Ante Stamać rođen je 9. listopada 1939. na otoku Molatu, u obitelji gimnazijskih profesora, filologa. Gimnaziju i srednju glazbenu školu polazio je u Zadru i Zagrebu, gdje je 1959. maturirao u 1. gimnaziji, u današnjoj zgradi Muzeja "Mimara". Diplomiravši 1963. na Filozofskom fakultetu zagrebačkog sveučilišta komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirao je 1970. komparatističkim radom o Tinu Ujeviću te doktorirao 1978. disertacijom o teoriji metafore. Između 1963. i 1969. studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani te filozofiju i germanistiku u Beču.
Nakon diplomiranja bio je zaposlen kao violinist u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta, zatim kao glazbeni urednik Muzičkog salona Studentskog centra, kojemu je i utemeljitelj.
Godine 1971. izabran je za znanstvenog asistenta na Katedri za teoriju književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Od 1978. je docent, pa izvanredni profesor i voditelj iste katedre, naslijedivši Jurja Kaštelana. Za redovitoga sveučilišnog profesora bio je izabran 1989. Kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnom zvanju umirovljen je 2004.
Od 2002. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2010. do 2014. bio je tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1969. bio je stipendist Herderove zaklade u Beču (na prijedlog Marijana Matkovića) te znamenite Humboldtove zaklade 1977./78. u tadašnjem Zapadnom Berlinu i Göttingenu. Mentori su mu bili znameniti njemački pjesnik i teoretičar književnosti Walter Höllerer te slavist i komparatist Reinhard Lauer, danas dopisni član HAZU-a.
Akademik Stamać bio je (1989. i 1990.) gostujući profesor na Sveučilištu u Oldenburgu. Održao je niz predavanja na sveučilištima njemačkoga govornog područja, a kao sveučilišni i književni predavač gostovao je u brojnim drugim zemljama, kao i u SAD-u.
Dva je puta (1981., 1984. te 1991. i 92.) Stamać bio predsjednik Hrvatskoga filološkog društva, a 1995. 1999. i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Bio je potpredsjednik Matice hrvatske.
Uređivao je časopise "Razlog" (1966.-1968.), "Telegram" (1968.-1971.), "Umjetnost riječi" (od 1981. do nedavno) te "Croatica" (od 1989. do obustavljanja časopisa 2001. godine) i "Republika".
S Milanom Mirićem sudjelovao je u radu na Biblioteci "Razlog", a priredio je i djela nekih od suvremenih hrvatskih pisaca (Š. Vučetić, J. Kaštelan, I. Kušan, M. Krleža, I. Bunić Vučić, D. Tadijanović, Tin Ujević, I. Kozarčanin, S. Mihalić i dr.)
Autor je niza knjiga s područja znanosti o književnosti, knjiga pjesama, eseja te brojnih prijevoda.
Prigodnim riječima, od njega se oprostio i ogranak Matice hrvatske Grude.
- Više puta nam je bio gost u Matici hrvatskoj u Grudama kao i na mnogim Šimićevim susretima. Bio je vrlo učen čovjek, a tako jednostavan, pristupačan i uljudan da je to teško riječima opisati! U ime Ogranka Matice hrvatske Grude izražavamo sućut obitelji pok. Ante Stamaća.
Počivao u miru Božjem, istaknuo je Mario Bušić, predsjednik MH Grude.
Grude.com/HRT
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
