Najezda stršljena u Slavoniji: 'Stalno nas oblijeću i bojim se za djecu'
Datum objave: 11.08.2017   Broj čitanja: 217
Najezda stršljena u Slavoniji postala je veliki problem za mještane. Neki nagađaju kako se radi o takozvanoj azijskoj vrsti, koja zajedno s našim mediteranskim stršljenima stvara mutaciju, no stručnjaci se s time ne slažu.
Najezda stršljena u Slavoniji: 'Stalno nas oblijeću i bojim se za djecu'

Više ne možemo u dvorištu popiti kavu jer oni jednostavno nemaju mira. Stalno nas oblijeću i bojim se za djecu. Ako te jedan upikne, onda se možeš spasiti, ali ako vas više odjednom upikne - nema pomoći. Ne znamo više što napraviti, rekao je Karol Vidaković iz Donjeg Miholjca.

 

Najezda stršljena u Slavoniji postala je veliki problem za mještane. Neki nagađaju kako se radi o takozvanoj azijskoj vrsti, koja zajedno s našim mediteranskim stršljenima stvara mutaciju, no stručnjaci se s time ne slažu.

 

- Ti kukci se ne miješaju i ne postoje mješanci. Dakle, ili se radi o azijskim stršljenima ili ne. Kod nas još do sada nisu viđeni. Na svim slikama vidno je da se radi o našim mediteranskim ili europskim stršljenima, jer se razlika između njih lako uoči - rekao nam je pčelar Damir Rogulja. Objašnjava nam i kako, nažalost, u Hrvatskoj ne postoji dežurna služba koja bi uklanjala stršljenova gnijezda kad su previše blizu prostora u kojem ljudi obitavaju, no bilo koja tvrtka koja zaprašuje komarce ili se bavi deratizacijom osposobljena je i za uklanjanje stršljena - samo što se njihov izlazak na teren mora platiti.

 


Stršljeni su nekoliko dana maltretirali i kupače na osječkom kupalištu na Dravi. U dva dana ubod su zadobili dječak i jedan mladić, nakon čega je gnijezdo stršljena pronađeno u deblu stare vrste. Kako navodi Rogulja, logično je da se zadržavaju uz ljudska naselja, jer tamo po ovim vrućinama puno lakše nalaze biljne nektare i voće nego u šumi. Stršljene ne treba dirati i treba se kloniti mjesta gdje se zadržavaju, no ako niste te sreće da ih možete izbjeći, onda se mogu koristiti i druge metode.

 

- Nikako im se gnijezda ne smije uništavati otvorenim plamenom jer samo gnijezdo ne gori, a može se napraviti golema šteta, bilo od požara u okolini, bilo u zgradama. Ako ih se baš mora uništiti, dovoljan je najobičniji insekticid za kućnu upotrebu, recimo RAID - objašnjava Rogulj te upozorava kako uvijek treba zaštititi ruke i glavu. Posljednjih godina ljudi javljaju sve više problema s ovim insektom. Karol Vidaković je rekao kako u četiri godine, otkad živi u Slavoniji, nikad nije imao problema s njima, a sad je prava invazija u njihovu dvorištu. Rogulj nije mogao sa sigurnošću potvrditi da ih je ove godine više nego inače, ali objasnio je kako su nam klimatske promjene donijele niz invazivnih vrsta, među koje spadaju pojedine vrste mediteranskog stršljena.

 

- Europski i azijski stršljeni se radi toga šire prema sjeveru. Njihovo širenje nemoguće je suzbiti. Potrebno je upoznati se s obrascima njihova ponašanja i prema tome se prilagoditi - za kraj je dodao Rogulj.

 

 

I azijski i naši europski stršljeni podjednako su opasni ako ih se dira ili čačka oko njihova gnijezda. Azijski stršljen ima robusniju glavu i izraženije čeljusti kojima kod ugriza može napraviti ozbiljniju povredu. Hrane se kukcima koje love i računa se da su 80% njih štetni kukci te se stršljen u Europi smatra korisnim kukcem. U ponekim državama članicama je i zakonom zaštićen.

 

24sata.hr

TAGOVI:
Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2017
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio