prema Vijeću ministara i Parlamentu. Uprava je napravila onaj dio posla koji je trebala učiniti i ja se nadam se da će biti razumijevanja da se taj zakon usvoji po ubrzanoj proceduri obzirom da BiH teži ka EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo i&scaron;li sa prijedlogom da ostane jedna stopa PDV-a i to ista kao i dosad od 17 posto. Mnogo je bilo kritika jedne stope, ali mi u upravi smatramo kako je jedna stopa idealna kao i njezina sada&scaron;nja visina, ali ćemo biti spremni i na vi&scaron;e stopa ako politika tako odredi. Dakle, 112. direktiva Vijeća Europe je zadala svakoj državi parametre koji se moraju po&scaron;tovati, a svaka država zasebno ima Zakon o PDV-u gdje ona samostalno određuje koja će stopa biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mislim da ćemo tu morati povećati iznos za prag registracije, jer je postojeći iznos premali (40.000 KM op.a) i ostavlja mogućnost i prostor svim onima koji se žele prijaviti u sustav PDV-a da imaju tu mogućnost ali pokazatelji i analize koje smo radili nam ukazuju da je previ&scaron;e tih obveznika i da bi trebali prag podići barem za iznos na 100.000 KM, pi&scaron;e Swot.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-racunanje_olovka_naocale_kalkulator.jpgPrijevoznicima se olakšava pribavljanje dokaza iz kaznene evidencijehttp://grude.com/clanak/?i=2555425554Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-prijevoznici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka Vijeća ministara<p>Vijeće ministara BiH utvrdilo je i uputit će u parlamentarnu proceduru Prijedlog amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, u kojem se navodi da će Ministarstvo komunikacija i prometa po službenoj dužnosti pribavljati izvod iz krivične evidencije radi dokazivanja dobrog ugleda prijevoznika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na taj način će prijevoznicima biti olak&scaron;ano dokazivanje dobrog ugleda i istovremeno izvr&scaron;eno usklađivanje ovog zakona s važećim zakonima o kaznenom postupku BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH kojima je propisano da organi po službenoj dužnosti pribavljaju podatke iz kaznene evidencije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-prijevoznici.jpgHrvatskoj treba još 16.000 stranih radnika. Pogledajte koji radnici se traže!http://grude.com/clanak/?i=2556725567Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-konobari_05072013_shutter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uzbuna na tržištu rada<p>U Hrvatskoj je ogla&scaron;eno 26 tisuća slobodnih radnih mjesta. Listu najtraženijih predvode kuhari, prodavači, čistačice, pomoćni kuhari i kuhinjski radnici, a slijede ih vozači, diplomirani ekonomisti, zidari i medicinske sestre, pi&scaron;e <a href="http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/uzbuna-na-trzistu-rada-hrvatskoj-treba-jos-16000-stranih-radnika-pogledajte-koji-radnici-se-traze-1159379" target="_blank">Večernji list! </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira na to &scaron;to je država dala zeleno svjetlo za sedam tisuća stranaca, tvrtke ne smanjuju pritisak za nove kvote, a urgentno je stanje u brodogradnji, strojogradnji, građevini i prijevozu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema procjenama poduzetnika, posla ima za jo&scaron; 16 tisuća stranaca!</p> <p>&nbsp;</p> <p>HUP se uz to žali da presporo dobiva suglasnosti i za odobrene kvote te traži da se mijenjaju pravila za strance. Čak i &scaron;ef sindikata metalaca Vedran Dragičević navodi da je upitna realizacija 1,5 milijardi eura ugovorenih poslova u brodogradnji. Procjenjuje se da je zadnjih sedam-osam godina oti&scaron;lo oko 20 tisuća metalaca koji su na&scaron;li posao u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i skandinavskim zemljama. Da se vrate, svi bi mogli naći posao kod kuće!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ljudi će se početi vraćati ako im se osnovna plaća poveća na tisuću eura neto. Sindikat neće biti protiv stranih radnika jer je i nama u interesu da se ugovoreni poslovi obave, ali tražimo da se povećaju plaće &ndash; ističe Dragičević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanje na trži&scaron;tu rada je takvo da će tvrtke doista morati stubokom promijeniti odnos prema zaposlenima, no HUP s rezervom gleda na povi&scaron;enje plaća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Na&scaron;e tvrtke nadmeću se na otvorenom trži&scaron;tu i moraju biti u stanju ponuditi konkurentne cijene usprkos tome &scaron;to su opterećene vrlo visokim tro&scaron;kovima. Zbog toga je prostora za povećanje plaća malo i situacija je različita u pojedinim industrijama &ndash; navodi Admira Ribičić, direktorica u HUP-u, uz opasku da je problem odlaska ljudi iz zemlje ili nedostatka radne snage samo dijelom vezan uz visinu plaća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao primjer navodi da ICT industriji, koja ima visoke plaće, nedostaju tisuće ljudi. U Zavodu za zapo&scaron;ljavanje poja&scaron;njavaju da su na sajmovima prikupili deset tisuća molbi sezonaca koji čekaju poziv da počnu raditi, no iz turističke bran&scaron;e tvrde da je i to malo. Ove bi godine razne programe dodatnog osposobljavanja i prekvalifikacije trebalo proći oko osam tisuća nezaposlenih za rad u ugostiteljstvu i turizmu, brodogradnji, građevini i metalskoj industriji. Ovisno o programu, njihovo će &scaron;kolovanje trajati od tri do devet mjeseci, no na burzi podsjećaju da tvrtke mogu i samostalno tražiti potpore za osposobljavanje radnika, ali to rijetko čine.</p> <p>&ndash; Svi bi htjeli gotovog čovjeka, nitko ne bi uložio u njega &ndash; kaže stručnjakinja uključena u proces. No zato su veliku nervozu izazvali novi kriteriji za kori&scaron;tenje stručnog osposobljavanja jer je država uvela dodatne kontrole. Tvrtkama koje su dosad uzimale besplatno mlade ljude s burze, ali ih nisu zaposlile nakon isteka stručnog osposobljavanja (SOR-a), novi zahtjevi vi&scaron;e ne prolaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ograničen je i broj mladih ljudi na SOR-u u javnim ustanovama i javnom sektoru na 10 posto ukupne zaposlenosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U turizmu kulminacija tek slijedi. Da je problem stariji od dvije-tri sezone oslikava priča iz Srednje &scaron;kole Ambroza Haračića u Lo&scaron;inju. Među 297 učenika, budućih je konobara &ndash; troje. Sve troje idu u drugi razred, jesenas se u prvi razred za konobara nije upisao nitko! A rekordne se sezone redaju i problem je sve vidljiviji. Gostiju će biti vi&scaron;e, otvara se i pedesetak novih hotela, ali mnogi su se sudarili s odljevom radne snage pa je i potraga počela ranije. Neki su jo&scaron; potkraj 2016. uz ugovore za stalne sezonce, plaću i radni staž za cijelu godinu, sezoncima isplaćivali i božićnice, regrese, jubilarne nagrade... samo da se vrate i 2017. Turizam stalno zapo&scaron;ljava oko 95.000 ljudi, a treba i oko 30.000 sezonaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash;Taj broj iz godine u godinu raste za bar pet posto. Samo Istra treba oko 10.000 sezonaca, a čak 6500 mora dovesti iz drugih dijelova zemlje. Iako poslodavci krive sve druge, zaboravlja se da su problemu i sami kumovali. Radno sposobne slali su uz stimulativne otpremnine na burzu. Ulaskom u EU ljudi mogu birati &ndash; kaže Marina Cvitić iz sindikata SIKD i zaključuje: &ndash; Hotelijeri shvaćaju da radnike moraju bolje platiti. Danas grade hotele za smje&scaron;taj radnika, daju besplatno smje&scaron;taj i hranu. Pregovaramo u mnogim kompanijama i izgleda da će biti povećanja plaća. Ne porastu li bar 5%, bit će problema. Već je lani bilo kritično, zakon se kr&scaron;io i radnici su padali od umora..., pi&scaron;e <strong>Večernji list.</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-konobari_05072013_shutter.jpgSPARK Startup Bootcamp: pogledajte nove projekte http://grude.com/clanak/?i=2558225582Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-spark-startup-0329517.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od ukupno 25 prijava za četvrtu generaciju startupa u SPARKu, odabrano je 18 timova koji su u vremenskom periodu od 20.3. do 25.3.2017. imali priliku sudjelovati na Startup Bootcampu.<p>SPARK Startup Bootcamp je &scaron;estodnevni mentorski program osmi&scaron;ljen kako bi se timovi pripremili na pitchanje pred evaluacijskim odborom i općenito za cijeli startup svijet. U tome su pomagali brojni domaći i strani mentori poput Luke Sučića (Nest01), Cosmin Ochisora (Hubraum) i Ale&scaron;e &Scaron;petića (Klevio).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici su prolazili kroz različite teambuilding aktivnosti, predavanja, radionice i individualne treninge s ciljem stjecanja potrebnih vje&scaron;tina kako bi ostvarili projektne ideje i razvili održive poslovne modele u SPARK startup programu. Od njih 18, osam timova je dobilo priliku svoje ideje predstaviti pred odborom. Odbor je bio odu&scaron;evljen ovim idejama:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Illuminos Development će razvijati Musicum, web i mobilnu platformu koja će korisnicima omogućiti slu&scaron;anje, kupnju i informacije o pjesmama kroz moderan i zanimljiv dizajn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. Rely će rije&scaron;iti problem praćenja i uzimanja lijekova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. SMOR je skraćenica od Studentski Mobilni Online Radio, a bit će smje&scaron;ten u kombiju i napajat se solarnom energijom. Bit će svojevrstan glas omladine i ko&scaron;nica pozitivnih vijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. Uz aplikaciju Shop&acute;n&acute;Run doživjet ćete zabavno shopping iskustvo i u&scaron;tedjeti vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. Toleero je platforma za pružanje feedbacka u restoranima, hotelima, kafićima i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>6. Empian je web platforma koja omogućuje jednostavan i cjelovit trgovački odnos između veleprodaja i maloprodaja kroz integrirani web shop.</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. PLATAN je crowdfunding platforma za implementaciju ideja pobolj&scaron;anja infrastrukture u lokalnoj zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svih ovih sedam startupa je primljeno u &scaron;estomjesečni startup program, u kojem će pretvoriti svoje ideje u stvarne proizvode i plasirati ih na trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-spark-startup-0329517.jpgINTERA grant sredstvima pomogla razvoj 27 startupahttp://grude.com/clanak/?i=2551125511Grude.com - klik u svijetTue, 28 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-n8oiqgfc_unnamed_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>INTERA Tehnološki Park osnovan je s ciljem poticanja i podupiranja razvojnih gospodarskih procesa u regiji Hercegovine.<p>Kao prepoznatljiv simbol uvijek se isticao poslovni inkubator kroz koji je do danas pro&scaron;lo vi&scaron;e od 50 startup timova, a njih 29 se uz trud i zalaganje izborilo za trži&scaron;nu poziciju, te kontinuirano stvaraju svoj brand na domaćem i međunarodnom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unutar dvije godine, kroz tri ciklusa, INTERA Tehnolo&scaron;ki Park startupima je podijelio 39 grantova za 27 različitih poduzeća u iznosu od 157 400 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kategorije kroz koje su se startupi mogli prijaviti za grant sredstva su bile istraživanje i razvoj, inicijalni startup paket, konzultantske usluge, razvoj ljudskih resursa, dizajn poslovnog identiteta, za&scaron;tita prava intelektualne svojine i uče&scaron;će na sajmovima. Svi grantovi su dodjeljeni uz podr&scaron;ku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norve&scaron;ke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz nezanemarive finacijske poticaje, važno je spomenuti da je u početnim fazama razvitka poduzeća pored novca potrebno i niz drugih čimbenika kako bi ono opstalo i počelo rasti. Ključ uspjeha ne leži samo u ideji, poslovnom planu ili volji da pokrenete vlastiti posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebni su bezbrojni mentorski sati, kontakti, umrežavanje s domaćim i inozemnim trži&scaron;tem, poticajno radno okruženje koje teži ka uspjehu, edukacije, te sve ostalo &scaron;to Vas može činiti različitim, boljim od kokurencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ideja, sama po sebi, ne znači ni&scaron;ta. Sve dok je zarobljena unutar Va&scaron;ih glava nažalost neće pridonijeti ni Va&scaron;em poslovnom prosperitetu, a ni poticanju poslovnog okruženja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapi&scaron;ite ideju na papir, potražite podr&scaron;ku na pravom mjestu. Posjetite link ili nas kontaktirajte putem info@intera.ba, poručuju iz ove tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Pogled.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-n8oiqgfc_unnamed_1.jpgAndrej Plenković otvara mostarski Sajamhttp://grude.com/clanak/?i=2551825518Grude.com - klik u svijetTue, 28 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-andrej_plenkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zemlja partner<p>Andrej Plenković, premijer Republike Hrvatske - zemlje partnera ovogodi&scaron;nje Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2017. - otvorit će u utorak, 4. travnja, dvadeseto po redu izdanje te sajamske manifestacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon nekoliko godina stagnacija, ovogodi&scaron;nje jubilarno izdanje mostarskog Sajma bit će ponovno na razini najboljih godina te će okupiti vi&scaron;e od 800 izlagača iz 30 zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Čini se kako je kriza konačno popustila. Svi na&scaron;i izložbeni prostori popunjeni su prije vi&scaron;e od mjesec dana i, na žalost, ove godine nećemo moći ugostiti sve tvrtke koje su izrazile interes za dolazak u Mostar. Imajući to u vidu, morat ćemo razmisliti i o pro&scaron;irenju na&scaron;ih kapaciteta'', kazala je na konferenciji za novinare direktorica tvrtke Mostarski sajam Dalfina Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski veleposlanik u Sarajevu Ivan Del Vechio kazao je kako je mostarski Sajam u proteklih dvadeset godina zaslužio epitet jednoga od najzančajnijih gospodarskih sajmova u regiji, dodav&scaron;i kako postoji jo&scaron; prostora za napredak i rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Posebno me veseli &scaron;to će Hrvatska biti zemlja partner ovoga jubilarnoga izdanja Sajma. Kao &scaron;to znate, Hrvatska je najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, dok je Bosna i Hercegovina na petom mjestu hrvatskih trgovinskih partnera. Hrvatska ima oko 200 tvrtki registriranih u BiH, dok BiH ima stotinjak tvrtki koje posluju u Hrvatskoj'', istaknuo je Del Vechio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, ohrabrujući su podatci o makroekonomskim kretanjima u Bosni i Hercegovini, posebice podatci o rastu bh. izvoza u zemlje Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Treba podcrtati značajan porast izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH, koji je porastao za 16 posto u pro&scaron;loj godini. To znači da je strah od potpisivanja i primjena Protokola o stabilizaciji i pridruživanju bio neosnovan'', istaknuo je hrvatski veleposlanik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako će Hrvatska u budućnosti snažno angažirati na povezivanju bh. županija i regija s hrvatskim županijama u euroregije, kao i na uključivanju BiH u Inicijativu Jadran-Baltik-Crno more, čiji je cilj izgradnja energetskih, turističkih i prometnih koridora na europskom području između Jadranskog i Baltičkog mora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o sadržaju Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2017., Bo&scaron;njak ja kazala kako će i ove godine popratni program biti jako bogat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirano je, među ostalim, održavanje dvodnevne konferencije Inicijative 16+1 "Jedan pojas &ndash; jedan put", na kojemu će sudjelovati predstavnici 16 zemalja jugoistočne Europe i Kine, zatim konferencija "Komunikacijski sustavi" u okviru koje će biti predstavljena južna trasa koridora 5C, te okrugli stol o maslinarstvu u Hercegovini, pi&scaron;e Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-andrej_plenkovic.jpgTri milijuna eura za stvaranje novih radnih mjesta u BiH http://grude.com/clanak/?i=2546825468Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u BiH<p>Ceremonija dodjele tri milijuna eura u grantovima u okviru Projekta ''Podr&scaron;ka lokalnim partnerstvima za zapo&scaron;ljavanje u BiH'', koji financira EU, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO), bit će održana danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupna vrijednost projekta, čiji je cilj povećati zaposlenost putem prekvalifikacije nezaposlenih, stvoriti nova radna mjesta i podržati lokalni ekonomski razvoj i reformu trži&scaron;ta rada, iznosi četiri milijuna eura, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ceremoniji dodjele planirano je obraćanje veleposlanika Larsa-Gunnara Wigemarka, &scaron;efa Delegacije i specijalnog predstavnika EU u BiH, ministra civilnih poslova BiH Adila Osmanovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka &Scaron;arovića, direktora ILO Ureda Budimpe&scaron;ta Antonia Graziosia te predstavnika lokalnog partnerstva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-posao.jpgČELNIK RYANAIRA: 'Uvest ćemo besplatne zrakoplove karte' http://grude.com/clanak/?i=2547125471Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-ryanair-aircraft-(2).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ryanair je, po broju prevezenih putnika, najveća europska aviokompanija. Ima sjedište u Irskoj koristeći pogodnosti niskih davanja državi.<p>Michael O'Leary, glavni izvr&scaron;ni direktor Ryanaira, u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung potvrdio je da njegova kompanija cilja na uvođenje besplatnih avionskih karata u budućnosti, čime će drastično promijeniti poslovni model putničkog zrakoplovnog prometa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ryanair&nbsp;je, po broju prevezenih putnika, najveća europska aviokompanija. Ima sjedi&scaron;te u&nbsp;Irskoj&nbsp;koristeći pogodnosti niskih davanja državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Porezi u&nbsp;Irskoj&nbsp;su jako niski. &Scaron;to se tiče na&scaron;eg putničkog poslovnog modela, koristimo samo jedan model zrakoplova -&nbsp;Boeing 737,&nbsp;ali bez poslovne klase, &scaron;to povećava broj putničkih mjesta na 189", ističe&nbsp;O'Leary, nastavljajući priču o učinkovitostima koje postiže kompanija koju vodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Maksimalno koristimo na&scaron;e zrakoplove. Nakon slijetanja na tlu su tek 25 minuta, prije sljedećeg leta. Time postižemo učinkovitost. Na&scaron;i piloti i stjuardese spavaju kod kuće, čime &scaron;tedimo na tro&scaron;kovima smje&scaron;taja. U upravi imamo samo 600 zaposlenih, aLufthansa&nbsp;primjerice ima 5.000. A mi smo čak i&nbsp;time najveći zračni prijevoznik u Europi. Najvažnija stvar: dajemo konkurentske plaće. Imamo listu čekanja za pilote, na njoj je 3.000 njih."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Privukao je pozornost izjavom kako će uskoro aviokarte putnicmia dijeliti - besplatno.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U 2016. i 2017. smanjujemo cijene karata za&nbsp;14 posto. Želja nam je dijeliti&nbsp;karte besplatno. To će se dogoditi."</p> <p>&nbsp;</p> <p>- "Na čemu ćete onda zarađivati?", pitanje je novinara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na dodatnim uslugama. Hrana i piće na letu, bolja mjesta, prednost prilikom&nbsp;ukrcaja, vi&scaron;e prtljage. Iz toga sada imamo 30 posto prihoda. Do 2024. povećat ćemo broj zrakoplova za 70 posto", nagla&scaron;ava&nbsp;O'Leary, prenosi RTL.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- "&Scaron;to bi moglo ugroziti&nbsp;Ryanair?"</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nesreća, ili lo&scaron;e odluke uprave", bojazni su svih u avioindustriji, čelnika&nbsp;Ryanaira.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-ryanair-aircraft-(2).jpgPRILIKA ZA POSAO Samo u hotelima potrebno je najmanje 20 tisuća radnikahttp://grude.com/clanak/?i=2547325473Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-konobar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hotelijeri su u ofenzivi na tržištu rada. ‘lovi’ se na mnogo frontova, od sajmova i oglasa do korištenja društvenih mreža.<p>Iako su se, nakon lanjske panike, turističke kompanije pa i javni sektor za ovu godinu mnogo snažnije mobilizirali da na vrijeme pronađu kadrove, situacija na terenu i dalje je vrlo neizvjesna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konobari, sobarice, kuhari, recepcioneri, animatori, pomoćni radnici, skupljaju se poput sitni&scaron;a za kavu, svaki je važan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se na mnogo frontova, od sajmova, oglasa, medijskih kampanja, potraga kroz agencije do kori&scaron;tenja dru&scaron;tvenih mreža i ostalih modernih kanala kojima poslodavci nastoje doći do potencijalnih radnika, pi&scaron;e <a href="http://www.poslovni.hr/hrvatska/samo-u-hotelima-potrebno-je-najmanje-20-tisuca-turistikih-radnika-buknu-li-investicije-necemo-moci-bez-uvoza-kadrova-325908" target="_blank">Poslovni.hr.</a></p> <p>Samo hotelima, a ove godine na trži&scaron;tu ih je pedesetak vi&scaron;e nego lani, u 2017. treba najmanje 20 tisuća radnika, najvi&scaron;e sezonaca, ali i stalnih, i ta će se brojka kroz par sljedećih godina udvostručiti ako se ostvare planovi za rast investicija u turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U hrvatskom turizmu naime paralelno se odvijaju dva snažna procesa koji jedan drugom ne pomažu, a to su porast ulaganja u izgradnju hotela i kvalitetu, uz istodoban snažan trend iseljavanja kadra koji se prija&scaron;njih godina angažirao upravo na tim poslovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opravdano je zapitati za&scaron;to je to do&scaron;lo kao iznenađenje, s obzirom na to da se znalo da ulazak u EU otvara trži&scaron;te rada, a snažno se na svim razinama radilo na porastu investicija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e o tisućama novih radnih mjesta pi&scaron;e se i u turističkoj strategiji do 2020. Hrvatska je unatoč tome zakasnila odgovoriti na pitanje otkud će smoći radnike, kako mobilizirati nezaposlene, obrazovati mlade, poticati ih na nomadski način života na koji nisu navikli.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-konobar.jpgIntesa Sanpaolo snizila kamatne stope kredita na 3 posto! To je najniža kamatna stopa na tržištuhttp://grude.com/clanak/?i=2547625476Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-intesa_sanpaolo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Intesa Sanpaolo Banka snizila je kamatne stope na sve vrste kredita na najniži nivo do sada. Kamatne stope na kredite kreću se od 3,00% (EKS 4,65%) i predstavljaju trenutno najnižu kamatnu stopu na tržištu.<p><br /><br />&bdquo;Intesa Sanpaolo Banka je ovog proljeća građanima pružila do sada najpovoljnije cijene kredita, bez obzira da li se radi o nenamjenskim, zamjenskim ili stambenim kreditima&ldquo;, ističe izvr&scaron;ni direktor Intesa Sanpaolo Banke Amir Termiz.</p> <p><br /><br />Iz ponude izdvajamo zamjenski kredit, koji se odobrava do iznosa od 60.000 KM, rokom otplate do 10 godina i cijenom od 3,00% (EKS 4,65%). Zamjenskim kreditom klijent može refinancirati svoje postojeće obaveze u jedinstvenu mjesečnu ratu i pored toga dio gotovine iskoristiti po vlastitim željama. Kredit se može ugovoriti s fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom, a klijent ima mogućnost odabira koju vrstu police osiguranja želi da iskoristi.</p> <p><br /><br />Za rje&scaron;avanje stambenog pitanja, Intesa Sanpaolo Banka klijentima nudi i različite modele kredita u zavisnosti od potreba i mogućnosti klijenata. Stambeni krediti se odobravaju s kamatnom stopom od 3,40% (EKS FBiH i DB 3,82%, EKS za RS 3,97%), iznosom do 300.000 KM i rokom otplate 30 godina.</p> <p><br /><br />Efektivna kamatna stopa (EKS) izračunata je na maksimalan iznos, rok otplate kredita 60 mjeseci za stambeni, a 12 mjeseci za zamjenski kredit, uzimajući u obzir sve tro&scaron;kove koji mogu pasti na teret korisnika kredita (naknada za obradu, vođenje kredita i tekućeg računa, naknada za CRK izvje&scaron;taj, tro&scaron;kove police osiguranja, tro&scaron;kovi mjenica, ovjere potrebne dokumentacije i procjene vrijednosti nekretnine, te za RS dodatno tro&scaron;kovi notara)</p> <p><br /><br /><em><strong>Grude.com/PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-intesa_sanpaolo.jpgŠest milijuna KM za otvaranje 600 novih radnih mjesta u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2548625486Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-ceremonija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> 2.000 ljudi će proći kroz različite programe dokvalifikacija i prekvalifikacija i provodi se na području cijele BiH <p>U Sarajevu je danas održana ceremonija dodjele tri milijuna eura u grantovima u okviru projekta "Podr&scaron;ka lokalnim partnerstvima za zapo&scaron;ljavanje", čiji je cilj povećati zaposlenost putem prekvalifikacije nezaposlenih, stvoriti nova radna mjesta i podržati lokalni ekonomski razvoj i reformu trži&scaron;ta rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj projekta, kojeg financira Europska unija (EU) sa četiri milijuna eura, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO) je da se kroz institucionalizaciju partnerstava poveća zaposlenost i stvore nova radna mjesta primarno za socijalno ugrožene kategorije stanovni&scaron;tva uključujući žene, mlade, manjinske zajednice, povratnike, interno raseljena lica i te&scaron;ko zapo&scaron;ljive osobe posebno u područjima pogođenim poplavama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Partnerstvima će za provođenje njihovih aktivnosti, to jest za provođenje aktivnih mjera na trži&scaron;tu rada, biti pružena kako financijska podr&scaron;ka u obliku grantova u iznosima od 150.000 do 200.000 eura tako i tehničko-savjetodavna podr&scaron;ka koju će im ILO pružati tokom cijelog provođenja projekta uključujući i osam ciklusa obuke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Veleposlanik Lars-Gunnar Wiremark, &scaron;ef delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH, istakao je da su sredstva i ove aktivnosti dio &scaron;irih napora EU u saradnji sa domaćim vlastima u BiH, sa ciljem stvaranja vi&scaron;e radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Očekuje se da će ovih 15 projekata otvoriti nekih 600 radnih mjesta. Potom, 2.000 ljudi će proći kroz različite programe dokvalifikacija i prekvalifikacija i provodi se na području cijele BiH - rekao je Wigemark.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je kazao, ukupna vrijednost projekta od četiri milijuna eura ujedno predstavlja i odgovor na poplave koje su pogodile BiH 2014, tako &scaron;to će dati perspektive zapo&scaron;ljavanja te&scaron;ko zapo&scaron;ljive kategorije, kao &scaron;to su raseljena lica, socijalno ugroženi i tako dalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je samo jedan dio napora koje EU provodi u BiH zajedno sa svojim partnerima. Nagla&scaron;avam da je fokus svih ovih aktivnosti stvaranje novih radnih mjesza i zapo&scaron;ljavanje. Nažalost, u situaciji smo kada je jako puno priče o nekim drugim temama, međutim prema svim istraživanjima javnog mnijenja ono &scaron;to oni zaista žele je vi&scaron;e radnih mjesta i kvalitetnijih radnih mjesta - rekao je Wigemark, prenosi Anadolija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenuo je da u ovom trenutku BiH jo&scaron; uvijek nema ažuriranu strategiju zapo&scaron;ljavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pitanje koje je najozbiljniji problem u ovoj zemlji nije obuhvaćeno nekom trenutno važećom strategijom. Mi kao EU smo spremni da podržimo bilo kakve napore na izradi takce strategije uključujući i finansijsku pomoć kroz grantove, dakle kroz nepovratna sredstva, a ne kroz neke zajmove ili kredite koji bi do&scaron;li od Svjetske banke ili MMF-a - poručio je Wigemark.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirko &Scaron;arović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasio je da BiH u regiji najmanje ulaže u otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti a razlog tome je, kako je kazao, zato &scaron;to nema razvijen sistem za podr&scaron;ku zapo&scaron;ljavanja u zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na nezaposlenost utiče i slaba ekonomska aktivnost zemlje, slab priljev investicija kojih je u 2016. godini bilo jedva 200 miliojuna eura i po tom osnovu smo na začelju regije - rekao je &Scaron;arović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt od tri milijuna grant sredstava, odnosno četiri milijuna koliko je njegov ukupan iznos, će, smatra &Scaron;arović dobro doći ukoliko i drugi nivoi vlasti kroz različite projekte podrže aktivnosti na smanjenju nezaposlenosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imajući u vidu da je udio nezaposlenosti mladih skoro 58 posto, udio žena u ukupnom broju zaposlenih samo jedna trećina, a nivo nezaposlenosti u cijeloj zemlji oko 25 posto, je vrlo zabrinjavajuće i na dnu ljestvice smo ne samo u regijinego u cijeloj Europi - rekao je ministar &Scaron;arović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da će ukoliko ovaj projekat bude pravilno implementiran podr&scaron;ka EU u budućnosti biti izda&scaron;nija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor ILO Ureda Budimpe&scaron;ta Antonio Graziosi kazao je da je danas BiH domaćin možda i najvećem timu Međunarodne organizacije rada na Zapadnom Balkanu, jer osim ovog projekta ILO također, sudjeluje u dva bitna podregionalna projekta koje implementiraju sa UNDP-jem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istakao je da ukupan učinak rada i pored određenog napretka jo&scaron; uvijek nedovoljno napreduje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tu govorimo i o visokoj stopi nezaposlenosti, vrlo niskoj stopi uče&scaron;ća i žena i mladih u zaposlenosti. Imamo visok stupanj neprijavljenog rada i određenu isključivost u zapo&scaron;ljavanju određenih članova manjinskih grupa te visoku stopu rada koji bi bio dugoročan - rekao je Graziozi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim projektom će se doprinijeti reformi trži&scaron;ta rada u BiH tako &scaron;to će se uz strategije ekonomskog razvoja i zapo&scaron;ljavanja koje postoje na entitetskom nivou početi provoditi i strategije na lokalnom nivou kojima će se na izravan način usugla&scaron;avati i usklađivati potrebe poslodavaca, to jest potrebe za radnom snagom, odnosno potrebe za određenim znanjima i vje&scaron;tinama uposlenih, i ponuda radne snage kroz prekvalifikaciju i nalaženje pravih ljudi za poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokalna partnerstva za zapo&scaron;ljavanje, njih 15, će početi provoditi svoje aktivnosti na terenu nakon dodjele prve tran&scaron;e grantova u travnju ove godine, koje će trajati do prosinca 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt EU/ILO se počeo provoditi u ožujku 2016. i trajat će do veljače 2019. godine. Projekt je dio EU Programa za lokalni razvoj i zapo&scaron;ljavanje kojeg Europska unija financira sa 19 milijuna eura a provode ga UNDP, GIZ i ILO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajnji korisnici projekta lokalnih partnerstava za zapo&scaron;ljavanje su trenutno nezaposleni i njihove obitelji kao i sami članovi partnerstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Foto Anadolija</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-ceremonija.jpgNa svim benzinskim crpkama u FBiH gorivo od danas jeftinijehttp://grude.com/clanak/?i=2548725487Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Tijekom prošlog tjedna, skoro svi distributeri naftom i naftnim derivatima u FBiH podnijeli su zahtjeve za smanjenje cijena na benzinskim crpkama<p>Cijene goriva od jutros su, na skoro svim benzinskim crpkama, korigirane i spu&scaron;tene za pet feninga po litru, potvrđeno je za Avaz.ba iz Ministarstva trgovine FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tijekom pro&scaron;log tjedna, skoro svi distributeri naftom i naftnim derivatima u FBiH podnijeli su zahtjeve za smanjenje cijena na benzinskim crpkama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji nisu, &scaron;alju danas, tako da će i oni i one bezinske crpke koje nisu korigirale cijenu to uskoro učiniti. Pojeftinjene se odnosi na dizel, lož-ulje i benzin - kazali su iz Ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovaj potez distributeri su se odlučili zbog nižih cijena nafte na svjetskom trži&scaron;tu, koje su u pro&scaron;lom tjednu pale za vi&scaron;e od 1,5 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-gorivo.jpgNADOMAK SARAJEVA Niknuo novi ‘arapski grad’ za 1.400 ljudi, useljenje dogodinehttp://grude.com/clanak/?i=2549225492Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-country-2-700x336.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> U naselju će se ukupno nalaziti smještajne jedinice za 390 obitelji, odnosno oko 1.400 ljudi. <p>Naselje Countryside Resort koje se gradi nadomak Sarajeva trebalo bi biti zavr&scaron;eno i useljeno već naredne godine, a radovi se odvijaju punom parom, saznaje poslovni portal <a href="http://www.biznisinfo.ba/niknuo-novi-arapski-grad-za-1-400-ljudi-useljenje-dogodine/" target="_blank">BiznisInfo.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Investitor je kompanija Rawasi, a naselje je smje&scaron;teno u mjestu Crepljani, u općini Hadžići, pod samim Igmanom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Apartmansko naselje će sadržavati 108 individualnih vila i 11 zgrada sa ukupno 282 stana. U naselju će se ukupno nalaziti smje&scaron;tajne jedinice za 390 obitelji, odnosno oko 1.400 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naselje će sadržavati i umjetno jezero, džamiju, hotel, caf&eacute; sa restoranom, ambulantu itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povr&scaron;ina zemlji&scaron;ta koje je u vlasni&scaron;tvu firme &ldquo;Rawasi Real Estate&rdquo; 294.000 kvadratnih metara, od čega na naselje otpada 189.000 kvadrata a na adrenalinski park koji će se nalaziti odmah pored naselja 105.000 kvadrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, naselje će biti zatvorenog tipa i bit će ograđeno, s privatnim osiguranjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neslužbeno se saznaje da je većina kuća već prodana a da su svi vlasnici Arapi. Prodaja vila i stanova nije se ogla&scaron;avala u bh. medijima niti su kuće nuđene na bh. trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Foto: Biznisinfo</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-country-2-700x336.jpgVioleta traži informatičara: Donosimo što se traži od idealnog kandidatahttp://grude.com/clanak/?i=2549525495Grude.com - klik u svijetMon, 27 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poduzeće Violeta u potrazi je za informatičarom koji voli rješavati probleme na kreativan način, spreman je na timski rad, brzo uči i ima odlične komunikacijske i organizacijske vještine.<p>&nbsp;</p> <p>Violeta traži informatičara (m/ž) koji će raditi u Grudama, a od uvjeta, idealan kandidat ima VSS smjera informatičar, napredno poznaje Microsoft Office alate, rad na raznim operacijskim sustavima (prvenstveno MS Windows), upoznat je s radom računalnih mreža i sa arhitekturom računala te s radom u MS SQL bazi a ujedno izvrsno govori i engleski jezik te ima i određeno radno iskustvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violeta nudi rad u opu&scaron;tenoj i stimulativnoj atmosferi, adekvatna primanja i bonuse kao i stalni radni odnos te mogućnost profesionalnog napredovanja i usavr&scaron;avanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-violeta.jpgMMF bh. vlastima produžio rok za ispunjavanje obaveza do 31. ožujkahttp://grude.com/clanak/?i=2544225442Grude.com - klik u svijetSun, 26 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-26-vijece-ministara-2016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/><p>Međunarodni monetarni fond /MMF/ produžio je rok za ispunjavanje obaveza BiH do 31. ožujka, saznaje Srna u Vijeću ministara BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je 24. ožujka istekao redovan rok, aktiviran je tehnički produžetak.</p> <p>Usvajanje novog Zakona o akcizama uvjet je za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/, koji je BiH trebala da ispuni do 24. ožujka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-26-vijece-ministara-2016.jpgUpozorenje: Svake sekunde BiH izgubi 1200 kubika vodehttp://grude.com/clanak/?i=2544925449Grude.com - klik u svijetSun, 26 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-26-voda_slavina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Voda kao resurs u BiH iskorištena manje od jedan posto <p>Voda kao resusrs u Bosni i Hercegovini je iskori&scaron;tena manje od jedan posto, a slična situacija je i u državama okruženja, iako je ona pokretač gotovo svih procesa, upozorio je prof.dr. Tarik Kupusović koji je bio uvodničar na nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca ''Krug 99''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da razvijene države vodene resurse koriste vi&scaron;e od 50 posto te da takav odnos prema ovom prirodnom bogatstvu nema alternativu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupusović smatra da voda kao prirodni resurs u BiH nije cijenjenja, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je podatak "da svake sekunde iz države otječe 1.200 kubika vode u nepovrat, a da se, s druge strane, stanovnici često susreću sa su&scaron;ama".</p> <p>&nbsp;</p> <p>'' Vode imamo sve vi&scaron;e kada nam ne treba, to su poplave, a sve manje kada nam treba, to su su&scaron;e'', kazao je Kupusović, te dodao da su krivac tome razne promjene koje uzrokuju brojni faktori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručio je da se o vodama moraju brinuti svi i da će se tek tada vidjeti njene prave vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bh. klimatolog Željko Majstorović je naglasio da je neophodno graditi nove akumulacije da bi se voda sačuvala onda kada je ima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Voda se može koristiti u vi&scaron;e svrha, ali to će biti onda kada se svi o njoj počnu brinuti'', rekao je Majstorović, a prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjetski dan voda obilježen je, kao i svake godine, 22. ožujka. Prve važne preporuke o problemima u vezi s vodom bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama 1977. godine u Mar del Plati, Argentina. Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okoli&scaron;u i razvoju u Rio de Janeiru, Generalna skup&scaron;tina UN-a rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila je da se 22. ožujak obilježava kao Svjetski dan voda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-26-voda_slavina.jpgAutoherc vas vozi po akcijskim cijenama, uživajte u novim autobusima, besplatnom internetu...http://grude.com/clanak/?i=2545425454Grude.com - klik u svijetSun, 26 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-26-autoherc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Želite putovati autobusom brzo, ugodno, sigurno i autocestom bez presjedanja. Vaš prijevoznik Autoherc vam nudi akcijske cijene karata uz udobno putovanje autocestom iz Mostara do Zagreba i do Njemačke, preko Širokog Brijega i Posušja.<p>&nbsp;</p> <p>Polasci u Njemačku su srijedom, petkom i subotom dok je polazak iz Mostara u Zagreb svaki dan u 12.50 sati i u 20.00 sati sa zapadnog kolodvora Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na usluzi su vam potpuno novi autobusi i besplatni internet, i akcijske cijene karata već od 29 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sve informacije, rezervacije i kupovinu karata možete dobiti na broj 00387/36:349-196, agencija Autoherc Mostar na zapadnom kolodvoru, ili na www.autoherc.info</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>PR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-26-autoherc.jpgTurizam je na velika vrata ušao u Imotsku krajinuhttp://grude.com/clanak/?i=2542025420Grude.com - klik u svijetSat, 25 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-im00.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi hrvatski turistički biser<p>Turizam je na velika vrata u&scaron;ao u Imotsku krajinu.Zvao se on ruralni ili imao neki drugi predznak, statistički podaci o broju turista koji su pro&scaron;le godine uživali u blagodatima Imotske krajine, zaista su fenomenalni, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/475735/ovaj-kraj-je-novi-hrvatski-turisticki-biser-pogledajte-najljepse-imotske-vile-bit-ce-vam-jasno-zasto-su-gosti-poludjeli-za-ovom-destinacijom" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima TZG Imotski i sustava e-visitor, tijekom 2016. godine u 112 smje&scaron;tajnih objekata u Imotskoj krajini boravio je 5621 gost, a ostvareno je 47.036 noćenja. Od toga broja 90 posto bilo je stranih gostiju. To je porast od 150 posto u odnosu na rekordnu 2015. godinu u kojoj su ostvarena 18 838 noćenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blizina autoceste u Zagvozdu, odnosno Biskom, idealni smje&scaron;tajni kapaciteti, blizina mora zahvaljujući Tunelu "Sv. Ilija", ali i gostoljubivost Imoćana, prirodne ljepote (jedanaest prirodnih jezera,posebno Crveno i Modro) te konačno netaknuta priroda, očito da su bili idealan mamac za turiste, posebno one iz zapadno-europskih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turistička sezona u Imotskoj krajini i pored toga &scaron;to većina iznajmljivača ugovara dolazak gostiju preko agencija, započet će i ove godine prema najavama već početkom svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine u takozvani sustav kuća za odmor na području Imotske krajine ulazi jo&scaron; vi&scaron;e od pedeset objekata &scaron;to je za skoro 50 posto vi&scaron;e nego pro&scaron;le, ili 120 posto vi&scaron;e nego 2015. godine. Zaista nevjerojatan porast. Prema tvrdnjama turističkih djelatnika koji su ovaj porast kuća za odmor u Imotskoj krajini obrazložili i ministru turizma Gariju Capelliju koji je nedavno posjetio Imotski, jedan je od najvećih u Hrvatskoj, posebno u njegovim ruralnim područjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnici kuća za odmor od Ciste Velike na krajnjem zapadu do Slivna na krajnjem istoku Imotske krajine, uključujući i sam grad Imotski, osjetili su da njihovo podneblje može stvoriti pretpostavke za posebnu vrstu turističke ponude, gdje uz kompletan luksuz, a u to se uključuju bazeni, teretane, rekreativni sadržaji, biciklističke staze, te konačno zdrava i netaknuta priroda, gost može jednostavno uživati,pa su posegnuli za skrivenim kućnim proračunima, kreditima i državnim poticajima, izgradili su lijepe objekte,računajući da će turizam biti pokretačka snaga gospodarski posrnule Imotske krajine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&Scaron;to se tiče vlasnika kuća za odmor, oni su u velikom poslu. Uređuju se okućnice, čiste bazeni, pripremaju se i markiraju biciklističke staze i puteljci za pje&scaron;ačenje.Neki od njih krenuli su i korak dalje, pa su se dogovorili sa malim proizvođačima&nbsp;</span>hrane<span>,prvenstveno povrtlarima, voćarima i medarima, da im osiguraju zdravu domaću&nbsp;</span>hranu<span>&nbsp;za goste.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>- Na&scaron;e prognoze su da ćemo nadma&scaron;iti pro&scaron;logodi&scaron;nji broj noćenja, prvenstveno onih stranih i da ćemo imati sigurno i do 20-30 posto vi&scaron;e gostiju u kućama za odmor, nego pro&scaron;le godine, optimističan je direktor turističke zajednice grada Imotskog</span><span>&nbsp;Luka Kolovrat</span><span>.</span></span></p> <p><span><span>&nbsp;</span></span></p> <p><strong>Foto: Slobodna Dalmacija</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-im00.jpgNova atrakcija autora zadarskih Morskih orgulja: Makarska dobiva prirodni instrument - Burolinuhttp://grude.com/clanak/?i=2542325423Grude.com - klik u svijetSat, 25 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-makarska.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/><p>U prepunoj dvorani hotela Miramare održana je prezentacija Idejnog arhitektonskog i urbanističkog rje&scaron;enja novoformiranog obalnog pojasa i parka Osejava Makarska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uvodne riječi makarskog gradonačelnika Tončija Bilića, projekt je predstavio ugledni hrvatski arhitekt, akademik Nikola Ba&scaron;ić, dipl. ing. arh. u ime izvođača, tvrtke Marinaprojekt d.o.o. iz Zadra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Idejno rje&scaron;enje donosi jednu sasvim novu vizuru istočnog dijela luke, kao i ne zanemarive promjene u svakodnevnom životu samog grada &ndash; između ostalog, izgradnju nove zgrade s postavom Malakolo&scaron;kog muzeja, novu ulicu, odnosno novo prometno rje&scaron;enje od ulice Franjevački put kroz Gradski sportski centar Makarska do platoa hotela Osejava, zatim izgradnju podzemnog parkinga kapaciteta oko 120 mjesta iznad kojeg bi bio polivalentni sportski teren ( na mjestu dana&scaron;njih tenis terena na GSC ), te izgradnju paviljona Burolina u korijenu lukobrana, kroz kojeg će se moći prolaziti do plaže na Osejavi, jednog od najpopularnijih kupali&scaron;ta Makarana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;e Lokalni.hr, autor Nikola Ba&scaron;ić u svom izlaganju predstavio je brojne detalje, od spiralne zgrade s postavom Malakolo&scaron;kog muzeja koja bi u svom idejnom rje&scaron;enju predstavljala uistinu novu veliku atrakciju u makarskoj luci, preko prometnog rje&scaron;enja koje bi omogućilo prolazak vozila kroz GSC Makarska do hotela Osejava, a istovremeno otvorilo mogućnost gradnje podzemne garaže i polivalentnog terena kojim bi se nadomjestio gubitak teniskih i boćarskih igrali&scaron;ta prolaskom prometnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebna bi atrakcija bila i zgrada sa sanitarnim prostorima za nautičare i korisnike plaže, pripadajućim objektima poput cafe bara, ali i s otvorenim &lsquo;&scaron;koljkastim&rsquo; krovom i vidikovcem te instalacijom Burolina, svojevrsnim instrumentom kojim bi &lsquo;upravljala&rsquo; na&scaron;a dobro poznata bura &ndash; nalik na glasovite Morske orgulje u Zadru kojima je autor upravo Ba&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio građana je pohvalilo projekt, drugi su dali svoje stručne sugestije, a moglo se čuti i izraza zabrinutosti hoće li, primjerice, svi ti zahvati negativno utjecati na poslovanje hotela Osejava, ili pitanja treba li ovakav projekt Makarskoj u doba dok grad nema odgovarajuću koncertnu ili kino dvoranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovaj projekt nije napravljen kao ne&scaron;to &scaron;to je do kraja determinirano i &scaron;to ne bi moglo biti izloženo na javnoj raspravi, dapače. Ovo danas je divan primjer participacije građana u nastanku jednog projekta koji je sada prezentiran onoj svojoj inicijalnoj , idejnoj fazi. I upravo je sada vrijeme da se javnost izjasni o svom gledanju na programe, odnosno sadržaje koji su ovdje predloženi, ali isto tako i na način na koji je sve ovo oblikovano i kakva je pojavnost nove arhitekture i uopće novih javnih prostora u ukupnoj slici obalnog pročelja grada Makarske. Dakle, nemam nikakvog straha o rasprave, svaka ideja i svaki prijedlog su dobrodo&scaron;li i treba ih pažljivo proučiti - kazao je Ba&scaron;ić dodajući da je zadovoljan Idejnim rje&scaron;enjem, te je objasnio i da je čitav projekt osmi&scaron;ljen na način da njegovo provođenje ne utječe na prometovanje gradskom rivom, ali i da njegovo provođenje jednog dana može dovesti do potpunog zatvaranja prometa od trajektnog pristani&scaron;ta do hotela Osejava, izvijestili su iz Grada Makarske.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-makarska.pngHP Mostar izdavanjem poštanske marke obilježila „Svjetski dan voda“http://grude.com/clanak/?i=2538625386Grude.com - klik u svijetWed, 22 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-22-fdcdanvoda2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U povodu Svjetskoga dana voda Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je prigodnu poštansku marku u arku od 10 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). Autor izdanja je Marin Topić, marka nominalne vrijednosti 2,70 KM tiskana je u tiskari Zrinski u Čakovcu, prvi dan izdanja 22. ožujka 2017.<p>Opća skup&scaron;tina Ujedinjenih naroda 1993. godine odlučila je da se 22. ožujak proglasi Svjetskim danom voda kako bi se skrenula pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse. Voda je dragocjeno dobro i jedan od osnovnih uvjeta života na zemlji. Živa bića se najvećim dijelom sastoje od vode, a osim toga voda pokriva oko 70% povr&scaron;ine planeta Zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porast čovječanstva i ubrzan tehnolo&scaron;ki razvoj za posljedicu imaju veću potro&scaron;nju vode kao i veća zagađenja. Potrebna su stalna ulaganja u znanstvena istraživanja kao i informiranje javnosti o vrijednosti voda. Za&scaron;tita od oneči&scaron;ćavanja provodi se radi za&scaron;tite života i zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta. Zato je potreban stalni nadzor nad kvalitetom voda kao i izvorima oneči&scaron;ćavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voda nema cijenu, čega ponekad nismo svjesni, ali svatko od nas može dati svoj doprinos njenoj za&scaron;titi ako promijeni svoje navike. Ona je blago čije vrijednosti nismo svjesni i ako ne budemo odgovorni sutra može postati bezvrijedna tekućina. Možemo biti sretni &scaron;to u Bosni i Hercegovini jo&scaron; uvijek imamo neometan pristup čistoj i pitkoj vodi. I zato, za&scaron;titimo ono &scaron;to imamo jer bez čiste vode u budućnosti neće biti ni života.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-22-fdcdanvoda2017.jpgOd 1. travnja gorivo skuplje 15 feningahttp://grude.com/clanak/?i=2533425334Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-gorivo1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijeće ministara u srijedu o akcizama<p>Na sjednici u srijedu Vijeće ministara BiH razmatrat će izmjene Zakona o akcizama.</p> <div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>Ukoliko ne bude nekih iznenađenja, izmjene&nbsp;Zakona bit će usvojene &scaron;to će itekako osjetiti bh. vozači.&nbsp;Naime,&nbsp;izmjenama Zakona povećavaju se akcize na naftu, naftne derivate i lož ulje za 15 feninga po litru goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove akcize bit će podijeljene u omjeru 10 feninga za izgradnju autocesta i 5 pfeniga za magistralne i ostale ceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvećane cijene goriva očekuju se na crpkama već 1. travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poskupljenje goriva traži&nbsp;Međunarodni&nbsp;monetarni fond&nbsp;(MMF)&nbsp;i time uvjetuje novi paket&nbsp;pomoći Bosni i Hercegovini. Na stolu je novi aranžman s MMF-om, ali i&nbsp;Svjetskom bankom, bez čega bi budžeti bh. vlasti bili osuđeni na kolaps u 2017. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgleda da je aranžman s međunarodnim financijskim institucijama važniji od upozorenja koje bh. vlastima upućuje javnost i stručnjaci da&nbsp;će&nbsp;poskupljenje goriva lančano izazvati rast cijena najvećeg broja proizvoda i usluga&nbsp;i tako dodatno osiroma&scaron;iti stanovni&scaron;tvo, pi&scaron;e <a href="http://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/v-ministara-u-srijedu-o-akcizama-od-1-aprila-gorivo-skuplje-15-feninga/257265" target="_blank">Radiosarajevo.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove akcize na gorivo povećat će državne namete u cijeni goriva.&nbsp;Podsjetimo, trenutno u cijeni litra goriva država uzima 30-40 feninga za aktualne akcize na naftne derivate, 15 feninga za magistralne ceste, 10 feninga za autoceste, 17 posto PDV-a na konačnu cijenu i dodatni fening za uspostavljanje naftnih derivate.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-gorivo1.jpgCarinska unija zapadnog Balkana za šest mjeseci?http://grude.com/clanak/?i=2534825348Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-gp-carina-granica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedinstveno tržište bez carinskih zapreka<p>Jedinstveno trži&scaron;te bez carinskih zapreka, koje bi činile države s područja zapadnog Balkana, moglo bi profunkcionirati već za &scaron;est mjeseci jer za to postoji potrebna politička volja, a jasno je da svima može donijeti financijsku korist, ocjena je dužnosnika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine koju u utorak prenose banjolučke "Nezavisne novine".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je moguće. Vjerujem da za &scaron;est mjeseci možemo zavr&scaron;iti taj posao", izjavio je potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić nakon &scaron;to su u ponedjeljak u Beogradu o tome vođeni razgovori s predstavnicima Privredne komore Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog o uspostavi carinske unije na zapadnom Balkanu izložio je predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić, a snažan "vjetar u leđa" taj je prijedlog dobio na sastanku premijera država regije koji je pro&scaron;log tjedna održan u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrijekom ga je u ime Europske komisije poduprio europski povjerenik za politiku susjedstva i pro&scaron;irenje Johanns Hahn koji je tada istaknuo kako je riječ o velikom potencijalu trži&scaron;ta od dvadeset milijuna ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hahn je u Sarajevu također ustvrdio kako je prema konzervativnim procjenama realno očekivati da u idućih pet do &scaron;est godina takvo trži&scaron;no povezivanje osigura otvaranje novih osamdeset tisuća radnih mjesta u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makednoni, Albaniji i na Kosovu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je naveo Vasić, plan je da to jednostavno bude trži&scaron;te na kojemu bi se radilo i trgovalo kao u jednoj državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Inicijativa je politički usklađena i nakon potpisanog sporazuma nadležna ministarstva trebala bi dati zeleno svjetlo da se krene u to i počnu usklađivati zdravstveni i svaki drugi certifikati", kazao je Vasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To praktično znači kako bi, primjerice, potvrda o zdravstvenoj i sanitarnoj ispravnosti nekog prehrambenog proizvoda, izdana u jednoj državi regije, vrijedila na teritoriju svake od država-članica carinske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po tim uvjetima ne bi bilo potrebe da se kamioni koji prevoze takvu robu satima i danima zadržavaju na državnim granicama, &scaron;to bi ubrzalo promet roba i osiguralo financijske u&scaron;tede.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Regionalna carinska unija na neki bi se se način "naslonila" na okvir koji već postoji kroz CEFTA-u odnosno ugovor o zoni slobodne trgovine u sredi&scaron;noj Europi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-gp-carina-granica.jpgOglasili se i Rusi: Učinit ćemo sve da Agrokor ostane na nogamahttp://grude.com/clanak/?i=2536225362Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-agrokor-glavna-n1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postoji plan za izlazak iz te situacije <p>Najveća ruska banka Sberbank čini sve &scaron;to je moguće kako bi poduprla hrvatski koncern Agrokor, čiji je najveći kreditor, izjavio je u utorak izvr&scaron;ni direktor te ruske državne banke German Gref.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U bliskom smo kontaktu s vlasnicima i upravom kompanije, nastavljamo im davati podr&scaron;ku. Učinit ćemo sve da kompanija ostane 'na nogama' i rije&scaron;i svoje privremene probleme... Postoji plan za izlazak iz te situacije koji je dogovoren s nama", rekao je Gref, bez izno&scaron;enja detalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gref je novinarima u Moskvi kazao i da Sberbank ne želi upravljati maloprodajom u istočnoj Europi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Agrokor, najveća hrvatska kompanija u privatnom vlasni&scaron;tvu te&nbsp;najveći prehrambeni proizvođač i maloprodajni lanac na Balkanu, suočen je s pritiscima investitora i hrvatske Vlade da rije&scaron;i problem svoje zaduženosti, pi&scaron;e agencija Reuters.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, iz te banke&nbsp;u ponedjeljak su za Hinu kazali da su se sastali s glavnim bankama&nbsp;&ndash; vjerovnicima Agrokor koncerna i&nbsp;dogovorili kao prvi korak, uz pomoć konzultanata, pripremiti plan likvidnosti Agrokora za sljedeća tri mjeseca, a koji bi trebao biti usugla&scaron;en do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reuters jo&scaron; navodi i da je Gref u utorak rekao novinarima kako Sberbanka "vrlo aktivno" razmatra opcije za brzi izlazak iz Ukrajine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je da gubitci po zajmovima&nbsp;u Ukrajini čine otprilike 70 posto potencijalnih bančinih gubitaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukrajinska vlada nedavno je odlučila nametnuti&nbsp;sankcije Sberbanci&nbsp;i ostalim ruskim državnim bankama koje posluju u Ukrajini&nbsp;kako bi se spriječilo povlačenje kapitala iz Ukrajine u korist povezanih osoba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-agrokor-glavna-n1.jpgArapi kupili Hepokove vinogradehttp://grude.com/clanak/?i=2537125371Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-vinograd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završena je prodaja mostarskog Hepoka, a njegov vlasnik je sada tvrtka Zeraa Investment LLC Dubai. Zeraa Investment LLC Dubai je supsidijarno društvo državog investicijskog fonda Emirata(Investment Corporation of Dubai), odnosno produžena ruka Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.<p>Prema tome sudeći Hepok postaje državno vlasni&scaron;tvo, saznaje Dnevni list od dobro upućenih izvora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Investment Corporation of Dubai jedan je od najjačih investicijskih fondova u svijetu, na čijem je čelu Muhamed bin Ra&scaron;id Al Maktum &ndash; predsjednik Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, vladar Dubaija i jedan od najznačajnijih poslovnih ljudi Bliskog istoka. Nije onda čudo da sudionici uključeni u postupak prodaje Hepoka &scaron;u&scaron;kaju da tu tvrtku očekuje svijetla budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mogu reći jedino da se radi o vrlo ozbiljnom investitoru&ldquo;, kaže kratko Sinan Merzić, direktor u tehničkom mandatu Hepoka, ističući nam da vi&scaron;e nije ovla&scaron;ten davati izjave na tu temu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nove investicije</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Damir Ferović, direktor kompanije Zeraa Agriculture Investment d.o.o. Sarajevo izjavio je jučer medijima u Sarajevu da će Hepok ostati u djelatnosti proizvodnje vina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Novim investicijama koje planiramo želimo Hepok vratiti na mjesto koje mu, prema na&scaron;em mi&scaron;ljenju, i pripada te da ova tvrtka opet bude &lsquo;ponos Hercegovine&rsquo;. S obzirom na to da je temeljna djelatnost Hepoka od njegovog osnivanja proizvodnja vina, te&scaron;ko je pa skoro i nemoguće to promijeniti preko noći. Na&scaron;a trenutačna odluka je da ostajemo u djelatnosti proizvodnje vina, ali svakako u budućnosti planiramo investirati i u nove projekte. Na takvim projektima se radi i kada budu definirani bit će nam drago da ih predstavimo javnosti&rdquo;, kazao je Ferović Klixu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz Hepok, tvrtka Zeraa Investment LLC Dubai kupila je i Bosnaplod.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-vinograd.jpgNajveća isplaćena plaća u FBiH iznosi 60.576 KM, više od 146.000 osoba ima primanja ispod 500 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2530725307Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-novac-marke-650x403.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bh. stvarnost<p>Prema posljednjim podacima Porezne uprave Federacije BiH broj zaposlenih s plaćom manjom od 500 KM iznosi 146.731. Riječ je o podacima koji nisu potpuni s obzirom na to da Poreznoj upravi FBiH jo&scaron; uvijek nisu dostavljeni svi mjesečni izvje&scaron;taji o svim isplaćenim plaćama u entitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH u siječnju 2017. godine bilo je zaposleno 499.353 pravnih lica i fizičkih lica-obrtnika, a u veljači 498.567.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U listopadu 2016. godine broj zaposlenih s plaćom manjom od 500 KM iznosio je 174.363, u studenom 169.332, a u prosincu 146.731. Iz Porezne uprave FBiH kazali su za <a href="https://www.klix.ba/biznis/privreda/najveca-isplacena-placa-u-fbih-iznosi-60-576-km-vise-od-146-000-osoba-ima-primanja-ispod-500-km/170320031" target="_blank">Klix.ba </a>da navedeni podaci o broju zaposlenih koji imaju plaću manju od 500 KM nisu potpuni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Porezna uprava jo&scaron; ne raspolaže podacima koji se dostavljaju mjesečno na Obrascu MIP-1023 - Mjesečni izvje&scaron;taj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak. Rok za podno&scaron;enje Obrasca MIP-1023 za siječanj 2017. godinu je 15. ožujak 2017. godine, tako da smo prezentirane podatke selektirali na osnovu do sada pristiglih obrazaca", rekli su iz Porezne uprave FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje o iznosima pet najvećih plaća isplaćenih u Federaciji BiH, iz Porezne uprave odgovorili su da je u siječnju 2017. godine najveći iznosi isplaćenih plaća iznosio 37.143 KM, 26.887 KM, 24.447 KM, 22.418 KM i 21,772 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U veljači 2017. godine najveći iznosi isplaćenih plaća su 60.576 KM, 34.182 KM, 30.795 KM, 24.447 KM i 23.470 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedavnom razgovoru za Klix.ba izvr&scaron;na direktorica Udruženja za za&scaron;titu potro&scaron;ača "Don" Murisa Marić kazala je da vlasti trebaju biti svjesne da je nemoguće da jedna četveročlana obitelj preživi sa 500 KM mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analitičari upozoravaju i da građani ne trebaju pristajati na to im političari na drzak način tumače životni standard i uvjeravaju vi&scaron;e od pola populacije da se može dostojanstveno živjeti sa 600 maraka mjesečno ili manje od toga.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-novac-marke-650x403.jpgBrotis darovao Dompesu keramiku vrijednu 150 tisuća KM http://grude.com/clanak/?i=2530825308Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-dompes.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studentski dom "Dompes" (Domus panis et spiruts, Kuća kruha i duha) u Mostaru, u čijem će sastavu biti i pučka kuhinja i centar za dijalog, gradi se isključivo dobrotvornim prilozima.<p>Akciju je pokrenuo sveučili&scaron;ni profesor <strong>fra Iko Skoko</strong> s mostarskim franjevcima. Vi&scaron;e od tri tisuće dobrotvora pomoglo je svojim prilozima, a među najvećim donatorima je tvrtka <strong>Brotis</strong> iz Čitluka, koja je donirala keramiku u vrijednosti od 150 tisuća KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor tvrtke Brotis<strong> Dario Ostojić</strong> istaknuo je kako je Brotis socijalno odgovorna tvrtka koja vodi računa o svojoj okolini i potrebitima. Ovo veliko djelo koje je pokrenuo fra Iko omogućit će mladima &scaron;kolovanje, usavr&scaron;avanje i ostvarivanje svojih snova te se nadam da će upravo oni biti ti koji će mijenjati na&scaron;e dru&scaron;tvo nabolje i nastaviti ono &scaron;to je fra Iko počeo, kazao je Ostojić za <a title="Treci ba" href="http://www.treci.ba" target="_blank">treci.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranje objekta "Dompes" planirano je za <strong>blagdan sv. Terezije</strong>, 5. rujna 2017. godine. Visoko obrazovanje u Mostaru postat će dostupno i mladim ljudima koji dolaze iz drugih mjesta, a nisu u mogućnosti plaćati smje&scaron;taj. Tko zna koliki je broj potencijalnih znanstvenika ili stručnjaka propao jer nisu bili u mogućnosti financirati studiranje, studentski život i smje&scaron;taj, izjavio je Ostojić. Također je naglasio kako ovo nije donacija samo Mostaru nego svim mladima iz drugih mjesta pa tako i mladima iz čitlučke općine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim pomoći Dompesu, tvrtka je uključena u dobrotvornu organizaciju Mary's Meals koja hrani svaki dan vi&scaron;e od milijun gladne djece &scaron;irom svijeta i svjesni su važnosti jednoga obroka i pučke kuhinje za beskućnike koja će biti u sklopu Dompesa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-dompes.jpgKOLIKO ZARAĐUJU U ŠVICARSKOJ Švicarci objavili plaće frizera, stolara, učitelja...http://grude.com/clanak/?i=2531925319Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-svica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ured za ekonomiju i rad kantona Zürich svake godine objavljuje vodič za plaće svih profesija. <p>Kanton Z&uuml;rich objavio je nedavno vodič za plaće iz kojeg se može vidjeti koliko se zarađuje u pojedinim profesijama u &Scaron;vicarskoj, pi&scaron;e <a href="http://www.croexpress.eu/vijest.php?vijest=11268" target="_blank">CroExpress.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ured za ekonomiju i rad kantona Z&uuml;rich svake godine objavljuje vodič za plaće svih profesija. Ove su godine na 800 stranica objavili podatke poput minimalne preporučene plaće i uobičajenih plaća ovisno o godinama i iskustvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popis nekih profesija s prosječnim ili preporučenim bruto plaćama:</p> <p>&nbsp;</p> <p>frizer - 2601 CHF (17.897 kn)<br />cvjećar - 3800 CHF (26.279 kn)<br />grafički dizajner - 3800 CHF (26.279 kn)<br />stolar - 4018 CHF (27.787 kn)<br />radnik u po&scaron;ti - 4031 CHF (27.877 kn)<br />pekar - 4051 CHF (28.015 kn)<br />automehaničar (Z&uuml;rich) - 4450 CHF (30.774 kn)<br />kondukter u vlaku - 4558 CHF (31.521 kn)<br />vozač autobusa - 4858 CHF (33.596 kn)<br />novinar - 5551 CHF (38.388 kn)<br />socijalni radnik (Z&uuml;rich)- 6246 CHF (43.195 kn)<br />učitelj (Z&uuml;rich)- 7398 CHF (51.162 kn)<br />časnik u vojsci - 8142 CHF (56.307 kn)<br />javni tužitelj - 10.400 CHF (71.923 kn)<br />glavni liječnik u bolnici u Z&uuml;richu - 12.824 CHF (88.686 kn)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Swissinfo.ch pi&scaron;e da se u &Scaron;vicarskoj godi&scaron;nje često isplaćuje 13 plaća. Minimalne plaće nema, no kolektivni ugovori uspostavljaju minimalne plaće u nekim područjima poput cateringa ili hotelijerstva. Plaće se ugovaraju u bruto iznosu, a neto iznos je obično 13 do 20% manji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-svica.jpgLISTA NAJBOGATIJIH LJUDI Gates opet na vrhu, Trump pao za 220 mjesta!http://grude.com/clanak/?i=2532525325Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-gates.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Suosnivač Microsofta Bill Gates ponovo je na vrhu liste magazina Forbres najbogatijih ljudi svijeta<p>Suosnivač Microsofta Bill Gates ponovo je na vrhu liste magazina Forbres najbogatijih ljudi svijeta, dok je američki predsjednik Donald Trump pao za vi&scaron;e od 200 mjesta, objavio je magazin u ponedjeljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gates, čije se bogatstvo procjenjuje na 86 milijardi dolara, predvodi listu četvrtu uzastopnu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za njim slijedi čelnik Berkshire Hathawaya Warren Buffett u grupi deset vodećih milijardera svijeta, kojom žestoko dominiraju Amerikanci, od kojih mnogi rade u tehnolo&scaron;kom sektoru. Buffetovo bogatstvo procijenjeno je na 75,6 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među ostalima u deset najbogatijih ljudi svijeta su osnivač Amazona Jeeff Bezos, tvorac Facebooka Mark Zuckeberg i suosnivač Oraclea Larry Ellison kao sedmi milijarder svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Globalna populacija milijardera porasla je za 13 posto od pro&scaron;le godine na 2.043 ljudi, &scaron;to je najveći godi&scaron;nji rast otkako je magazin počeo stvarati listu, navodi Forbes.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SAD predvodi zemlje s najvi&scaron;e milijardera s 565 ljudi, &scaron;to je proizvod naglog rasta vrijednosti američkih dionica otkako je Trump izabran u studenom 2016.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kina je na drugom mjestu s 319 milijardera a Njemačka je treća s 114.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trump je pao za 220 mjesta na listi na broj 544 s procijenjenih 3,5 milijardi dolara bogatstva. Forbes pripisuje Trumpovom padu usporeni rast trži&scaron;ta nekretnina na Manhattanu koje je odgovorno za dobar dio njegovog bogatstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Četrdeest posto bogatstva Donalda Trumpa povezano je s Trump Tower i osam zgrada jednu milju od njega. U posljednje vrijeme taj kvart je u financijski nevoljama (relativno govoreći)'', navodi Forbes.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među ostalima na Forbesovoj listi deset najbogatijih ljudi svijeta su Amancio Ortega iz &scaron;panjolskog lanca modnih prodavaonica Zara na četvrtom mjestu, meksički telekom tajkun Carlos Slim na &scaron;estom, braća Koch, Charles i David, na osmom i devetom i biv&scaron;i gradonačelnik New Yorka i osnivač Bloomberg News, Michael Bloomberg na desetom, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove je godine bilo potrebno bogatstvo u vrijednosti 3,7 milijardi dolara da se uđe u listu, ali samo za 501. mjesto, u gripi koja uključuje redatelja Stevena Spielberga, prenosi AFP.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-gates.jpgPreminuo milijarder David Rockefeller http://grude.com/clanak/?i=2532825328Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-david.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imao 102 godine<p>Milijarder i filantrop David Rockfeller preminio je u svom domu u američkom Pocantico Hillsu. Imao je 102 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rockfeller je bio američki bankar i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Prema podacima časopisa Forbes, vrijednost njegove imovine kreće se oko dvije milijarde dolara, prenosi 24sata.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je na čelu jedne od najmoćnijih obitelji na svijetu, a nakon smrti svoje braće i sestara, postao je čuvar bogatstva. Od tada je upravljao jednim od najvećih poslovnih, ali i filantropskih carstava na svijetu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-david.jpgRadnice kamenskog crowdfundingom žele pokrenuti proizvodnjuhttp://grude.com/clanak/?i=2533025330Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-kamensko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U udruzi Kamensko pokrenuli su na platformi za zajedničko financiranje Indiegogo kampanju kojom žele prikupiti novac za strojeve kojim će proširiti i modernizirati proizvodnju..<p>'Želja nam je da žene koje su postale simbol prevarenih hrvatskih radnika te istovremeno simbol snage i hrabrosti, dobiju svoju novu &scaron;ansu koju su itekako zaslužile, kako bi mogle raditi kvalitetno i konkurirati na trži&scaron;tu. Pomozite nam da vratimo nadu!', naveli su iz Tima za bolju Hrvatsku koji je službeni nositelj kampanje udruge Kamensko na platformi za crowdfunding Indiegogo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosad je prikupljeno 5.202 američkih dolara od 186 financijera. Imaju jo&scaron; 17 dana kako bi ostvarili fleksibilni cilj od 22.900 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno je u udruzi Kamensko zaposleno osam ljudi i pet volontera. Nedavno su posao u Udruzi dobile dvije žene iz propale tvornice DTR, a žene iz Udruge planiraju zaposliti jo&scaron; dvije koje su ostale bez posla u DTR-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad nabave potrebne strojeve planiraju proizvoditi i ko&scaron;ulje kakve je nekada proizvodio DTR. Njihovi sada&scaron;nji strojevi su za kućnu uporabu, pa stoga nisu pogodni za zahtjevnije poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strojevi koje žele nabaviti omogućili bi im proizvodnju, kvalitetu i konkurentnost na domaćem i inozemnom tekstilnom trži&scaron;tu, prenosi t-portal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim samih strojeva, prikupljenim novcem nabavit će materijal potreban za proizvodnju te organizirati proizvodnju modne linije kojom će ići na trži&scaron;te. Pored pokretanja proizvodnje i zapo&scaron;ljavanja novih radnika, u udruzi Kamensko žele otvoriti i prvu fizičku trgovinu u Zagrebu, kao i svoj internet dućan.<br /><br /><br /><iframe src="http://www.youtube.com/embed/VExbuq1UjzI" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za pet dolara dobit ćete personaliziranu zahvalnicu. Za 15 dolara i po&scaron;tarinu uz zahvalnicu će na va&scaron;u adresu stići i ručni rad. Trideset dolara i po&scaron;tarina donijet će vam zahvalnicu i unikatan nakit, pedeset dolara jo&scaron; i popravak omiljenog predmeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sto dolara možete očekivati pletivo za iduću zimu, za 250 majicu s posebnom porukom, za 500 svilenu žensku bluzu, za 500 mu&scaron;ku ko&scaron;ulju. Za 1000 dolara možete dobiti ili svilenu žensku ko&scaron;ulju sa&scaron;ivenu po mjeri i prema va&scaron;em dizajnu, ili ko&scaron;ulju i kravatu, s rokom isporuke u rujnu ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-kamensko.jpgNovo zakonsko rješenje u FBiH - Na viša primanja veći porezhttp://grude.com/clanak/?i=2527825278Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-19-ministarstvo_finansija_(3).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sva primanja do 700 KM na mjesečnom nivou biti će bez poreza.<p>Novi zakon o porezu na dohodak predstavlja jednu od mjera iz Akcijskog plana za provođenje Reformske agende, kojim će se osloboditi plaćanja poreza niža primanja, a obaveza plaćanja poreza prenijeti na visoka primanja. Tako će sva primanja do 700 KM na mjesečnom nivou biti bez poreza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama iz Federalnog ministarstva financija, a koje je u svojim izračunima koristilo evidencije Porezne uprave FBiH, koja je jedina ovla&scaron;tena i ima bazu podataka o svakom primanju pojedinačnog zaposlenog, 55 posto od ukupnog broja zaposlenih neće plaćati porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni također nagla&scaron;avaju da je porez na dohodak obaveza svakog zaposlenog, a ne obaveza poslodavca, te da se prilikom izrade prednacrta zakona vodilo računa o fer i pravičnom rasporedu tog poreznog tereta, a istovremeno je vrlo bitno da zakon bude jasan i efikasan u svojoj primjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novim Zakonom o porezu na dohodak pro&scaron;iruje se porezna osnovica na način da se uključuju naknade na ime toplog obroka, prijevoza i regresa prilikom obračuna poreza, koje dosad nisu bile oporezovane niti su na njih plaćali doprinosi iz kojih zaposlenik stječe pravo na mirovinu ili na zdravstvo ili na naknadu prilikom prestanka rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Minimalna uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje proizvodi minimalnu mirovinu &nbsp;tog zaposlenog. Međutim, prema predloženom zakonu ukoliko se uzme za primjer minimalna plaća u Federaciji BiH koja iznosi oko 500 KM, te pripadajuće naknade (topli obrok, prijevoz i regres) koje iznose do 200 KM, osnovica iznosi 700 KM na koju se neće plaćati porez na dohodak, ali će zaposlenik zbog pro&scaron;irenja osnovice, ostvariti veća prava (mirovine, zdravstvo, naknada za nezaposlenost) usljed plaćanja doprinosa na tako pro&scaron;irenu osnovicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored toga, smanjena je stopa doprinosa koju su dosad plaćali poslodavci sa 41,5 posto na 33 posto, &scaron;to će utjecati na zadržavanju istih tro&scaron;kova poslodavca na minimalnim primanjima zaposlenih, ali će se smanjivati njegovi tro&scaron;kovi kod zaposlenih sa većim primanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obračun poreza na dohodak će se vr&scaron;iti na način da se od ukupnog prihoda umanje obavezni doprinosi od 33 posto i osobni odbitak od 700 KM mjesečno, i na tako dobivenu osnovicu primjene stope poreza. Porez na dohodak će se obračunavati primjenom progresivnih poreznih stopa &ndash; 13 posto na iznos osnovice do 800 KM mjesečno ( 9.600 godi&scaron;nje), i po stopi 20 posto na razliku osnovice veće od 800 KM mjesečno (vi&scaron;e od 9.600 godi&scaron;nje).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjenom i te metodologije, zaposlenik sa primanjima do 1.500 KM će plaćati manje poreza na dohodak po predloženom zakonu u odnosu na trenutno važeći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na temelju izračuna koji su napravljeni u Federalnom ministarstvu financija, prema trenutno važećem zakonu, na ukupna primanja koja čine plaću od 600 KM i naknade (topli obrok, prijevoz, regres) od 200 KM, zaposlenik je plaćao 30 KM poreza na dohodak, a njemu se isplaćivalo 770 KM. Po predloženom zakonu, taj zaposlenik će plaćati 13 KM poreza na dohodak, a zadržati za sebe 787 KM. Taj zaposleni će imati vi&scaron;e 17 KM, a koji je dosad plaćao na ime poreza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenik sa primanjima plaće od 1.000 KM i naknade (topli obrok, prijevoz, regres) od 200 KM, plaćao je 70 KM poreza na dohodak, a njemu se isplaćivalo 1.130 KM. Po predloženom zakonu, ovaj zaposlenik će plaćati 65 KM poreza na dohodak, a zadržati za sebe 1.135 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenik sa primanjima plaće od 1.300 KM i naknade (topli obrok, prijevoz, regres) od 200 KM, plaćao je 100 KM poreza na dohodak, a njemu se isplaćivalo 1.400 KM. Po predloženom zakonu, taj zaposlenik će plaćati 104 KM poreza na dohodak, a zadržati za sebe 1.396 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenik sa primanjima plaće od 2.000 KM i naknade (topli obrok, prijevoz, regres) od 200 KM, plaćao je 170 KM poreza na dohodak, a njemu se isplaćivalo 2.030 KM. Po predloženom zakonu, taj zaposlenik će plaćati 244 KM poreza na dohodak, a zadržati za sebe 1.956 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tih primjera je vidljivo da će zaposleni sa primanjima većim od 1.500 KM na mjesečnoj osnovi plaćati vi&scaron;e poreza nego &scaron;to su bili u obavezi da plaćaju po trenutno važećem zakonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjenom progresivnih stopa postiže se fer i pravičan raspored poreznog tereta, jer će zaposleni sa vi&scaron;im primanjima plaćati i vi&scaron;e poreza, a zaposleni sa niskim primanjima plaćati manje poreza na dohodak, navode iz Ministarstva financija FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-19-ministarstvo_finansija_(3).jpgEvo kako će izgledati nova novčanica od 50 eura, od 4. travnja kreće u optjecajhttp://grude.com/clanak/?i=2528225282Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-19-50_eura.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova serija novčanica nazvana je serija Europa zato što dva zaštitna obilježja sadržavaju portret Europe, lika iz grčke mitologije po kojem je naš kontinent nazvan.<p>Kroz dva tjedna nova novčanica od 50 eura pustit će se u optjecaj. Točnije, 4. travnja, objavljeno je na stranicama Europske sredi&scaron;nje banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova novčanica od 50 &euro; predstavljena je 5. srpnja 2016. u ESB-u u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj. Riječ je o četvrtoj novčanici iz serije Europa, a prethodile su joj nove novčanice od 5 &euro;, 10 &euro; i 20 &euro;, koje su već izdane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova serija novčanica nazvana je serija Europa zato &scaron;to dva za&scaron;titna obilježja sadržavaju portret Europe, lika iz grčke mitologije po kojem je na&scaron; kontinent nazvan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novčanica od 50 &euro; najče&scaron;će je upotrebljavan apoen i čini 45 % euronovčanica u optjecaju. Broj novčanica od 50 &euro; u optjecaju veći je od ukupnog broja novčanica od 5 &euro;, 10 &euro; i 20 &euro; u optjecaju. Osim toga, broj novčanica od 50 &euro; u optjecaju gotovo je jednak ukupnom broju svih apoena u optjecaju na kraju 2002., godine u kojoj su euronovčanice i eurokovanice prvi put pu&scaron;tene u optjecaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sve euronovčanice ugrađena su razna za&scaron;titna obilježja kako bi ih se za&scaron;titilo od krivotvorenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novoj je novčanici od 50 &euro; prozor s portretom, novo i inovativno za&scaron;titno obilježje koje je prvi put upotrijebljeno na novčanici od 20 &euro; iz serije Europa. Kada pogledate kroz novčanicu prema izvoru svjetlosti, na prozirnom prozoru u gornjem dijelu holograma pokazat će se portret Europe, lika iz grčke mitologije, vidljiv na objema stranama novčanice. Portret je vidljiv i u vodenom znaku. Na licu novčanice nalazi se "smaragdna brojka", sjajna brojka koja, kada se novčanica nakreće, mijenja boju iz smaragdnozelene u tamnoplavu, i na kojoj se vidi svjetlosni efekt, odnosno svjetlost koja se miče gore-dolje, pi&scaron;e <a href="http://www.index.hr/vijesti/clanak/serija-europa-evo-kako-ce-izgledati-nova-novcanica-od-50-eura-od-4-travnja-krece-u-optjecaj/957654.aspx" target="_blank">Index.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/85T2BucPyW0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/f_UhfYKORm8" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-19-50_eura.jpgAGROKOR: Radimo na novom poslovnom modeluhttp://grude.com/clanak/?i=2529425294Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-5bfe64affd09165fe5848c0df541fa36.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priopćenje Agrokora u nastavku prenosimo u cijelosti<p><span style="font-size: 10px;">Dok se drama u Agrokoru nastavlja, u koncernu su - barem na dan - odlučiti prekinuti s medijskom &scaron;utnjom. Naime, nakon &scaron;to se pojavila informacija o tome kako će se sutra sastati glavni dobavljači Agrokora, i to kako bi se dogovorili o zajedničkoj strategiji prema Agrokoru i vjerovnicima te nakon &scaron;to su Rusi za Bloomberg potvrdili kako žele upravljačka mjesta u Agrokoru, o cijeloj situaciji oglasio se i sam Agrokor.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Agrokora su se obru&scaron;ili na medije zbog plasiranja informacija koje "mogu stvoriti iskrivljenu sliku o kompaniji i poziciji u kojoj se ona nalazi".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priopćenje Agrokora u nastavku prenosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Do javnosti ovih dana dolaze razne informacije o Agrokoru, među njima i velik broj nepotpunih i netočnih informacija koje mogu stvoriti iskrivljenu sliku o kompaniji i poziciji u kojoj se ona nalazi.<br />Po&scaron;tujući veliki javni interes, želimo ponoviti da je Agrokor najveća hrvatska i regionalna kompanija, koja ima snažne brendove, jaku trži&scaron;nu poziciju i kvalitetne zaposlenike. Ukupan Agrokorov prihod čini 15% hrvatskog BDP-a i jedan je od pokretača gospodarskog razvoja, prvenstveno u prehrambenoj i poljoprivrednoj proizvodnji".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opstojnost Agrokora nije upitna</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pozicija i opstojnost Agrokora i njegovih kompanija nije upitna. Menadžment kompanije, zajedno s ključnim investitorima, radi na repozicioniranju sustava i novom poslovnom modelu kojim će za&scaron;tititi interese svih svojih dionika, vodeći prvenstveno računa o zaposlenicima i njihovim radnim mjestima te dobavljačima i partnerima, prema kojima će Agrokor ispunjavati sve preuzete obveze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odabrani model uskoro će biti prezentiran svim ključnim partnerima i zaposlenima. Agrokoru će biti prihvatljiv samo onaj model koji ne bi i&scaron;ao nau&scaron;trb na&scaron;ih zaposlenika i na&scaron;ih dobavljača i koji će u potpunosti &scaron;tititi njihove interese, a u suglasju je s na&scaron;im investitorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je naglasiti da u tom procesu imamo snažnu podr&scaron;ku svojih ključnih dionika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Repozicioniranje kompanije omogućit će daljnji razvoj kako na&scaron;ih kompanija, tako i na&scaron;ih poslovnih partnera/dobavljača'', priopćili su iz Agrokora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-5bfe64affd09165fe5848c0df541fa36.jpgŠkoda zbog povećanja dobiti radnicima isplaćuje po 3.400 eura nagradehttp://grude.com/clanak/?i=2529825298Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-skoda-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi dio tih premija u iznosu od 1.700 eura radnici će dobiti u svibnju sa travanjskom plaćom<p>Če&scaron;ka tvornica automobila &Scaron;koda povećala je pro&scaron;le godine dobit za 30%, na 1,2 milijardi eura, i prihode za 9,8%, na 13,7 milijardi eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time je &Scaron;koda postala najprofitabilnija u koncernu Volkswagen u čijem okviru posluje od početka 1990-tih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rukovodstvo če&scaron;ke tvornice rije&scaron;ilo je zato da poveća radnicima premije koje ovise od poslovanja za 37%, &scaron;to je korak bez presedana u če&scaron;kom gospodarstvu, javlja Beta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveća če&scaron;ka tvornica automobila nagradit će za uspje&scaron;no poslovanje pro&scaron;le godine svoje radnike sa ukupno oko 3.400 eura. Prvi dio tih premija u iznosu od 1.700 eura radnici će dobiti u svibnju sa travanjskom plaćom</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored svibanjske premije zbog uspje&scaron;nog poslovanja, radnici &Scaron;kode zahvaljujući sindikatima i kolektivnom ugovoru imaju zajamčen gotovo isto toliki iznos premije u dvije rate u visini od 1,3 mjesečne zarade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna bruto zarada radnika u proizvodnji &Scaron;kode iznosi sada 1.350 eura, dok je prosječna bruto zarada u Če&scaron;koj u posljednjem kvartalu 2016. godine dostigla 1.100 eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-skoda-5.jpgPRIČA O PROPASTI LASTE: Bili su gigant s 1100 radnika koji je hranio jug Hercegovine...http://grude.com/clanak/?i=2525925259Grude.com - klik u svijetSat, 18 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-18-propast_laste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čapljinska Lasta, nadaleko poznata tvornica keksa i vafla, klasična je bh. gospodarska priča, toliko puta već ispričana. Tvornica koja je jedan od simbola male općine na samom jugu naše zemlje, prije rata zapošljavala je više od tisućuu radnika, radila i u ratu, a u posljednjem desetljeću skliznula je na samo dno.<p>&nbsp;</p> <p>Na kraju pro&scaron;le godine sve je zaustavljeno, posljednji radnici poslani su kući, a osim pustih pogona u Čapljini, o tvornici govore jo&scaron; uvijek prisutne neprodane popularne &scaron;trudle i čokoladni &scaron;tapići na policama trgovačkih radnji.</p> <h2>Novi vlasnik nije uspio</h2> <p><br /> <br /> Lastu je 2001. godine preuzelo Zvečevo, čuveni konditorski gigant iz Požege u Hrvatskoj, poduzeće koje se ponosi da je proizvelo prvu čokoladu s rižom na svijetu. Takav razvoj čapljinske tvornice nije dao naslutiti dana&scaron;nji epilog, jer u na&scaron;oj zemlji ima i pozitivnih ekonomskih priča s tim razvojem događaja. Radnici, ali i čapljinska dru&scaron;tvena zajednica nadali su se da je to početak nekog novog, uspje&scaron;nog doba i nisu slutili da će 15 godina kasnije tvornica biti na samom dnu.</p> <p><br /> <br /> U &scaron;turim medijskim istupima menadžment Laste, kao i vlasnici iz Hrvatske i danas oda&scaron;ilju optimistične najave te nadanja da će doći dani u kojima će radnički krug ponovo biti ispunjen ljudima, a kamioni iz Čapljine odlaziti prepuni domaćih slatki&scaron;a. Kao razlog poslovnog pada navode te&scaron;ku trži&scaron;nu utakmicu s novim proizvođačima, kao i prekomjeran uvoz proizvoda sumnjivog kvaliteta.</p> <h2>Radnici na sudu s biv&scaron;im poslodavcem</h2> <p><br /> <br /> Luka Trtanj, predsjednik Sindikata radnika Laste u razgovoru za <a href="http://www.klix.ba" target="_blank">Klix</a> kaže da su problemi krenuli prije četiri godine.</p> <p><br /> <br /> "Bolje smo radili u ratu, nego posljednjih godina. Prije četiri godine počele su kasniti plaće, poslodavac je kod sebe uvijek imao bar dvije na&scaron;e zarađene plaće. Radnici i nisu bili posebno informirani o poslovnoj politici Laste, samo su znali da se ne uplaćuju doprinosi i porezi te da je neizvjesno kad će biti isplaćene plaće", govori nam Trtanj.</p> <p><br /> <br /> Lasta Čapljina konačno je prekinula rad 23. 12. pro&scaron;le godine. Danas je sve pusto, na&scaron;a ekipa zatekla je samo za&scaron;titara koji nije bio pretjerano raspoložen za razgovor, pusti krug i parkirana dostavna vozila koja čekaju neko rje&scaron;enje.</p> <p><br /> <br /> "Sad smo na sudu s tvrkom u kojoj smo radili decenijama, svi smo prijavljeni na zavod za zapo&scaron;ljavanje, dobiv&scaron;i otkaze kao tehnolo&scaron;ki vi&scaron;ak. Tužimo ih za četiri plaće i otprilike dvije i po godine poreza i doprinosa, uplaćene su obaveze prema državi za osam mjeseci da nas se može prijaviti na zavod", kaže sugovornik.</p> <h2>Ostaje samo nada da ćemo čapljinske slatki&scaron;e i dalje imati u na&scaron;im radnjama</h2> <p><br /> <br /> Tvornica koja je nekad imala skoro 1.100 radnika posljednjih godina je zapo&scaron;ljavala tek deseti dio od tog broja. Radnicima, kao i svima onima koji su decenijama živjeli od Laste, ostaju nadanja da će se proizvodnja ipak nekad pokrenuti. U razgovoru s Čapljincima, slučajnim prolaznicima, i dalje ćete čuti nade da će proizvodnja ponovo krenuti, iako je danas o tome te&scaron;ko govoriti.</p> <p><br /> <br /> "Trenutno nemam nikakvih informacija o tome, iako ćemo se mi biv&scaron;i radnici uvijek nadati nečem takvom. Ja sam u tvornici proveo vi&scaron;e od 25 godina, nije to malo", zaključuje predsjednik Sindikata Laste.</p> <p><br /> <br /> Iz dana&scaron;nje perspektive bilo bi idealno da tvornica u Čapljini počne raditi dok jo&scaron; na policama radnji ima njihovih proizvoda, da se prisustvo ovog brenda nikad ne ugasi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Klix</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-18-propast_laste.jpgPoticaji za proizvodnju iz obnovljivih izvora 15,2 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=2526225262Grude.com - klik u svijetSat, 18 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-18-solarna-energija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Federacije BiH je jučer na hitnoj, telefonski održanoj sjednici, donijela Odluku kojom utvrđuje ukupni potrebni iznos naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u 2017. godini u vrijednosti 15.247.387 KM.<p>Jedinični iznos naknade za poticanje proizvodnje ove električne energije za ovu godinu je od 0,001976 KM/kWh, bez obračunatog PDV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naknadu za poticanje proizvodnje, koja predstavlja proizvod jedinične naknade i ukupno obračunate potro&scaron;nje aktivne električne energije (Ekk) u kWh, plaćaju svi krajnji kupci električne energije u Federaciji BiH i iskazana je kao posebna stavka na računu za električnu energiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredstva prikupljena po osnovu naknade za poticanje su prihod Operatora za OIEiEK i koriste se za isplatu poticajnog dijela iz zajamčene cijene za proizvedenu električnu energiju privilegiranih proizvođača, pokrivanje/finansiranje tro&scaron;kova rada Operatora i plaćanje/pokrivanje tro&scaron;kova uravnoteženja elektroenergetskog sistema nastalih zbog odstupanja u vrijednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja OIEiEK, priopćeno je iz Vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-18-solarna-energija.jpgSberbanka Agrokoru odobrila još 300 milijuna eura kredita http://grude.com/clanak/?i=2523125231Grude.com - klik u svijetFri, 17 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-17-todoric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvori tvrde da bi Agrokor do kraja tjedna novim kreditom trebao podmiriti i sve dugove prema državi. <p>Agrokor je u posljednja dva tjedna s ruskom Sberbankom dogovorio kredite kojima je tvrtka dobila dodatnih 300 milijuna eura, &scaron;to joj je, kažu upućeni, dovoljno za plaćanje svih dospjelih obveza prema dobavljačima, doznaje <a href="http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/agrokor-od-sberbanke-dobio-jos-300-milijuna-eura-kredita-1156710" target="_blank">Večernji list.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvori tvrde da bi Agrokor do kraja tjedna novim kreditom trebao podmiriti i sve dugove prema državi. &Scaron;pekuliralo se da su oni narasli na &scaron;est milijardi kuna, ali ministar financija Zdravko Marić to je u četvrtak opovrgnuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija Ivice Todorića kupila je tako vrijeme za predah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odrazilo se to i na trži&scaron;te kapitala pa je pad dionica tvrtki u sastavu Agrokora znatno usporen, a dionice Zvijezde i Belja su rasle. Izvori bliski kompaniji, javlja Večernji list, kažu da nema mjesta panici i da će se u idućim danima rasplesti plan restrukturiranja tvrtke, a u kojem bi do&scaron;lo i do vlasničkog preslaganja. Obitelj Todorić ostaje u vlasni&scaron;tvu tvrtke, kažu, ali u kojem omjeru, jo&scaron; se ne zna, &scaron;to sugerira da je Ivica Todorić spreman odreći se dijela Agrokora kako bi spasio kompaniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga strana tvrdi da će biti postavljen novi Nadzorni odbor kompanije, a da će u upravu ući stručnjak za financije koji bi vodio financijsko restrukturiranje. Time je značajno ublažen stav koji se mogao čuti među vjerovnicima početkom tjedna, kada su tražili da se Todorić potpuno povuče iz upravljanja kompanijom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-17-todoric.jpg8 stvari koje je svakako dobro znati ako želite raditi u Švicarskojhttp://grude.com/clanak/?i=2523325233Grude.com - klik u svijetFri, 17 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-17-svicarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vodič za gastarbajtere<p>Nakon &scaron;to je &Scaron;vicarska prije godinu dana potpisala s Europskom unijom ugovor kojim se sporazum o slobodnom kretanju osoba uključuje i Hrvatska, ova je zemlja postala prilično popularna među onima koji posao traže u nekoj od zemalja Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodu&scaron;e, broj boravi&scaron;nih dozvola za ovu godinu nije velik (54 dugoročnih i 543 kratkoročnih), no njihov broj će rasti svake godine, pa će 2021. godine 250 hrvatskih državljana moći postati vlasnicima dugoročnih i jo&scaron; 2000 kratkoročnih boravi&scaron;nih dozvola.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/8-stvari-na-koje-moraju-paziti-hrvati-koji-se-zele-zaposliti-u-svicarskoj---469917.html" target="_blank">Dnevnik.hr</a> je provjerio na &scaron;to sve moraju paziti hrvatski radnici koji se požele oku&scaron;ati na &scaron;vicarskom trži&scaron;tu rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Kakvi su dokumenti potrebni hrvatskim građanima koji žele raditi u &Scaron;vicarskoj?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski građani moraju posjedovati valjanu radnu dozvolu prije prvog radnog dana. U nadležnosti poslodavca u &Scaron;vicarskoj je da zatraži radnu dozvolu za zaposlenika iz Hrvatske. Hrvatski državljani mogu se zaposliti u &Scaron;vicarskoj pod sljedećim uvjetima:<br />- Prioritet imaju &scaron;vicarski državljani i stranci s boravi&scaron;tem koji se već nalaze na &scaron;vicarskom trži&scaron;tu rada<br />- Kantonalne vlasti moraju ovjeriti da plaća i uvjeti rada da nisu ispod minimuma<br />- Nevezano, godi&scaron;nje se povećavaju kvote za privremene dozvole i boravi&scaron;ne dozvole</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Je li potrebno znanje nekog od službenih jezika u &Scaron;vicarskoj?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Gdje mogu dobiti informacije o tome kako i gdje da pronađu posao?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>EURES (EURopean Employment Services) je mreža za razmjenu informacija koju vode službe za zapo&scaron;ljavanje u Europskoj uniji i zemljama EFTA-e. Cilj mu je olak&scaron;ati mobilnost radnika zemalja Europske unije i Europske slobodne trgovinske zone.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Koje su procedure za nekoga tko traži posao preko agencije?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema razlike između samostalnog traženja posla ili preko agencije. &Scaron;vicarski poslodavac ima obavezu podnijeti zahtjev za hrvatske radnike, kako za stalne tako i za sezonske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Dobili ste ponudu za posao &scaron;vicarske kompanije i &scaron;to sad?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;vicarski poslodavac treba podnijeti zahtjev za radnu dozvolu za svog zaposlenika. Samo ako je prijava odobrena radnik može raditi u &Scaron;vicarskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Koji su prvi koraci nakon dolaska u &Scaron;vicarsku?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nego &scaron;to počne raditi s valjanom radnom dozvolom, hrvatski državljanin se mora prijaviti kod lokalnih vlasti u mjestu stanovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8. Počeli ste raditi, na &scaron;to treba obratiti pozornost?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko osoba prijavi prebivali&scaron;te u &Scaron;vicarskoj na duže od tri mjeseca, prema zakonu su dužni uzeti zdravstveno osiguranje od &scaron;vicarske osiguravajuće kuće. Vi&scaron;e informacija možete pronaći na <a href="https://www.bag.admin.ch/bag/en/home/themen/versicherungen/krankenversicherung.html" target="_blank">ovom linku.</a></p> <p>Vi&scaron;e informacija možete pronaći u bro&scaron;uri u dijelu pod nazivom<a href="https://www.sem.admin.ch/dam/data/sem/eu/fza/personenfreizuegigkeit/factsheets/fs-kroatien-e.pdf" target="_blank"> "Croatia" i na ovoj stranici </a>(pod nazivom Croatia).</p> <p>Za izdavanje dozvola zaduženi su kantoni. Za detaljne informacije o procedurama za aplikaciju (gdje podnijeti zahtjev, koji formular popuniti i slično)<a href="https://www.sem.admin.ch/sem/en/home/ueberuns/kontakt/kantonale_behoerden/adressen_kantone_und.html" target="_blank"> kontaktirajte nadležne kantonalne vlasti.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-17-svicarska.jpgGorivo će biti skuplje za 15 feningahttp://grude.com/clanak/?i=2523825238Grude.com - klik u svijetFri, 17 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-17-tociti-gorivo-072816.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od travnja<p>Građani BiH će, po svemu sudeći, već od travnja imati skuplje gorivo na crpkama za minimalno 15 feninga po litri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo će biti posljedica dogovora unutar Fiskalnog vijeća BiH koje se u utorak suglasilo o izmjenama i dopunama Zakona o tro&scaron;arinama, kojima se predviđa povećanje tro&scaron;arina na naftu, naftne derivate i lož ulje, pi&scaron;u Novosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je ujedno bio i jedan od uvjeta Međunarodnog monetarnog fonda. Pro&scaron;le godine u Parlamentu BiH nije pro&scaron;ao prijedlog da se tro&scaron;arine povećaju za 15 feninga, ali političari sada, pritisnuti od MMF-a, žele usvojiti ovo povećanje, kažu sugovornici "Novosti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>S povećanjem tro&scaron;arina na gorivo od minimalno 15 feninga, BiH će stati rame uz rame po cijeni goriva sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i ostalim zemljama regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada je u BiH gorivo bilo jeftinije nego u ostalim zemljama u regiji, i to u prosjeku od nekih 30 feninga.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-17-tociti-gorivo-072816.jpgVLASNIK ZA POŽELJETI: Nijemac svakom radniku koji dobije dijete daje 10.000 kunahttp://grude.com/clanak/?i=2521325213Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-kune3_0_0_468x10000.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka vlasnika tvrtke Furnir iz Otoka koja zapošljava 130 radnika.<p>Svakom radniku koji dobije dijete isplaćivat će po 10.000 kuna neto. Odluka je to Nijemca Alexandera Gantenbrinka, vlasnika tvrtke Furnir iz Otoka koja zapo&scaron;ljava 130 radnika. Prva isplata za dijete trebala bi biti realizirana početkom ljeta, pi&scaron;e <a href="http://lokalni.vecernji.hr/vijesti/hvalevrijedan-svakom-radniku-koji-dobije-dijete-daje-10-000-kuna-3160" target="_blank">Lokalni.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Želim i na taj način pomoći demografsku obnovu sredine u kojoj poslujem, ali i omogućiti svojim radnicima da budu zadovoljni. Imamo od prije i odluku prema kojoj radnicima koji su imali smrtni slučaj isplaćujemo po 2500 kuna pomoći. Želimo i na taj način pomoći svojim radnicima u tako te&scaron;kim trenucima &ndash; rekao je Gantenbrink koji je prije dvije godine postao vlasnik tvrtke Furnir gdje je do tada bio jedan od suvlasnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to djelatnicima, ali i ljudima u potrebi, crkvi i Caritasu, pomaže i drvom za ogrjev, ali i na druge načine. Pomaže i &scaron;kolu i udruge. Najveći dio tih aktivnosti obavlja u ti&scaron;ini jer, kako kaže, ne voli se previ&scaron;e isticati. Gantenbrink pet dana tjedno provodi u Otoku dok je vikendom u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S ovakvim vlasnikom prezadovoljni su i sami radnici koji kažu kako su im plaće redovite i da se one u proizvodnji kreću od 600 do tisuću eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Alex je vlasnik za poželjeti i uz to prije svega veliki čovjek s kojim uvijek može&scaron; popričati, zatražiti pomoć, &scaron;aliti se&hellip; Vi&scaron;e puta tijekom ljeta izvadi novac iz novčanika kako bi svim radnicima kupio sladoled. Svaki od nas po odlasku kući dobije po sladoled. Otkako je preuzeo tvrtke, udvostručio nam je plaće, a i uvjeti rada su osjetno pobolj&scaron;ani. Ova nova odluka o donaciji za novorođenu djecu samo je pokazatelj kako radi i razmi&scaron;lja. Napravio je ono &scaron;to je mogla napraviti i država, a nije &ndash; kaže Mario Mileticki, jedan od radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje i kako je njemački vlasnik znao ići po &scaron;kolama i djeci govoriti da upi&scaron;u drvoprerađivačku &scaron;kolu i da će dobiti posao kod njega. Inače, Alexander Gantenbrink u Hrvatskoj ima devet tvrtki s ukupno 285 zaposlenih. Nedavno je pokrenuo i proizvodnju bačvi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-kune3_0_0_468x10000.jpgProsječna plaća u siječnju iznosila je 846 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2521525215Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-placa-marke-novac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najniža prosječna neto plaća od 540 KM bila je u djelatnosti pružanja smještaj<p>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u siječnju iznosila je 846 KM i nominalno je niža za 0,8 posto u odnosu na prosinac pro&scaron;le godine, te vi&scaron;a za dva posto u odnosu na siječanj 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najniža prosječna neto plaća od 540 KM bila je u djelatnosti pružanja smje&scaron;taja, te pripreme i usluživanja hrane, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima je iznosila 553 KM, dok je prosječna neto plaća u građevinarstvu iznosila 559 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U financijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plaća u siječnju iznosila je 1.404 KM, u proizvodnji i opskrbljivanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.368 KM, dok je prosječna neto plaća u sektoru informacija i komunikacija iznosila 1.210 KM, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna bruto plaća u BiH u siječnju iznosila je 1.312 KM i nominalno je niža za jedan posto u odnosu na prosinac 2016. godine, te vi&scaron;a za dva posto u odnosu na siječanj 2016.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-placa-marke-novac.jpgHP Mostar bogatija za novi poštanski ured u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=2521625216Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-foto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar otvorila je novi poštanski ured 88221 Široki Brijeg na lokaciji Prodajni centar Namex - Trn kako bi bila što dostupnija svojim korisnicima. <p>Otvorenju su, uz članove Uprave HP Mostar, nazočili predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić, gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević i vlasnik Namexa, Pero Nakić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom po&scaron;tanskom uredu dostupne su usluge slanja po&scaron;iljaka Brzom po&scaron;tom, mjenjačnice, usluge slanja i primanja novca zatim usluge platnog prometa koje obuhvaćaju uplatu svih računa, slanje pismovnih i paketskih po&scaron;iljaka, slanje brzojava, prodaja filatelije i ostale po&scaron;tanske usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radno vrijeme novog po&scaron;tanskog ureda je od 9 do 21 sat svakoga dana osim nedjelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranjem jo&scaron; jednog po&scaron;tanskog ureda usluge Hrvatske po&scaron;te Mostar u &Scaron;irokom Brijegu korisnicima su dostupne svakoga radnoga dana, kao i subotom, od 7 do 21 sat.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-foto.jpgGrazer Wechselseitige Versicherung AG preuzeo VGT osiguranje Visokohttp://grude.com/clanak/?i=2517925179Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-grawe.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpisivanjem ugovora Grazer Wechselseitige Versicherung AG, koji je već zastupljen u Bosni i Hercegovini sa GRAWE osiguranjem d.d. Sarajevo, preuzeo je 95 posto udjela u VGT osiguranju Visoko.<p>VGT osiguranje Visoko je zaključilo uspje&scaron;nu 2016. godinu, uz volumen premije od ukupno 25,5 milijuna KM i trži&scaron;nim udjelom od 5,72 posto. Preuzimanjem VGT-a GRAWE želi pro&scaron;iriti svoju trži&scaron;nu poziciju u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa fakturiranom premijom od ukupno 32,4 milijuna KM u 2016. godini GRAWE osiguranje d.d. Sarajevo trenutno ima udio u trži&scaron;tu od 7,26 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kori&scaron;tenjem efekata sinergije i cross-selling potencijala kupovinom VGT osiguranja omogućit će se &scaron;irenje trži&scaron;ne pozicije GRAWE-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vrlo smo sretni &scaron;to možemo pozdraviti zaposlenike VGT-a u obitelji GRAWE osiguranja", raduje se Othmar Ederer, generalni direktor Grazer Wechselseitige Versicherung AG.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zajedno ćemo osigurati najbolju moguću brigu o klijentima VGT-a", rekao je Ederer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Halim Zukić, većinski vlasnik VGT osiguranja Visoko, također uvjeren u uspje&scaron;no preuzimanje, ističe: "Ovo je veliki korak ka uređenju trži&scaron;ta i jačanju industrije osiguranja u Bosni i Hercegovini. Nama je veoma važno da prodaja ne dovede do gubitka kvalitete usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preuzimanjem VGT osiguranja od strane renomiranog internacionalnog osiguravajućeg koncerna, kao &scaron;to je GRAWE Group, sigurni smo da će na&scaron;i klijenti i u budućnosti biti u dobrim rukama".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-grawe.jpgIKEA definitivno stiže u Split! Šveđani potvrdili gradnju dostavnog centrahttp://grude.com/clanak/?i=2518225182Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-ikea-sign.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poslovni objekt zamišljen je kao "pick-up point", mjesto na kojem će njihovi kupci moći preuzeti naručenu robu a da ne plaćaju dostavu iz Zagreba<p>Sukladno najavama, iz robne kuće IKEA potvrdili su za <a href="http://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/473832/ikea-definitivno-stize-u-split-sveani-su-potvrdili-gradnju-dostavnog-centra-na-vise-od-1000-kvadrata-bit-ce-gotov-u-ekspresnom-roku" target="_blank">Slobodnu Dalmaciju </a>da rade na tome da njihov dostavni centar u Splitu bude otvoren do kraja kolovoza ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovni objekt zami&scaron;ljen je kao "pick-up point", mjesto na kojem će njihovi kupci moći preuzeti naručenu robu a da ne plaćaju dostavu iz Zagreba, no lokaciju na kojoj će se nalaziti &scaron;vedski vlasnici globalnog lanca jo&scaron; uvijek nisu spremni podijeliti s javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bilo, planirano je da se IKEA-ino skladi&scaron;te prostire na oko 1500 metara četvornih, dok bi se naknadno uredilo i 1000 kvadrata izložbenog prostora, gdje će se moći uživo "opipati" dio namje&scaron;taja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U prvoj je fazi planiran dostavni centar u kojemu će na&scaron;i kupci iz Splitsko-dalmatinske županije, ali i drugih županija na jugu Hrvatske, moći preuzeti naručene IKEA-ine proizvode. U drugoj fazi, postoji mogućnost i otvaranja izložbenog centra uz dostavni, s ograničenim brojem proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time tvrtka "IKEA Hrvatska" želi kupcima na obali približiti svoja rje&scaron;enja i omogućiti im razgledavanje željenih proizvoda prije same kupovine. To je, ujedno, u skladu s na&scaron;om globalnom strategijom kojom kupcima želimo omogućiti &scaron;to ugodnije iskustvo kupnje preko vi&scaron;e različitih kanala - kazao je Igor &Scaron;tefanac, menadžer za odnose s javno&scaron;ću tvrtke "IKEA Hrvatska", te je s nama podijelio podatak kako su među posjetiteljima njihove robne kuće u Rugvici na istočnom rubu zagrebačkog "prstena", uz Zagrepčane i stanovnike Zagrebačke županije, najbrojniji upravo žitelji na&scaron;e županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pick-up point" smanjit će cijenu kupnje u IKEA-i jer trenutačno za artikle poput kreveta, dvosjeda ili ormara naplaćuju fiksnu dostavu do na&scaron;ega grada po 799 kuna, uz jo&scaron; 200 kuna ako želite uno&scaron;enje kupljenih proizvoda do stana, i taj iznos vrijedi ako se težina namje&scaron;taja i opreme kreće do jedne tone. Ne&scaron;to povoljnije može se proći angažiranjem privatnih prijevozničih tvrtki koje uzimaju 10 posto od ukupne vrijednosti kupnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira &scaron;to iz poznate trgovačke tvrtke nisu željeli komentirati potencijalne lokacije na kojima će se nalaziti njihova prva dalmatinska podružnica, promatrajući aktualne točkaste zahtjeve za izmjene GUP-a, čini se kako bi se mogli smjestiti u susjedstvo City Centera one na Brniku, gdje je zatražena promjena namjene sada&scaron;nje "zelene zone" u građevinsku, i to na novih 10.000 poslovnih kvadrata na istočnoj strani aktualne &scaron;oping-meke. No, budući da jo&scaron; o izmjenama i dopunama ključnog urbanističkog dokumenta tek trebaju raspravljati gradski vijećnici na svojoj posljednjoj sjednici u ovom sazivu, nije isključeno da su &Scaron;veđani prona&scaron;li "B" opciju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-ikea-sign.jpgAGROKOR U PROBLEMIMA: POTONULE TODORIĆEVE DIONICE: ‘Žestoko je krenulo jutros, zavladala je panika na burzi’http://grude.com/clanak/?i=2519825198Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-burza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na zagrebačkoj burzi Crobexi indeksi su se jutros spustili gotovo tri posto, ponajviše pod pritiskom potonuća cijena dionica Agrokorovih izdanja.<p>Crobexov indeks oko 11 sati ujutro bio je u minusu 2.97 posto, na 2.153 boda, &scaron;to je njegov najveći pad od kolovoza 2011. godine. Tada je u jednom danu potonuo za 4.8 posto. Istovremeno, Crobex10 spustio s e za 2.94 posto, na 1.229 bodova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redovni promet dionicama prema&scaron;io je 19 milijuna kuna te je bio gotovo 15 milijuna veći nego jučer u isto doba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Panika na burzi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Žestoko je krenulo jutros, gotovo bi se moglo reći da je zavladala panika. Na domaćem trži&scaron;tu oko 11 sati u plusu je bilo svega 5 dionica, i to onih manje likvidnih. Sve ostale su u minusu, a najvi&scaron;e kompanija iz sastava Agrokora, koje su cijelu burzu povukle u minus&rsquo;, rekao je Roman Rinkovec, broker u investicijskom dru&scaron;tvu Credos, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže kako ćemo tek vidjeti kako će se trži&scaron;te dalje kretati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kompanije Agrokora najvi&scaron;e na udaru</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e su na udaru prodaja dionice kompanija iz sastava Agrokora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionici Leda, koja je s prometom od 5.3 milijuna kuna najlikvidnija, cijena dionice potonula na 10.16 posto. Dionica Jamnice izgubila je na cijeni 14.75 posto. Dionici Belja cijena je pala 11.60 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to manji prometi, ispod 100.000 kuna, ostvareni su i dionicama Vupika i Zvijezde. Njihove cijene također su pod jakim pritiskom prodaja. Dionica Vupika pojeftinila je 10.23 posto, a Zvijezde za 7.42 posto.</p> <p><br /><strong>Net.hr</strong> </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-burza.jpgGrudska Violeta jača i od Pampersahttp://grude.com/clanak/?i=2520925209Grude.com - klik u svijetWed, 15 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-15-violeta-pelene-large.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Regionalno poznata grudska tvrtka Violeta uvjerljivo je pretekla svjetskog giganta Procter & Gamble u prodaji pelena u Bosni i Hercegovini i time postala tržišni lider kad je u pitanju tržište ove države<p>Euromonitor u svojim analizama donosi podatak da je tvrtka Violeta lani držala 49 posto trži&scaron;ta pelena za djecu i odrasle u BiH, i bila je znatno ispred firme Procter &amp; Gamble koja je sa svojim brendom Pampers držala 38 posto trži&scaron;ta. Poznato je da je Violeta otprije poznata kao vodeća u proizvodnji i prodaji papira za upotrebu u domaćinstvu ali ovo je dokaz da da su lideri i u jo&scaron; jednom trži&scaron;nom segmentu, pi&scaron;e ABCportal.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema izvje&scaron;taju Euromonitora Violeta u posljednje vrijeme postala popularniji izbor zbog rastuće osjetljivosti stanovni&scaron;tva na cijene &scaron;to je u konačnici dovelo do potro&scaron;ačke naklonosti na bh trži&scaron;tu i preotimanju liderske pozicije jednom takvom poznatom svjetskom brendu kakav je Pampers.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Violeta je pokazala da je moguće nositi se i sa svjetskim gigantima, pa je BiH postala jedna od rijetkih država u kojima u ovom segmentu trži&scaron;ta jedna domaća firma ima dominaciju na trži&scaron;tu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-15-violeta-pelene-large.jpgDobre vijesti: Jaja neće još dugo biti skupahttp://grude.com/clanak/?i=2514825148Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-jaja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani su primijetili da je cijena jaja veća i do tri marke, a razlog je što nije bilo dovoljno koka nosilja, ali to bi se trebalo riješiti uskoro <p>Cijena konzumnih jaja u marketima i na tržnicama u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme je povećana za dvije-tri marke, a građani su primijetili i kako je jaja u prodaji sve manje. Postoji li razlog za zabrinutost, te odgovor na pitanje zbog čega je cijena povećana, novinari su potražili od samih proizvođača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Te&scaron;ko je reći pravi razlog, ali mislim da je osnovni razlog to &scaron;to se u zemljama EU, kao &scaron;to su Poljska, Rumunjska i Bugarska, javila bolest salmonele i do&scaron;lo je do ukidanja i smanjivanja jata. Drugi razlog je &scaron;to već godinu - godinu i pol proizvodnja u BiH i prodaja na domaćem trži&scaron;tu, od neke proizvođačke cijene od 10 do 12 feninga, nije zadovoljavala održivu proizvodnju i do&scaron;lo je do masovnog ukidanja jata i sada se javio vakuum, jata nisu zanovljena, a nema zanavljanja jata ako se gubi cijena, kazao je za Oslobođenje Marko Damjanović, direktor firme Posavina Koka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ovakvo stanje ne bi trebalo potrajati dugo, te se vraćanje na staru cijenu očekuje već do kraja travnja. Trenutna proizvođačka cijena, kako je kazao Damjanović, jeste 17 do 20 feninga, a očekuju da će ona ponovo biti 13-14, kolika je bila i prije ovog poskupljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cijena konzumnih jaja u 2015. godini je bila izuzetno niska, praktično je bila na donjoj ljestvici ekonomske održivosti svih kapaciteta na području cijele BiH. U tom razdoblju su ljudi bili prisiljeni u sedmom mjesecu nosivosti poklati velike količine koka nosilica, a da bi se zanovila nova jata, treba vremena, to je jako skupa proizvodnja i iz tog razloga smo do&scaron;li u situaciju da je cijena konzumnih jaja sada tako velika, pojasnio je i Mesud Pinjo, predsjednik Udruženja peradara FBiH, pi&scaron;e&nbsp;<a href="http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/biznis/jaja-nece-jos-dugo-biti-skupa/196202" target="_blank">Oslobođenje.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-jaja.jpgMI Braća Pivac gradi pršutanu u Gospodarskoj zoni Ravčahttp://grude.com/clanak/?i=2517225172Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-pivac_0_0_468x10000.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mesna industrija Braća Pivac kupila je tri parcele u Gospodarskoj zoni Ravča ukupne površine 32.695 četvornih metara, što predstavlja polovicu površine te zone i kreće u gradnju pogona za proizvodnju pršuta vrijednog više od 10 milijuna eura, izvijestili su u utorak iz te tvrtke.<p>Grad <strong>Vrgorac</strong> raspisao je javni natječaj za prodaju parcela u GZ <strong>Ravča</strong>, MI Braća <strong>Pivac</strong> je iskazala interes za kupnju i predala dokumentaciju, koja je nakon natječajne procedure prihvaćena na sjednici Gradskog vijeća pa Pivci tako postaju vlasnici 32.695 četvornih metara u zoni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor o prodaji između Grada Vrgorca i Mesne industrije Braća Pivac trebao bi biti potpisan za nekoliko dana, nakon čega će MI Braća Pivac prezentirati pojedinosti investicije za koju kažu da je trenutno najveća u <strong>Dalmaciji</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Seebiz.eu</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-pivac_0_0_468x10000.jpgDolina Neretve sve zanimljivija turistima VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=2517325173Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-usce-velike-neretve.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dolina Neretve sa svojom turističkom ponudom iz godine u godinu privlači sve više turista.<p>Dolina Neretve sa svojom turističkom ponudom iz godine u godinu privlači sve vi&scaron;e turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici turističkih agencija iz Hrvatske i Slovenije te privatnih brodara iz Krila Jesenica posjetili su taj kraj kako bi ga uvrstili u ponudu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neretva i okolica sa svojim znamenitostima veliki je turistički potencijal, no nedovoljno iskori&scaron;ten, slažu se turistički djelatnici. Arsen Ercegović, predsjednik Udruge privatnih brodara iz Krila Jesenice ističe da bi potencijal trebalo intezivirati jer se &ldquo;ima &scaron;ta vidit&rdquo;!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svake godine dovodimo goste iz Slovenije koji puno vole Neretvu i cijelu Dalmaciju. Imamo dosta grupa koje dolaze najče&scaron;će na branje mandarina, to nam je hit&rdquo;, rekla je Alenka Urs iz slovenskog Kompasa. Hit su i dva muzeja, Arheolo&scaron;ki i Prirodoslovni, u kojima se mogu vidjeti vrijedni nalazi iz rimske Narone te specifična flora i fauna ovoga kraja. Novi obnovljeni Prirodoslovni muzej je stvarno lijep i u usporedbi s onim starim, stvarno ga vrijedi vidjeti, kaže Melko &Scaron;i&scaron;ina iz dubrovačke galerije Guliver.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turistički djelatnici iz doline Neretve svake godine nastoje pro&scaron;iriti ponudu i tako privući jo&scaron; vi&scaron;e gostiju. &ldquo;Svjedoci smo da se ponuda odvija vi&scaron;e spontano i sporadično pa je na&scaron; cilj organizirati i objediniti ponudu doline Neretve kao jedinstvenu&rdquo;, istaknuli su iz turističke zajednice Grada Metkovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/4QrjQwyffhc" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e turista za sada dolazi na jednodnevne izlete, koji, uz posjet muzejima, uključuju i fotosafari kroz močvaru. No može se mnogo vi&scaron;e, suglasni su i domaćini i gosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Neretvanski portal" href="http://www.neretvanski.com" target="_blank"><strong>Neretvanski.com</strong></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-usce-velike-neretve.jpgIkea tražila 250 radnika, javilo ih se više od 17.500http://grude.com/clanak/?i=2517525175Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-ikea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliko zanimanje<p>Kompanija Ikea, koja će na ljeto otvoriti prvu robnu kuću u Srbiji, u Beogradu, priopćila je da je za ukupno 250 otvorenih radnih mjesta u toj robnoj kući stiglo 17.775 prijava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode, najveći broj prijava stigao je iz Beograda - 13.151, dok su iz drugih mjesta stigle 4.624 prijave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Najveću zainteresiranost kandidati su pokazali za radna mjesta u odjelu prodaje, za koja smo primili skoro 7.000 prijava, a vi&scaron;e od 2.000 kandidata prijavilo se i za odjele: kontakt centar u robnoj kući, zamjena i povrat robe, prijem i dopuna robe", dodaje se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom krugu zapo&scaron;ljavanja raspisan je natječaj za 250 radnih mjesta u odjelima prodaje, logistike, tehničkog upravljanja objektom, odnosa s kupcima, procjene &scaron;tete i popravke namje&scaron;taja, hrane, kontakt centru i odjelu za rad na blagajnama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U okviru priprema za otvaranje robne kuće u Bubanj potoku, ukupno smo od rujna pro&scaron;le godine objavili 300 radnih mjesta i primili ukupno skoro 25.000 prijava", izjavila je menadžerica za ljudske resurse u robnoj kući IKEA u Beogradu Jelena Roskić i dodala da će se u narednim mjesecima posvetiti odabiru kandidata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Robna kuća IKEA u Beogradu se otvara na ljeto 2017. godine, u Bubanj Potoku, a kako navode, tim od 300 ljudi će se brinuti za oko tri milijuna posjetitelja, koje očekuju u prvoj godini poslovanja i za oko 9.500 proizvoda koji će biti ponuđeni, pi&scaron;e Poslovni.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-ikea.jpgPrva zemlja na svijetu koja svim zaposlenicima želi omogućiti jednake plaćehttp://grude.com/clanak/?i=2513625136Grude.com - klik u svijetMon, 13 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-13-island.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jaz u plaćama želi ukloniti do 2022. godine.<p>Island tvrdi da će biti prva zemlja na svijetu koja će zaposlenicima omogućiti jednake plaće, neovisno o spolu, etničkoj pripadnosti, seksualnoj orijentaciji ili nacionalnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Islandska vlada najavila je predstavljanje Standarda jednakih plaća kojim će se od svih tvrtki koje broje vi&scaron;e od 25 zaposlenih tražiti osiguranje jednakih plaća za jednak rad zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Island jaz u plaćama želi ukloniti do 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;e Business Insider, u listopadu je tisuće žena na Islandu napustilo svoja radna mjesta u 14:38 kako bi ukazale da su potplaćene u odnosu na mu&scaron;ke kolege odnosno, da nakon 14:38 rade besplatno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, radnice na Islandu zarađuju od 14 do 18 posto manje od radnika, pi&scaron;e Poslovni.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-13-island.jpgEko sir “Puđa” iz Livna će dobiti bespovratna sredstva od USAID-ahttp://grude.com/clanak/?i=2510825108Grude.com - klik u svijetSun, 12 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-12-puda01.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>USAID/Sweden FARMA II projekt će osigurati dopunska bespovratna sredstva u iznosu od oko 800.000 KM za podršku 15 investicijskih projekata u sektoru mljekarstva.<p>Ukupna vrijednost planiranih investicija je 1,8 miliona KM, pri čemu će kompanije investirati vi&scaron;e od jedan milion KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina projekata ima za cilj povećanje količine i unapređenje kvaliteta mlijeka, &scaron;to će rezultirati većom profitabilnosti za uključene poljoprivrednike. U konačnici, očekuje se da će ova investicija osigurati posao sa punim radnim vremenom za 46 radnika i direktno podržati vi&scaron;e od 800 poljoprivrednika, uključujući 276 žena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjelokupni sektor mljekarstva će imati koristi od vi&scaron;e mlijeka boljeg kvaliteta, &scaron;to će omogućiti prerađivačima da pro&scaron;ire svoj asortiman i proizvode kvalitetnije i konkurentnije proizvode, sa dužim rokom trajanja. U isto vrijeme, ovi projekti će povećati prodaju i profitabilnost individualnih poljoprivrednika i organizacija proizvođača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odbor za evaluaciju grantova USAID/Sweden FARMA II projekta primio je ukupno 86 aplikacija, od kojih je 15 odobreno i dobit će bespovratna sredstva. Ključ uspjeha odabranih aplikacija bio je u projektima koji su direktno uključili i podržali &scaron;ire efekte razvoja, kao &scaron;to je definisano razvojnim strategijama &Scaron;vedske i USAID-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspje&scaron;ne projekte koji će dobiti podr&scaron;ku podnijeli su: Udruženje proizvođača mlijeka op&scaron;tine Gradi&scaron;ka, Veterinarska stanica Bugojno, SLUP i Natura Relax Sanski Most, EKO SIR PUĐA Livno, JU Srednja poljoprivredna &scaron;kola Banja Luka, Poljorad Travnik, OPZ Zlatna kap Te&scaron;anj, MONS-PRODUKT Teslić, Obrtnička komora TK i Milk Land iz Tuzle, ZZ Gračanka iz Gračanice, ZZ PROMILK Prozor, Pađeni Bileća i udruženje Okusi Hercegovinu Mostar, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: 10px;">Grude.com/FENA</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-12-puda01.pngJavni poziv za finaciranje zapošljavanja osoba s invaliditetomhttp://grude.com/clanak/?i=2508125081Grude.com - klik u svijetSat, 11 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-11-kolica_inv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi zainteresirani za ovaj način zapošljavanja mogu naći sve podatke na stranici Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.<p>Iz Udruge osoba s invaliditetom ZHŽ obavje&scaron;ćuju osobe s invaliditetom i poslodavce da je iza&scaron;ao 1. Javni poziv za dodjelu novčanog poticaja u 2017. godini za novo zapo&scaron;ljavanje osoba s invaliditetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapo&scaron;ljavanje osoba s invaliditetom objavljuje javni poziv za dodjelu sredstava za financiranje i sufinanciranje programa održivosti zaposlenosti, razvoja privrednih dru&scaron;tava za zapo&scaron;ljavanje osoba sa invaliditetom i za&scaron;titnih radionica, te programa profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom u 2017. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi zainteresirani za ovaj način zapo&scaron;ljavanja mogu naći sve podatke na stranici Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapo&scaron;ljavanje osoba s invaliditetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni poziv ostaje otvoren 30 dana, a zaključno s 7. travnja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-11-kolica_inv.jpgRekordna proizvodnja Šumarije Tomislavgrad http://grude.com/clanak/?i=2502425024Grude.com - klik u svijetThu, 09 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-09-pilana_tg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šumarija Tomislavgrad u protekloj godini ostvarila je rekordnu proizvodnju drvnih sortimenata, uzgojnih radova, odnosno pošumljavanja kao i građevinskih radova.<p>Ostvarena proizvodnja drvnih sortimenata u neto masi u metrima kubnim iznosi ukupno 29.391 s tim da je po vrstama drveća jele bilo najvi&scaron;e te je njena proizvodnja 19.736 m3. Slijedi crni bor sa 6.446 m3 i bukva s 2.990 m3 dok ostalo otpada na ostale listače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vezano za uzgajanje &scaron;uma u 2016. godini, po&scaron;umljeo je 140,9 hektara goleti, popunjavanja postojećih kultura urađeno je na 75 hektara, po&scaron;umljavanje unutar izdanačkih &scaron;uma na 20,5 hektara te po&scaron;umljavanje unutar svih visokih &scaron;uma na 12 hektara povr&scaron;ine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz &scaron;umarije je kazano kako je po&scaron;umljavanje unutar visokih i izdanačkih &scaron;uma obavljeno podsijavanjem sjemena jele tako da se ne radi o klasičnom po&scaron;umljavanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;umljavanje je izvr&scaron;eno na dva odjela planinskog dijela Ljubu&scaron;e s tim da je povr&scaron;ina pripremljena riperanjem te&scaron;kim buldožderom, a sadnju je obavilo lokalno stanovni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također su, prema riječima mjerodavnih iz &Scaron;umarije Tomislavgrad, svi zacrtani građevinski radovi obavljeni uspje&scaron;no i na vrijeme, čime je zavr&scaron;en i projekt IPA prekogranične suradnje Forest Eye financiran sredstvima Europske Unije, prenosi Tomislavcity.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom protekle godine aktivno&scaron;ću ove &scaron;umarije izgrađene su nove prometnice i to metodom frezanja u duljiini od 20 km (makadamski put od 15,8 km i &scaron;umski put za privlačenje od 4,5 km).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored puteva, iz tomislavgardske &scaron;umarije napominju da je izvr&scaron;eno održavanje i rekonstrukcija puteva u duljini od nekoliko kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-09-pilana_tg.jpgUskoro Ryanair slijeće u Mostar?http://grude.com/clanak/?i=2503325033Grude.com - klik u svijetThu, 09 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-09-mostar_zracna_luka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dogovorili smo da predstavnici Vlade, Grada Mostara, Turističke zajednice i Zračne luke Mostar zajednički posjete Sajam u Irskoj te tom prigodom razgovaraju o mogućnostima uspostave zračnih linija tvrtke Ryanair<p>Izaslanstvo Vlade Hercegovačko-neretvanske županije predvođeno dr. sc. Nevenkom Hercegom, predsjednikom Vlade posjetilo je jučer Zračnu luku Mostar kako bi se na licu mjesta uvjerilo u rezultate provedbe IPA projekta AdriStarter.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marin Raspudić, direktor Zračne luke, koja je bila jedan od partnera projekta, istaknuo je kako su, zahvaljujući tom projektu, pro&scaron;irili kapacitete terminalne zgrade, te je prilagodili osobama s pote&scaron;koćama u kretanju. Zgrada Zračne luke ima znatno veće kapacitete nego ranije, suvremeno je opremljena i zahvaljujući rekonstruiranju može istodobno primiti dva zrakoplova. Nabavljeno je, također, i vozilo hitne pomoći na plinski pogon &scaron;to će osigurati bolje uvjete i kvalitetniju uslugu invalidima koji dolaze u Zračnu luku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nema razvitka gospodarstva niti Županije, ni cijele regije, bez razvitka Zračne luke Mostar, odnosno njezina moderniziranja. Upravo zbog toga, Vlada HNŽ je u Rebalansu za proteklu godinu izdvojila 150.000,00 KM za zavr&scaron;etak projekta koji je realiziran u Zračnoj luci Mostar, za moderniziranje pristani&scaron;ta i jo&scaron; jedne stajanke za zrakoplove'', kazao je tijekom posjeta predsjednik Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je, također, na to kako je Vlada HNŽ prvi put u Proračunu planirala 300.000,00 KM za subvencioniranje prijevoza putnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Na taj način želimo pomoći na&scaron;u Zračnu luku i privući niskotarifne tvrtke za koje vjerujemo da će pronaći interes da europske i svjetske destinacije povežu s Mostarom.</p> <p>Mostar i Hercegovina imaju izniman turistički potencijal koji se može dodatno valorizirati zajedničkim nastupima i promoviranjem na sajamskim priredbama.</p> <p>Na tom tragu, dogovorili smo da predstavnici Vlade, Grada Mostara, Turističke zajednice i Zračne luke Mostar zajednički posjete Sajam u Irskoj te tom prigodom razgovaraju o mogućnostima uspostave zračnih linija tvrtke Ryanair. Smatramo kako su mogućnosti Zračne luke iznimne jer, uz ostalo, ona može biti i zamjenska zračna luka za Sarajevo koje zbog vremenskih uvjeta često ima problema s prihvatom zrakoplova&ldquo;, kazao je predsjednik Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, u izaslanstvu Vlade, pored predsjednika Hercega, bili su i ministri Ajdin Teletović i Adnan Faladžić, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a,</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-09-mostar_zracna_luka.jpgPDV se neće plaćati na lijekove, materijale za gradnju groblja, spomen-ploča...http://grude.com/clanak/?i=2498824988Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-oslobadjanje-poreza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova pravila<p>Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) Miro Džakula informirao je članove Povjerenstva za financije i proračun da se predloženim zakonom vr&scaron;i njegovo usklađivanje sa Zakonom o carinskoj politici iz 2015. godine, a koji je usklađen s pravnim normama EU-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povjerenstvo za financije i proračun Zastupničkoga doma Parlamentarne skup&scaron;tine BiH podržalo je načela prijedloga zakona o izmjeni Zakona o PDV-u kojim se vr&scaron;i usklađivanje ovog zakona sa Zakonom o carinskoj politici u BiH u dijelu koji se odnosi na oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja pri uvozu robe u carinsko područje BiH, prenosi vecernji.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o PDV-u, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH na prijedlog Upravnog odbora UNO-a, plaćanja PDV-a u iznosu od 17 posto bila bi oslobođena roba na koju se ne plaća carina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim medicinskih instrumenata i nekih lijekova, plaćanja PDV-a, na osnovi ovog zakonskog prijedloga, bili bi oslobođeni i darovi namijenjeni stranim državnicima, a koje nabavljaju protokoli Predsjedni&scaron;tva BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH te protokoli predsjednika entiteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oslobođen plaćanja PDV-a trebao bi biti i materijal za gradnju, održavanje ili ukra&scaron;avanje groblja te spomen-ploča za žrtve rata iz drugih zemalja pokopane u BiH. Ravnatelj UNO-a Miro Džakula informirao je članove Povjerenstva za financije i proračun da se predloženim zakonom vr&scaron;i njegovo usklađivanje sa Zakonom o carinskoj politici iz 2015. godine, a koji je usklađen s pravnim normama EU-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konstatirajući da prihodi od neizravnih poreza čine 80 do 90 posto svih proračuna u BiH, Džakula je rekao kako se predložena zakonska izmjena neće bitno odraziti na ukupne prihode. &ldquo;U 2015. godini osnovica za oslobađanje po toj osnovi bila je 82,277.362 KM, a oslobođeno je 13,987.112 KM. Od 1. siječnja do 30. studenoga pro&scaron;le godine osnovica je iznosila 17 milijuna KM, a oslobođeno je 2,9 milijuna KM&rdquo;, naglasio je Džakula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članica Povjerenstva Du&scaron;anka Majkić navela je kako je Ministarstvo financija RS-a podržalo predloženi zakon i pozvalo ostale članove Povjerenstva za financije i proračun da podrže predloženo rje&scaron;enje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-oslobadjanje-poreza.jpgTržište osiguranja lani poraslo 6,4 postohttp://grude.com/clanak/?i=2499124991Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-zivotno-osiguranje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prošloj godini osiguravatelji su riješili ukupne štete u iznosu od 245,5 mil, KM, što je za -2,9 posto manje nego u 2015. godini kada su riješene štete u iznosu od 252,9 mil. KM.<p>Uniqa osiguranje, koje je u jednom periodu godine prepustilo prvu poziciju Sarajevo osiguranju, ponovo je trži&scaron;ni lider.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uniqa osiguranje je u odnosu na 2015. godinu povećalo premiju za 9,8 posto na 58,4 mil. KM, dok je Sarajevo-osiguranju u istom periodu premija pala za 9,0 posto na 54,8 mil. KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napredak na ljestvici napravilo je Croatia osiguranje koje se popelo na 5. mjesto, sa 46,3 mil. KM bruto premije, potisnuv&scaron;i Triglav osiguranje d.d. na &scaron;esto mjesto (39,9 mil KM premije). Sličan iskorak napravilo je Grawe osiguranje koje je napredovalo na 7. mjesto uvrstiv&scaron;i se ispred Wiener osiguranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi sudionici na trži&scaron;tu kvalificirano su se uključili u trži&scaron;nu utakmicu.<br />Najimpresivniji učinak imalo je Central osiguranje koje je počelo rad polovicom godine, a uspjelo je ostvariti 6,1 milijun KM bruto premije i među 27 dru&scaron;tava plasirati se na 24. mjesto.<br />Euros osiguranje, koje je startalo početkom godine, imalo je na 25. mjestu 5,8 mil. KM bruto premije, dok je na 26. mjesto palo banjalučko Krajina osiguranje, koje se u pro&scaron;loj godini na&scaron;lo u problemima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na posljednjem, 27. mjestu je SAS-Super osiguranje a.d. koje je takođe novi igrač na trži&scaron;tu i za pola godine, koliko je djelovalo, prikupilo je ne&scaron;to vi&scaron;e od milijun KM bruto premije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rangiranje dru&scaron;tva po iznosu premije u 2016.</p> <p>1.Uniqa osiguranje d.d. 58,431,980<br />2.Sarajevo-osiguranje d.d. 54,850,824<br />3.Euroherc osiguranje d.d. 54,009,687<br />4.Bosna-Sunce osiguranje d.d. 48,621,880<br />5.Croatia osiguranje d.d. 46,340,236<br />6.Triglav osiguranje d.d. 39,907,495<br />7.Grawe osiguranje d.d. 32,407,150<br />8.Wiener osiguranje a.d. 31,482,944<br />9.Merkur BH osiguranje d.d. 28,129,737<br />10.VGT osiguranje d.d. 25,543,804<br />11.Drina osiguranje a.d. 24,413,426<br />12.Dunav osiguranje a.d. 21,411,514<br />13.ASA osiguranje d.d. 19,567,035<br />14.Zovko osiguranje d.d. 19,456,664<br />15.Ne&scaron;ković osiguranje a.d. 16,262,333<br />16.Grawe osiguranje a.d. 15,987,054<br />17.Brčko-gas osiguranje d.d. 15,265,874<br />18.Atos osiguranje a.d. 13,396,154<br />19.Camelija osiguranje d.d.13,297,680<br />20.Osiguranje Aura a.d. 12,134,006<br />21.Triglav osiguranje a.d. 9,833,350<br />22.Mikrofin osiguranje a.d. 8,665,103<br />23.Garant osiguranje d.d. 7,490,302<br />24.Central osiguranje d.d. 6,099,511<br />25.Euros osiguranje a.d. 5,805,365<br />26.Krajina osiguranje a.d. 4,159,511<br />27.SAS - Super P osiguranje a.d. 1,086,548</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-zivotno-osiguranje.jpgRiješen problem carinjenja poštanskih pošiljki iz inozemstvahttp://grude.com/clanak/?i=2500425004Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-carina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da bi pošiljka spadala u nekomercijalnu robu njena vrijednost ne smije preći 1.500 KM.<p>Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UNOBiH) sutra će u testnu fazu pustiti aplikaciju na osnovu koje će biti rije&scaron;en problem carinjenja po&scaron;tanskih po&scaron;iljki iz inozemstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potreba angažiranja &scaron;peditera prilikom kupovine robe putem interneta je uvjetno rečeno natjerala UNO BiH na poduzimanje određenih koraka u vidu nadogradnje softvera, prilikom čega bi i po&scaron;te mogle raditi usluge &scaron;pediciji po znatno nižim cijenama ili čak potpuno besplatno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz UNOBiH za Klix.ba su kazali da je aplikativni server zavr&scaron;en, kao i izmjena i dopuna zakonske regulative koja ga prati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Testna faza je također gotova i u četvrtak, 9. ožujka će biti službeno pu&scaron;tena u rad", kazali su iz UNOBIH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon velikog broja pritužbi građana koji kupuju putem internetskih servisa, a čija se roba u vrijednosti iznad 50 KM posebno carinila kod &scaron;pediterskih kompanija, UNOBiH je odlučila razviti ovu aplikaciju koja će im olak&scaron;ati kontrolu naručivanja i kupovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi po&scaron;iljka spadala u nekomercijalnu robu njena vrijednost ne smije preći 1.500 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi sustav bi trebao omogućiti efikasniju kontrolu i provjere, tako da će svi oni koji se nezakonito bave privrednom djelatno&scaron;ću ogla&scaron;avanja razne robe putem interneta i njene prodaje biti temeljito kontrolirani.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-carina.jpgZa nova zapošljavanja u BiH 50 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=2500525005Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-vijece_ministara_8.3..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Očekuje se da bi realizacijom ovog projekta oko 33 tisuće nezaposlenih moglo naći posao, među kojima više od osam tisuća mladih.<p>Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o zajmu za Projekt podr&scaron;ke zapo&scaron;ljavanju između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, vrijedan 50 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ovih sredstava Federaciji BiH će biti alocirano 29 milijuna eura, a Republici Srpskoj 21 milijun eura. Cilj projekta je povećavanje zaposlenosti u privatnom sektoru nezaposlenih koji su evidentirani kod javnih službi i koji traže posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje se da bi realizacijom ovog projekta oko 33 tisuće nezaposlenih moglo naći posao, među kojima vi&scaron;e od osam tisuća mladih. Provođenjem ovog projekta nezaposlenima, u prvom redu mladim i ranjivima kategorijama koji aktivno traže posao, želi se pomoći da steknu vje&scaron;tine i znanja potrebna za rad u privatnom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt će pomoći javnim službama za zapo&scaron;ljavanje da urade bolje profile svojih korisnika koji aktivno traže posao, a poslodavcima da ostvare bolje kontakte i komunikaciju na trži&scaron;tu rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Period otplate zajma je 32 godine, uključujući sedam godina grace perioda, a datum zatvaranja ovog projekta je 1. listopad 2021. godine, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog sporazuma s osnovama za njegovo zaključivanje bit će dostavljen Predsjedni&scaron;tvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je ministar financija i trezora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-vijece_ministara_8.3..jpgU ovoj zemlji sve je više stranih radnika, a trebaju ih jošhttp://grude.com/clanak/?i=2500825008Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-08-radnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki deseti radnik na Islandu strani državljanin, među kojima ima i radnika podrijetlom iz zemalja Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.<p>Prema posljednjim statističkim podacima, jedan od deset radnika na Islandu čine strani državljani koji su u prethodnom razdoblju stigli u ovu otočku zemlju, prenosi Anadolu Agency (AA).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za rad Islanda, stranci trenutno čine 10,3 posto radne snage u toj zemlji. Trenutno na Islandu radi vi&scaron;e od 20.000 stranih državljana, &scaron;to je za 2.000 radnika vi&scaron;e u odnosu na podatke iz 2008. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, to znači da je svaki deseti radnik na Islandu strani državljanin, među kojima ima i radnika podrijetlom iz zemalja Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ipak, to je manje strane radne snage nego &scaron;to smo očekivali - rekao je Karl Stef&aacute;nsson iz Agencije za rad Islanda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako su Islandu i dalje potrebni radnici, posebno u oblasti građevinske industrije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nemamo dovoljno domaće radne snage kako bismo nastavili sa rastom, posebno u građevinskoj industriji. Jedan od načina da se suočimo sa problemom je da se Islanđani, koji su se preselili u Norve&scaron;ku nakon ekonomskog kraha, vrate u domovinu - kazao je Stef&aacute;nsson.</p> <p>Prema podacima iz 2016. godine, na Islandu živi oko 332 tisuće stanovnika, od čega Islanđani čine 92 posto, Poljaci 3,6 posto, i ostali oko 4,3 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-08-radnici.jpg11 pojmova koje nikada ne biste smjeli koristiti u životopisuhttp://grude.com/clanak/?i=2496324963Grude.com - klik u svijetTue, 07 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-posao-16.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Popunjavanje dragocjenog životopisa neinformativnim frazama može baciti lošu sliku na cijeli dokument.<p>Popunjavanje dragocjenog životopisa neinformativnim frazama može baciti lo&scaron;u sliku na cijeli dokument. Portal za pronalazak posla i usporedbu plaća Glasdoor je stoga izdvojio pojmove koji nije mudro uvrstiti u životopis, prenosi&nbsp;<a href="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ove-rijeci-nikad-ali-bas-nikad-ne-koristite-u-zivotopisu-20170306" target="_blank">tportal</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1.&nbsp;Nezaposlen</strong>&nbsp;</p> <div class="article__banner_frame js_moveInArticle"> <div id="divPoslovniInArticle" data-google-query-id="COL2ht77w9ICFSww0wodeQQE0A"> <div id="google_ads_iframe_/1015704/poslovni.hr_in_article_0__container__">&nbsp;</div> </div> </div> <p>"Datumi kada ste i koliko bili u radnom odnosu već jasno pokazuju da trenutno nemate posao &ndash; nema potrebe da to nagla&scaron;avate", savjetuje Hichens.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Marljiv radnik</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nadamo se da ste marljivi pojedinac koji će na posao doći na vrijeme i koji zna sam sebe motivirati, ali to nije potrebno nagla&scaron;avati", dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3.&nbsp;Ambicijozan</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogre&scaron;no napisanim riječima, kao gore navedenoj, nema mjesta u životopisu. Pročitajte svoj dokument nekoliko puta prije nego &scaron;to ga odlučite poslati poslodavcu.</p> <p>Jedna pogre&scaron;no napisana riječ može nažalost umanjiti cjelokupni dojam jer sugerira da kandidat ne obraća pažnju na detalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4.&nbsp;Microsoft Office</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Popularni predlo&scaron;ci životopisa sgueriraju kandidatima da pobroje sve svoje vje&scaron;tine kao &scaron;to su Java, Final Cut Pro, povećanje prodaje od 150%. Uključite u životopis&nbsp;te, ali i informacije koje vas čine odličnim kandidatom ba&scaron; za tu radnu poziciju za koju ste se prijavili kao i vje&scaron;tine koje vas ističu od ostalih kandidata. Imajte na umu da Microsoft Office nije vje&scaron;tina već uvjet.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5.&nbsp;Pridjevi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li razvoj va&scaron;e karijere tekao glatko ili ste imali pauze između poslova? Govore li činjenice same za sebe, nema potrebe da zauzimate dragocjen prostor životopisa suvi&scaron;nim informacijama. Prilažete li i molbu uz životopis, to je vi&scaron;e nego dovoljno informacija o va&scaron;im kvalifikacijama.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6.&nbsp;Sinergija</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Riječi poput sinergije su potpuno otrcane", smatra Hichens. Budite jednostavni i precizni u izražavanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7.&nbsp;Preporuke dostupne na zahtjev</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>'Preporuke na zahtjev' kao natuknica na kraju životopisa pokazuju da ste ambiciozni, ali nedostaje konkretna informacija. Ako imate preporuku, jednostavno je priložite odmah u prijavi. Ako poslodavac želi preporuku, zatražit će je neovisno o tome jeste li naveli da je 'preporuka dostupna na zahtjev' ili ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8.&nbsp;Ja, ona, on, njegovo, njezino</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada čitate dokument, rečenice u prvom ili trećem licu zvuče čudno, kao da je netko pisao životopis umjesto vas. Samo iznesite činjenice", savjetuje Hichens. Primjerice, napi&scaron;ite 'vođenje tima od četvero ljudi' umjesto 'vodio sam tim od četvero ljudi'.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>9.&nbsp;Na vrijeme</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>I opet, točnost kandidata se podrazumijeva. Radije ispunite životopis zanimljivim sadržajem i postignućima. Jeste li učinili ne&scaron;to zahvaljujući čemu je tvrtka uspjela napraviti određene u&scaron;tede?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>10.&nbsp;Stručnjak</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne koristite tu riječ, osim ako stvarno niste stručnjak. U suprotnom, pripremite se na paprena pitanja kojima će se nastojati provjeriti ta va&scaron;a stručnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>11.&nbsp;Ne znam, ne mogu</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-posao-16.jpgPogledajte koji je automobil najpopularniji u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2497624976Grude.com - klik u svijetTue, 07 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-auto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom 2016. godine u Bosni i Hercegovini su registrirana 10.653 nova motorna vozila, od toga je 8.308 prodanih novih putničkih vozila ili 78 posto. <p>Prema podacima BIHAMK-a, Volkswagen je najpopularniji novi automobil u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom 2016. godine u Bosni i Hercegovini su registrirana 10.653 nova motorna vozila, od toga je 8.308 prodanih novih putničkih vozila ili 78 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupnog broja registriranih motornih vozila u BiH 0,84 posto su nova vozila koja su kupljena od fizičkih ili pravnih osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promatrajući uče&scaron;će pojedinih brandova novih putničkih motornih vozila na bosanskohercegovačkim cestama, ove godine je najprodavaniji brand Volkswagen s prodanih 1.536 ili 18,49 posto od ukupnog broja prodanih novih vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza njemačkog proizvođača slijedi &Scaron;koda (drugo mjesto) sa 1.249 ili 15,03 posto prodanih vozila, Opel (treće mjesto) sa 838 prodanih vozila ili 10,09 posto od ukupnog broja prodanih novih putničkih vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na četvrtom mjestu je Renault sa 601 prodanim vozilom pa Dacia na petom sa 456, &scaron;esti je Citroen sa 419, Toyota sedma sa 412 te osmi Peugeot sa 396 prodanih novih vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostatak tabele:</p> <p>&nbsp;</p> <p>9. Hyundai - 376</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />10. Audi - 260</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />11. Mercedes - 259</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />12. Fiat - 236</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />13. BMW - 204</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />14. SEAT - 178</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />15. KIA - 127</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />16. Volvo - 90</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />17. Nissan - 88</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />18. Lada - 83</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />19. Porsche - 52</p> <p>&nbsp;</p> <p>20. Mazda &ndash; 30</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među neuključenim vozilima koja čine ukupno 5,03 posto od ukupnog broja novih kupljenih vozila ubrojane su marke Mitsubishi, Lexus, Honda, Lancia, Jeep, Mini i drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.klix.ba/biznis/volkswagen-najpopularniji-novi-auto-u-bih-porsche-prodavaniji-od-mazde/170307026">Klix.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-auto.jpgHP Mostar uvela novu uslugu slanja i primanja novcahttp://grude.com/clanak/?i=2497924979Grude.com - klik u svijetTue, 07 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-postnet_slika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najbrži i najpovoljniji prijenos novca u regiji<p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar uvela je novu uslugu slanja i primanja novca PostNet uputnicom.</p> <p>Novac poslan PostNet uputnicom bit će isplaćen primatelju u roku od 25 minuta unutar Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj način slanja novca je brz, jednostavan, siguran i povoljan, a usluga je dostupna u po&scaron;tanskim uredima u cijeloj BiH. Prednost slanja novca PostNet uputnicom je ta &scaron;to primatelji ne moraju imati otvoren bankovni račun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dovoljno je da prilikom isporuke posjeduju važeću osobnu ispravu i točne podatke koji prate uputnicu, a o kojima ga je obavijestio po&scaron;iljatelj (kontrolni broj, ime i prezime po&scaron;iljatelja, država slanja, očekivani iznos u KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok prijenosa od uplatne do isplatne po&scaron;te je 25 min u okviru radnog vremena isplatne po&scaron;te. Naknadu plaća isključivo po&scaron;iljatelj prilikom slanja novca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovaj način HP Mostar &scaron;iri ponudu brzih, pouzdanih i dostupnih usluga vodeći računa o potrebama svojih korisnika i trendovima suvremenog poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e na: <a href="http://www.post.ba/novosti/hpmostar/?id=363fb0ac-e82d-4a6e-86cc-f1bccf3e42a6">http://www.post.ba/novosti/hpmostar/&hellip;</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-postnet_slika.jpgBicikla iz Travnika plijene pažnju svjetskih metropolahttp://grude.com/clanak/?i=2491424914Grude.com - klik u svijetSun, 05 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-05-bicikl_travnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka “GS – Tvornica mašina Travnik” nalazi se nedaleko od centra Travnika. Luksuzna bicikla proizvedena u ovoj tvornici prodaju se po cijeni od nekoliko tisuća eura u cijelom svijetu. No, to je samo dio poslovnog uspjeha ove tvrtke.<p>Malo mjesto, veliki tvornički kompleks i jo&scaron; veća priča o uspjehu &ldquo;GS &ndash; Tvornice ma&scaron;ina Travnik&rdquo;. Ovdje proizvedeni kosturi bicikala plijene pažnju na ulicama svjetskih metropola &ndash; od Los Angelesa, do Berlina, javlja N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boju i dizajn svakog dijela osobno kupci biraju online, tako personalizirajući vlastiti luksuzni dvotočka&scaron; za koji će dati nekoliko tisuća eura. A onda se svi dijelovi sklapaju u Njemačkoj. No to nije sve&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 2015. godine, GS TMT proizvodi i električna bicikla. Prvi model ko&scaron;ta oko 2.500 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nje prodaju oko 300 ovakvih. Ipak, najbolje tek dolazi. Puni entuzijazma, inžinjeri najavljuju novi električni model, &ldquo;Ruffian&rdquo;, nazvan po rasi snažnoga konja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Luksuzna bicikla su samo jedno poglavlje uspje&scaron;ne priče. Donose tek 5 posto profita koji je pro&scaron;le godine iznosio 22 milijuna. To otkriva Snježana Kopruner, direktorica tvrtke Zadranka koja je živjela u Njemačkoj i čije su se poslovne kockice posložile u Travniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Najveći kupac nam je tvrtka &lsquo;Grob&rsquo;, koja radi transfer linije za automobilsku industriju. Njima isporučujemo oko &scaron;est milijuna eura različitih takvih komponenti. Imamo tvrtku &lsquo;Knorbremse&rsquo;, gdje su dijelovi za njemačku željeznicu&hellip;&rdquo;, kazala je za N1 Snježana Kopruner, direktorica &ldquo;GS TMT-a&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A &ldquo;bosanskih dijelova&rdquo; ima i u vlaku koji kroz La Manche putuje od Pariza do Londona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi smo jedina tvrtka u BiH koja ima standard za zavarene konstrukcije za Deutsche Bahn. To su konstrukcije koje su odgovorne, jer životi ljudi koji se voze u tim vlakovima ovise o dijelovima koje mi ovdje zavarujemo&rdquo;, kaže Kopruner.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvom zadatku dorasle su ruke Vahidina Kadrića &ndash; najboljeg zavarivača u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U Tuzli je 2014. bilo natjecanje. Nas trojica kolega smo oti&scaron;li na natjecanje. Uzeli smo prvu nagradu u BiH &ndash; ekipno. A ja sam u individualnoj konkurenciji prvak države. Zavarujemo ramove za najbrži vlak u Europi. To je maksimalno odgovoran posao; svaki zavarivač se ispituje i snima. Znači, gre&scaron;ke nisu dopu&scaron;tene&rdquo;, ističe Vahidin Kadrić, zavarivač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka broji oko 300 ljudi &ndash; &scaron;est puta vi&scaron;e od 2004. godine, kada je privatiziran dio predratnog industrijskog giganta Bratstvo Novi Travnik. Profit &ndash; 27 puta veći. No najvažniji su uposlenici, ističe direktorica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedaleko od tvorničkog kompleksa, svi oni sade krompir i maline koji kasnije jedu u tvorničkoj menzi. Dok iscrtavaju nove poslovne planove, nadaju se da će kompletnu proizvodnju preseliti u Bosnu i Hercegovinu. Jedina prepreka u tome, za sada je kvalificirana radna snaga.<br /><br /><br /><iframe src="http://www.youtube.com/embed/ArBFGoptH9I" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/HMS</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-05-bicikl_travnik.jpgSvi žele ove automobile: Dijele i 4.000 eura uz njihhttp://grude.com/clanak/?i=2492024920Grude.com - klik u svijetSun, 05 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-05-auto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samo za prvih par sati od stupanja na snagu poticaja za električne automobile u Austriji podneseno je 240 zahtjeva<p>Od srijede Austrija daje poticaj u visini do 4.000 eura za kupovinu električnih automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već je podneseno 240 zahtjeva u 147 općina, izjavio je ministar poljoprivrede i za&scaron;tite životne sredine&nbsp;Andr&auml; Rupprechter, prenosi B92.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Austrija, prema posljednjim podacima, ima oko 10.000 registriranih električnih automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ti automobili bit će "vidljiviji", po&scaron;to će od 1. travnja dobivati zelene registracijske tablice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći vozni park električnih vozila ima austrijska po&scaron;ta, čak 1.300.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novim poticajem austrijska vlada želi &nbsp;potaknuti građane na prelazak na električne automobile, u cilju smanjenja zagađenja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-05-auto.jpgPRILIKA ZA POSAO Traže 250 sezonskih radnika, prezentacija u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=2488324883Grude.com - klik u svijetSat, 04 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-04-ugstitelji-jadran-030417.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove godine, grupacija ALH očekuje da će zaposliti 250 sezonskih radnika u svojim hotelima na dubrovačkom području.<p>Tvrtka JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d (Adriatic Luxury Hotels) jedna je od vodećih hrvatskih hotelskih kompanija sa sjedi&scaron;tem u Dubrovniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod brandom Adriatic Luxury Hotels (ALH) raspolaže s hotelima najvi&scaron;e kategorije na dubrovačkom području (Hotel Excelsior, Hotel Bellevue, Grand Villa Argentina, Hotel Dubrovnik Palace, Hotel Kompas, Hotel Croatia u Cavtatu), i jedinim hotelom na otoku Mljetu (Hotel Odisej).</p> <p>&nbsp;</p> <p>ALH se svojom dosada&scaron;njom vizijom opredijelila za izvrsnost u svim segmentima hotelijerskoga poslovanja, a ljudski potencijali najvažnija su karika u postizanju istih.</p> <p>Ove godine, grupacija ALH očekuje da će zaposliti 250 sezonskih radnika u svojim hotelima na dubrovačkom području.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slobodna radna mjesta u sezoni 2017:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konobar (m/ž) &ndash;vi&scaron;e izvr&scaron;itelja</p> <p>Barmen (m/ž) &ndash;vi&scaron;e izvr&scaron;itelja</p> <p>Sobarica (m/ž) &ndash;vi&scaron;e izvr&scaron;itelja</p> <p>Čistačica (m/ž) &ndash;vi&scaron;e izvr&scaron;itelja</p> <p>Kuhar (m/ž) &ndash;vi&scaron;e izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi zainteresirani kandidati mogu doći na prezentaciju i intervju kako bi se vi&scaron;e informirali o sezonskom zapo&scaron;ljavanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prezentacija će biti održana u Mostaru 15.03.2017. godine u 10.00 sati u prostorijama Službe za zapo&scaron;ljavanje HNŽ-HNK na adresi, Kralja Tvrtka 19, Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatne informacije možete dobiti u podružnicama Službe ili na kontakt telefon: 036/ 334-823.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://abcportal.info/clanak/grupacija-luksuznih-hotela-iz-hrvatske-trazi-radnike-u-mostaru">ABCportal.info</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-04-ugstitelji-jadran-030417.jpgU FBiH ugašeno više od 13.000 tvrtki, zanatskih radnji i trgovinahttp://grude.com/clanak/?i=2488824888Grude.com - klik u svijetSat, 04 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-04-15479.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošle godine s radom je prestalo 590 pravnih i 3.518 fizičkih lica, a u siječnju ove godine ugašena su 154 mala, srednja i velika poduzeća.<p>U Federaciji BiH u posljednje tri godine uga&scaron;ene su 13.104 tvrtke, zanatske i trgovačke radnje u kojima je radilo na desetine radnika, podaci su Porezne uprave FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatvoreno je 2.359 tvrtki i 11.160 zanatskih radnji i trgovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le godine s radom je prestalo 590 pravnih i 3.518 fizičkih lica, a u siječnju ove godine uga&scaron;ena su 154 mala, srednja i velika poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin &Scaron;atorović smatra da je realni sektor u FBiH već odavno prepu&scaron;ten tihom umiranju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Upozoravali smo da su statistički podaci koji govore o velikom otvaranju radnih mjesta u najmanju ruku sumnjivi. Nitko na terenu nije primijetio to zapo&scaron;ljavanje o kojem neki pričaju. S druge strane imamo egzaktne podatke gdje se konstantno zatvaraju radna mjesta, prije svega u realnom sektoru i metalskoj industriji. Podaci o vi&scaron;e od 13.000 zatvorenih poduzeća sasvim su realni i očekivani&rdquo;, rekao je &Scaron;atorović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je izjavio za &ldquo;Dnevni avaz&rdquo; da sve ovo pokazuje da izmjene radnog zakonodavstva koje su najavljivane kao procvat zapo&scaron;ljavanja u FBiH nisu donijele ni&scaron;ta, osim nesigurnosti radnih mjesta i smanjenje prosječne plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Radnici su stalno u strahu i pitaju se hoće li sutra imati radno mjesto. Kad bismo danas zatražili izvje&scaron;taj o investicijskom ulaganju u FBiH dobili bismo vjerojatno prazan papir, jer stranih ulagača i novih tvrtki nije bilo&rdquo;, naglasio je &Scaron;atorović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-04-15479.jpgZnate li koliko ima registriranih automobila u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2496624966Grude.com - klik u svijetSat, 04 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-auta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najviše automobila registrirano u Sarajevskoj županiji, njih 139.860, zatim u Tuzlanskoj županiji 121.486, Zeničko-dobojskoj 94.004, Hercegovačko-neretvanskoj 69.147, Unsko-sanskom 60.003 <p>U protekloj 2016. godini u Bosni i Hercegovini je ukupno registrirano 990.730 motornih vozila, &scaron;to u odnosu na 2015. godinu u kojoj je registrirano 952.595 predstavlja povećanje od 38.135 vozila, odnosno četiri posto, navodi se u godi&scaron;njem izvje&scaron;ću BIHAMK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od navedenog broja, u Federaciji BiH je registrirano 607.462 vozila ili 3,48 posto, u Republici Srpskoj 351.754 ili 7,76 posto, dok je u Brčko distriktu registrirano 31.514 vozila ili 5,83 posto, javlja Klix.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shodno vrsti vozila koju preferiraju Bosanci i Hercegovci, u protekloj godini najvi&scaron;e je bilo registriranih putničkih automobila i to njih 861.573. Mopeda i motocikala je registrirano 11.007, autobusa 4.308, teretnih vozila 81.463 te ostalih vozila 32.379.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e automobila registrirano u Sarajevskoj županiji, njih 139.860, zatim u Tuzlanskoj županiji 121.486, Zeničko-dobojskoj 94.004, Hercegovačko-neretvanskoj 69.147, Unsko-sanskom 60.003 i tako dalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko usporedimo podatke o registriranim vozilima po županijama za 2015. i 2016. godinu uočit ćemo da se broj registriranih vozila u svim županijama povećao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljnom analizom podataka uočeno je kako je ekonomska kriza, kao i uvođenje novih propisa o uvozu cestovnih motornih vozila (ukidanjem starosne granice prilikom uvoza vozila), točnije uvođenje propisa o homologaciji vozila, umnogome utjecalo na starosnu strukturu voznog parka u bIH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vidljiv je broj registriranih vozila u BiH prema Euro standardima na osnovu kojih se može procijeniti starosna struktura vozila. Možemo vidjeti da je vi&scaron;e od 72 posto registriranih vozila u BiH starije od 15 godina, a vi&scaron;e od 90 posto voznog parka starije od 12 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine u BiH se uveze određeni broj rabljenih motornih vozila. Tijekom 2016. godine registriranih je 64.003 uvezenih rabljenih motornih vozila, &scaron;to u odnosu na 2015. godinu predstavlja smanjenje od 5.973 vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Registrirana rabljena vozila koja su uvezena u na&scaron;u zemlju tijekom 2016. godine čine blizu 6,46 posto od ukupnog broja registriranih motornih vozila u BIH. Kada upoređujemo 2015. godinu i 2016. godinu po pitanju uvezenih rabljenih vozila dolazimo do zaključka kako se broj uvezenih rabljenih vozila u 2016. godini značajnije smanjio za blizu 8,54 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klix.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-auta.jpgInteres za smiljem u Hercegovini ne jenjava, i u istočnom dijelu milijuni sadnicahttp://grude.com/clanak/?i=2485624856Grude.com - klik u svijetFri, 03 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-smilje-hercegovina-031516.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz godine u godinu, na području Ljubinja sve je više plantaža zasađenih ovom biljkom<p>Zbog obolijevanja duhana i nepostojanja njegovog organiziranog otkupa, sve veći broj Ljubinjaca odlučuje se za plantažni uzgoj smilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj općini trenutno postoje tri destilerije, odnosno tvrtke koje se bave uzgojem, otkupom i preradom ove ljekovite biljke. U lokalnoj upravi ističu da uzgoj smilja u ovom malom mjestu ima perspektivu, jer se proizvođačima garantira siguran otkup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz godine u godinu, na području Ljubinja sve je vi&scaron;e plantaža zasađenih ovom biljkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Jedna ova destilerija već ima svoj zasad od 600 000 sadnica, a oni planiraju i na teritoriji Ljubinje 2 milijuna sadnica da posade. Oni su inače destilerija koja djeluje na regiji, ovoj da kažemo hercegovačkoj i imaju u Ljubinju, imaju u Stocu, imaju u Čitluku svoje destilerije, sad na Berkovićima treba novu destileriju da otvore, tako da bi njihovi kapaciteti bili ne&scaron;to oko 20 tona dnevne prerade smilja'', rekao je Darko Krunić, načelnik općine Ljubinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Krunić tvrdi da se uz otvaranje ove destilerije, ujedno otvaraju i nova radna mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Tu mi imamo zaposlenih 7,8 ljudi, oni su ovdje dobili od općine salu jednu gdje su tu svoju destileriju instalirali i jednostavno to im je dano besplatno samo uz određeni uvjet da određeni broj ljudi zaposle tijekom godine'', dodaje Krunić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkupna cijena smilja u pro&scaron;loj sezoni iznosila je između 3,20 i 3,50 KM. To je znatno manje u odnosu sa prethodne godine kada je ta cijena stizala i do pet KM, a koju su mnogu smatrali nerealnom. Da uzgoj smilja u Ljubinju ima perspektivu smatraju i u Firmi &ldquo;Ljbilje&rdquo;, koja se već godinama bavi uzgojem, otkupom i preradom smilja i drugog ljekovitog bilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrka &ldquo;Ljbilje&rdquo; ima desetak hektara vlastitih plantaža ljekovitog bilja, među kojim je i smilje, te 100 hektara kooperantskih plantaža na području cijele Hercegovine. Prinos po biljci tokom jesenje žetve kažu bio je veliki, &scaron;to u neku ruku i nije dobro, jer je to negativno utjecalo na kvalitetu i postotak ulja u smilju. Upravo po tome u ovoj firmi formiraju i otkupnu cijenu ove biljke, javlja <strong>Elta TV.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Cijenu smilja sirovine, određuje cijena ulja na trži&scaron;tu. Cijena ulja smilja je i cijenjeno i skupo, to je burzovna roba, cijena može da varira u jednom trenutku je bila 2 000 eura, sada je ta cijena ne&scaron;to niža'', naglasila je Dangubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako nisu željeli da govore pred kamerama, uzgajivači smilja kažu da se nadaju da će im ovaj posao donijeti siguran prihod. Mnogi od njih smiljem su zamijenili zasade duhana, koji je većini godinama bio jedini izvor prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/288YFb91KGc" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-smilje-hercegovina-031516.jpgPorezna uprava FBiH u akciji: U 206 nadzora otkrila 65 neprijavljenih radnikahttp://grude.com/clanak/?i=2486624866Grude.com - klik u svijetFri, 03 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-inspekcija_federalna-e1475855529998.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Također, otkriveno je 15 objekata u kojim je obavljana djelatnost bez odobrenja nadležnog organa<p>Porezna uprava Federacije BiH u četvrtak je izvr&scaron;ila 206 inspekcijskih nadzora poreznih obveznika koji obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti, u kojima je otkriveno 65 neprijavljenih radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, otkriveno je 15 objekata u kojim je obavljana djelatnost bez odobrenja nadležnog organa, 55 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune i 12 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog utvrđenih nepravilnosti - zapo&scaron;ljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja - zapečaćna su 34 objekta i izdato je 127 prekr&scaron;ajnih naloga, s izrečenim novčanim kaznama od 298.650 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava Federacije BiH će i tijekom 2017. nastaviti provoditi aktivnosti na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije te poziva porezne obveznike da po&scaron;tuju zakone, kako se ne bi izlagali sankcijama i dodatnim tro&scaron;kovima, priopćeno je iz te institucije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-inspekcija_federalna-e1475855529998.jpgPOSAO IZ SNOVA Putuješ, fotkaš i pišeš o tome, a za to si plaćenhttp://grude.com/clanak/?i=2484424844Grude.com - klik u svijetThu, 02 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-02-slike.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mogu se prijaviti svi stariji od 18 godina <p>Dvoje sretnika ima &scaron;ansu besplatno proputovati Europu i za to dobiti novac. Busabout je otvorio radni natječaj za dvije pozicije, zapo&scaron;ljavaju novog ambasadora brenda i video producenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući zaposlenici njihovim će autobusima proputovati najatraktivnije europske lokacije. Od Portugala, preko Ibize, Pariza, Amsterdama, če&scaron;kih dvoraca, preko Jadranskog mora do Grčke i Poljske putovat će između travnja i rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Busabout je autobusna hop on - hop of mreža koja povezuje 46 destinacije u 15 zemalja. Novim suradnicima nudi plaćen put, smje&scaron;taj, džeparac i hranu, a za tu poziciju odabrat će dvoje najkreativnijih kandidata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za uzvrat suradnici izvje&scaron;tavat će na dru&scaron;tvenim mrežama o svom putovanju. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijaviti se može preko njihove <a href="http://blog.busabout.com/brand-ambassador/">aplikacije.</a></p> <p><br />Mogu se prijaviti svi stariji od 18 godina s važećom putovnicom. Od budućeg ambasadora svog brenda očekuju da u trominutnom videu pokaže za&scaron;to bi ba&scaron; njega trebali odabrati. Njihov video producent u dvominutnom videu treba pokazati svoju sposobnost odabira lokacija i montiranja. U obzir dolaze samo prijave na engleskom. Sve zainteresirane potiču da budu &scaron;to kreativniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/ <a href="http://100posto.hr/news/putuj-fotkaj-i-pisi-o-tome-a-jos-za-to-primas-placu">100posto.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-02-slike.jpgKupovina autobusnih karata preko interneta od sada dostupna i u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2480624806Grude.com - klik u svijetWed, 01 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-autobus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tim mladih entuzijasta i inovatora, rođenih i odraslih u BiH, nakon osvajanja hrvatskog tržišta šire svoje poslovanje na Bosnu i Hercegovinu<p>Zaboravite čekanje u redu i kupovinu autobusnih karata na kolodvorima. Stigao je Vollo! Tim mladih entuzijasta i inovatora, rođenih i odraslih u BiH, nakon osvajanja hrvatskog trži&scaron;ta &scaron;ire svoje poslovanje na Bosnu i Hercegovinu. Njihova je misija učiniti putovanje jednostavnijim, transparentnijim i svima pristupačnim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vollo je online platforma za pretraživanje autobusnih karata na kojoj u samo nekoliko koraka možete pronaći i kupiti najpovoljniju kartu. Uz online kupovinu, Vollo nudi usporedbu prijevoznika, informacije o terminima i duljini putovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, utipkate li na Vollo.net naziv svoje rute očekuju vas informacije o relaciji na kojoj putujete, opremljenosti autobusa na liniji i stajanjima pojedinih prijevoznika, pi&scaron;e Akta.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to Bosna i Hercegovina? Suosnivači Marko Jukić i Darko &Scaron;kulj rođeni su i odrasli u Vitezu, dok je treći suosnivač Igor Pravdić iz Livna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine obrazovanja i stjecanja radnog iskustva učinile su svoje te su nekoć kolege s fakulteta danas mlad i inovativan poslovni tim. Inače, i sami zaljubljenici u putovanja trude se doskočiti izazovima na koje su nai&scaron;li u aspektu ogranizacije prijevoza i kupovine karata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marko Jukić je svoju poslovnu avanturu započeo upisom na studij Multimedije na Sveučili&scaron;tu Sjever. Tijekom studiranja obi&scaron;ao je 40-ak zemalja radeći za Rocket Internet, njemačku internet kompaniju sa sjedi&scaron;tem u Berlinu. &nbsp;Nakon &scaron;to je skupio inozemna iskustva, radeći u: Maleziji, Singapuru, Azerbejdžanu i Berlinu vratio se i pokrenuo Vollo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli je projekt osmislio s kolegama Darkom &Scaron;kuljem, Igorom Pravdićem te Aleksandrom Ruskim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nismo zaboravili od kuda dolazimo, ali znamo gdje idemo - želimo približiti Bosnu i Hercegovinu infrastrukturi 21. stoljeća te olak&scaron;ati kretanje kako domaćim putnicima, tako i turistima.&rdquo; - rekao je Marko o prodoru Vollo servisa na domaće trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno se u Vollo tražilici nalazi preko 70 tisuća linija i 2,2 milijuna kombinacija za putovanje autobusom u 20-ak europskih zemalja. Uz pomoć preko 100 partnera, Vollo je autobusnim linijama uspio povezati cijelu Hrvatsku te sjevernu i južnu Europu. Sada to čini i s prijevoznicima u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo nakon pokretanja ideje potencijal startup tvrtke prepoznao je Grad Zagreb na Zagreb Connect startup konferenciji. Kao nagradu Vollo je dobio 5000 eura, godinu dana inkubacije u Tehnolo&scaron;kom parku u Zagrebu te put u Tel Aviv gdje će se povezati s izraleskom startup scenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, Vollo je jo&scaron; u ranoj fazi razvoja progla&scaron;en najboljim hrvatskim startupom na CESA (Central European Startup Awards) natjecanju. Nominiran je među 100 najboljih startupa srednjoistočne i južne Europe na Startup Istanbul Challengeu te je u&scaron;ao u top 13 startupa na Catch pitch izazovu u Beogradu. Vollo je također dobio investiciju predakceleracijskog programa StartUp Factory Zagreb, zajedno s mentorskom i konzultantskom podr&scaron;kom te pravom na tromjesečno kori&scaron;tenje uredskog prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako vlada velika zainteresiranost vodećih busnih prijevoznika, pozivamo ostale da se jave za besplatnu integraciju. Također, budući da smo u fazi rasta, zainteresirani smo za zapo&scaron;ljavanje kako bi upotpunili svoj tim developera i dizajnera, kao i voditelja prodaje i marketinga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e o online platformi za pretraživanje autobusnih karata možete saznati <a href="https://vollo.ba">OVDJE.</a></p> <p>Inače, uslugu kupovine karata preko interneta ima i tvrtka Autoherc, op&scaron;irnije na <a href="http://autoherc.info">Autoherc.info.&nbsp;</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a href="http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/kupovina-autobusnih-karata-preko-interneta-od-sada-dostupna-i-u-bih/75004">Akta.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-autobus.jpgVAPAJ SA SJEVERA 'Imamo gomilu otvorenih radnih mjesta, očajnički tražimo radnike'http://grude.com/clanak/?i=2480724807Grude.com - klik u svijetWed, 01 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-danska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više od trećine tvrtki u ovoj industrijski i tehnološki razvijenoj državi ne može pronaći ljude za prazna radna mjesta. A radnih mjesta je zaista mnogo<p>Danska, jedna od europskih država čija se ekonomija najbrže oporavila od krize, nalazi se u velikim problemima. Tamo&scaron;nje se tvrtke muče s popunjavanjem radnih mjesta, pi&scaron;e New York Times.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peter Enevoldsen i njegova tvrtka Sjorring Maskinfabrik suočeni su upravo s tim problemom. Kada su dobili narudžbu za izradu dijelova za traktore, narudžbu vrijednu vi&scaron;e od 500 tisuća eura, Enevoldsen jednostavno nije mogao naći dovoljno ljudi koji bi popunili novootvorena radna mjesta u njegovoj tvrtki te je isporuka odgođena za tri mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danska je, naime, jedna od svega nekoliko država Europe u kojoj su gotovo svi radno sposobni stanovnici zaposleni. Međutim, Danci ne slave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od trećine tvrtki u ovoj industrijski i tehnolo&scaron;ki razvijenoj državi ne može pronaći ljude za prazna radna mjesta. A radnih mjesta je zaista mnogo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danske tvrtke traže inženjere, mehaničare, električare, stolare, specijaliste za informacijske tehnologije i programere. Plaće kojima bi privukle nove ljude sve vi&scaron;e rastu. Tvrtke koje ne mogu pronaći djelatnike smanjuju proizvodnju, odbijaju poslove te odgađaju planove za &scaron;irenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Potrebni su sam vje&scaron;ti radnici, ali ih ne možemo pronaći', rekao je Enevoldsen. 'Ako se broj radne snage ne poveća, na&scaron; rast bi se mogao značajno usporiti.'</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika Britanija, Njemačka i danski susjedi na sjeveru također se približavaju punoj zaposlenosti. Ove države sada gledaju prema Danskoj kako bi naučili kako se nositi s malim stopama nezaposlenosti, pi&scaron;e Jutarnji.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danska i njezinih ne&scaron;to manje od &scaron;est milijuna stanovnika proizvode &scaron;aroliku lepezu proizvoda - od lijekova do industrijskih strojeva. Kako bi pojačala sektor tehnologije danska je vlada imenovala 'ambasadora za tehnologiju' koji je zadužen za odnose s Googleom i drugim tehnolo&scaron;kim gigantima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Danskoj je sada stopa nezaposlenosti na 4,3 posto. Kada bi bila jo&scaron; manja, gotovo sigurno bi nastupila inflacija. Rast je s druge strane skroman. Pro&scaron;le je godine danska ekonomija narasla za 1,2 posto i to unatoč grabežu za novi radnim mjestima. Međutim, potražnja za radnicima u nekim sektorima je toliko velika da se ekonomisti brinu da bi danski oporavak mogao stati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Ovakav rast se ne može nastaviti budući da nemamo radnu snagu koja bi ga održavala', rekao je Steen Nielsen, direktor za politiku trži&scaron;ta rada u Konfederaciji danske industrije, glavne poslovne lobističke grupe. 'Ako ne budemo uspjeli povećati broj raspoložive radne snage, morat ćemo se zadovoljiti sa slabijim rastom.'</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je na izazove u kojima se trenutno nalazi država odgovorila dopu&scaron;tanjem starijim osobama da dulje rade te poticanjem EU državljana na dolazak u Dansku. Neki poslodavci su se okrenuli izbjeglicama za popunjavanje radnih mjesta, međutim većina ljudi koja dolazi u Dansku nije obučena za rad na tim zahtjevnim radnim mjestima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka, kojoj nedostaje inženjera, medicinskih sestara i drugih visokoobrazovanih radnika, ustanovila je programe za obučavanje izbjeglica kako bi popunila prazna radna mjesta. Neke danske tvrtke počele su otvarati urede i u drugim državama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danska centralna banka nadzire cijelu situaciju kako bi se izbjegle neželjene posljedice poput smanjene produktivnosti i rasta plaća. Plaće u Danskoj većinom se reguliraju pregovorima između sindikata, vlade i udruga poslodavaca, međutim tvrtke koje posluju u sektoru tehnologije i industrije morale su povećati plaće kako bi privukle nove radnike te se očekuje da će plaće u tim sektorima nastaviti rasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onda je tu problem onih koji ne žele raditi. Otprilike 92 tisuće Danaca živi od naknade za nezaposlene, a tvrtke tvrde da bi mnogi od njih mogli raditi - naravno, kada bi htjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danska vlada posebnim mjerama želi potaknuti one koji su u prijevremenoj mirovini, studente i koji primaju invalidsku mirovinu da rade. Tvrtke sve intenzivnije lobiraju kod zakonodavaca da pojačaju podučavanje tehnologije i praktičnih sposobnosti kako bi mladi Danci odmah po zavr&scaron;etku obrazovanja bili spremni raditi u visokotehnolo&scaron;kom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velike tvrtke poput Microsoftove danske podružnice se jo&scaron; kako-tako snađu, međutim male se tvrtke jako muče. Clio Online, tvrtka koja digitalizira materijale za državne edukacijske programe, vodeći je trži&scaron;ni igrač, ali se ne može dalje razvijati zbog nedostatka kvalificirane radne snage. Nije im puno pomoglo ni otvaranje podružnice u Ukrajini, čak &scaron;tovi&scaron;e, razlika u poslovnoj kulturi na&scaron;tetila je učinkovitosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka procjenjuje da su pro&scaron;le godine zbog nedostatka radnika izgubili 1,5 milijuna eura u potencijalnim prihodima. 'Gubimo novac svaki dan', rekao je direktor za marketing u Clio Online Thomas Overholt Hansen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a href="http://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/drzava-koja-bi-za-hrvate-mogla-postati-nova-irska-imamo-gomilu-otvorenih-radnih-mjesta-a-svi-nasi-ljudi-vec-su-zaposleni-ocajnicki-trazimo-radnike/5698859/">Jutarnji.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-danska.jpgBesplatan put na Novi Zeland za one koji traže posaohttp://grude.com/clanak/?i=2481124811Grude.com - klik u svijetWed, 01 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-wellington.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>LookSee Wellington će odabrati 100 kandidata koji su privukli najviše pažnje<p>Tehnolo&scaron;ka industrija u Wellingtonu na Novom Zelandu aktivno traži stotinu stručnjaka za poslove računalnih programera, produktnih menadžera, digitalnih stratega, kreativnih direktora i analitičara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi privukli stručni kadar da se preseli na otok, nude besplatan put u glavni novozelandski grad svima onima koji mogu dokazati svoju vrijednost na ovim poljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad je osmislio globalni program za privlačenje talenata u sklopu kojeg će ugostiti 100 potencijalnih kandidata za posao na tjedan dana. Tijekom tog tjedna kandidati će sudjelovati u raznim razgovorima za posao, ali i dobiti priliku da pobliže upoznaju ovaj prekrasni otok.</p> <p><br />Ljudi koji žele posao na Novom Zelandu trebaju napraviti profil na internetskoj stranici LookSee Wellington do 20. ožujka 2017. Novozelandske tehnolo&scaron;ke tvrtke će ih pregledati i odabrati svoje favorite, a LookSee Wellington će odabrati 100 kandidata koji su privukli najvi&scaron;e pažnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njima će platiti smje&scaron;taj i put do Novog Zelanda u prvoj polovici svibnja kada će biti održani razgovori za posao, a najstručnijima će biti ponuđen ugovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e o ovom globalnom programu za privlačenje talenata na Novi Zeland pronađite na <a href="https://www.lookseewellington.co.nz/account/register">službenoj stranici LookSee Wellingtona.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a href="http://punkufer.dnevnik.hr/clanak/dijeli-se-besplatan-put-na-novi-zeland-za-nezaposlene---468411.html">Punkufer.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-wellington.jpgIZVJEŠĆE UN-A Roboti će zamijeniti dvije trećine svih radnika u zemljama u razvojuhttp://grude.com/clanak/?i=2483924839Grude.com - klik u svijetWed, 01 Mar 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-02-roboti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Niskokvalificirani poslovi podložniji automatizaciji jer ih lakše obavljaju roboti. <p>Izvje&scaron;će UN-ove Konferencije o trgovini i razvoju pokazalo je da automatizacija jo&scaron; vi&scaron;e utječe na zemlje u razvoju nego na razvijene države, prenosi portal Futurism.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;ću stoji da "povećana upotreba robota u razvijenim državama prijeti naru&scaron;avanju tradicionalnog rada ekonomičnog u državama u razvoju."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Citiran je i izvje&scaron;taj Svjetske banke: "Broj zanimanja koja bi mogla biti znatno automatizirana zapravo je veći u državama u razvoju od onog u naprednijim država, gdje su mnogi takvi poslovi već nestali".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo znači da su niskokvalificirani poslovi podložniji automatizaciji jer ih lak&scaron;e obavljaju roboti. Dvije trećine svih poslova u zemljama u razvoju mogle bi biti automatizirane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Automatizacija bi mogla dovesti do vraćanja domaće proizvodnje u razvijene države iz država u razvoju. Prema izvje&scaron;ću to se već događa vrlo sporo, ali proces bi mogao biti znatno ubrzan u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj zaključak navodi na pitanja kako za&scaron;tititi ljudski rad i ekonomiju od automatizacije te kako ublažiti utjecaj kori&scaron;tenja robota na države u razvoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema izvje&scaron;ću, "rezultate će oblikovati političke strategije". Države se moraju početi pripremati za neizbježnu automatizaciju i nestanak poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga treba prihvatiti "digitalnu revoluciju" i mijenjati strategije obrazovanja uz potporu "makroekonomskih, industrijskih i dru&scaron;tvenih strategija".</p> <p>&nbsp;</p> <p>To znači da moramo u potpunosti uključiti računala u sustave obrazovanja i iz temelja promijeniti način na koji funkcioniraju dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od rje&scaron;enja moglo bi biti uvođenje "Univerzalnog osnovnog dohotka", garantiranog prihoda za sve članove dru&scaron;tva bez obzira na to jesu li zaposleni i kakva im je ekonomska situacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovom prijedlogu već se raspravlja i testira se u Finskoj i drugim državama, tako da ćemo u bliskoj budućnosti moći analizirati rezultate i ako su pozitivni - uvesti ovakav sustav dohotka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Disruptivne tehnologije uvijek sa sobom nose mje&scaron;avinu koristi i rizika", stoji u izvje&scaron;ću. Uvijek moramo odvagnuti rizike te u isto vrijeme tražiti nove načine da njima unaprijedimo dru&scaron;tvo, prenosi <a href="http://www.index.hr/vijesti/clanak/izvjestaj-una-roboti-ce-zamijeniti-dvije-trecine-svih-radnika-u-zemljama-u-razvoju/953959.aspx">Index.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-02-roboti.jpgNovim planom poslovanja pozornost se usmjerava na sigurnu i kvalitetnu opskrbu kupacahttp://grude.com/clanak/?i=2478924789Grude.com - klik u svijetTue, 28 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-28-17_ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnjoj 29. skupštini JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održanoj u upravnoj zgradi poduzeća donesena je Odluka o usvajanju Plana poslovanja JP „Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar za 2017.–2019. godinu.<p>&nbsp;</p> <p>Navedeni plan urađen je na temelju planova organizacijskih jedinica Dru&scaron;tva, plana proizvodnje, potro&scaron;nje i nabave električne energije sukladno Elektroenergetskoj bilanci za 2017.&ndash;2019. godinu. Izvr&scaron;ni direktor za Ekonomske poslove EPHZHB-a, Anto Tuti&scaron;, naglasio je &bdquo;da je važna stavka za sastavljanje trogodi&scaron;njega plana, bila i činjenica da je najveći kupac električne energije Aluminij d.d. Mostar odlučio promijeniti opskrbljivača, te od 1. siječnja 2017. godine nabavlja električnu energiju od Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rizik u trogodi&scaron;njem planu poslovanja za 2017. &ndash; 2019. godine otvoreno je trži&scaron;te električne energije, &scaron;to bitno mijenja uvjete poslovanja".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novim planom poslovanje JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posebnu pozornost usmjerava na sigurnu i kvalitetnu opskrbu kupaca, cijene električne energije, naplatu isporučene električne energije, kao i na procese razdvajanja djelatnosti sukladno odluci</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarskoga vijeća Energetske zajednice i provedbi Direktiva Trećeg energetskog paketa. Osim toga intenzivno će se raditi i na pokretanju zakonskih izmjena koje se odnose na smanjenje prekomjernih naknada po proizvedenom kWh kao i na zavr&scaron;etku započetih investicija, posebice VE Mesihovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skup&scaron;tinom je presjedala Jasmina Pa&scaron;ić, punomoćnica Vlade FBiH kao većinskoga državnog vlasnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-28-17_ephzhb.jpgVIDEO Izračunajte koliko dana godišnje radite za državuhttp://grude.com/clanak/?i=2479524795Grude.com - klik u svijetTue, 28 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-28-porez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promoviran online kalkulator poreza Mojporez.ba, dostupan za sve građane. <p>U Sarajevu je promoviran online kalkulator poreza, dostupan za sve građane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na jednostavan način i brzo, svi mogu izračunati koliko novca kroz svoja primanja daju državi kroz poreze, doprinose na plaće, ili PDV, na osnovu redovnih mjesečnih nabavki hrane, goriva, duhana i druge akcizne robe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://mojporez.ba">Mojporez.ba</a> je online kalkulator koji daje odgovore na mnoga važna pitanja za građane BiH. Ono najzanimljivije je koliko mi, zapravo, radimo za državu i njene organe i institucije, te za proračunske korisnike, te je li ovaj rad srazmjeran onome &scaron;to od države dobijemo, pi&scaron;e <strong>Radiosarajevo.ba.</strong></p> <p>Prosječno, zaposleni u BiH od 365 dana u godini, 189 rade kako bi izmirili porezne obaveze. Preostalih 176 rade za vlastite potrebe. U prijevodu, tek sredinom mjeseca srpnja zavr&scaron;ava na&scaron; rad "za državu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promoviran je i animirani film koji poja&scaron;njava na kojem principu radi porezni kalkulator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte video:&nbsp;</p> <p><iframe src="http://www.youtube.com/embed/VPhdGowdx1A" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-28-porez.jpgNovozelandski premijer: Trebamo imigrantske radnike jer lokalni ne prolaze test na droguhttp://grude.com/clanak/?i=2476424764Grude.com - klik u svijetMon, 27 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-radnici_20na_20skeli_1305973871.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samo u prvom mjesecu ove godine na Novi Zeland je stiglo 71.300 ljudi<p>Novozelandski premijer Bill English rekao je u ponedjeljak da se njegova zemlja mora osloniti na imigrantske radnike jer mnogi lokalni radnici ne mogu proći testove na drogu kada apliciraju za radno mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>English je komentar izrekao pred novinarima koji su ga ispitivali o sve većem broju imigranata koji pristižu na Novi Zeland. Samo u prvom mjesecu ove godine na Novi Zeland je stiglo 71.300 ljudi, pokazuju statistike u izvje&scaron;ću objavljenom u ponedjeljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na konferenciji za novinare, English je upitan za&scaron;to 140.000 nezaposlenih Novozelanđana ne zadovoljava testove za radno mjesto u toj zemlji s 4,8 milijuna stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jedna od najtežih stvari ovih dana jest proći test na drogu", kazao je Engllish.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;to se tiče sigurnosti, na radnom mjestu ne možete imati osobu pod utjecajem droge, a mnogo mladih ljudi nije u stanju proći taj test", prenose agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-radnici_20na_20skeli_1305973871.jpgEuropska unija ide prema ukidanju gotovinehttp://grude.com/clanak/?i=2474624746Grude.com - klik u svijetSun, 26 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-26-euros.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U naporima da, barem tako tvrde, smanji mogućnost financiranja terorizma i pranja novca, Europska unija najavila je oštru i nemilosrdnu borbu protiv gotovine.<p>Da &ndash; gotovine, papirnatoga novca &ndash; uglavnom, protiv &ldquo;opipljivih para&rdquo;, vrlo vjerojatno i zato &scaron;to se njezina borba protiv originalnih terorista od krvi i mesa posljednjih desetljeća nekako pokazala uzaludnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za&scaron;to protiv gotovine?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato &scaron;to je upravo gotovina, prema brojnim europskim i svjetskim istraživanjima, platforma koja idealno pogoduje &ldquo;lo&scaron;im dečkima&rdquo;, svima onima koji za sobom ne žele ostavljati digitalne niti ikakve druge tragove, koji žele ostati skriveni, daleko od očiju javnosti, a kamoli represivnoga aparata koji ih godinama bezuspje&scaron;no poku&scaron;ava uloviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;alu na stranu &ndash; svijet ionako već spontano sam po sebi sve vi&scaron;e odbacuje gotov novac i okreće se kartičnom plaćanju &ndash; pa čak i plaćanju virtualnim apoenima &ndash; ali sudeći prema najnovijoj inicijativi Europske unije koja je predložena 23. siječnja ove godine, u skorijoj budućnosti praktički vi&scaron;e neće biti moguće u potpunoj anonimnosti za gotov novac kupovati one malo skuplje i vrijednije artikle.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dozvoljeni prag</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to će biti eventualni maksimalni dozvoljeni prag u kori&scaron;tenju gotovine, jo&scaron; nije poznato, ali moguće je da će se Europska unija poslužiti već nekim postojećim ograničenjima i regulativama koje pojedine zemlje EU koriste znatno prije nego &scaron;to je predložena ova inicijativa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznat je primjer Francuske, gdje je gornja granica gotovinskoga plaćanja 3000 eura za fiskalne rezidente, a trgovci kod primanja gotovine imaju pravo odbiti sve uplate koje podrazumijevaju vi&scaron;e od 50 kovanica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka, Malta, Cipar, Slovenija, Island, Austrija i Litva dosad nisu osjećale potrebu implementirati ovaj limit, iako je njemačka Vlada, obavijestio je u veljači pro&scaron;le godine Deutsche Welle, intenzivno stala razmi&scaron;ljati treba li možda uvesti gornju granicu za plaćanje u ke&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postojeća rje&scaron;enja razlikuju se od države do države &ndash; u Mađarskoj privatne osobe, primjerice, ne poznaju limit u plaćanju gotovinom, ali pravne su obvezne odbiti gotovinu ako svota prema&scaron;uje milijun i pol mađarskih forinti (oko 5000 eura), dok se u Portugalu kartica mora provući za svaku kupnju iznad 1000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Če&scaron;koj je limit za plaćanje gotovinom zacementiran na 350.000 kruna (oko 14.000 eura), a limit za rezidente u &Scaron;panjolskoj postavljen je na 2500 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, tisuću je rje&scaron;enja i modela među kojima se može birati, a sve u svrhu po&scaron;tovanja već donesenoga akcijskoga plana EU u borbi protiv terorizma koji podrazumijeva ažuriranje europskih regulativa i prilagođavanje postojećih novim prijetnjama i metodama borbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznata je činjenica, upozorava znanstvena savjetnica Ekonomskoga instituta u Zagrebu Jelena Budak, da se dio kriminalnih aktivnosti, a tako i terorizma, financira gotovinom, &scaron;to je u posljednje vrijeme posebno vidljivo na primjeru krijumčarenja ljudi, odnosno izbjeglica koje na putu prema EU plaćaju usluge krijumčarenja u gotovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Gotovina postaje atraktivnije sredstvo plaćanja ilegalnih aktivnosti paralelno s umrežavanjem institucija i razmjenom podataka o bankovnim transakcijama u svijetu i sve je teže i skuplje zamračiti tokove novca, prikriti izvore financiranja terorizma te oprati ilegalno stečen novac. Razumljivo je onda da se politikama nastoji suziti manevarski prostor i novčane tokove usmjeriti u kanale koje je moguće kontrolirati &ndash; poja&scaron;njava Budak napore Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se obja&scaron;njava u ovoj inicijativi, ona se savr&scaron;eno nadovezuje na odluku Europske centralne banke (ECB) iz svibnja 2016. godine, kojom se ukida daljnja proizvodnja novčanice od 500 eura, a dopu&scaron;teno je da bude u optjecaju najkasnije do 2018. godine, nakon čega je vi&scaron;e neće smjeti biti na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pranje novca</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Inicijativa se nadalje nadovezuje na treću Europsku direktivu protiv pranja novca, koja dilere umjetninama i antikvitetima prisiljava da identificiraju sve kupce i vode podatke o svim transakcijama većim od 15.000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, prije nego &scaron;to inicijativa doista bude prihvaćena, Europska će unija morati rije&scaron;iti nekoliko prepreka koje stoje na putu njezine implementacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo, treba utvrditi neki gornji limit dopu&scaron;tenoga gotovinskoga plaćanja koji će biti prihvatljiv i smislen u svim zemljama EU, posebno s obzirom na &scaron;arolikost njihove platežne moći, valuta, gospodarskih prilika, ali i postojećih praksi kad je u pitanju kartično plaćanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stalni nadzor</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska je, primjera radi, s gotovo devet milijuna debitnih i kreditnih kartica i njihovim godi&scaron;njim rastom od dva posto u samom vrhu EU prema broju kartica po stanovniku, ali je i dalje muči problem &scaron;to se karticama može plaćati u samo 11 posto ukupnoga broja poslovnih objekata, kao i činjenica da se 44 posto izdanih kartica zapravo ne koristi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo, Unija će se morati pozabaviti i optužbama onih koji tvrde da je ograničavanje kori&scaron;tenja gotovine zapravo korak prema potpunom i legaliziranom gubitku anonimnosti koji će vladama zemalja Europske unije praktički dopustiti kontinuirani nadzor svih njihovih građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najglasniji je u promicanju ove ideje posljednjih dana investicijski guru Jim Rogers, koji incijativu uspoređuje s Big Brotherom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mnoge su zemlje već uvele tu praksu. U nekim američkim državama također ne možete plaćati gotovinom iznad određenih iznosa. Vlade to obožavaju. Tako vas mogu kontrolirati. Želite li kupiti &scaron;alicu kave, znaju koju kavu pijete i gdje je pijete&rdquo;, znakovito je poručio i naglasio da će Vlade, u poku&scaron;aju da zata&scaron;kaju prave razloge kompletnoga nadzora, uvijek to opravdavati &ldquo;javnim dobrom&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jelena Budak ipak ističe da je u digitalno doba posve iluzorno vjerovati da kori&scaron;tenjem gotovine &scaron;titimo svoju privatnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zapravo je &scaron;titimo u zanemarivoj mjeri u odnosu na druge sfere svakodnevnoga života, u kojem privatnosti jednostavno vi&scaron;e nema. Nije problem zadiranje u privatnost u smislu prikupljanja podataka o transakcijama, nego je glavno pitanje tko ima pristup podacima i ovlasti kori&scaron;tenja te u koje svrhe. Dakle, pitanje je nadležnosti i kontrole, a za to, bojim se, nitko nema pouzdano dugoročno rje&scaron;enje ni na svjetskoj razini. Pojedinac jednostavno mora biti svjestan da u dana&scaron;nje doba u svakom djeliću svoga života ostavlja neizbrisiv zapis i da ga kori&scaron;tenje gotovine neće spasiti od naru&scaron;avanja privatnosti &ndash; smatra Budak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sličnoga su mi&scaron;ljenja i predlagatelji inicijative koji se većinom pozivaju na veliko Europolovo istraživanje pod nazivom &ldquo;Za&scaron;to je gotovina i dalje kralj plaćanja&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o velikoj strate&scaron;koj analizi načina i metoda kori&scaron;tenja gotovine od strane kriminalnih organizacija i terorista, a među kojima su krijumčarenje ili pranje novca, kao i ne&scaron;to sofisticiraniji načini stapanja ilegalnih sredstava u posve legalnu ekonomiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je na razini EU zamijećeno kao paradoks jest činjenica da se količina papirnatih novčanica, neovisno o redovitom godi&scaron;njem smanjenju udjela gotovinskoga plaćanja, neprestano povećava, pa ih je krajem 2014. godine na razini Unije u optjecaju bilo ukupno trilijun, od čega se 54 posto odnosi na velike novčanice od 100 do 500 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Krupne novčanice</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Općenito, tada zabilježene novčanice od 500 eura u optjecaju novca predstavljale su gotovo 30 posto ukupno dostupnoga novca u gotovini, &scaron;to je bilo posebno znakovito s obzirom na to da su brojna istraživanja pokazivala kako 56 posto ispitanika nikad u životu nije uživo vidjelo tako izda&scaron;nu novčanicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gdje su se, dakle, sve one nalazile i je li doista moguće da su isključivo u rukama kriminalnih organizacija?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europol vjeruje da jest, a to dodatno potkrjepljuje podacima iz 2011. godine, koji su pokazali da se od tada&scaron;njih 840 milijardi eura novčanica u optjecaju za konkretne transakcije koristi ukupno jedna trećina te da za nekih 200 milijardi eura istražitelji ne znaju gdje se nalaze niti za &scaron;to se koriste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, ne služi ba&scaron; sav taj novac za ilegalne poslove jer čak i kriminalci imaju potrebu obavljati legalne transakcije &ndash; primjerice, kad si kupuju hranu, plaćaju noćenja, podmiruju tro&scaron;kove prijevoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov dobar dio, dakle, koristi se u svrhe potpuno legalne ekonomije, ali se onda i dobar dio ilegalnih sredstava stapa u legalnu ekonomiju, čime mu se prikriva trag te zauvijek gubi izvor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Metode su &scaron;arolike &ndash; od fizičkoga krijumčarenja novca (u tome prema podacima Europola prednjače Kinezi i Nigerijci, dok je za Ruse i Ukrajince zamijećeno da u velikom broju i često na granicama prijavljuju unos maksimalnih zakonom propisanih iznosa u pojedinu destinaciju), preko njegova pretakanja u &ldquo;cash friendly&rdquo; biznise poput restorana, autopraonica, solarija i ostalih obrta koje smo navikli gledati u filmovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prljavi novac</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>S globalizacijom se potom javlja i takozvana &ldquo;Trade base money laundering&rdquo; metoda, koja podrazumijeva stapanje ilegalnih sredstava u legalnu ekonomiju kroz burzovne transakcije, no i dalje najvi&scaron;e prednjači &ldquo;zamjena&rdquo; prljavoga novca za vrijednosti poput dijamanata, umjetnina, nakita ili nekretnina, koji ne samo da ne gube na vrijednosti, nego u nekim slučajevima mogu osigurati i profit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Financiranje terorizma, spominje se u istraživanju, pritom se razlikuje od pranja novca, ponajvi&scaron;e zato &scaron;to se u pranju novca poku&scaron;ava sakriti njegov trag, dok se kod financiranja terorizma poku&scaron;ava prikriti cilj za koji će novac u konačnici služiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Metode kojima se koriste teroristi pritom su slične onima koje se koriste u pranju novca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovinu se rado krijumčari preko granice, kao u slučaju dvojice Libanonaca koji su 2013. godine u briselskoj zračnoj luci uhićeni sa 770.000 eura gotovine, za koju se sumnjalo da je za financiranje Hezbollaha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovina se potom povezuje i s nedavnim slučajevima terorističkih napada u Belgiji i Parizu, a posebno s ovim posljednjim, u kojem je jedan od terorista, osumnjičen za ubojstva 17 osoba, pred policijom bježao s ukupno 20.000 dolara u gotovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je u pitanju Hrvatska, inicijative EU možda neće pripomoći u svrhu borbe protiv terorizma, ali je svakako dobra za gospodarstvo u kojem, prema procjenama, 10 do čak 30 posto otpada na sivu ekonomiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bezgotovinsko plaćanje ima važnu ulogu u suzbijanju sive ekonomije jer svaka transakcija elektroničkoga plaćanja ostaje zabilježena, a za gotovinsko se plaćanje legalnih kupnji ponekad ne izdaje račun. Za plaćanje karticom ili elektronskim putem u pravilu se izdaje račun, transakcija je u svakom slučaju zabilježena i obračunavaju se porez i druga davanja. Bezgotovinsko plaćanje suzbija poreznu utaju, rad na crno i druge oblike sive ekonomije &ndash; poja&scaron;njava Jelena Budak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To možda najbolje sugerira da će i kod nas, čini se, biti prilično velik broj onih koji se ovoj inicijativi odupiru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>(Jutarnji list)</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-26-euros.jpgNestašica jaja u BiH, cijene pakiranja i do 10 KMhttp://grude.com/clanak/?i=2475124751Grude.com - klik u svijetSun, 26 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-26-jaja_jaje_dusko_jaramazpixsell_02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Peradari u Bosni i Hercegovini tvrde kako su sve izvjesnija poskupljenja i nestašica konzumnih jaja u našoj državi..<p>Skoro poskupljenje, ptičja gripa ili nesta&scaron;ica, ma &scaron;to bio razlog, ali u trgovinama diljem BiH sve je teže pronaći jaja. Kako pi&scaron;e vitez.info, posebno je alarmantna situacija u Zenici gdje danima vlada nesta&scaron;ica, a rijetkost je i pronaći pakiranja od &scaron;est ili deset komada, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>One koji ih i nađu dočeka &scaron;ok u obliku cijene koja se kreće i do deset maraka. Kako navode, prije samo nekoliko tjedana cijena pakiranja od 30 jaja bila je oko 6,60 KM, a danas je porasla na skoro osam KM. Na sarajevskim tržnicama pakiranje od 30 komada moglo se kupiti za &scaron;est, sedam ili osam KM, a cijena je ovisila o klasi i veličini jaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutačna cijena ove namirnice je sedam, osam i devet, a na nekim mjestima čak deset maraka. Pakiranje od 30 jaja klase A u tržnim centrima ko&scaron;ta od 6,80 do 7,90 KM, a klase M 7,20 KM. Obja&scaron;njenja prodavača bila su podijeljena, dok su jedni tvrdili kako slabo ide prodaja pakiranja od 30 komada te da su se zbog toga odlučili za prodaju manjih pakiranja, drugi tvrde da je razlog nesta&scaron;ice pojava ptičje gripe. Kako je kazala djelatnica u jednoj zeničkoj trgovini, jaja nemaju u prodaji jer ih je nemoguće nabaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peradari u Bosni i Hercegovini tvrde kako su sve izvjesnija poskupljenja i nesta&scaron;ica konzumnih jaja u na&scaron;oj državi, nakon &scaron;to je taj scenarij već zabilježen u zemljama Europske unije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-26-jaja_jaje_dusko_jaramazpixsell_02.jpgTodoriću se raspada poslovno carstvohttp://grude.com/clanak/?i=2472324723Grude.com - klik u svijetFri, 24 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-24-todoric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agrokor Ivice Todorića izgleda ima problema i u Srbiji, u kojoj je, s oko 10.000 zaposlenih, jedan od najvećih poslodavaca i vlasnik trgovačkih lanaca Mercator, Idea i Roda te tvrtki Frikom i Dijamant.<p>Srpski portal Insajder pi&scaron;e da će u 20 trgovina Mercatora biti isključena struja zbog nepo&scaron;tivanja ugovora o zakupu prostora i vi&scaron;emilijunskih dugova</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boban Rajić, direktor kompanije Coka, koja je Mercatoru ustupila prostor i radnike, izjavio je za Insajder kako je u sedam najvećih trgovina Mercatora na području Smedereva struja isključena u srijedu, pi&scaron;e tportal.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavio je da će u četvrtak isto zadesiti ostale dućane u tom gradu i u robnoj kući u Velikoj Plani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljska tvrtka Coka iz Smedereva imala je ugovor s Mercatorom o zakupu na 15 godina vi&scaron;e od 20 objekata od oko 15.000 kvadratnih metara na području Podunavskog i Braničevskog okruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor u vrijednosti od 30 milijuna dinara (oko 1,8 milijuna kuna) sklopljen je 2010., a direktor kompanije Coka tvrdi da Mercator od prosinca ne plaća ni struju ni najamninu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'U pitanju nije samo opstanak tvrtke Coka, već i mnogih drugih poduzeća u Srbiji', rekao je Rajić</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-24-todoric.jpgPoslovno umrežavanje za lakše pronalaženje poslahttp://grude.com/clanak/?i=2471524715Grude.com - klik u svijetThu, 23 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-23-bizzz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više nije dovoljno biti samo odličan učenik, traži se emocionalna inteligencija i snalaženje u prostoru i vremenu.<p>Da je danas je vrlo bitno poznavati prave ljude na pravom mjestu, svi mi već dobro znamo. Diploma, stručna usavr&scaron;avanja, jezici, znanje na računalo &ndash; sve to stoji, međutim ako nemate osobu koja će se zauzeti za vas i malo vas &bdquo;pogurnuti&ldquo; te&scaron;ko ćete dobiti neko dobro i atraktivno radno mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, to je realnost u Hrvatskoj i zato kada zavr&scaron;ite fakultete probajte se povezati sa &scaron;to vi&scaron;e poslovnih ljudi koji vas mogu ubaciti u &bdquo;vatru&ldquo;. Otvorite LinkedIn profil, tražite profil ljudi koji rade u području koje vas zanima &ndash; npr. marketing i mediji. Sigurno ima osoba koje su na važnim položajima pa bi bilo dobro da im po&scaron;aljete zahtjev za prijateljstvo i svoj CV. Nikada se ne zna &scaron;to se može izroditi iz svega toga, a u najgorem slučaju nećete dobiti nikakav odgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo bi dobro da posjećujete razne konferencije i stručne skupove gdje se okupljaju velike &bdquo;face&ldquo;. Probajte se ubaciti u neki razgovor, razmijenite vizitke i dogovorite sastanak, možda stručnu praksu ili volontiranje. Budite proaktivni, nemojte biti pasivni i stajati na mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to vi&scaron;e ljudi uhvatite u svoju &bdquo;mrežu&ldquo; to ćete imati vi&scaron;e &scaron;ansi da dođete do neke poslovne &scaron;anse. Otvorite blog, pi&scaron;ite o temi koja vas zanima, možda privučete poglede nekih menadžera ili direktora. Organizirajte predavanje o aktualnoj temi u marketingu, pozovite stručnjake na debatu, budite moderator i pokažite se u najboljem svjetlu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e nije dovoljno biti samo odličan učenik, traži se emocionalna inteligencija i snalaženje u prostoru i vremenu. Osoba koja je okretna, snalažljiva, kreativna, poduzetna &ndash; to je ono &scaron;to dana&scaron;nji poslodavci traže od mladih ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, svjedoci smo da dana&scaron;nja mladež nije toliko aktivna, nego je vi&scaron;e pasivna i osuđena na dru&scaron;tvene mreže gdje iskazuje svoju frustraciju i bijes na cijeli svijet. Istina je da ne živimo u idealnim vremenima, no opet je sve na nama. Onako kako se postavimo u životu tako će nam i biti. Aktivnost + poslovno umrežavanje = uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>ictbusiness.info</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-23-bizzz.jpgDiskoteke u Hercegovini limenke Coca-Cole na kojima piše 0,90 KM prodaju za 5 KM, najavljuju se prigovorihttp://grude.com/clanak/?i=2470324703Grude.com - klik u svijetWed, 22 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-22-cola_0_90.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na limenkama Coca Cole, omiljenog osvježavajućeg pića, ovih dana stoji cijena 0,90 KM.<p>&nbsp;</p> <p>I ni&scaron;ta tu ne bi bilo čudno da se na kioscima i trgovinama ona ne prodaje od 1 KM do 1,50 KM, a u diskotekama i do 5 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zahtjeva na&scaron;ih čitatelja ekipa portala Grude.com kontaktirala je poduzeće Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo gdje su nam objasnili da ne mogu utjecati na cijenu koju trgovci odrede.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo može preporučiti maloprodajnu cijenu svojih proizvoda, no osim preporuke nema utjecaja na maloprodajnu cijenu i trgovci mogu posve slobodno formirati maloprodajnu cijenu prema krajnjim potro&scaron;ačima u skladu s potražnjom na trži&scaron;tu.</p> <p>Bilo kakvo drugačije postupanje ne bi bilo u skladu s pozitivnim propisima koje Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo strogo i bez iznimke po&scaron;tuje, stoji u priopćenju poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, pojedine udruge potro&scaron;ača tvrde da nije u skladu sa zakonom prodavati po slobodnoj cijeni artikal na kojem je već istaknuta cijena i najavljuju prigovore na ovakvo pona&scaron;anje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-22-cola_0_90.jpgTEMA DANA: Skoro desetljeće raste nezaposlenost u ZHŽ-uhttp://grude.com/clanak/?i=2468924689Grude.com - klik u svijetTue, 21 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-21-biro_rada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Agencije za statistiku kojima raspolaže portal Grude.com, 2005. godine broj nezaposlenih u ZHŽ-u iznosio je 7999 osoba.<p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;lo godine stiglo se do brojke od 11.572 nezaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj nezaposlenih raste jo&scaron; od 2008. godine, skoro jedno desetljeće. Te 2008. bilo je<strong> 8702</strong> nezaposlenih, 2009. godine<strong> 9146</strong>, 2010. godine <strong>9.222</strong> nezaposlenih, 2011. godine <strong>9.280</strong> nezaposlenih, 2012. godine <strong>9.741</strong> nezaposleni, 2013. godine <strong>10.480</strong> nezaposlenih, 2014. godine <strong>10.974</strong> nezaposlenih, 2015. godine <strong>11.393</strong> nezaposlenih i pro&scaron;le 2016. godine bilo je<strong> 11.572</strong> nezaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznati bh. novinar i analitičar <strong>Velimir Begić</strong> za Grude.com je prokomentirao brojke kojima raspolažemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Brojke su nemilosrdne, a mnogi strahuju da je nezaposlenost jo&scaron; i veća. - <strong>Nezaposlenost</strong> se posljednjih deset godina u Zapadnohercegovačkoj županiji gotovo udvostručila, a<strong> i dalje će rasti unatoč konstantnom iseljavanju</strong>, &scaron;to bi trebalo barem dati lažnu sliku o manjoj nezaposlenosti, kao, primjerice, u Hrvatskoj, gdje se broj nezaposlenih smanjuje, iako se broj zaposlenih ne povećava. Razloga je za to mnogo: Pad trgovine koja je godinama bila nositelj gospodarstva, u proizodnji se povećava digitalizacija, novi pogoni se otvaraju, a za njih nije potrebno puno radnih mjesta, govori Begić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda mnogi za ovakvu situaciju krive politiku, Begić ističe da moramo svi prihvatiti odgovornost. -<strong> Previ&scaron;e se očekuje od vlasti, a premalo očekujemo od sebe</strong>. Rijetki se odlučuju za do&scaron;kolovanje i promjenu zanimanja,<strong> rijetki prepoznaju potrebe trži&scaron;ta rada</strong> i upisuju te &scaron;kole i fakultete. Tu se, možda s pravom, od vlasti očekuje da naprave neku strategiju, kaže Begić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da nije zanemariv ni broj ljudi koji rade, a da nisu prijavljeni, tako da ova brojka nije stvarna. Nagla&scaron;ava <strong>dobar položaj ZHŽ-a</strong> u odnosu na druge.</p> <p>- Zapadnohercegovačka županija je bolja od prosjeka<strong> BiH</strong> gdje je<strong> nazaposlen svaki &scaron;esti stanovnik</strong>, dok je <strong>u ZHŽ-u nezaposlen svaki osm</strong>i. U Hrvatskoj je primjerice nezaposlen svaki 18. stanovnik, govori nam novinar i analitičar Begić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da država ne ide u dobrom smjeru. - Uz rad na crno u BiH, pa tako i u županiji velik je i broj umirovljenika, pa <strong>sve to kad se pogleda vodi bankrotu države</strong>, koji je samo pitanje vremena. <strong>Jedina svijetla točka kada je zapo&scaron;ljavanje u pitanju je nadolazeće ljeto</strong>, pa će se veliki broj, uglavnom mladih ljudi, zaposliti u Hrvatskoj u skoroj sezoni za koju dalmatinski ugostitelji, građevinci i hotelijeri već traže radnu snagu po Hercegovini, zavr&scaron;io je u razgovoru za Grude.com Begić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ž.A./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-21-biro_rada.jpgSparkasse Bank je među vodećim i najbrže rastućim bankama u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2469624696Grude.com - klik u svijetTue, 21 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-21-sparkasse.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sparkasse Bank svečano je otvorila novi prostor regionalnog centra u Mostaru u prisustvu klijenata, partnera i predstavnika javnog sektora.<p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik grada Mostara Ljubo Be&scaron;lić se obratio prisutnima, podržao jačanje prisustva jedne od vodećih banaka u BiH u gradu Mostaru, te izrazio zadovoljstvo jer će građani i gspodarstvenici Mostara i hercegovačke regije imati bolji financijski servis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanel Kusturica, direktor Sparkasse Bank je uzvanicima potvrdio apsolutnu opredijeljenost ove banke da dugoročno razvija poslovanje u BiH, a u okviru razvojne strategije austrijske matične grupacije Erste i Sparkasse, jedne od najvećih bankarskih grupacija u Euopi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktorica novootvorenog regionalnog centra Mostar Sparkasse Bank Sanela Demirović, u svom obraćanju je istakla da ova banka to dokazuje vrlo aktivnom politikom kreditiranja. Samo filijala Mostar koja pokriva regiju Hercegovine je u protekle četiri godine ostvarivala prosječni godi&scaron;nji rast kredita od oko sedam posto. Ako se to stavi u usporedbue sa trži&scaron;tem kredita koje je raslo jedan do tri posto, jasno je da je Sparkasse Bank jedan od najaktivnijih kreditora među bh. bankama, &scaron;to namjerava i ostati, istakla je Demirović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru ceremonije otvaranja, predstavnica Sparkasse Bank je uručila ček sa donacijom predstavnici Udruge za roditelje i djecu sa posebnim potrebama &bdquo;Vedri osmijeh&ldquo; Mostar, naglasiv&scaron;i kako je ova gesta samo jedna u nizu aktivnosti Sparkasse Bank u dijelu podr&scaron;ke zajednici. Time ova Banka želi dodatno razvijati i jačati svoju vezu sa zajednicom u kojoj posluje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sparkasse Bank će sa regionalnim centrom Mostar imati poslovnu mrežu od 40 poslovnice koje pokrivaju cijelu BiH. Banka raspolaže sa 90 bankomata, a njenih 500 zaposlenih opslužuju oko 135.000 klijenata. Sa aktivom od 1,2 milijarde KM, kreditnim portfeljem od oko 930 milijuna KM koji kontinuirano raste, Sparkasse Bank se ubraja među vodeće i najbrže rastuće banke u BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-21-sparkasse.jpgOdaberite najljepšu marku HP Mostar i otputujte u Dubrovnik!http://grude.com/clanak/?i=2468024680Grude.com - klik u svijetMon, 20 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-20-najljepsa_marka_2016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar organizira izbor najljepše poštanske marke izdane u 2016. godini. <p>Najsretnije sudionike nagradne igre očekuju odlične nagrade poput jedinstvenog putovanja u Dubrovnik za dvije osobe u organizaciji G-tour Međugorje, zatim opu&scaron;tajući boravak u prekrasnom ambijentu Eco-sela Grabovica te druge vrijedne nagrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispunjene glasačke listiće, koji se mogu preuzeti na službenoj web stranici i Facebook stranici HP Mostar, potrebno je poslati po&scaron;tom najkasnije do 28. 4. 2017. godine na adresu:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatska po&scaron;ta d.o.o. Mostar</strong><br /><strong>&bdquo;Izbor najljep&scaron;e marke Hrvatske po&scaron;te Mostar 2016.&ldquo;</strong><br /><strong>Tvrtka Milo&scaron;a b.b.</strong><br /><strong>88000 Mostar</strong><br /><strong>p.p. 500</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasački listići sa svim po&scaron;tanskim markama izdanim u 2016., kao i pravila nagradne igre &bdquo;Izbor najljep&scaron;e marke HP Mostar 2016.&ldquo; mogu se pronaći na <a title="HP Mostar" href="http://www.post.ba" target="_blank">www.post.ba</a> ili na Facebook stranici <a title="HP Mostar" href="http://www.facebook.com/HrvatskapostaMostar" target="_blank">www.facebook.com/HrvatskapostaMostar</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvlačenje dobitnika nagrada održat će se 4. 5. 2017. godine, a njihova imena bit će objavljena 5. 5. 2017. godine na službenoj web stranici <a title="HP Mostar" href="http://www.post.ba" target="_blank">www.post.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-20-najljepsa_marka_2016.jpgZatvorenici u Mostaru proizvode krumpir, kupus... pripreme za proljetnu sadnju već su počelehttp://grude.com/clanak/?i=2466324663Grude.com - klik u svijetSun, 19 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-19-proizvodnja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedete krumpir i kupus koji su proizveli zatvorenici iz Mostara. Niste znali? Da, zatvorenici u Mostaru proizvode hranu, a otkrili smo i kako. <p>&nbsp;</p> <p>Zanimalo nas je kakvi su uvjeti boravka, kako zatvorenici provode dane, kako to da se bave poljoprivredom... Zatražili smo da nam se omogući posjet ovoj zatvorskoj jedinici, a uz slanje zahtjeva, to nam je u vrlo kratkom roku i odobreno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostrane njive o kojima se brinu zatvorenici ovog zatvora već se spremaju za prvu sadnju raznih vrsta voća i povrća. Jo&scaron; se samo čekaju prvi sunčani dani. - Pripreme za prvu ovogodi&scaron;nju sadnju teku već neko vrijeme, ali ne možemo protiv vremena, kazao je zatvorenik Ibro pokazujući rukom na dva velika staklenika oko kojih zatvorenici obavljaju zavr&scaron;ne pripreme za sadnju. Kazneno-popravni zavod u Mostaru onima koji ovdje služe kaznu pruža posebne mogućnosti, kazao nam je Boris Džeba, pomoćnik ravnatelja mostarskog zatvora. Borisov kolega Oliver Marinčić dodao je kako je riječ o jednoj vrsti resocijalizacije u kojoj se zatvorenici imaju priliku baviti različitim aktivnostima. - Svaki od njih dobije neki posao i zaduženja, a to može biti plastenička ili izvanplastenička proizvodnja. Neki od njih su zaduženi za koko&scaron;i, a drugi su pak u odjelu za bravariju, pričaju nam Oliver i Boris na samom početku razgovora dok zajedno s njima i zatvorenicima obilazimo ovo pravo malo poljoprivredno imanje u srcu Mostara. Sve nas je zanimalo, koliko ih je, &scaron;to rade, kako, koja je razlika između zatvorenika koji borave ovdje i u zatvoru koji se nalazi u &Scaron;antićevoj ulici u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Moraju biti uzorni i...</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Objasnili su kako ovdje imaju pravo boraviti samo osobe s malim zatvorskim kaznama i one kojima je ostalo malo do kraja odsluženja iste, ali naravno, dodaje Boris, prije nego dođu tu, potrebno je ispuniti sve uvjete i proći kroz određene procedure i provjere. Tek ako i kada to zadovolje, mogu tu i boraviti. Na pitanje koliko se zatvorenika brine o poljoprivrednoj, odnosno njihovoj maloj gospodarskoj jedinici, Oliver je kazao da ih je trenutačno osam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-19-proizvodnja.jpgUgostitelji protiv zabrane pušenja: Opast će nam promethttp://grude.com/clanak/?i=2465724657Grude.com - klik u svijetSat, 18 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-sibenik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada FBiH usvojila je nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.<p>Zakon predviđa zabranu pu&scaron;enja na svim javnim mjestima, a kazne za kr&scaron;enje od 250-15.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se zakon usvoji na svim javnim mjestima mogao stajati znak zabranjeno pu&scaron;enje. Pu&scaron;enje će tako biti zabranjeno u zatvorenim javnim prostorima radnim mjestima, javnim skupovima, javnom prevozu. Oni koji ne budu po&scaron;tovali zabranu pu&scaron;enja mogu dobiti kaznu od 250- 15.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provedbu zabrane pu&scaron;enja obvezni su osigurati vlasnik i korisnik prostora. U tim prostorima moraju biti postavljene vizualne informacije koje se sastoje od grafičkog znaka zabrane pu&scaron;enja i teksta koji glasi: 'Zabranjeno pu&scaron;enje', U slučaju da osoba ne po&scaron;tuje zabranu pu&scaron;enja, vlasnik je dužan osobu opomenuti, uskratiti joj uslugu ili zatražiti da napusti prostor. Ukoliko osoba to ne ispo&scaron;tuje dužan je kontaktirati nadležni organ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko dođe do zabrane - osim pu&scaron;ačima, zakon će zagorčati život i ugostiteljima. Upozoravaju da mnogo ljudi u BiH koristi duhanske proizvode te da se boje da će im zbog zabrane pu&scaron;enja značajno opasti promet, javlja N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Utjecat će to naravno. Mislim počesto mi imamo goste koji dođu iz inozemstva, recimo Sarajevo je turistički grad, i onda meni se događa jako često da me ljudi dođu, sjednu u ba&scaron;tu i da ljudi misle da je zabranjeno kod nas pu&scaron;enje. Kad vide da je pu&scaron;enje dozvoljeno oni se odu&scaron;eve", kazao je Vlado Cabrera, vlasnik "Pivnice Sarajevo".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zabrinuti za mogući pad prometa ugostitelji imaju i svoje preporuke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Naravno mislim da trebaju prostori biti prozračni, da imaju ventilaciju, ne mogu ljud sad ba&scaron; sjediti u dimu. Znam da radnici ne mogu raditi u dimu, znači to je jasno svima. Nitko nije protiv toga zakona. Zakon će se tu i tamo provest na kraju. Nadam se da će malo razmisliti i da će doći do nekih amandmana", dodao je Cabrera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;ljenja građana su podjeljena:</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Treba se zabraniti na javnim mjestima i to je to, znači ja ne pu&scaron;im, al' treba se zabraniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mislim da to nije u redu. Jednostavno tako, ja sam pu&scaron;ač i zaista uživam u pu&scaron;enju. Za&scaron;to mi zabraniti, to moje pravo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ja sam i zdravstveni radnik i na sebe sam ljuta &scaron;to pu&scaron;im i gadim se prosto sebi. Tako &scaron;to že&scaron;će to bolje''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi smatraju kako će se ovim zakonom za&scaron;tititi zdravlje građana i smanjiti bolesti koje uzrokuje duhanski dim. Ako prođe parlamentarnu proceduru ovaj zakon bi bio u skladu sa EU Direktivom o duhanskim proizvodima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-sibenik.jpgŠarović: BiH je ispunila uvjete za izvoz mesa peradi i jaja u EUhttp://grude.com/clanak/?i=2465824658Grude.com - klik u svijetSat, 18 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-jaja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio da je Bosna i Hercegovina ispunila sve uvjete za izvoz mesa peradi, prerađevina od tog mesa i jaja u EU.<p>Nakon sastanka s predstavnicima Udruženja živinara BiH, &Scaron;arović je rekao da su na ispunjavanju uvjeta radili u skladu s Akcijskim planom koji je dogovoren s nadležnim institucijama Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da će prvo biti odabrane bh. kompanije za koje su sigurni da ispunjavaju uvjete, da ne bi ponavljali gre&scaron;ke odranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi smatramo da je Bosna i Hercegovina spremna i da ispunjava uvjete, a da nije tako ni inspekcija Direktorata za hranu, zdravlje, analize i rizike EU ne bi dolazila u najavljenu inspekciju za koji mjesec, tako da sam apsolutno optimist'', istaknuo je &Scaron;arović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojasnio je da će inspekcija doći do kraja godine nakon čega bismo trebali dobiti dozvolu za izvoz, kao i da trenutno rade na usugla&scaron;avanju točnog datuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je da je u BiH zabilježen samo jedan slučaj bolesti ptičje gripe u okolini Prijedora, i to na imanju, a ne u proizvodnim pogonima te da je to pitanje pod kontrolom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnik Udruženja živinara BiH Predrag Miličić kazao je da su se ti proizvođači spremni oku&scaron;ati i na zahtjevnom trži&scaron;tu EU, te da su na dana&scaron;njem sastanku dobili uvjeravanja da će i ubuduće imati dobru suradnju u vezi s projektima ovog ministarstva.<br /><br /><br />Grude.com/Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-jaja.jpgUdar na Hercegovačku banku obezglavio je Hrvate: Tad je ona imala 35 % udjela u platnom prometu BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2464624646Grude.com - klik u svijetFri, 17 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-17-hercegovacka_banka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ante Jelavić bio je prvi predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, i sedmi predsjednik HDZ-a BiH, te drugi hrvatski član Predsjedništva.<p>&nbsp;</p> <p>U ekskluzivnom razgovoru za RTRS kojeg prenosi portal Grude.com, Jelavić je odgovarao na pitanja iz svog vremena, koja su jo&scaron; uvijek aktualna. - Godine 2001. dogodio se jedan radikalni udar na hrvatsku jednakopravnost u BiH, odnosno u FBiH čiji je vrhunac bio nametanje izbornog zakona od strane OSCE-a, na čelu s američkim veleposlanikom Barryijem. Predstavnici bo&scaron;njačko-muslimanskog naroda dobili su priliku birati predstavnike hrvatskog naroda, posebno izaslanike za Dom naroda. To je bila prijeđena crta i odgovorili smo utemeljenje HNS-a 28. 10. 2000. u Novom Travniku. Druga ključna intervencija međunarodne zajednice bila je nametanje Petrischevih amandmana 2002. na temelju Sarajevskog sporazuma o ustavnim promjenama koje je potpisao, umjesto hrvatskog političkog pobjednika HDZ-a, izborni gubitnik, predstavnik Alijanse Kre&scaron;imir Zubak koji je bio temelj za nametanje i oblikovanje Petrischevih amandmana kojima su ukinuti elementi konsocijacije federalizma. Hrvati su diskriminirani, a Federacija je postala entitet s bo&scaron;njačkom dominacijom, prisjeća se Jelavić tog burnog razdoblja, prenose Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jelavić je tada mogao birati hoće li ići na &scaron;tetu hrvatskog naroda i biti podanik ili ostati uz narod koji mu je dao povjerenje. - Ja nisam imao dvojbi. Odlučio sam ne ići na &scaron;tetu svog naroda. U 24 sata nakon razgovora s veleposlanicima sve se promijenilo. Prvo ja nisam bio problem, nego neki tvrolinija&scaron;i u HDZ-u BiH, i veleposlanici su rekli da oni traže kooperativnost o suradnji s Haa&scaron;kim sudom i oko pitanja grada Mostara. A onda, 24 sata poslije, ja, nakon &scaron;to nisam prihvatio izborna pravila i propise na &scaron;tetu Hrvata, bez obzira na odluke Utavnog suda i zato &scaron;to sam osnovao HNS, postajem nepoželjan i onda kasnije dolazi do montiranog procesa, zatvaranja, stavljanja na crnu list SAD-a..., govori Jelavić. Priča kako je kod veleposlanika, u četiri oka, sve dobro do trenutka dok si veliki i perspektivan demokrat, ali onda kad ne prihvati&scaron; stvari na &scaron;tetu svog naroda, onda postaje&scaron; najveći problem, zlikovac, bandit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imao je nekda&scaron;nji prvi čovjek Hrvata u BiH &scaron;to reći i o gospdarskom udaru na Hrvate. - Hercegovačka banka je bila jedna od glavnih meta, gospodarska poluga Hrvata u BiH, i tako je osmi&scaron;ljena, da u svom portfelju ima čak dru&scaron;tva za upravljanje braniteljskim investicijskim fondovima. Na dan tenkovskog udara na Hercegovačku banku, ona je bila snažna bankarska institucija i imala je 35 posto udjela u unutarnjem platnom prometu, imala je praktično snažne, jake investicijske fondove. I kroz taj udar na Hercegovačku banku, mi smo bili obezglavljeni, tvrdi Jelavić, prenose Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante Jelavić bio je i na čelu Hrvatske samouprave u BiH koja je bila odgovor na diskriminaciju Hrvata, ali je brutalno uga&scaron;ena od strane međunarodnih predstavnika. - Na moj zahtjev oko pitanja ustavnosti pojedinih odredbi i izbornih pravila i propisa koje je donio OSCE, prema Ustavnom sudu BiH, taj sud je donio preglasavanje 5:4 - tri strana suca i dva Bo&scaron;njaka, su preglasala četvero sudaca iz drugih naroda, uz izdvojeno mi&scaron;ljenje. Prije toga bila je jo&scaron; jedna značajna odluka na tzv. "Izetbegovićevu apelaciju" oko usklađivanja ustava entiteta, Ustava RS i Ustava fbih s Ustavom bih. Ustavni sud je opet uz preglasavanje 5:4 donio odluku o konstitutivnosti naroda. Postavlja se pitanje je li Ustavni sud uistinu neovisna institucija ili institucija s tri strana suca u funkciji nekih političkih interesa s ciljem unitarizacije i stvaranjem jednog građanskog modela u BiH, kazao je na kraju razgovora kojeg prenose Grude.com, biv&scaron;i predstavnik Hrvata u BiH prvi predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-17-hercegovacka_banka.jpgRimac pravi baterije za najsenzacionalniji automobil ikadahttp://grude.com/clanak/?i=2462524625Grude.com - klik u svijetThu, 16 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-astonmartin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni proizvođač automobila Aston Martin objavio je da će baterijski set za njihov model AM-RB 001 isporučivati tvrtka Rimac Automobili.<p>Mate Rimac na svom Facebook profilu objavio je da jo&scaron; uvijek nisu dobili odobrenje za objavu detaljnijih informacija o ovom poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj posao ogromno je priznanje za Rimac Automobile i potvrda da su u samom svjetskom vrhu automobilske industrije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-astonmartin.jpgABCportal donosi: Njemački trgovački lanac Lidl se priprema za dolazak u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2462624626Grude.com - klik u svijetThu, 16 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već se neko vrijeme špekuliralo kako poznati njemački lanac trgovina Lidl dolazi na tržište BiH, mediji su pisali o njihovom ulasku te njihovim navodnim investicijama i preuzimanjima poslovnih objekata na području Sarajeva. <p>&nbsp;</p> <p>Iz kompanije su to demantirali iako su uredno zakupili web domenu lidl.ba &scaron;to ipak govori o njihovom interesu ili barem početnoj incijativi za &scaron;irenje na trži&scaron;te BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, ipak ovih dana događaju se stvari o kojima smo na stranicama <a href="http://www.abcportal.info" target="_blank">ABCportala</a> ne tako davno i pisali. Na&scaron; izvor tvrdi da Konzum povlači robu iz poslovnog objekta Konzum 44 te da su istu već prebacili u objekt u Ložioničkoj 16. Isti izvor nam je neslužbeno otkrio da je ipak u pitanju ulazak Lidla koji bi mogao preuzeti jo&scaron; neke objekte Konzuma u Sarajevu. Koliko su točne ove informacije javnost bi mogla doznati vrlo brzo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-lidl.jpgNEUM U posljednjih nekoliko godina u renoviranje hotelskih kapaciteta uloženo desetke milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=2462724627Grude.com - klik u svijetThu, 16 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da se u Neumu ozbiljno radi na uređenju i proširenju smještajnih kapaciteta, ali i uvođenju novih sadržaja za još jednu obećevajuću turističku sezonu, najbolje pokazuje primjer velikog projekta renoviranja hotela “Sunce”, navodi se u Večernjem listu.<p>Stoga se već sada može kazati kako će ovim projektom renoviranja zadovoljni biti ne samo gosti hotela &ldquo;Sunce&rdquo;, već je to veliki plus i za ukupnu turističku ponudu općine Neum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom hotelu krenuli su s projektom renoviranja hotelskih sadržaja, kao i ponovnog obnavljanja dijela soba kako bi se kategorija hotela podigla na četiri zvjezdice. Novost je i izgradnja kongresnog centra kapaciteta 350 osoba, a &scaron;to će zasigurno obogatiti ponudu hotela i donijeti neke novosti u ukupnom poslovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Zanimanje za kongresni turizam je sve veće pa smo se i odlučili za izgradnju kongresnog centra s tolikim kapacitetom i svim pratećim sadržajima koji će biti na usluzi na&scaron;im gostima. Ovo je nastavak na&scaron;ih vi&scaron;egodi&scaron;njih ulaganja u nove hotelske sadržaje, a sve kako bismo zadovoljili potrebe na&scaron;ih gostiju te produžili sezonu na cijelu kalendarsku godinu. Vrijednost ove investicije je tri milijuna konvertibilnih maraka. Renovirani hotel planiramo otvoriti 1. travnja, kazao je Davor Kre&scaron;ić, direktor prodaje i marketinga neumskoga hotela &ldquo;Sunce&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjih nekoliko godina u renoviranje hotelskih kapaciteta u Neumu uloženo je na desetke milijuna konvertibilnih maraka, po čemu je ova općina postala prepoznatljiva destinacija na najvećim europskim turističkim trži&scaron;tima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-neum.jpgSIPA prodaje automobile, najjeftiniji 1000 KM FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=2461224612Grude.com - klik u svijetWed, 15 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-15-sipa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Državna agencija za istrage i zaštitu objavila je javni oglas za prodaju korištenih automobila koja su u njihovom vlasništvu.<p>Na prodaju su razne vrste vozila i modela a među njima su i kombiji, terenci i ostala auta proizvođača Volkswagen, Fiat, &Scaron;koda, Renoult i drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo sudjelovanja na licitaciji imaju sva pravna i fizička lica koja uplate kauciju u vrijednosti od 10 % od ukupne vrijednosti vozila za koje se licitira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javni oglas za prodaju specijaliziranih službenih vozila Državne agencije za istrage i za&scaron;titu, putem javne prodaje-licitacije je sa zatvorenim pisanim ponudama.<br /><br /><br />Detalje vozila možete pogledati na ovom <a title="SIPA" href="http://sipa.gov.ba/assets/content/prodajavozilah-1487071887.pdf" target="_blank">LINKU</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-15-sipa.jpgZanimanje za odlazak u Njemačku nikad nije bilo veće, traže se medicinari, vozači...http://grude.com/clanak/?i=2459624596Grude.com - klik u svijetTue, 14 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-14-girl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veljača je na svojoj polovini i za mnoge je upravo ovo vrijeme rezervirano za pregovore o sezoni i poslovima.<p>&nbsp;</p> <p>Iz BiH ići će se u Hrvatsku, Crnu Goru, ali i u Njemačku, ili sezonski, ili trajno. - Svakako možemo reći da kandidata za Njemačku uvijek ima. Također, poslodavci nam dolaze i primanje ponuda je u tijeku. Predstavljaju se tvrtke koje žele radnike iz BiH, govore nam iz agencije Herz koja posreduje u odlascima na rad u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Traže se medicinari, vozači</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, iz godine u godinu vi&scaron;e je onih koji žele otići. - Raste zanimanje za inozemstvo, ljudi žele ići raditi i sve ih je vi&scaron;e. Najvi&scaron;e se javlja potreba za medicinskom strukom, a traže se uvelike i profesionalni vozači, govore nam iz agencije. &Scaron;to se tiče ugostitelja, oni Njemačkoj nisu toliko zanimljivi kao &scaron;to su zemljama okruženja koje su orijentirane na turizam...</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.vecernji.ba" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-14-girl.jpgPčelari čekaju proljeće i bolju sezonu, nakon dugo vremena med se izvozi iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2459824598Grude.com - klik u svijetTue, 14 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-14-pcelari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za mediteransku Hercegovinu sibirski minusi pa potom kiša blokirali su i južnohercegovačke pčelare koji bi rado detaljnije pregledali svoje košnice. <div class="osvjezi-tekst"> <p>&nbsp;</p> <p>Nestrpljivi i zabrinuti prepričavaju vijesti iz drugih krajeva, posebice ako, kao u sredi&scaron;njoj Bosni, govore o stradanju pčela, usput svode račune za pro&scaron;lu i prave planove za iduću sezonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prenoseći razmi&scaron;ljanja pčelara, Slaven Cvitanović, predsjednik Udruge &ldquo;Pčela&rdquo; Čapljina, kaže: ''Pčelari polako zbrajaju zimske gubitke i probleme koje su im donijele protekle dvije lo&scaron;e pčelarske godine. Čekamo malo ljep&scaron;e dane da možemo ući u pčelinjake.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilično smo nervozni jer ne znamo &scaron;to ćemo zateći. Pčelari koji su manje hrane ostavili u ko&scaron;nicama s razlogom su zabrinuti. Dugo je trajalo hladno razdoblje, puna dva mjeseca, pa su i pčele koje su imale hrane u ko&scaron;nici, ali do nje nisu mogle doći također mogle nastradati''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Sve skupa, može se reći - čekamo proljeće kao ozebao sunce'', kaže Slaven Cvitanović, predsjednik Udruge &ldquo;Pčela&rdquo; Čapljina, koji na opasku - pčelari, dakle, jo&scaron; nemaju uvid u stanje u ko&scaron;nicama, nastavlja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Svi mi dobro znamo &scaron;to smo uradili, &scaron;to smo ostavili u ko&scaron;nici, pa možemo procijeniti &scaron;to ćemo zateći u njoj. Nema nam druge nego čim dođu lijepi dani prionuti poslu da oni koji su ostavili manje, odnosno oni koje je zima iznenadila, stave pogače, namire dodatnu hranu, da krenemo raditi u pčelinjaku''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je i kako već dvije godine nemaju ba&scaron; pohvalne rezultate, pi&scaron;e Vecernji.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Svi se nadamo kako će ova iduća sezona biti bolja. Proljeće nam je bilo ćudljivo, nismo imali lijepog vremena u kontinuitetu. Pro&scaron;le su hercegovačke pa&scaron;e, oti&scaron;li smo prema livadi i vrijesku, ni tamo se nismo proslavili. Zazimili smo ko&scaron;nice, oni koji su ostavili malo bolje hrane, sigurno se na proljeće mogu nadati boljem stanju u ko&scaron;nicama'', kaže Slaven Cvitanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju plasman meda kaže da svi imaju neke svoje mu&scaron;terije, svoje trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Pčelarstvo je specifično i med kao proizvod, kao i drugi pčelinji proizvodi, jer se jo&scaron; uvijek, &scaron;to se kaže, mogu prodati na kućnom pragu. Nered na trži&scaron;tu nam je s jedne strane i pomogao. Ljudi su izvarani, pogotovu patvorenim medom, kao i ostalim proizvodima od pčelarstva, tako da svatko uzima med od onoga koga poznaje, u koga ima povjerenja. Mi pčelari kroz posao stvaramo poznanstva i stječemo svoje mu&scaron;terije. Ove lo&scaron;e godine će prodati stare zalihe meda. Iskusni pčelari su prodali svoj med i sada čekaju toplinu i sunce da mogu raditi. Sreća pčelara je &scaron;to se med ne može pokvariti, pa ako ne proda&scaron; jedne, proda&scaron; druge ili treće godine'', kaže Slaven Cvitanović, predsjednik Udruge &ldquo;Pčela&rdquo; Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od vijesti koje gode uhu pčelara, nervoznih od i&scaron;čekivanja, svakako je informacija da su iz BiH, poslije dugo vremena, izvezene prve količine meda. Iako je riječ o samo dvije tone iz Unsko-sanske županije, vijest lijepo zvuči.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-14-pcelari.jpgProfesor pedagogije vratio se na selo i živi od 300 ovaca: Mladi danas se žele preko noći obogatitihttp://grude.com/clanak/?i=2458024580Grude.com - klik u svijetSun, 12 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-12-017_ovcar_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priča o nezaposlenosti, nebrizi države o mladima, o BiH kao europskom rekorderu po broju mladih koji napuštaju zemlju, definitivno nije priča u koju se uklapa Izet Trnka, profesor pedagogije bez posla u struci, koji uzgaja 300 ovaca u selu Argud, udaljenom oko 40 kilometara od Konjica, piše Anadolija.<div class="tekst"> <p>&nbsp;</p> <p>Selo Argud na oko 940 metara nadmorske visine, pripada zajednici sela Bjelimići, koje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Konjic, ne&scaron;to manje od 30 kilometara od Boračkog jezera, između planina Visočice, Treskavice i Crvnja. Prije rata, Argud je brojao oko 20 domaćinstava, a danas je stanovni&scaron;tvo ovog malog sela prepolovljeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izet Trnka rođen je u Argudu 1970. godine, gdje je zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu, dok je Elektrotehničku &scaron;kolu zavr&scaron;io u Sarajevu. Kako pripada generaciji koju je rat omeo u stjecanju fakultetskog obrazovanja, Trnka je tek nakon rata upisao Pedago&scaron;ki fakultet na Univerzitetu &lsquo;&lsquo;Džemal Bijedić&rdquo; u Mostaru, koji je zavr&scaron;io u roku i stekao zvanje profesora pedagogije.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>&Scaron;kolovanje i stočarstvo</h3> <p>&nbsp;</p> <p>''Kada je trebao obaviti pripravnički staž, tada sam nai&scaron;ao na određene pote&scaron;koće u pronalasku ustanove, &scaron;kole pri kojoj bih obavio staž. Nekako sam uspio. No, taj te&scaron;ki put u pronalasku staža mi nije najbolje legao i ja sam donio odluku da se vratim na selo. Počeo sam se baviti stočarstvom, točnije ovčarstvom'', kazao je Trnka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako posljednjih deset godina nije bilo lako. Počeo je faktički od nule.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Krenuo sam s nekih 20 ovaca, danas imam stado od 300 ovaca. Prezadovoljan sam trenutnim stanjem. Može se živjeti od poljoprivrede i stočarstva. U svakoj bran&scaron;i ima posla'', smatra Trnka.</p> <br /> <p>Na pitanje razmi&scaron;lja li danas o radu u struci profesora pedagogije, Trnka je odgovorio:</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Definitivno, moja odluka je selo, stočarstvo, poljoprivreda. Ne pratim vi&scaron;e natječaje, ne prijavljujem se. I ako bih morao sada birati između ovoga &scaron;to trenutno radim i struke, izabrao bih selo i stočarstvo''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako mu je na samom početku možda bilo malo žao jer neće raditi posao iz struke, ali sada, kako je rekao, vi&scaron;e o tome ne razmi&scaron;lja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Stekao sam zvanje profesora pedagogije. Na samom početku, kada sam se opredijelio za ovo, možda mi je bilo malo žao, jer se u tih četiri godine studiranja ipak mnogo uložilo. Sada, nakon 10 godina, ne razmi&scaron;ljam o tome. Prona&scaron;ao sam se, lijepo mi je, ne razmi&scaron;ljam ni o fakultetu, ni o struci. Ovo je moj život i opredjeljenje. Diploma je tu, ponekad s nje obri&scaron;em pra&scaron;inu'', kazao je Trnka.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>&nbsp;</h3> <p>Na pitanje kako izgleda njegov radni dan, kazao je kako s radom počinje svaki dan u pola osam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ustajanje je u pola osam i slijedi obilazak &scaron;tala, bar u ovom zimskom razdoblju kada je u tijeku janjenje. Zatim pu&scaron;tamo stado na njivu, gdje polažemo sijeno. To je sve do podne, a nakon toga se ponovo vr&scaron;i ista aktivnost. To je jedan ustaljeni program zimi, sve se, dakle, svodi na prehranu životinja i njihovu njegu'', kazao je Trnka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nekoliko godina registrirao je i firmu, odnosno pokrenuo tzv. obrtničko gazdinstvo osnovano na poljoprivredi i stočarstvu, na osnovu kojeg uplaćuje svoj radni staž.</p> <h3>&nbsp;</h3> <p>Trnka je dodao kako se i danas dobro sjeća predratnog vremena u selu Argud, kada su mje&scaron;tani imali dosta stoke, goveda, konja i ovaca. Dodao je kako se danas to stanje totalno promijenilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nije moguće, čak, povući ni paralelu dana&scaron;njeg stanja s onim prijeratnim. Kao dijete iz tog predratnog vremena se sjećam da je u selu bilo dosta stoke, goveda, konja i ovaca. Međutim, sad se svelo na par domaćina koji se time bave. Samo jedan podatak koji je pronađen u na&scaron;em mjesnom uredu iz 1976. godine, tada je u Bjelimićima na popisu bilo oko 30.000 ovaca, za koje se plaćala tzv. pa&scaron;arina. I to su samo podaci o zavedenim. Danas na čitavom području, u 18 sela, ima možda 2.000 ovaca'', ispričao je Trnka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan za komentar aktualne situacije, te sve veći odlazak mladih iz BiH, Trnka je rekao kao misli da mladi ne žele raditi, odnosno da mladi žele raditi po nekim svojim željama, prenosi Anadolija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mladi danas žele preko noći postati bogati, ali to su priče iz bajke. A, pogledajte ovu ljepotu ovdje. Tko hoće raditi, ovdje se može odlično živjeti. Ja sam trenutno na svom imanju i kada bih htio posvetiti pažnje koliko bih radio za nekog privatnika, ja ne znam &scaron;to sve ne bih imao. Mladi odlaze vani i tamo rade ono &scaron;to bi mogli raditi i ovdje. U tom smislu, nema potrebe odlaziti'', kaže Trnka. Uputio je i poruku mladima koji napu&scaron;taju BiH:</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Raditi je i ovdje i tamo. Mislim da je to svima lak&scaron;e i ljep&scaron;e u obiteljskom okruženju, na svojoj zemlji, na svojoj djedovini. Moja poruka mladima je da se vrate svojim korijenima. Da ostanu u svoj zemlji, da je grade i prave budućnost u domovini, a ne negdje preko bijela svijeta.''</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>AA</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-12-017_ovcar_1.jpgAnalitičari i gospodarstvenici složni: Vlada Federacije represivnim mjerama uništava gospodarstvohttp://grude.com/clanak/?i=2456824568Grude.com - klik u svijetSat, 11 Feb 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-11-inspektorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznato je da je Vlada FBiH zadužila federalne uprave, upravne organizacije, ustanove i druge federalne institucije i službe, Agenciju za državnu službu FBiH i institucije FBiH koje je osnovala Federacija BiH...<p>... a koje vr&scaron;e javne ovlasti i imaju svojstvo pravne osobe, izuzev federalnih ministarstava, da obustave natječajne procedure za prijam državnih službenika, namje&scaron;tenika i ostalih zaposlenika do 31. ožujka 2017., pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dana suglasnost</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, to nije spriječilo Federalnu upravu za inspekcijske poslove da dostavi federalnoj Vladi prijedlog da će zaposliti dodatnih 30 inspektora u svoju službu. Da ironija bude veća, federalna Vlada je dala suglasnost da se to i učini, premda nadležna ministarstva, ona financija i pravosuđa, jo&scaron; nisu dala suglasnost na tu odluku. Stručnjaci ističu potrebu apsolutnog moratorija na zapo&scaron;ljavanja i ozbiljniju reakciju građana i nevladinih institucija jer sve ovo &scaron;to se događa uzima previ&scaron;e maha u ovoj zemlji. Umjesto da se smanje porezi kako bi ih svi gospodarstvenici mogli plaćati i kako bi gospodarstvo opstajalo i jačalo u svakom pogledu, gospodarstvenici se zahvaljujući represivnim mjerama moraju boriti da bi uopće preživjeli. Oni koji to vi&scaron;e ne mogu izdržati, zatvaraju svoje obrte ili poduzeća i odlaze put &ldquo;obećanih zemalja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Udar na gospodarstvo</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznati ekonomski analitičar Faruk Hadžić razočaran je ovakvim stanjem te je prokomentirao najavu posljednjih zapo&scaron;ljavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Općenito, smatram da su u ovom trenutku sasvim nepotrebna zapo&scaron;ljavanja u administraciji, a ovo predstavlja novi represivni udar na gospodarstvo zato &scaron;to u ovoj situaciji nije rje&scaron;enje zapo&scaron;ljavanje novih inspektora. Rje&scaron;enje je smanjivanje poreza i na taj način će se izravno stimulirati gospodarstvo, a to se, vjerujte mi, neće postići nekim represivnim mjerama. Možemo zaposliti tisuće inspektora, ali to neće rije&scaron;iti na&scaron;e probleme koji su, prije svega, fiskalni. Potrebno je smanjivati poreze, povećati dohotke radnika, povećati potro&scaron;nju koja će onda neizravno dovesti do većih oporezivanja i to je rje&scaron;enje u ovom trenutku, tvrdi analitičar Hadžić. Nedavno su i u Udruzi gospodarstvenika Posu&scaron;je komentirali udare na gospodarstvo u FBiH. - Zbog prevelikih nameta na&scaron;e gospodarstvo nije konkurentno na inozemnim trži&scaron;tima i zato ima manje prihode. Zbog prevelikih nameta ono ne može značajnije investirati u pro&scaron;irenje kapaciteta ili u nove poslovne objekte, a zbog toga ne može značajnije povećavati i broj zaposlenih, kazali su.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-11-inspektorica.jpg